VRBAS Media

Autor: INFO

  • Inspektori Srpske “love” nelegalne prodavce na internetu

    Inspektori Srpske “love” nelegalne prodavce na internetu

    Društvene mreže u posljednje vrijeme postale su virtuelna pijaca na kojoj pojedinci bez registracije djelatnosti i bilo kakve odgovornosti nude razne proizvode i usluge, što potvrđuju inspekcijske kontrole prilikom kojih su lani u Srpskoj izrečene 172 zabrane rada i kazne teške 335.000 maraka.

    Kako su rekli iz Inspektorata Republike Srpske za “Glas“, u protekloj godini obavljeno je više od 300 ciljanih kontrola fizičkih lica koja su oglašavala prodaju različitih prodaja i usluga poput frizersko-kozmetičkih, zatim masaže, prodaju odjeće i obuće, ali i proizvodnju namještaja, stolarije i betonske galanterije.

    – Nelegalan rad ima negativan uticaj na cijelu ekonomiju jednog društva, jer primarno nanosi štetu budžetu iz čijih sredstava se finansira zdravstvo, školstvo, izgradnja infrastrukture, ulaganje u privredu i drugo, što na kraju utiče na životni standard naših građana – naveli su iz republičke inspekcije.

    Društvene mreže

    Ističu da s obzirom na to da je riječ o licima koja najčešće putem društvenih mreža nude proizvode i usluge, dokazivanje prekršaja podrazumijeva niz operativnih radnji na prikupljanju podataka i dokaza prije vršenja same kontrole.

    – Suzbijanje sive ekonomije koja predstavlja nelojalnu konkurenciju poslovnim subjektima koji legalno rade, kontinuirano je u fokusu djelovanja Inspektorata Srpske. U 172 kontrole izrečena je mjera zabrane obavljanja djelatnosti jer je utvrđeno da fizička lica rade bez registracije te su im izrečene kazne u ukupnom iznosu od 335.000 KM – poručili su iz Inspektorata.

    Kako su naveli Zakonom o inspekcijama je upravo s ciljem obezbjeđivanja potrebnih alata za prikupljanje dokaza o neregistrovanom radu inspektorima omogućeno da se predstave kao korisnik usluge ili kupac robe.

    – Inspekcija će i dalje preduzimati sve raspoložive mjere da bi suzbila neregistrovano obavljanje djelatnosti, koje predstavlja nelojalnu konkurenciju subjektima koji legalno rade i izmiruju obaveze prema radnicima i državi – poručili su iz Inspektorata.

    Iako se na društvenim mrežama mogu vidjeti brojni oglasi nepoznatih lica koja nelegalno nude različite proizvode i usluge, iz Inspektorata pojašnjavaju da o mnogima nije moguće pronaći bilo kakve podatke da bi im stali u kraj.

    – U takvim okolnostima pod znakom pitanja su porijeklo i ispravnost proizvoda te u slučaju da dođe do oštećenja zdravlja ili materijalne štete, potrošači nemaju materijalni dokaz da je kupovina izvršena upravo od nekog konkretnog lica. Postoji rizik da se usluge pružaju u nehigijenskim uslovima, sporna je stručnost tih lica, kao i porijeklo i ispravnost proizvoda – zaključili su iz inspekcije.

    Višestruko negativna posljedice

    Ekonomista Zoran Pavlović upozorava da rad na crno, posebno putem društvenih mreža, ima višestruke negativne posljedice po tržište i privredu.

    – Svako ko nije registrovan i ne plaća PDV predstavlja direktnu konkurenciju onima koji posluju legalno, imaju prodajne objekte, plaćaju obaveze i kupcima nude određene garancije. To stvara neravnopravne uslove na tržištu – rekao je Pavlović za “Glas”.

    Prema njegovim riječima, poseban problem je i nedovoljna reakcija građana, koji u slučaju prevare često to ne prijavljuju nadležnim institucijama.

    – Nešto izgleda izuzetno povoljno, ljudi to naruče, a onda se ispostavi da proizvod ne odgovara opisu ili nije ono što su očekivali. Ipak takvi slučajevi rijetko budu prijavljeni tržišnoj inspekciji ili policiji, što dodatno otežava borbu protiv sive ekonomije – naglašava Pavlović i dodaje da inspekcijski organi ne mogu sami riješiti ovaj problem bez veće uključenosti potrošača. Potrebno je, kako kaže, da i sami budemo odgovorniji i da prijavljujemo prevare, jer niske cijene često kriju rizik.

    – Ono što zvuči predobro da bi bilo istinito najčešće to i nije. Neophodan je oprez prilikom onlajn kupovine. Važno je javno ukazati na one koji se bave nečasnom prodajom, da bi bili zaštićeni potrošači i legalni privrednici – zaključuje Pavlović.

