Autor: INFO

  • Turska ili zatvor; Kako je Maduro odbio Trampov ultimatum?

    Turska ili zatvor; Kako je Maduro odbio Trampov ultimatum?

    Predsednik Venecuele Nikolas Maduro, odbio je ultimatum koji mu je krajem decembra prošle godine postavio predsednik SAD Donald Tramp, zahtevajući da podnese ostavku, napusti zemlju i ode u egzil u Tursku.

    Kako je objavio Njujork tajms, pozivajući se na izvore iz američke i venecuelanske vlade, američki zvaničnici su tada već identifikovali potpredsednicu Venecuele, Delsi Rodrigez, kao potencijalnu privremenu zamenu za Madura.

    Izvori su naveli da američka administracija veruje da bi Rodrigez mogla da zaštiti i podrži buduće američke investicije u energetski sektor Venecuele, a njeni upravljački kapaciteti se smatraju prihvatljivijim za SAD nego Madurovi.

    Maduro i njegova supruga Silija Flores trenutno se nalaze u Pritvorskom centru u Njujorku, nakon što su uhapšeni tokom američke vojne operacije u Karakasu.

  • Detalji drame na Bjalašnici

    Detalji drame na Bjalašnici

    Dječak koji je u subotu povrijeđen prilikom pada sajle na Bjelašnici, zadobio je teške tjelesne povrede.

    Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo saopštilo je kako su oko 15.05 obaviješteni da je na lokalitetu Babin Dol na ski-stazi “BX lift” jedna osoba zadobila povrede.

    Dječak, kojem se pomoć pokušala ukazati i na mjestu nesreće, prebačen je na Klinički centar Univerziteta u Sarajevu te su mu konstatovane teške tjelesne povrede u predjelu lijeve noge, piše Klix.

    Zbog toga je zadržan na daljem kliničkom liječenju.

    Dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, koji je naložio da se na mjestu nesreće danas izvrši uviđaj, uz prisustvo stalnog sudskog vještaka mašinske struke.

  • Haris: Tramp glumi regionalnog siledžiju

    Haris: Tramp glumi regionalnog siledžiju

    Bivša potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Kamala Haris oštro je osudila napad na Venecuelu i hapšenje predsjednika te zemlje Nikolasa Madura.

    U svojoj reakciji, Haris je navela da Trampove akcije u Venecueli ne čine Ameriku bezbjednijom, jačom niti pristupačnijom.

    “To što je Maduro brutalni, nelegitimni diktator ne mijenja činjenicu da je ova akcija bila i nezakonita i nepromišljena. Već smo gledali ovaj film. Ratovi za promjenu režima ili zbog nafte predstavljaju se kao snaga, a završavaju se haosom, dok američke porodice plaćaju cijenu”, navela je ona.

    Dodala je da je američki narod umoran od laži.

    “Ovo nije pitanje droge ili demokratije. Radi se o nafti i Trampovoj želji da glumi regionalnog siledžiju. Da mu je zaista stalo do bilo čega od toga, ne bi pomilovao osuđenog trgovca drogom, niti bi marginalizovao legitimnu opoziciju Venecuele dok pokušava da postiže dogovore sa Madurvim saradnicima. Predsjednik dovodi trupe u opasnost, troši milijarde, destabilizuje region i ne nudi nikakvo pravno ovlašćenje, nikakav plan izlaska i nikakvu korist za građane kod kuće”, istakla je Haris.

    Na kraju je poručila da su Sjedinjenim Američkim Državama potrebni lideri čiji su prioriteti smanjenje troškova za radničke porodice, sprovođenje vladavine prava, jačanje savezništava i, što je najvažnije, stavljanje američkog naroda na prvo mjesto, prenosi “b92”.

  • Zaplijenjen ruski brod iz “flote u sjenci”

    Zaplijenjen ruski brod iz “flote u sjenci”

    Finska granična straža zaplijenila je teretni brod Fitburg, osumnjičen za oštećenje podvodnog telekomunikacionog kabla između Helsinkija i Talina. Četrnaest članova posade privedeno je na ispitivanje, dok vlasti nastavljaju istragu.

    Finska granična straža objavila je snimak akcije u kojoj je zaplijenila teretni brod za koji se sumnja da je oštetio telekomunikacioni kabl koji povezuje Helsinki i Talin u Finskom zalivu.

