VRBAS Media

Autor: INFO

  • Roditeljima dozvoljen ulazak u banjalučke vrtiće

    Roditeljima dozvoljen ulazak u banjalučke vrtiće

    Roditelji čiji mališani idu u vrtiće od sutra će ponovo moći da ulaze u prostorije obdaništa.

    Ovo je potvrdila direktorica banjalučkog Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Jelena Kurtinović, koja je za “Glas Srpske” objasnila da je ova odluka donesena nakon popuštanja mjera uvedenih zbog virusa korona.

    “Obratili smo se Institutu za javno zdravstvo sa upitom da li možemo dozvoliti roditeljima ulazak u vrtiće, jer bi to uveliko olakšalo posao vaspitačima”, rekla je Kurtinovićeva istakavši da su od Instituta dobili potvrdan odgovor.

    Prema njenim riječima i dalje će se pratiti stanje sa virusom korona i poštovati preporuke ukoliko bi došlo do ponovnog pogoršanja.

    “U ovom momentu ulazak roditeljima je dozvoljen, ali ako dođe do pogoršanja, postupaće se u skladu sa preporukama”, pojasnila je Jelena Kurtinović.

    Podsjetimo, roditeljima mališana bio je zabranjen ulazak u vrtiče od početka pandemije.

  • Đukanović odbio potpisati izmijenjeni Zakon o predsjedniku

    Đukanović odbio potpisati izmijenjeni Zakon o predsjedniku

    Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović nije potpisao Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore, već je taj dokument vratio Skupštini na ponovno odlučivanje, saopšteno je iz njegovog kabineta.

    Đukanović je u dopisu šefici parlamenta Danijeli Đurović naveo da bi se potencijalnim proglašavanjem tog zakona, njegovim stupanjem na snagu i postupanjem predsjednika “saglasno njegovom tekstu, dejstvu, smislu i duhu” neminovno otvorilo pitanje očuvanja ustavnosti i zakonitosti, te pravne sigurnosti u političkom i pravnom sistemu države.

    Navodeći razloge vraćanja Zakona na ponovno odlučivanje, on je konstatovao da bi se stvorile “očito nedemokratske” pretpostavke za uništavanje ustavnog dobra kakvo je princip podjele vlasti zasnovan na ravnoteži i međusobnoj kontroli, a ne na uzurpaciji jednog dijela izvršne vlasti čiji je nosilac predsjednik države, i to od strane Skupštine kao najvišeg doma državnih legislativnih aktivnosti, čemu bi se, inače, u konačnom “pristupilo predmetnim zakonskim inženjeringom”, prenose crnogorski mediji.

    Skupština je izmjene zakona usvojila na sjednici 2. novembra, glasovima 41 zastupnika, a predsjedniku Crne Gore ovaj zakon je dostavljen u četvrtak, 3. novembra, prenosi “Klix”.

    Nakon što se upoznao s formom i sadržajem Zakona, predsjednik Đukanović odlučio je, saglasno članu 94 stav 1 Ustava Crne Gore, da vrati Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore na ponovno odlučivanje Skupštini Crne Gore.

  • Čović o mirovnoj misiji EUFOR u BiH

    Čović o mirovnoj misiji EUFOR u BiH

    Lider HDZ BiH Dragan Čović izjavio je danas u Mostaru da nema razloga da predstavnici vojske Hrvatske ne budu dio mirovne misije EUFOR u BiH.

    Čović je pozdravio odluku Savjeta bezbjednosti UN o produžetku misije EUFOR u BiH, dodavši da “nema nikakvog razloga da predstavnici bilo koje vojske ne budu dio mirovne misije”.

    – Očigledno je da se još nismo oslobodili prošlosti. Nekome odgovara da u Hrvatsku ode na more, a ne odgovara da ovamo dođe vojnik iz Hrvatske – kazao je lider HDZ BiH poslije sjednice Predsjedništva stranke.

    Prema njegovim riječima, i Oružane snage BiH su dio mnogih mirovnih misija širom svijeta i to “nije nikakav problem”.

    Dolasku vojnika iz Hrvatske u BiH, u okviru misije EUFOR, ranije se žestoko usprotivio član Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji je u pismu generalnom sekretaru NATO Jensu Stoltenbergu istakao da je ratno vojno i političko rukovodstvo Hrvatske presuđeno za udruženi zločinački poduhvat i da bi bio “neprimjeren angažman Vojske Hrvatske u mirovnoj misiji u BiH”.