    Potpredsjednik Unije poslodavaca Srpske Saša Trivić ističe za “Glas” da rad na crno, posebno u onlajn prostoru, predstavlja ozbiljan problem za legalne privrednike.

    – Imamo situaciju da jedni plaćaju poreze i posluju u skladu sa zakonom, dok drugi to ne čine, čime se stvara nelojalna konkurencija. Zbog toga je neophodno da se inspekcije mnogo više bave ovim problemom – naglašava Trivić.

    Dodaje da je cijelo onlajn tržište u velikoj mjeri nedovoljno uređeno i da pored domaćih neregistrovanih prodavaca problem predstavlja i onlajn uvoz robe, posebno iz Kine, gdje proizvodi često budu naručeni bez plaćanja poreza.

    – To dodatno ugrožava one koji legalno prodaju iste artikle i izmiruju sve obaveze. Neophodno je sistemsko rješenje na širem nivou. Mora biti uveden red u onlajn trgovini, kako u dijelu uvoza, tako i kada je riječ o prodaji putem platformi poput PIK-a i sličnih kanala – zaključio je Trivić.

    Cilj

    Iz Inspektorata Republike Srpske su poručili da njihov cilj nije primarno kažnjavanje, već registracija i legalizacija subjekata.

    – Želimo da njihovo poslovanje uvedemo u zakonske okvire te ovim putem apelujemo na fizička lica koja obavljaju neregistrovane djelatnosti da ne čekaju dolazak inspektora, već da samostalno pokrenu proceduru legalizacije svog rada – naveli su iz Republičke uprave za inspekcijske poslove Srpske.

  • Prva reakcija iz Bijele kuće na izborni poraz Viktora Orbana

    Prva reakcija iz Bijele kuće na izborni poraz Viktora Orbana

    Potpredsjednik SAD Džeј Di Vens izјavio јe da nije iznenađen zbog izbornog poraza mađarskog premijera Viktora Orbana, naglasivši da njegova nedavna posjeta Budimpešti niјe imala za cilj da obezbjedi pobedu, već da pruži podršku dugogodišnjem savezniku.

    saopštenju objavljenom u ponedjeljak uveče, Vens јe istakao da јe svjestan da Orban niјe bio favorit na izborima.

    – Nismo išli zato što smo mislili da će Viktor Orban lako pobjediti. Išli smo zato što smo smatrali da јe ispravno da podržimo čovjeka koјi јe dugo staјao uz nas – poručio јe američki potpredsjednik.

    On јe dodao da јe Orbanovo političko nasleđe “transformativno”, ističući da јe mađarski lider tokom 16 godina na vlasti značaјno promijenio zemlju, kao i da јe bio јedan od rijetkih evropskih političara spremnih da se suprotstave birokratiјi u Briselu, prenosi Telegraf.

    Poraz Orbana izazvao јe snažan odјek u krugovima američke desnice, gdje јe njegova politika dugo služila kao model, posebno u okviru pokreta bliskog Donaldu Trampu. Ideјa “neliberalne demokratiјe”, koјu јe Orban zastupao, bila јe inspiraciјa dijelu tog političkog spektra u Sјedinjenim Državama.

    Istovremeno, Tramp se јoš uvijek niјe јavno oglasio povodom izbornog poraza svog bliskog saveznika. Iz Bijele kuće јe saopšteno da su trenutno fokusirani na hitniјa pitanja, uključuјući krhko primirјe sa Iranom i novu američku blokadu Ormuskog moreuza.

  • Gdje je zapelo sa sportskom gimnazijom u Banjaluci?

    Gdje je zapelo sa sportskom gimnazijom u Banjaluci?

    Kada će u zdanju Sokolskog doma u Banjaluci osvanuti sportska gimnazija, koja je kao čudovište iz Loh Nesa: svi o njoj pričaju, ali je niko još nije vidio? Ova priča traje već 2 godine i praćena je brojnim kontroverzama.

    Dijana Ješić, odbornica Narodnog fronta, kaže da je u suštini dobra ideja nepotrebno kompromitovana.

    – Svašta se dešavalo u ove 2 godine. Nema tu ni reda, ni zakona, samo želja jednog dječaka da ispadne faca – kaže Dijana Ješić za Srpskainfo.

    Podsjeća da je još u martu 2024. gradonačelnik Draško Stanivuković ubjeđivao odbornike i javnost da je Sokolski dom u vlasništvu grada, mada to, u tom trenutku, još nije bila završena stvar, i tražio da Skupština odobri kredit za otvaranje sportske gimnazije u tom zdanju.

    Samouvjereno je najavio da će sportska gimnazija u Sokolskom prve đake upisati već u septembru 2024.