    Granična straža je identifikovala brod kao Fitburg, teretni brod dug 132 metra koji plovi pod zastavom Svetog Vinčenta i Grenadina. Brod je putovao iz Sankt Peterburga u Rusiji za Haju u Izraelu kada je presretnut.

    Četrnaest članova posade iz Rusije, Gruzije, Azerbejdžana i Kazahstana privedeno je na ispitivanje, izjavio je nacionalni komesar policije Ilka Koskimaki.

    Finska policija saopštila je da se sumnja da je Fitburg odgovoran za oštećenje podatkovnog kabla u vlasništvu finske telekomunikacione kompanije Elisa, koji se nalazi unutar ekskluzivne ekonomske zone Estonije.

    “Granična straža je preduzela mjere da zaustavi plovilo Fitburg krajem 2025. godine i otpratila ga do sigurne luke. Nastavljamo da podržavamo podvodnu istragu policije specijalizovanom ekspertizom i opremom. Finska granična straža odgovorna je za praćenje morskog područja i zaštitu kritične podvodne infrastrukture, u saradnji sa drugim vlastima”, saopštila je straža.

    U operaciji su učestvovali Specijalna interventna jedinica FBG-a i policijska grupa Karhu, dva helikoptera FBG-a i NH-90 Odbrambenih snaga.

    Operacije su obezbjeđivali brodovi Finske granične straže Turva i Uisko i obalni brod, prenosi “b92”.

  • Stravične vijesti iz Švajcarske: Stefan Ivanović pronađen mrtav

    Stefan Ivanović (31), državljanin Srbije koji je nestao nakon požara u baru “Le Constelation” u švajcarskom skijalištu Kran-Montana, pronađen je mrtav, potvrdila je njegova rođaka, prenosi “Kurir”.Stefanova porodica prethodno je poslala DNK uzorak.

    Podsjetimo, Stefan je radio kao obezbjeđenje u pomenutom baru i bio je na vratima u trenutku izbijanja požara.

    “Kada su mu prvi gosti rekli šta se događa, da je vatra, on je ušao i izgurao nekoliko djece i onda se ponovo vraćao i u tom spasavanju se nekako zaglavio. Mnogo dobro ga je opisala jedna Francuskinja koja je izašla odmah kada se zapalilo. Upozorila ga je i odmah je ušao. Herojski je postupio”, rekao je ranije srpski privrednik Aco Kalajdžić za “RTS”.

    Podsjetimo, u stravičnom požaru, koji se dogodio u novogodišnjoj noći stradalo je oko 40, uglavnom mladih ljudi, dok je oko 100 povrijeđeno, prenosi “Telegraf”.

  • Rubio uznemirio još jednu državu

    Rubio uznemirio još jednu državu

    Američki državni sekretar Marko Rubio poručio je, nakon hapšenja venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, da bi Sjedinjene Američke Države mogle preduzeti slične poteze i prema Kubi.

    Govoreći za medije o američkoj akciji sprovedenoj u Venecueli, Rubio je naglasio kako bi, da se nalazi na mjestu kubanskih vlasti, imao razloga za zabrinutost zbog dešavanja u toj zemlji.

    Prema njegovim riječima, američke aktivnosti u Venecueli obuhvatile su napade na vojne objekte, kao i zarobljavanje predsjednika Madura i njegove supruge.

    “Da živim u Havani i da sam u vladi, bio bih barem malo zabrinut” rekao je Rubio.

    Kubanski predsjednik Miguel Dijaz-Kanel oštro je reagovao na dešavanja u Venecueli, ocijenivši napad kriminalnim te poručivši da Latinska Amerika nije prostor u kojem Sjedinjene Američke Države mogu postupati kako žele.

    “Njihov napad na Venecuelu narušava stabilnost koja godinama karakteriše našu regiju. Napad u ranim jutarnjim satima na miroljubiv i plemenit narod može se opisati samo kao kukavički, kriminalni i podmukli” rekao je predsjednik Kube, Miguel Diaz-Canel, tokom skupa koji je okupio hiljade ljudi u Havani.

    Prema riječima kubanskog lidera, cilj ove operacije nije bio suzbijanje trgovine drogom, za što, kako tvrdi, ne postoje dokazi koji bi teretili Madura.

