Autor: INFO

Rusija će zatražiti značajne izmjene nacrta mirovnog plana koji su dogovorile Ukrajina i Sjedinjene Američke Države, tvrdeći da trenutni prijedlog ne zadovoljava ključne ruske interese. Moskva plan od 20 tačaka vidi tek kao početnu tačku za dalje pregovore, otkrio je izvor iz Kremlja za Bloomberg.

Ključni ruski zahtjevi
Prema izvoru, Moskva smatra da planu “nedostaju odredbe važne za Rusiju i ne odgovara na mnoga pitanja”. Kremlj posebno insistira na “garancijama protiv budućeg širenja vojnog saveza NATO na istok” te traži obavezu o neutralnom statusu Ukrajine u slučaju njenog ulaska u Evropsku uniju.

Osim toga, Rusija je nezadovoljna zbog “nedostatka ograničenja” veličine ukrajinskih oružanih snaga i vrsta naoružanja koje smije posjedovati.

Na popisu zahtjeva su i “jasne garancije ” u vezi sa statusom ruskog jezika u Ukrajini, kao i ukidanje zapadnih sankcija te rješavanje sudbine ruske imovine zamrznute na Zapadu.

Izvor je dodao kako Rusija trenutni dokument smatra “prilično tipičnim ukrajinskim planom”, ali da će ga “proučiti hladne glave”.

Zelenski nudi velike ustupke
Index podsjeća, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski juče je prvi put javno iznio sadržaj mirovnog plana od 20 tačaka dogovorenog sa Sjedinjenim Državama.

Tom je prilikom naglasio da Ukrajina ne prihvata zahtjev za odricanjem od članstva u NATO-u, što je bilo uključeno u raniji plan od 28 tačaka.

Zelenski je takođe otkrio da nacrt sporazuma ne predviđa ukidanje američkih sankcija protiv Rusije, ali da ih Vašington namjerava postepeno ukidati nakon završetka rata.

Zelenski je dodao da očekuje odgovor Moskve nakon što američka strana stupi u kontakt s Kremljom.

Ukrajinski predsjednik takođe je raspravljao o detaljima bezbjednosnih garancija između Ukrajine, Sjedinjenih Država i evropskih zemalja, koja bi činila ključni dio svakog mirovnog sporazuma s Rusijom.

Nacrt sporazuma od 20 tačaka predstavlja skraćenu verziju prvotnog plana od 28 tačaka o kojem su SAD prethodno razgovarale s ruskom stranom.

Zelenski je u svojim izjavama predstavio ono što ukrajinska strana smatra prihvatljivim kompromisom za povlačenje svojih trupa iz dijelova Donjecke regije koje trenutno ne drže ruske snage.

To područje uključuje “pojas utvrđenja”, odnosno ukrajinske utvrđene gradove poput Kramatorska i Slavjanska, koji trenutno stoje na putu bilo kakvom potencijalnom ruskom napredovanju dublje u unutrašnjost Ukrajine.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je izjavio da Ukrajina mora praktično ustupiti cijelu Donjecku oblast kako bi mirovni plan uspio.

Objašnjavajući stav svoje zemlje, ukrajinski predsjednik rekao je da bi Rusija morala povući svoje snage s teritorije ekvivalentnog onome koji bi ustupile ukrajinske trupe, čime bi se stvorila demilitarizovana zona oko nekih od sadašnjih linija fronta.

“Ako ovdje uspostavimo slobodnu ekonomsku zonu, a ona predviđa praktično demilitarizovanu zonu – što znači da se teške snage uklanjaju s ovog područja – i udaljenost, na primjer, iznosi 40 kilometara (moglo bi biti pet, 10 ili 40 kilometara) – tada, ako su ova dva grada, Kramatorsk i Slavjansk, naša slobodna ekonomska zona, Rusi bi morali povući svoje trupe u skladu s tim za pet, 10 ili 40 kilometara,” rekao je Zelenski.

Ako Rusija opet napadne, SAD i Evropa će odgovoriti
Između ostalog ključnim tačkama nacrta plana koje je Zelenski iznio, uključujući predložene izmjene Kijeva, nalaze se potvrda suvereniteta Ukrajine i sporazum o nenapadanju između Rusije i Ukrajine, kao i bezbjednosne garancije koja bi Ukrajini pružili SAD, NATO i evropske države, a koja bi, prema Zelenskom, “odražavala članak 5” – temeljno načelom uzajamne odbrane NATO-a.

Plan bi predviđao vojni odgovor i ponovno uvođenje sankcija Moskvi ako Rusija napadne Ukrajinu, ali garancija bi bila povučena ako Ukrajina pokrene napad na Rusiju ili bez provokacije otvori vatru na rusku teritoriju.