    Ješićeva je, kaže, upozorila i gradonačelnika i odbornike da je kredit rizičan potez, ne samo zbog tada još nezavršenog spora o vlasništvu nad Sokolskim domom, nego i zato što Grad nije pokrenuo proceduru za osnivanje nove škole.

    – Pored toga, nije bio usvojen nastavni plan i program za sportsku gimnaziju, koji se mora usvojiti u godini prije početka naredne školske godine, pa samim tim nije bilo ni udžbenika po kojem bi se radilo – podsjeća Dijana Ješić za Srpskainfo.

    Dodaje da su, nakon što su o svemu navedenom razmislili, odbornici pristali da se uz odluku o kreditu usvoji amandman, kojim bi se definisalo da će Grad uzeti kredit, tek kada Sokolski dom bude jedan kroz jedan vlasništvo grada i kada Grad uđe u posjed.– Za vrijeme skupštinske pauze sam požurila da napišem amandman, ali bio je to uzaludan posao. Za to vrijeme su, očigledno, „radili“ telefoni, jer su se odbornici pod nečijim pritiskom predomislili, zanemarujući sve činjenice. Moj amandman nije usvojen – kaže Ješićeva.

    Dragan Milanović, šef Kluba odbornika PDP u gradskoj skupštini, za Srpskainfo kaže da ne može komentarisati špekulacije o „nagodbama“ i „telefonima“ i tvrdi da je sve u vezi sa Sokolskim domom kristalno jasno.

    – Odlukom Vrhovnog suda RS zgrada Sokolskog doma je u vlasništvu grada, samo još nismo ušli u posjed. Tako da je sve spremno, što se tiče grada. Kada bismo sutra ušli u posjed mogli bismo smo odmah da krenemo u rekonstrukciju i adaptaciju tog objekta. Namjera grada je bila da u tom objektu bude sportska gimnazija i jedna generacija đaka je upisana, ali u opštu Gimnaziju, u poseban sportski smjer – kaže Milanović.

    Ješićeva tvrdi da danas niko ne zna kud je „iscurilo“ 1,5 miliona KM, kredita, namijenjenih za adaptaciju Sokolskog i izgradnju sportske gimnazije. Tvrdi da se od tog novca u budžetu za 2026. godinu ostalo još samo 380.000 KM.

    – Navodno je, prema ugovoru, dobavljaču dato 50 odsto avansa, ali na odborničko pitanje šta je sa ostatkom novca nikad nisam dobila odgovor – tvrdi Ješićeva.

    Milanović odgovara da je sav novac „na broju“ i da nije nenamjenski potrošen.

    – Taj novac nije mogao biti potrošen na neke druge stvari, zato što su to namjenska kreditna sredstva – kaže Milanović.

    Posebna priča je „gerilski“ upad Draška Stanivukovića i njegovih saradnika u prostorije Sokolskog doma, u avgustu 2025.

    Gradonačelnik je tvrdio da na ovaj način Grad „uvodi u posjed“ svoje imovine i da ima sve potrebne dokumente, ali te papire nije htio da pokaže novinarima.

    Ispostavilo se da obijanje vrata, mijenjanje brava, postavljanje ograde oko objekta… nije bilo kamen temeljac za buduću sportsku gimnaziju, nego nasilna uzurpacija prostorija koje je koristilo Sokolsko društvo.

    Okružni sud Banjaluka je nedavno presudio da Grad morao ukloniti ogradu i omogućiti nemetan rad članovima Sokolskog društva. Uz to, Grad mora da plati troškove sudskog postupka u iznosu od skoro 4.000 KM. Protiv gradonačelnika, gradskog menadžera i postupajućeg tržišnog inspektora podnesena je krivična prijava.

    Milanović komentariše da je sve to urađeno, kako bi se da se „što prije ušlo u posjed objekta” koji je sudskom odlukom vlasništvo grada, da bi se krenulo u realizaciju planiranog projekta.

    – Vrhovni sud RS je donio odluku, ali je proces knjiženja vlasništva u RUGIPP-u trajao nerazumno dugo, a oni koji su koristili objekat nisu htjeli da ga dobrovoljno predaju Gradu, ni kada je on uknjižen na Grad. Sada čekamo sudsku odluku o izvršenju, pa će, ako ne bude moglo drugačije, sudska policija uvesti Grad u posjed gradske imovine – kaže Milanović.

    Nije htio da komentariše potez svog partijskog šefa Stanivukovića.

    Dijana Ješić smatra da sva ta blamaža nikom nije donijela dobra. I pita se, ponovo, gdje je novac namijenjen za sportsku gimnaziju.