    Lider HDZ BiH još je rekao da Bosna i Hercegovina ima samo jedan put, put prema EU i NATO i da sve treba da ide ka tom smjeru.

    Govoreći o formiranju novih vlasti u BiH, Čović je najavio da zvanični razgovori o tome počinju već sutra sa predstavnicima ostalih stranaka iz Federacije BiH, navodeći da je HDZ BiH jasno definisao kriterije, kako za federalnu vladu tako i za one na nivou kantona, prenosi N1.

    – Razgovaramo sa svima koji mogu sastaviti legitimne većine – naveo je Čović i poručio kako je “potrebno malo više svježine u vlasti, posebno na federalnom nivou, gdje ista vlada postoji već osam godina”.

    Lider HDZ BiH je još kazao da će se sljedeće sedmice sastati sa predstavnicima SNSD, koji su, kako je istakao, jedini partner iz Republike Srpske.

  • Putin potpisao važan ukaz za Čečeniju

    Putin potpisao važan ukaz za Čečeniju

    Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je Zakon o sprečavanju otkrivanja informacija o radu specijalnih službi.

    Šef ruske države je imenovao i novog tužioca Čečenije.

    Ukaz je potpisan 7. novembra. Arsan Adajev postao je tužilac Čečenije. U nadležnim organima radi od 2003. godine.

    Kandidaturu Adajeva je 28. oktobra podneo lično Vladimir Putin. On će pet godina obavljati dužnost tužioca Čečenije, piše FAN.

  • Stoltenberg i Vučić razgovarali o situaciji na KiM

    Stoltenberg i Vučić razgovarali o situaciji na KiM

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg u današnjem telefonskom razgovoru sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem zatražio je da se sve strane u sporovima na Kosovu i Metohiji uzdrže od koraka koji bi izazvali eskalaciju, odnosno od jednostranih poteza koji bi ugrozili mir i stabilnost.

    Vučić je Stoltenbergu ukazao da Priština svojim jednostranim potezima brutalno krši Briselski sporazum smjenom srpskog komandira policije za region Sjever Nenada Đurića, nelegitimnim postupanjem po pitanju registarskih tablica i bezmalo desetogodišnjim odbijanjem da formira zajednicu srpskih opština, saopštila je pres-služba predsjednika Srbije.

    Vučić je istakao da će Srbija, uprkos tome, nastojati da održi mir i stabilnost i da će ostati posvećena tome.

    Dvojica sagovornika razgovarala su i o značaju uloge KFOR i direktnog kontakta načelnika generalštaba Vojske Srbije sa komandantom NATO snaga na Kosovu i Metohiji.

  • Zaharova: Priština eskalira tenzije uz direktnu podršku Zapada

    Zaharova: Priština eskalira tenzije uz direktnu podršku Zapada

    Portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije, Marija Zaharova reagovala je povodom krizne situacije na Kosovu i Metohiji, zvaničnim saopštenjem objavljenim na sajtu Ministarsva. NJeno saopštenje prenosimo u cijelosti.

    “Alarmirani smo zaoštravanjem situacije oko Kosova, gdje takozvane prištinske „vlasti“ ponovo namjerno eskaliraju tenzije – uz saučešće ili čak direktnu podršku svojih pokrovitelja u liku Vašingtona i njegovih evropskih saveznika. Bez ikakvih efektivnih koraka da se stane na kraj provokacijama radikala kosovskih Albanaca, zapadnjaci otvoreno guraju situaciju ka direktnom sukobu.

    Zauzvrat, Beograd dosljedno pokazuje konstruktivan pristup, poziva na riješavanje novonastalih pitanja kroz dijalog i sprovođenje postojećih sporazuma. Mirni miting u Kosovskoj Mitrovici 6. novembra potvrdio je masovnu podršku naroda ovoj liniji srpskog rukovodstva. Istovremeno, smatramo povlačenje kosovskih Srba iz regionalnih struktura, uključujući policiju, kao dokaz njihove nespremnosti da budu saučesnici u zločinačkom kursu tzv. kosovskih „vlasti“ nad srpskim stanovništvom, koji je i proteran iz svoje rodne zemlje etničkim čišćenjem.