Plan takođe uključuje paket za poslijeratni privredni oporavak Ukrajine, uključujući osnivanje Ukrajinskog razvojnog fonda za ulaganja u tehnologiju, centre na podatke i umjetnu inteligenciju, kao i ulaganja američkih kompanija u ukrajinski sektor prirodnog gasa.

Zelenski je procijenio ukupne ekonomske gubitke uzrokovane ratom na 800 milijardi dolara.

Predlaže se i kompromisno rješenje za rad nuklearne elektrane Zaporožje, trenutno pod ruskom kontrolom, prema kojem bi elektranom upravljalo zajedničko američko-ukrajinsko preduzeće. Pedeset odsto proizvedene električne energije išlo bi Ukrajini, a ostatak bi raspoređivale SAD.

Planom se traži i povlačenje ruskih trupa iz Dnjepropetrovske, Mikolajivske, Sumske i Harkovske regije.

Cijeli proces bio bi formaliziran pravno obavezujućim sporazumom, čije bi sprovođenje nadziralo i garantovao Savjet za mir kojim bi predsjedao američki predsjednik Donald Tramp, a potpuni prekid vatre stupio bi na snagu odmah nakon što se sve strane usuglase.

Referendum kao konačna potvrda
Kontrola teritorija ostaje najsloženije pitanje svakog sporazuma. Zelenski je opširno govorio i o mogućem nacionalnom referendumu u Ukrajini kojim bi se formalizovao kraj rata.

“Ljudi bi tada mogli birati: odgovara li nam ovaj kraj ili ne?” rekao je. “To bi bio referendum. Referendum zahtijeva najmanje 60 dana. I potreban nam je pravi prekid vatre na 60 dana; inače ga ne možemo održati. Drugim riječima, referendum ne bi bio legitiman.”

Zelenski je dodao da se od ljudi koji žive na teritorijima pod kontrolom Rusije ne može očekivati da pošteno glasaju.

“Ali na teritoriji koji kontrolišemo, gdje se pravni i pošteni referendum zapravo može sprovesti, proces glasanja i pripreme – baš kao, usput rečeno, s potencijalnim izborima o kojima naši partneri govore – mora se odvijati u bezbjednim uslovima,” rekao je. “Bez bezbjednosti, legitimitet je takođe upitan. Sve to objašnjavamo našim partnerima.”

Napori SAD i reakcija Kremlja
Mirovni napori Trampove administracije, predvođeni posebnim izaslanikom SAD-a Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Džaredom Kušnerom, posljednjih sedmica bilježe polagan napredak.

Tokom vikenda, ukrajinska delegacija predvođena sekretarom Savjeta za nacionalnu bezbjednost Rustemom Umerovim i izaslanik Kremlja Kiril Dmitriev sastali su se odvojeno sa svojim američkim kolegama u razgovorima koje je Vitkof opisao kao “konstruktivne i produktivne”.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je danas da je Dmitriev Putinu podnio “detaljan izvještaj o rezultatima svog putovanja u Majami”. “Na osnovu tih informacija, Moskva će formulisati svoje sljedeće korake i nastaviti kontakte u vrlo bliskoj budućnosti putem postojećih kanala”, rekao je. Peskov je odbio ulaziti u detalje, rekavši da Moskva smatra “kontraproduktivnim” raspravljati o pregovorima u medijima.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp uputio je božićnu čestitku putem svoje društvene mreže Truth Social, u kojoj je, pored prazničnih želja, iznio i niz političkih poruka i tvrdnji o stanju u zemlji.

U svom prepoznatljivom stilu Tramp je čestitao Božić „svima“, ali je pritom oštro napao političke protivnike, prije svega, kako ih je nazvao, „radikalnu ljevicu“, optužujući je da pokušava da uništi Sjedinjene Države.

„Srećan Božić svima, uključujući i radikalnu ljevicu – ološ koji čini sve što može da uništi našu zemlju, ali u tome teško propada“, napisao je Tramp.

U nastavku poruke naveo je da su, prema njegovim riječima, riješeni ključni problemi s kojima se Amerika ranije suočavala, poput otvorenih granica, pitanja transrodnosti u sportu i, kako je rekao, slabe primjene zakona.

„Više nemamo otvorene granice, muškarce u ženskom sportu, ‘transrodnost za svakoga’ niti slabu primjenu zakona“, poručio je Tramp.

Govoreći o ekonomiji i bezbjednosti, Tramp je iznio niz pozitivnih pokazatelja, tvrdeći da Sjedinjene Države bilježe rekorde na berzama, nizak kriminal i snažan privredni rast.

„Ono što imamo jeste rekordan berzanski rast i penzione fondove (401K), najniže stope kriminala u posljednjih nekoliko decenija, nema inflacije i juče zabilježen rast BDP-a od 4,3 odsto, dva procentna poena iznad očekivanja“, naveo je on.