    – Grad će ući u posjed jednog dana, to je sigurno, ali šta onda? Sa kojim novcem će se raditi i šta? Koliko ćemo još kredita morati podići za tu namjenu? I da li je Grad, dok čeka da uđe u posjed, pokrenuo inicijativu za osnivanje škole i izradio elaborat? Ili ćemo opet ići u proceduru dizanja novog kredita bez svega toga i bez ičije odgovornosti – pita se Ješićeva.

    Poručuje da je osnivanje sportske gimnazije u Banjaluci, koja ima dugu sportsku tradiciju, dobra ideja, ali da se, naprosto, procedure moraju poštovati i da se novcem mora odgovorno upravljati.

    – Nije mi jasno zašto se nisu mogle ispoštovati odgovarajuće procedure i raditi sve u skladu sa zakonom. Čemu pokazivanje sile i čemu povlačenje poteza zbrda zdola, kao da smo na Divljem zapadu – zaključuje odbornica Dijana Ješić.

  • Šta Orbanov poraz znači za Banjaluku

    Šta Orbanov poraz znači za Banjaluku

    Poraz Viktora Orbana na izborima u Mađarskoj nije samo unutrašnje političko pitanje te zemlje. Njegov odlazak sa vlasti otvara i niz dilema za političke aktere u regionu, a posebno u Republici Srpskoj, koja je posljednjih godina u Budimpešti imala jednog od rijetkih otvorenih saveznika unutar Evropske unije.

    Orbanova politika suverenizma, praćena izraženim skepticizmom prema briselskim institucijama, u velikoj mjeri je odgovarala političkom diskursu koji dolazi iz Banjaluke. Upravo zbog te ideološke bliskosti, odnosi između rukovodstva Republike Srpske i mađarske vlade razvijani su intenzivnije nego što je to uobičajeno za relacije jednog entiteta i države članice EU.

    Zato se promjena vlasti u Mađarskoj sada posmatra i kroz prizmu mogućeg preokreta u tim odnosima. Nije riječ samo o političkoj komunikaciji, već i o ekonomskim projektima, investicijama i političkoj podršci koju je Budimpešta u više navrata pružala Banjaluci u evropskim institucijama.

    Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je odlazak Orbana ozbiljan udarac za aktuelno rukovodstvo Republike Srpske. Po njenom mišljenju, riječ je o političaru koji je godinama predstavljao važan oslonac vlastima u Srpskoj, posebno u momentima kada su odnosi sa Briselom bili napeti.

    Prema njenoj ocjeni, nova mađarska vlada bi mogla pokazati veći stepen saradnje sa institucijama Evropske unije, što bi automatski značilo i manju spremnost da se politički rizikuje zbog podrške Banjaluci. Istovremeno, dok se u Republici Srpskoj u posljednje vrijeme pojačavaju euroskeptične poruke i kritike na račun EU, politički zaokret u Budimpešti mogao bi dodatno produbiti taj raskorak.

    Topićeva procjenjuje da bi u takvim okolnostima moglo doći i do smanjenja intenziteta političkih kontakata koji su bili uobičajeni posljednjih godina. Česte posjete Budimpešti ili dolasci mađarskih zvaničnika u Banjaluku, smatra ona, mogli bi postati znatno rjeđi, dok bi pojedini projekti mogli biti podvrgnuti dodatnim provjerama nove vlasti.

    S druge strane, profesor međunarodnih odnosa Miloš Šolaja upozorava da promjena vlasti ne znači automatski i potpunu promjenu državne politike. On podsjeća da države, bez obzira na političke smjene, uglavnom nastoje da očuvaju već uspostavljene međunarodne odnose, naročito kada postoje potpisani ugovori i započeti projekti.

    Ipak, Šolaja ne isključuje mogućnost da će nova mađarska vlada drugačije definisati svoje spoljnopolitičke prioritete. Ukoliko se Budimpešta odluči za snažnije usklađivanje sa politikama Evropske unije, prostor za politički manevar kakav je postojao tokom Orbanove ere mogao bi biti značajno sužen.

    Takav zaokret, smatra on, mogao bi biti vidljiv i u drugim oblastima – prije svega u odnosima prema Rusiji, ali i u energetskim politikama koje su posljednjih godina bile jedno od ključnih pitanja evropske politike.

    Sve to ne znači da će odnosi između Republike Srpske i Mađarske nestati ili biti prekinuti. Realnije je očekivati postepeno redefinisanje saradnje, uz zadržavanje formalnih i institucionalnih veza koje su već uspostavljene.

    Drugim riječima, Orbanov poraz vjerovatno neće preko noći izbrisati političke i ekonomske veze između Banjaluke i Budimpešte. Ali je gotovo sigurno da će ih staviti na novi test — i otvoriti pitanje koliko su te veze bile zasnovane na dugoročnim interesima, a koliko na ličnim političkim savezima.