    Umjesto toga, smatra da se radi o pokušaju preuzimanja nafte i drugih prirodnih bogatstava Venecuele, što je opisao kao čin “državnog terorizma”, uporedivši ga s izraelskim napadom na Gazu, prenosi “Avaz”.

  • “Maduro pokušao pobjeći u sigurnu sobu, ali nije mogao zatvoriti vrata”

    Dok SAD objavljuje više detalja o opasnoj vojnoj operaciji prije zore u kojoj su američki komandosi upali i zarobili venecuelanskog šefa države Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores, saznaje se da je venecuelanski predsjednik pokušao pobjeći od komandosa, ali su ga visokokvalifikovani vojnici preduhitrili.

    Prema izvještajima, prije sedam dana uslijedio je privatni telefonski poziv između Trampa i Madura, u kojem je Tramp potonjem odlučno rekao da mora odustati. Tramp tvrdi da je Maduro “bio blizu” odustajanja, ali je odlučio ostati. Do tada su američki ratni brodovi bili gotovo na obalama Venecuele, a tim CIA-e već je ušao u zemlju, prateći Madura, uključujući njegovo kretanje, navike, kuću, šta je nosio, pa čak i njegove kućne ljubimce.

    Plan za nasilno deložiranje Madura pokrenut je oko 22.46 sati. U petak po istočnom vremenu kada je Tramp dao konačnu naredbu. Preko 150 vojnih aviona, uključujući dronove, borbene letjelice i bombardere, poletjelo je iz 20 različitih vojnih baza i brodova mornarice.

    Elitne trupe već su prilično dobro proučile Madurov predsjednički kompleks, koristeći repliku temeljenu na obavještajnim podacima koje su SAD prikupile. Ovo je bilo prilično slično operaciji koju su izvele u Abotabadu u Pakistanu kako bi uklonile Osamu bin Ladena.

    SAD su već isključile struju u Karakasu kako bi stekle prednost u bitci, a avion je raznio venecuelanske sisteme protivvazdušne odbrane, otvorivši put helikopterima. Veliki vojni kompleks u Fort Tiuni bio je u plamenu.

    Do 01.00 sat ujutro po istočnom vremenu u subotu, američki vojnici sletjeli su u “jako utvrđenu vojnu tvrđavu” u Karakasu, gdje je Maduro boravio. U roku od tri minute, komandosi su raznijeli glavna vrata kako bi se probili kroz zgradu do Madurove lokacije.

    Po dolasku je bilo pucnjave, a američki helikopteri su pogođeni, ali ne u mjeri da nisu mogli letjeti.

    Dok su se snage Specijalnih operacija probijale kroz kompleks do Madurove sobe, venecuelanski vođa i njegova supruga pokušali su pobjeći u sobu ojačanu čelikom. Maduro se oslanjao na kubanske tjelohranitelje da se zaštiti.

    “Pokušavao je doći na sigurno mjesto”, rekao je Tramp tokom konferencije za novinare. “Bila su to vrlo debela vrata, vrlo teška vrata. Ali nije uspio doći do tih vrata. Uspio je doći do vrata, ali ih nije mogao zatvoriti”, dodao je američki predsjednik.

    Čak i ako je uspio zatvoriti vrata, komandosi su nosili “masivne bacače plamena” i obučili su se da ih koriste za rezanje čeličnih zidova u Madurovoj sigurnoj sobi.

    Oko pet minuta nakon ulaska u zgradu, Delta Force izvijestila je da su Madura uhapsili, prenosi “TheWeek”.

  • Tramp upozorio jednog predsjednika

    Tramp upozorio jednog predsjednika

    Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je danas kolumbijskog predsjednika Gustava Petra, izjavivši da “mora da pazi na sebe”

    “Proizvode kokain i šalju ga u Sjedinjene Države, tako da mora da pazi na sebe”, rekao je Tramp, prenosi Skaj njuz.

    Ranije danas, predsjednik Kolumbije Gustavo Petro pozvao je na hitno sazivanje sednice Savjeta bezbednosti Ujedinjenih nacija radi razmatranja aktuelne situacije u Venecueli, nakon napada američkih snaga.

    “Kao članica Ujedinjenih nacija, Kolumbija podstiče hitno sazivanje Savjeta bezbednosti UN radi razmatranja situacije”, napisao je Petro na platformi X.

    On je poručio da Vlada Kolumbije odlučno odbacuje svaki oblik agresije na suverenitet Venecuele i Latinske Amerike i dodao da unutrašnje sukobe naroda “treba da rješavaju sami narodi, na miran način”.