Posebno je istakao ulogu carina u ekonomskom rastu, tvrdeći da su one donijele „bilione dolara rasta i prosperiteta“, kao i, prema njegovim riječima, „najjaču nacionalnu bezbjednost koju su Sjedinjene Države ikada imale“.

Poruku je završio tvrdnjom da su Sjedinjene Američke Države ponovo stekle međunarodni ugled.

„Ponovo smo poštovani, možda kao nikada ranije. Bog blagoslovio Ameriku“, zaključio je Tramp.

Američke vlasti otkrile su više od milion dodatnih dokumenata koji bi mogli biti povezani sa slučajem pokojnog milionera Jeffreyja Epsteina (Džefri Epstin), a koje planiraju da objave u narednim danima i sedmicama, saopštili su zvaničnici.

FBI i savezni tužioci u Njujorku obavijestili su Ministarstvo pravde SAD (DoJ) o ovom otkriću.

„Imamo advokate koji rade danonoćno kako bi pregledali dokumenta i izvršili zakonom obavezne redakcije radi zaštite žrtava, i dokumenta ćemo objaviti što je prije moguće“, saopštilo je Ministarstvo pravde u srijedu.

U saopštenju se navodi da bi moglo proći „još nekoliko sedmica“ prije nego što svi fajlovi budu objavljeni. Ministarstvo pravde našlo se pod povećalom javnosti nakon što do 19. decembra nije objavilo sve Epsteinove fajlove, što je bio rok propisan novim zakonom.

Ministarstvo je navelo da će „nastaviti da u potpunosti poštuje savezni zakon i direktivu predsjednika Donalda Trampa (Trump) o objavljivanju dokumenata“.

U saopštenju nije precizirano kako su FBI i američki tužilac za Južni okrug Njujorka došli do dodatnog materijala. Epstein se suočavao s optužbama za trgovinu maloljetnicima u svrhu seksualne eksploatacije kada je umro čekajući suđenje u njujorškom zatvoru.

Vijest dolazi nakon što je Ministarstvo pravde objavilo hiljade dokumenata – od kojih su neki u velikoj mjeri redigovani – vezanih za istrage o Epstinu.

Dokumenta se objavljuju u etapama, a visoki zvaničnici su naveli da stotine hiljada fajlova tek treba da budu puštene u javnost.

Kongres usvojio Zakon o transparentnosti

Dokumenta su objavljena nakon što je Kongres usvojio Zakon o transparentnosti Epsteinovih fajlova, koji je potpisao američki predsjednik Donald Tramp, a kojim se nalaže agencijama da sve dokumente učine dostupnim javnosti uz zaštitu identiteta žrtava.

Mnogi od objavljenih dokumenata, koji uključuju video-snimke, fotografije, mejlove i istražne spise, sadrže obimne redukovane dijelove, uključujući imena osoba koje FBI, prema svemu sudeći, navodi kao moguće saučesnike u Epsteinovom slučaju.

Ministarstvo pravde suočilo se s kritikama zakonodavaca i iz redova demokrata i republikanaca zbog velikog broja zacrnjenih dijelova u objavljenim dokumentima, iako zakon dozvoljava skrivanje informacija isključivo radi zaštite identiteta žrtava i aktivnih krivičnih istraga.

U objavi na mreži X, nakon što je saopšteno da su otkrivena dodatna dokumenta, najviši demokrata u Odboru za nadzor Predstavničkog doma, kongresnom tijelu koje istražuje Epsteinovu aferu, optužio je Bijelu kuću da „nezakonito“ zadržava fajlove.

„Svakog dana svjedočimo lažima, nekompetentnosti, probijenim rokovima i nezakonitim redigovanjima“, naveo je u saopštenju kongresmen Robert Garsija.

Zakon koji je usvojio Kongres, a koji je Tramp potpisao prošlog mjeseca, propisuje da imena i informacije koje bi mogle biti neprijatne ili nanijeti „reputacionu štetu“ ne smiju biti redigovane.

Posebno se od Ministarstva pravde traže interne komunikacije i memorandumi koji detaljno navode ko je bio predmet istrage i kakve su odluke donesene o tome da li će Epstein ili njegovi saradnici biti optuženi, da li će se protiv njih voditi istraga ili će se od nje odustati.

Među dokumentima se nalaze i mejlovi za koje se čini da su razmjenjivani između pripadnika FBI 2019. godine, a u kojima se pominje 10 mogućih „saučesnika“ Jeffreyja Epsteina.

U mejlovima se navodi da je šest osoba iz te grupe dobilo sudske pozive, i to tri na Floridi, jedna u Bostonu, jedna u Njujorku i jedna u saveznoj državi Konektikat.