  • Netanjahu kritikovao Evropu

    Netanjahu kritikovao Evropu

    Izael je juče, u ponedjeljak, 13.aprila, počeo da obilježava Dan sjećanja na Holokaust, a centralna komemoracija u Jad Vašemu unaprijed je snimljena zbog aktuelnih neprijateljstava sa Iranom i Hezbolahom u Libanu.

    U svom govoru izraelski premijer Benjamin Netanjahu oštro je kritikovao Evropu, poručivši kako je “pogođena dubokom moralnom slabošću” i da Izrael sada brani kontinent “koji je toliko toga zaboravio od Holokausta”, piše The Times of Israel.

    Netanjahu: Branimo civilizaciju od varvarstva
    Optužio je Evropu da “gubi kontrolu nad sopstvenim identitetom, svojim vrijednostima i odgovornošću da brani civilizaciju od varvarstva”.

    “Imaju mnogo toga da nauče od nas, posebno važnu lekciju o jasnoj moralnoj razlici između dobra i zla, koja u trenucima istine zahtijeva da se krene u rat za ono što je dobro, za život. Izrael, s druge strane, ne zaboravlja tu vječnu odgovornost”, rekao je Netanjahu.

    “Zajedno sa SAD-om i drugim zemljama sa kojima stvaramo saveze o kojima će se tek pričati, branimo sebe – a time i cijeli svijet“, rekao je, dodajući da “Izrael stoji uz Sjedinjene Američke Države na čelu slobodnog svijeta”, prenosi Index.hr.

    Rekao je da su dvije zemlje prošle godine u zajedničkim operacijama “nanijele razoran udarac zlom režimu u Iranu“.

    “Da nismo djelovali protiv iranskih nuklearnih, raketnih i drugih vojnih ciljeva“, dodao je Netanjahu, imena Natanz , Fordow, Isfahan, i Parchin, vjerovatno bi se pamtila sa vječnim užasom, baš kao Aušvic, Treblinka, Majdanek, i Sobibor”, poručio je Netanjahu.

    Hercog: Nismo se uzdigli iz pepela da bi nas uništio razdor
    Predsjednik Izraela Isak Hercog u svom je obraćanju pozvao na nacionalno jedinstvo, rekavši kako se Izrael nije uzdigao iz pepela Holokausta samo da bi ga progutala vatra razdora.

    Svoj govor isprepleo je pričom o Magdi Barac, koja je preživjela Holokaust, i njenom praunuku Asafu Cafriju, vojniku Izraelskih odbrambenih snaga. Cafri je poginuo u borbama u Gazi prošle godine, a Barac je vijest o smrti praunuka primila dok je bila u posjeti bivšem koncentracionom logoru Bergen-Belsen, gdje je i sama patila tokom Holokausta. Preminula je nedugo nakon toga.

    “Dijelilo ih je tačno 70 godina“, rekao je Hercog, “ali povezivao ih je jedan duh – duh junaštva, predanosti i odlučnosti; duh borbe za jedini dom našeg naroda, državu Izrael“.

    Osvrćući se na aktuelne vojne operacije, Hercog je upozorio na stalne prijetnje Irana i savezničkih grupa i pozvao svjetske lidere da pređu sa riječi na odlučno djelovanje protiv antisemitizma “prije nego što bude prekasno“.

    Zaključio je da će Izrael nastaviti da čuva sjećanje na Holokaust za buduće generacije, čak i nakon što posljednji preživjeli preminu.

    Sirene i komemoracije širom zemlje
    Dan sjećanja na Holokaust u Izraelu, poznat kao Jom Hašoa (Yom HaShoah), počeo je sinoć i završiće se večeras. Obilježava se zvaničnim komemoracijama i dvominutnom sirenom tokom koje život u većem dijelu zemlje staje.

    Ovaj dan, kojim se obilježava i godišnjica ustanka u Varšavskom getu, odvojen je od Međunarodnog dana sjećanja na Holokaust koji se obilježava u januaru, na godišnjicu oslobođenja Aušvica.

    Iako je centralna svečanost u Jad Vašemu) ove godine bila unaprijed snimljena zbog osjetljive bezbjednosne situacije, lokalne komemoracije i brojna manja okupljanja u domovima, na kojima preživjeli dijele svoje priče, održaće se širom zemlje.

    Danas će na mjestu nekadašnjeg logora Aušvic oko 50 preživjelih Holokausta predvoditi godišnji Marš živih,, zajedno sa preživjelima nedavnih antisemitskih terorističkih napada iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Australije.

    U čast Dana sjećanja, jerusalimske gradske vlasti osvijetlile su zidine Starog grada projekcijama žute zvijezde, uz svijeće sjećanja i riječi „Sjećaj se“ i „Nikad ne zaboravi“. U glavnom gradu živi približno 6.900 osoba koje su preživjele Holokaust, od ukupno 111.000 koliko ih je u Izraelu bilo početkom 2026. godine, prema podacima Centralnog statističkog biroa.