    Još jedno zaoštravanje dešava se u uslovima kada Evropska unija, kojoj je Generalna skupština UN dala ulogu posrednika u dijalogu Beograda i Prištine, zapravo ostaje ravnodušna, ne želi ili ne može da deblokira proces.

    Polazimo od apsolutnog prioriteta Kosovara da ispune svoje obaveze, utvrđene uz učešće EU, pre svega u smislu stvaranja Zajednice srpskih opština sa punim izvršnim ovlašćenjima kao vid zaštite prava i sloboda lokalnih Srba, a u zapravo, faktor njihovog fizičkog opstanka.

    Kao i do sada, ne vidimo alternativu postizanju od strane Beograda i Prištine održivog i obostrano prihvatljivog rješenja zasnovanog na Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti UN, koje mora nužno biti u skladu sa međunarodnim pravom i biti odobreno od strane Saveta bezbednosti UN”, navela je Zaharova.

  • Raspisana javna nabavka za obnovu kuće Milanovića

    Gradonačelnik Draško Stanivuković saopštio je da uskoro kreće obnova najstarijeg objekta u Gospodskoj ulici.
    -Danas smo raspisali javnu nabavku za obnovu najstarijeg objekta u Gospodskoj ulici, kuće Milanović. Ovaj objekat predstavlja arhitektonsku i kulturnu baštinu našeg grada, koja će u budućnosti postati centar okupljanja i održavanja kulturnih manifestacija – poručio je gradonačelnik.

    Podsjećamo, kuća Milanovića je za Grad Banju Luku izuzetno važan objekat i ima arhitektonski i ambijentalni značaj, s obzirom da se nalazi u zoni zaštute, a s obzirom da datira još iz perioda Austro-Ugarske, ona ima i istorijski značaj.

    Kuća Milanovića jedna je od prvih kuća koje su sgarađene u današnjoj Ulici Bana Milosavljevića, a sagradio ju je Savo Milanović davne 1893. godine, saopštili su iz Gradske uprave.

    Podsjećamo, kuću Milanović zajedno će da obnove Grad Banja Luka i Vlada Republike Srpske, a za ovu namjenu biće izdvojeno oko 4,5 miliona KM.

  • Edtštadlerova o dolasku u Banjaluku: Prihvatamo postojanje RS i želimo BiH u EU

    Edtštadlerova o dolasku u Banjaluku: Prihvatamo postojanje RS i želimo BiH u EU

    Austrija prihvata postojanje Republike Srpske i to smo dolaskom u Banjaluku željeli pokazati, rekla je Karoline Edtštadler, austrijska ministarka za EU i ustavno uređenje, u intervjuu za “Nezavisne novine”.
    “Činjenica je da postoje dva entiteta – FBiH i RS. To treba prihvatiti. Ne radi se o tome da se promijeni ono što je utemeljeno ugovorom u Dejtonu, nego o tome da se sprovedu reforme koje će na kraju dovesti do usklađenosti s pravnom stečevinom EU”, rekla je ona.

    Došli ste u Banjaluku. Kojim ste povodom tu i s kim ste razgovarali?

    Razlog što sam u Banjaluci je taj što želim pokazati da se bavimo situacijom u ovoj državi u kojoj postoje dva entiteta – FBiH i RS. Zato mi je bilo važno da dođem u Banjaluku. Imala sam sastanak s novom članicom Predsjedništva BiH. Usput, nas dvije se znamo odranije, još od Salcburga, gdje smo se srele prije dvije godine na Salcburškom evropskom samitu. Takođe, susrela sam se s gradonačelnikom Banjaluke. Još imam jedan razgovor s građanskim udruženjima. Perspektive koje postoje su različite i mislim da je važno da dobijem neku zajedničku sliku. To je barem ono što želim pokušati.

    Kako vidite preporuku Evropske komisije da BiH dobije kandidatski status?

    EDTŠTADLER: Austrija, i ja, svi mi, jako podržavamo da BiH dobije kandidatski status. Naravno, svjesni smo da se u BiH mora puno toga uraditi. Od februara je nastala potpuno nova situacija jer se ponovo na evropskom tlu vodi rat, a u junu su Ukrajina i Republika Moldavija dobile kandidatski status. Mi smo i tada govorili da i BiH treba da dobije status. To ne znači da zemlja u narednih nekoliko godina automatski dobija punopravno članstvo, nego to znači da i BiH treba da dobije vjerodostojnu perspektivu i da pokušamo da ispravimo propuste koji su se desili na evropskom nivou i nadam se da, ako do toga dođe – a ja polazim od toga da će na Evropskom savjetu u decembru za BiH to biti zaključak koji mora biti jednoglasan – da će građanska udruženja, građani i političari biti ohrabreni. Ali to znači da do decembra trebamo vidljive reformske korake ovdje u BiH kako bismo one države koje još nisu u potpunosti ubijeđene pridobili na našu stranu.