Mogući saučesnici u Epsteinovim zločinima predstavljaju ključno pitanje za njegove žrtve, ali i za više zakonodavaca koji zahtijevaju veću transparentnost Ministarstva pravde.

Prethodna objavljivanja Epsteinovih dokumenata uključivala su i otkrića koja su imala odjeka s obje strane Atlantika.

Uspon i pad političkog operativca Laburističke stranke

Peter Mandelson smijenjen je s funkcije britanskog ambasadora u SAD nakon što su u javnost izašli detalji o njegovom prijateljstvu s osuđenim pedofilom, kao i podatak da je Epstinu poručio: „Izuzetno te cijenim“, dan prije nego što je Epstein u junu 2008. započeo izdržavanje kazne zbog podvođenja maloljetnice.

Lord Mandelson je u pismu zaposlenima naveo da „duboko žali“ zbog okolnosti svog odlaska iz britanske ambasade u Vašingtonu. Rekao je da mu je ambasadorska funkcija bila „privilegija života“, te dodao da se i dalje „izuzetno loše osjeća zbog svoje povezanosti s Epsteinom prije dvadeset godina i zbog patnje njegovih žrtava“.

U oktobru je Andrew Mountbatten-Windsor izgubio titulu princa i dobio nalog da napusti svoju rezidenciju Royal Lodge u Vindzoru, nakon dugotrajnog preispitivanja njegovih veza s Epsteinom.

U najnovijem paketu dokumenata objavljenom u utorak nalazi se i mejl iz 2001. godine, koji je osoba označena kao „A“ iz „Balmorala“ poslala Epsteinovoj saučesnici i bliskoj saradnici Ghislaine Maxwell – koja je 2022. godine osuđena na 20 godina zatvora zbog trgovine maloljetnicima i drugih krivičnih djela – a u kojem se pita: „Jesi li mi našla neke nove neprikladne prijatelje?“

BBC je kontaktirao tim princa Andrewa radi komentara. On je više puta negirao bilo kakvu krivicu i naveo da nije „vidio, svjedočio niti sumnjao u bilo kakvo ponašanje koje je kasnije dovelo do Epsteinovog hapšenja i osude“.

Evropski bezbjednosni prostor ulazi u fazu nove, osjetljive ravnoteže, u kojoj se Bjelorusija sve otvorenije pozicionira kao tačka sudara interesa Rusije i NATO-a.

Prema analizi zapadnog vojnog časopisa Military Watch Magazine, raspoređivanje balističkih raketa srednjeg dometa “Orešnik” na teritoriji Bjelorusije ima jasnu ulogu protivteže rastućem vojnom prisustvu Sjevernoatlantske alijanse u neposrednom okruženju te zemlje.

Kako navodi autor analize, Minsk sa sve većom zabrinutošću prati dinamiku jačanja NATO kontingenata u susjednim državama. Posebno se ističe formiranje 45. oklopne brigade Bundesver u Litvaniji, koja bi prioritetno trebalo da bude opremljena najsavremenijom tehnikom, uključujući tenkove “Leopard 2A8”.

Paralelno s tim, Poljska intenzivno sprovodi program modernizacije svojih oružanih snaga, nabavljajući južnokorejske tenkove K2, savremene samohodne haubice i raketne sisteme “Čunmu”.

Uporedo sa ovim procesima, Bjelorusija takođe ulaže u obnovu i jačanje sopstvenih vojnih kapaciteta, ali znatno sporijim tempom u odnosu na susjedne članice NATO. Upravo u tom disbalansu, kako ocjenjuje Military Watch Magazine, leži razlog za oslanjanje na ruske strateške kapacitete.

Raspoređivanje sistema “Orešnik” predstavlja, prema ovoj analizi, ključni element kojim se nadoknađuje kvantitativna i tehnološka prednost NATO snaga duž bjeloruske granice.

Orešnik protivteža NATO-u

“Orešnik predstavlja protivtežu snagama NATO-a na bjeloruskoj granici, prije svega zahvaljujući svom znatno većem dometu i sposobnosti da djeluje kao faktor odvraćanja”, navodi se u tekstu.

Dodaje se da takvi sistemi značajno mijenjaju bezbjednosnu računicu u regionu istočne Evrope.

Podsjeća se i na izjavu ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je početkom decembra saopštio da će raketa “Orešnik” biti stavljena na borbeno dežurstvo do kraja 2025. godine.

Ta najava, u kontekstu ubrzanog naoružavanja u istočnom krilu NATO-a, dodatno je podgrijala rasprave o novoj etapi strateškog nadmetanja i sve krhkijoj stabilnosti evropske bezbjednosne arhitekture.