  • Peskov: Opasnost od obnavljanja rata na Bliskom istoku nije eliminisana

    Peskov: Opasnost od obnavljanja rata na Bliskom istoku nije eliminisana

    Opasnost od obnavljanja rata na Bliskom istoku nije eliminisana, ocijenio je sinoć portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    On je rekao za portal “Vesti” da su razgovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana do sada završeni bez rezultata.

    Komentarišući najave Sjedinjenih Američkih Država da će blokirati Ormuski moreuz, Peskov je rekao da je američki predsjednik Donald Tramp rekao da će blokirati iranske luke.

    “Šta to znači i šta će to podrazumijevati – još nam nije jasno”, istakao je Peskov.

    Tramp je zaprijetio danas da će bilo koji iranski brod, ukoliko se približi američkoj blokadi Ormuskog moreuza, biti uništen.

    “Iranska mornarica leži na dnu mora, potpuno uništena – 158 brodova. Ono što nismo pogodili je njihov mali broj, kako ih nazivaju, ‘brzih jurišnih brodova’, jer ih nismo smatrali velikom prijetnjom. Upozorenje: Ako se bilo koji od ovih brodova približi našoj blokadi, biće odmah eliminsani”, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social, nedugo nakon što je najavljena američka blokada Ormuskog moreuza započela.

    Tramp je prethodno saopštio da će SAD blokirati brodove koji ulaze ili izlaze iz iranskih luka počev od danas u 10.00 časova po istočnom američkom vremenu (16.00 časova po srednjeevropskom vremenu).

    Centralna komanda američke vojske (CENTCOM) saopštila je da će se blokada odnositi na sve brodove koji ulaze ili izlaze iz iranskih luka i priobalnih područja, uključujući luke u Arapskom i Omanskom zalivu, kao i da će biti sprovođena bez obzira na zemlju porijekla plovila, prenosi Tanjug.

  • MUP Hrvatske: Kada BiH otvori prelaz Gradiška, čekanja će biti kraća

    MUP Hrvatske: Kada BiH otvori prelaz Gradiška, čekanja će biti kraća

    Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske napominje da su moguće gužve na graničnim prelazima iz BiH prema toj zemlji, ali da se poboljšanje situacije očekuje kada bude otvoren novi granični prelaz kod Gradiške.

    U odgovoru “Nezavisnim” o stanju na graničnim prelazima povodom početka primjene EES-a, novog sistema za evidentiranje prelaska šengenskih granica za državljane trećih zemalja, u Kancelariji za odnose s javnošću Kabineta ministra unutrašnjih poslova ističu da Hrvatska spremno dočekuje ovu novinu, čija primjena je počela prošlog petka, ali da je moguć pojačan saobraćaj.

    Pojačan promet

    “Kao i svake godine, usljed povećanog priliva putnika u određenim razdobljima tokom turističke sezone, očekuje se pojačan promet na pojedinim graničnim prelazima, što može uticati na dužinu čekanja. Granična policija Republike Hrvatske za takve situacije pravovremeno planira i njima upravlja kroz pojačano angažovanje policijskih službenika, prilagođavanje organizacije rada te korištenje mobilnih uređaja za obradu putnika, s ciljem osiguravanja što veće protočnosti prometa i smanjenja zadržavanja na granici”, dodaju, uz napomenu da će protočnost biti još bolja kada se steknu uslovi na bh. strani za otvaranje novog graničnog prelaza.

    Zašto prelaz nije otvoren

    Podsjećamo, prelaz nije otvoren zato što je Zijad Krnjić, član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, na sjednici Odbora odbio da podrži izmjenu pravilnika kojim bi bilo omogućeno postavljanje carinskih službenika na novom prelazu.

    Možda vas zanima:

    Nema više pečatiranja pasoša, sistem upisuje detalje o ulasku u EU

    Krnjić je zatražio da se prvo riješi pitanje raspodjele prihoda od indirektnih poreza između entiteta, tvrdeći da nije izvršeno poravnanje.

    U Republici Srpskoj ogorčeni

    U Republici Srpskoj su ogorčeni što se, kako tvrde, stavlja veto na odluke koje korist donose svim građanima.

    Goran Račić, predsjednik Privredne komore RS, kaže da su podnijeli krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH, jer neotvaranje graničnog prelaza u Gradišci dodatno komplikuje okolnosti u BiH.

    Pitanje kompletne privrede BiH

    Račić ističe da se ovim status vozača dovodi u loš položaj te da je to pitanje kompletne privrede BiH.