    S obzirom na to da je u BiH bilo malo reformi, da li bi ta kandidatura bila nezasluženi poklon za BiH? Šta biste rekli onima koji tako misle?

    EDTŠTADLER: U ovom vremenu ozbiljnih višestrukih kriza potrebni su nam hrabri politički znakovi. Hrabar politički znak sada bi bilo davanje kandidatskog statusa BiH da spriječimo da dobijemo dvije klase budućih članica EU od sadašnjih kandidatkinja za članstvo. Jer bismo imali na jednoj strani Ukrajinu i Moldaviju, koje takođe definitivno ne ispunjavaju uslove, a na drugoj strani BiH koja se već decenijama bori za sljedeći korak.

    Koje reforme se sad traže od BiH? One koje su u izvještaju Evropske komisije za BiH koji je nedavno objavljen?

    EDTŠTADLER: Utisak koji sam ja stekla je da političari pokušavaju smanjiti očekivanja govoreći da su upravo održani izbori, da nove pozicije još nisu popunjene, da ne možemo ispuniti sve te reforme do decembra… Naravno. Mi ni ne tražimo da se sve te reforme sprovedu do decembra, ali moramo početi. Moraju se napraviti prvi koraci kako bi se pokazalo da postoji volja. A naravno, riječ je o osam prioriteta koji su navedeni u izvještaju.

    U RS postoji zabrinutost da bi evropske integracije mogle oslabiti autonomiju koju RS uživa u BiH. Kako to vidite?

    EDTŠTADLER: Upravo zbog toga sam i došla u RS! Želimo vam pokazati da smo svjesni kako je strukturisana ova država. Činjenica je da postoje dva entiteta – FBiH i RS. To treba prihvatiti. Ne radi se o tome da se promijeni ono što je utemeljeno ugovorom u Dejtonu, nego o tome da se sprovedu reforme koje će na kraju dovesti do usklađenosti s pravnom stečevinom EU. To su temeljna pitanja poput jačanja pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

    Vjerovatno znate da u BiH postoje mnogi koji smatraju da izbori nisu bili pošteni. Da li će Austrija priznati rezultate izbora?

    EDTŠTADLER: Svi smo sa zebnjom pratili izbore, kao i EU, jer nam je bilo ukazivano na to da će izbori biti lakmus-test da li država funkcioniše. Iz svega što su nam međunarodni posmatrači rekli može se reći da su, uopšteno gledano, ovi izbori provedeni u skladu s pravilima. Naravno, poznato nam je da je došlo do ponovnog brojanja, ali vjerujem da je puno toga bilo uspješno. Zato mi prihvatamo ove rezultate i sada treba sprovesti brzo formiranje vlasti, popuniti institucije i onda stvarno prionuti na posao jer mnogo je posla pred nama. S obzirom na to da, kao što sam rekla, polazim od toga da će BiH u decembru dobiti kandidatski status, sada je pred nama dug i trnovit put do punopravnog članstva u EU.

    Baš djelujete sigurno! Koliko stvarno mislite da će BiH dobiti status?

    EDTŠTADLER: Ja sam optimista i prilično sam sigurna da će do toga doći jer mi kao EU moramo u ovome stajati zajedno i pojačati i podržati ovaj prostor zapadnog Balkana i privesti ga ka EU, zato što je pitanje naših odnosa sa zapadnim Balkanom vezano za sigurnost EU. Mi moramo vratiti izgubljeno povjerenje. Zato nam treba ovaj hrabri znak.

    Takođe, još jedno važno pitanje je produženje mandata EUFOR-a, u kojem Austrijanci igraju važnu ulogu. Kako vidite tu odluku?

    EDTŠTADLER: Laknulo nam je kad smo čuli da je došlo do produženja mandata EUFOR “Althea”. Mi to jako pozdravljamo. Mir i stabilnost u regionu su temelj svega ostalog. Jako smo ponosni da se to sve dešava pod austrijskim komandovanjem. Stekla sam utisak da su jedinice EUFOR-a važne jer one mogu prevenirati konflikt prije nego što do njega dođe.