    Takođe, Petro je izjavio da u Venecueli ima civilnih žrtava nakon američkih napada, uz tvrdnju da postoje dokazi o stradanju civila.

    Petro je na društvenoj mreži X objavio video snimak koji, prema njegovim riječima, prikazuje posljedice napada.

    Na snimku se vidi automobil u plamenu na putu u Venecueli, a predsjednik Kolumbije je uz objavu napisao: “Civilne žrtve”.

  • U američkom napadu na Karakas ubijeno najmanje 40 ljudi

    U američkom napadu na Karakas ubijeno najmanje 40 ljudi

    Najmanje 40 ljudi, uključujući civile i vojnike, poginulo je u napadu američkih snaga na Karakas, objavio je “Njujork tajms” pozivajući se na visokog neimenovanog venecuelanskog zvaničnika.

    Ranije je potpredsjednik Venecuele Delsi Rodrigez rekla da su u američkim napadima poginuli vladini zvaničnici, vojno osoblje i civili.

    Američki predsjednik Donald Tramp potvrdio je juče da su Sjedinjene Države pokrenule masovni napad na Venecuelu i da su predsjednik Venecuele Nikolas Maduro i njegova supruga Silija Flores zarobljeni i odvedeni iz zemlje.

    Operaciju su izveli pripadnici elitne američke jedinice “Delta fors”.

    Nekoliko američkih kongresmena nazvalo je operaciju nezakonitom, dok je administracija izjavila da će Maduru biti suđeno za narko-terorizam.

  • Poziv studentima na školovanje u Rusiji – Prijave otvorene do 15. januara

    Poziv studentima na školovanje u Rusiji – Prijave otvorene do 15. januara

    Јoš nekoliko dana traje konkurs Ministarstva nauke i visokog obrazovanja Rusije za prijem državljana BiH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije na studije u školskoj 2026/2027. na visokoobrazovne ustanove Ruske Federacije o trošku federalnog budžeta. Prijave su otvorene do 15. januara.

    Georgi Engelhardt viši savjetnik u Ruskom centru za nauku i kulturu “Ruski Dom” u Beogradu, za Јutarnji program RTSR-a, rekao je da ovaj konkurs obuhvata veomo široku lepezu obrazovnih programa i to u tri akademska ciklusa studija, osnovni studiji, master studiji i doktorski studij.

    – Isto tako široka je lepeza obrazovanja, od kraćih programa od dve sedmice do jedne akademske godine. Prije svega to su ljetne i zimske škole ruskog jezika, ali ne samo to. Za osnovni studiji može da se prijaviti osoba sa završenim srednjim obrazovanjem ili maturanti, učenici na posljednjoj godini srednjeg školovanja – rekao je Engelhardt.

    Za master studije mogu se prijaviti svršeni studenti osnovnih studija te studenti završne godine osnovnog studija. A za doktorski studij osobe završne godine mastera ili oni koji već imaju taj master i imaju interesovanje za doktorski studij.

    – Što se tiče uslova prijavljivanja, prevashodno je potrebna želja. Čak ni znanje ruskog jezika nije obavezan preduslov za upis. Za one koji nemaju dobro znanje ruskog jezika u okveru stipendije postoji mogućnost učenja jezika. Naša osnovna stipendija obuhvata pokriće troškova obrazovanog programa, troškove nastave, sa nastavnim materijalom, kao i pokriće studentskog doma. Što se tiče lepeze obrazovanja, ona obuhvata oko 600 državnih univerziteta širom Ruske Federacije, od Kaliningrada na zapadu, do Astrahanija, Rostova, Krasnodara na jugu. Svaki od tih državnih univerziteta ima više od 10 fakulteta, što je više od 10.000 obrazovanih programa u svim sferama nauke i zanimanja – rekao je Engelhardt.

    Što se tiče selekcije kandidata, uslov za upis je uspjeh prethodnog obrazovanja. Postupak se vodi elektronski.

    Engelhardt je rekao da su studenti sa ovih prostora vrijedni a njihova iskustva su pozitivna. On je pozvao sve zainteresovanje studente da se prijave i ne čekaju posljednji rok jer je ovo dragocjeno iskustvo za njih, bilo da žele da ostanu u Rusiji ili da se vrate u svoju zemlju.