    “Privreda FBiH je više ugrožena nego privreda Republike Srpske, jer je broj prevoznika kod njih daleko veći nego u Srpskoj”, rekao je Račić za RTRS.

    Račić tvrdi da zadržavanje na granicama i gužve povećavaju troškove isporuke robe.

    “To poskupljuje transport i logistiku. Naši prevoznici žele biti konkurentni, a samo čekanje na graničnim prelazima smanjuje njihove efekte konkurentnosti. Vidimo da su ugroženi kako privrednici u FBiH tako i u Srpskoj. Veliki broj privrednika nam je pružio podršku. Većina je čak prihvatila da budu svjedoci u vezi s pitanjem krivične prijave”, rekao je Račić.

    Račić kaže da očekuju da će zbog hitnosti situacije krivična prijava biti razmatrana što prije.

    Prevoz se ne tiče politike

    “Nema nijednog logičnog argumenta za neotvaranje graničnog prelaza Gradiška, jer se prevoz ne tiče politike već života, građana i privrede”, naveo je Račić.

    Putovanja planirati unaprijed

    U MUP-u Hrvatske su nam još naglasili da preporučuju građanima da putovanja planiraju unaprijed i, kad god je moguće, koriste manje opterećene granične prelaze i termine izvan opterećenja.

    “Napominjemo da se na službenim internetskim stranicama Hrvatskog autokluba redovno i ažurno objavljuju informacije o stanju prometa i očekivanim zadržavanjima na graničnim prelazima”, ističu oni.

    EES i ETIAS

    Inače, EES je prvi korak ka potpunoj promjeni graničnog režima koji uključuje punu digitalnu evidenciju ulazaka i izlazaka iz šengenskog prostora.

    Drugi korak podrazumijeva ETIAS, onlajn prijavu za prelazak granice kako bi građani unaprijed odgovorili na pitanja koja inače postavljaju policijski službenici na samim prelazima.

    Kada i taj dio sistema bude u punoj primjeni, može se očekivati brži prelazak granica, jer će građani unaprijed najaviti svoj prelazak granice, a na samim prelazima će biometrijskom identifikacijom potvrditi svoj identitet.

    Počelo asfaltiranje treće dionice ceste kod Gradiške

    “Integral inženjering”, izvođač radova na brzoj cesti Gradiška – autoput Zagreb – Beograd, počeo je asfaltiranje na trećoj dionici ove saobraćajnice.

    Iako su prve dvije dionice već završene, ne mogu biti puštene u saobraćaj, jer je BiH blokirala otvaranje graničnog prelaza.

    “Hrvatske ceste”, investitor radova na cesti, i Ministarstvo finansija Hrvatske, investitor za izgradnju graničnog prelaza na hrvatskoj strani, svoj posao su završili, a ukupna vrijednost radova je nekoliko desetina miliona evra.

  • Minić odgovorio Stanivukoviću

    Minić odgovorio Stanivukoviću

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić poručio je gradonačelniku Banjaluke Drašku Stanivukoviću da je spreman da njemu i svima drugima odgovori na svako pitanje.

    “U 20.00 časova biću u Kući Milanovića. Čekam te, ako smiješ”, napisao je Minić sinoć na društvenoj mreži X.

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke objavio je juče video u kojem je pozvao Minića na TV debatu, optužujući ga da je spreman da govori samo tamo gdje su, kako kaže, pitanja kontrolisana, a uslovi unaprijed režirani.

    Tražili smo samo saradnju i dogovor, a dobili smo – jednostran pristup. Svako odbijanje održavanja sastanka u vezi sa realizacijom TV debate smatraćemo – odustajanjem, jer organizacija jednog ovakvog TV formata zaslužuje ozbiljan pristup i dogovor. Do tada, poziv ostaje otvoren, poručio je Stanivuković.

    Dodao je da je poziv predsjednika Vlade Republike Srpske Save Minića na TV debatu prihvatio odmah, bez kalkulacija i bez uslovljavanja.

    “Međutim, od najavljene TV debate došli smo do nečeg potpuno drugog. Umjesto otvorenog sučeljavanja argumenata danas nam se nudi konferencija za novinare uživo, sa novinarima i pitanjima koja akredituje Biro Vlade Republike Srpske. Umjesto ravnopravne debate nudi nam se format u kojem jedna strana kontroliše sve uslove. Jasno je da ovo što nam se nudi nije debata, nego jednostrano definisan format: sa novinarskim pitanjima pod kontrolom, akreditacijama koje odobrava Vlada, bez jasnih pravila, kojim redoslijedom se postavljaju pitanja, koliko traje odgovor, koliko novinara jedna medijska kuća može da akredituje, da li postoji replika i slično”, naveo je, između ostalog, Stanivuković.