    Ja imam porodicu u Austriji, skoro svako u BiH ima porodicu tamo. U tom kontekstu, kako vidite odnose između Austrije i BiH?

    EDTŠTADLER: Teško da ima druga članica EU koja tako dobro razumije BiH kao Austrija. Postoje tako intenzivni odnosi, istorijski, kulturni, privredni. Austrija je najveći investitor u BiH i srela sam neke od austrijskih preduzetnika koji ovdje rade. Svi oni žele napredak u pretpristupnom procesu, i važno nam je da u tome posredujemo. Takođe, važno je da naglasim da nenapredovanje na evropskom putu ne dotiče samo BiH, iako nju možda posebno, nego i Sjevernu Makedoniju i Albaniju, gdje je došlo do zastoja od skoro dvije i po godine. Mi moramo pogledati i pozitivnu stranu, a pozitivna strana je da otkad je Austrija u drugoj polovini 2018. preuzela predsjedavanje Savjetom, a ja kao političarka se intenzivno bavim regionom, mnogo se toga desilo. Vidljivost zapadnog Balkana i njegova neminovnost za bezbjednost Evrope postali su jasni svima. Kada sam početkom 2020. postala ministarka za Evropu, bilo je malo država koje su govorile na temu zapadnog Balkana, možda tri ili četiri. Proteklih mjeseci o ovoj temi je govorilo njih do 17. Kao austrijska političarka stavljala sam na dnevni red Savjeta zapadni Balkan jer je pitanje uvođenja evropskih standarda pitanje bezbjednosti Evrope.

  • Ambasada Rusije reagovala: Žalosno da je BiH protiv rezolucije o borbi protiv nacizma

    Ambasada Rusije reagovala: Žalosno da je BiH protiv rezolucije o borbi protiv nacizma

    Rusija je primila s žaljenjem činjenicu da je BiH glasala protiv rezolucije Borba protiv veličanja nacizma, neonacizma i drugih vrsta praksi koje doprinose eskalaciji savremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i srodne netolerancije, saopšteno je iz Ambasade Ruske Federacije.
    Oni podsjećaju da je Treći komitet Generalne skupštine UN-a 4. novembra usvojio ruski nacrt rezolucije, te da je za dokument glasalo 105 država, protiv su bile 52 zemlje, a da je 15 bilo uzdržano.

    “Posebno je žalosna činjenica da je među protivnicima rezolucije koja je osmišljena da spriječi reviziju istorije bila i BiH, koja je ranije ne samo podržavala ruski projekat, već je bila i jedan od njegovih koautora. U ovom koraku vidimo udar na tradicije antifašizma koje su istorijski jake na ovom području, što je isključivo prouzrokovano pogrešno shvaćenim vrijednostima i neopravdano izoštrenim osjećajem solidarnosti sa zapadom u kontekstu ukrajinske krize”, saopštili su oni.

    Dodaju da je neprihvatljivo da se “problem neonacizma posmatra kao moneta za potkusurivanje u pokušajima takozvanog kolektivnog Zapada da se obračuna sa Rusijom”.

    Podsjećanja radi, u Kabinetu srpskog člana Predsjedništva BiH zatražili su pozivanje na odgovornost zato što je BiH glasala protiv ove rezolucije mimo stava Predsjedništva BiH.

  • Ukrajinci vratili 37% teritorije

    Ukrajinci vratili 37% teritorije

    Ukrajina je kontraofanzivom uspela da povrati 37 odsto teritorije koju je Rusija okupirala od 2014. godine, prenosi “RBK Ukrajina”.

    Prema analitičarima OSInt-a, više od 124.000 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije je pod ruskom okupacijom. Od 6. novembra, Oružane snage Ukrajine uspele su da oslobode 75.000 kvadratnih kilometara.

    Podsetimo, prema rečima Sergeja Gajdaja, od 31. oktobra ukrajinski branioci su oslobodili devet naselja u Luganskoj oblasti.”Oružane snage Ukrajine su već oslobodile 37% teritorije Ukrajine koja je bila pod ruskom okupacijom (s obzirom da su Krim i ORDLO okupirani 2014. godine), odnosno 50% onoga što je Ruska Federacija okupirala nakon 24. februara 2022. godine”, navodi se u izveštaju.