    Kada je zakazan duel

    Podsjećamo, kako je ranije najavljeno, TV duel gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića i predsjednika Vlade Republike Srpske Save Minića trebalo bi da bude održan danas, u utorak, 14. aprila u 20.15 časova u Kući Milanovića u Banjaluci.

    Inače, Draško Stanivuković i Savo Minić imali su verbalni okršaj prije mjesec dana, tačnije, 11. marta, ispred zgrade Vlade Republike Srpske u Banjaluci.

    Nakon toga, Minić je istakao da je spreman za TV duel, a poziv je ubrzo stigao od više televizijskih kuća. Zbog različitih prijedloga lokacija nastala je rasprava, nakon čega je Minić predložio Kuću Milanovića, a Stanivuković je na kraju prihvatio ovaj prijedlog.

  • Stanivuković: Tražili smo dogovor oko TV debate, a dobili jednostran pristup

    Stanivuković: Tražili smo dogovor oko TV debate, a dobili jednostran pristup

    Tražili smo samo saradnju i dogovor, a dobili smo – jednostran pristup. Svako odbijanje održavanja sastanka u vezi sa realizacijom TV debate smatraćemo – odustajanjem, jer organizacija jednog ovakvog TV formata zaslužuje ozbiljan pristup i dogovor. Do tada, poziv ostaje otvoren, poručio je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

    Dodao je da je poziv predsjednika Vlade Republike Srpske Save Minića na TV debatu prihvatio odmah, bez kalkulacija i bez uslovljavanja.

    “Međutim, od najavljene TV debate došli smo do nečeg potpuno drugog. Umjesto otvorenog sučeljavanja argumenata danas nam se nudi konferencija za novinare uživo, sa novinarima i pitanjima koja akredituje Biro Vlade Republike Srpske. Umjesto ravnopravne debate nudi nam se format u kojem jedna strana kontroliše sve uslove. Jasno je da ovo što nam se nudi nije debata, nego jednostrano definisan format: sa novinarskim pitanjima pod kontrolom, akreditacijama koje odobrava Vlada, bez jasnih pravila, kojim redoslijedom se postavljaju pitanja, koliko traje odgovor, koliko novinara jedna medijska kuća može da akredituje, da li postoji replika i slično”, naveo je Stanivuković.

    Napominje da i danas, dan uoči te TV debate – sve je ovo apsolutno nepoznato.

    “Jedino što je poznato jeste da bi prenos vršila Radio-televizija Republike Srpske. Sedam dana tražimo da se naši medijski timovi i protokol sastanu da dogovorimo pravila i utvrdimo uslove, da napravimo ono što i jeste po standardima TV debata, ali odgovora nema. Iz svega ovog jasno je da je premijer spreman da govori samo tamo gdje su pitanja kontrolisana, a uslovi unaprijed režirani. Sve mimo toga je za njega neprihvatljiv teren i tu se jasno vidi izostanak i hrabrosti i kapaciteta”, naglasio je Stanivuković.

    Navodi da su premijer Minić i on do sada imali zajedničke tri konferencije za novinare, od kojih je jedna bila uživo, gdje su svi novinari, i akreditovani i neakreditovani – mogli da postavljaju pitanja.

    “Vjerujem da ćemo ih imati još nakon što neki projekat ili događaj završimo, ali u ovom trenutku četvrta takva konferencija je višak i za javnost nepotrebna, a za nas jednostrana i neprihvatljiva. Još jednom jasno poručujem da sam spreman za TV debatu za stvarno sučeljavanje po oblastima i temama važnim za Republiku Srpsku sa moderatorom oko kojeg ćemo se zajednički usaglasiti i po pravilima i standardima koja važe za debatu u Evropi i svijetu. Do tada, poziv ostaje otvoren”,  poručio je Stanivuković.

  • Počinje obnova sahat-kule

    Počinje obnova sahat-kule

    Kamen temeljac za obnovu sahat-kule u Banjaluci biće položen u četvrtak, 30. aprila.

    Kako je istaknuto, polaganje kamena temeljca predviđeno je za 12 časova.

    Ovim činom ozvaničić se početak obnove sahat-kule, a sam događaj biće upriličen u okviru manifestacije “Dani vakufa”.

    Kako su ranije naveli iz Vakufske direkcije za “Nezavisne novine”, za obnovu sahat-kule potrebno je oko 1,5 miliona KM, a predviđeno trajanje radova je 24 mjeseca.

    “Protokol o saradnji na izradi projekta i ponovnoj izgradnji sahat-kule potpisan je u novembru 2020. između Generalne direkcije vakufa Republike Turske, Vakufske direkcije, Grada Banjaluka i Muftijstva banjalučkog, nakon čega su ishodovane neophodne dozvole i osigurane administrativne i tehničke pretpostavke za njenu ponovnu izgradnju”, istakli su oni.