Autor: INFO

  • Čović: Strateški interes Hrvata – jedan kandidat za člana Predsjedništva BiH

    Čović: Strateški interes Hrvata – jedan kandidat za člana Predsjedništva BiH

    Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović izjavio je da je strateški interes Hrvata u BiH da imaju jednog kandidata za člana Predsjedništva BiH, jer postoji opasnost da Bošnjaci ponovo izaberu hrvatskog člana, te istakao da je Darijana Filipović dobila podršku većine stranaka HNS-a.

    – Imamo izvrsnog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH koji može da ponudi sve što treba. Ukoliko dođe do izmjena Izbornog zakona, možemo imati i deset kandidata, ali sada ulazimo u kriznu situaciju u kojoj bošnjački narod može ponovo da izabere hrvatskog člana Predsjedništva – rekao je Čović u Mostaru nakon sjednice Predsjedništva HNS-a.

    On je poručio kolegama da razmisle o tome da li je išta dobro donijelo BiH kada su Hrvatima drugi birali člana Predsjedništva.

    – HDZ je preuzeo svoj dio odgovornosti i pozivamo sve da se slično opredijele i da idemo u drugu fazu – rekao je Čović.

    Govoreći o problemima u vezi sa uvođenjem novih tehnologija u izborni proces, Čović je istakao da su potrebne izmjene Izbornog zakona u tom segmentu, ali da do toga trenutno ne dolazi.

    – Neko u Domu naroda nameće svoje teme i igre. Tražili smo posebnu sjednicu Kolegijuma kako bismo pokušali naći racionalno rješenje i kako ne bismo izgubili narednih pet mjeseci – rekao je Čović.

    Dodao je da su usvojene izmjene i dopune Zakona o gasovodu “Јužna interkonekcija” i to dominantnom većinom.

    – Mislim da će na samitu u Dubrovniku biti postignut sporazum između BiH i Hrvatske. Postoji mnogo pravnih i taktičkih koraka, ali sve što radimo ne možemo bez Hrvatske – ukazao je Čović.

    On je istakao da će sve biti rađeno paralelno i da bez te komunikacije nema gasa.

    – Želimo da se već od sutra administrativno djeluje na terenu. BiH ne preuzima nikakav rizik – investitor donosi novac i ulaže. Ovo je za nas i politički i bezbjednosni projekat. Tamo gdje američki investitor ulaže ovoliki novac, on će voditi računa o bezbjednosti tog prostora – naveo je Čović.

    Dodao je da su na sjednici Predsjedništva HNS-a dogovorene strateške odluke u vezi sa izborima, kao i infrastrukturnim projektima na području Federacije BiH.

  • Macut: Srbija snažno posvećena jačanju regionalne saradnje

    Macut: Srbija snažno posvećena jačanju regionalne saradnje

    Premijer Srbije Đuro Macut poručio je danas na Antalija diplomatskom forumu da je Srbija snažno posvećena jačanju regionalne saradnje, koja doprinosi izgradnji povjerenja, procesu pomirenja i ukupnom razvoju na putu ka punopravnom članstvu u EU.

    Macut je istakao da regionalna saradnja postaje sve značajnija u uslovima rastuće globalne neizvjesnosti.

    On je na panel-diskusiji o temi “Uloga regionalnog vlasništva u uslovima transformacije savremenog svijeta” naglasio da se nedostaci u funkcionisanju globalnih mehanizama ne mogu u potpunosti nadomjestiti drugim mehanizmima, ali da je važno da akteri na regionalnom nivou ulože maksimalne napore u unapređenje saradnje.

    Macut je ocijenio da brojna pitanja imaju, prije svega, regionalni karakter i da ih partneri iz regiona najefikasnije rješavaju kroz zajedničko djelovanje, uključujući razvoj infrastrukture, trgovine, transporta, obrazovanja i saradnje mladih.

    – U multipolarnom svijetu ključno je fokusirati se na oblasti u kojima postoji saglasnost. Moramo da se fokusiramo na ono što nas povezuje, a ne na ono što nas dijeli, jer se kroz saradnju gradi povjerenje i stvaraju uslovi za rješavanje i složenijih pitanja – rekao je Macut.

    U turskom gradu Antaliji počele su uvodne panel-diskusije u okviru Antalija diplomatskog foruma koji okuplja predstavnike 155 zemalja, među kojim su i članovi Predsjedništva BiH, uključujući srpskog člana Predsjedništva Željku Cvijanović.

    Zvanično otvaranje Foruma planirano je za 13.30 časova po lokalnom vremenu.

    Forum će trajati do nedjelje, 19. aprila, a u njemu učestvuje 97 diplomata iz 155 zemalja, među kojima je 21 predsjednik država ili vlada, 61 ministar spoljnih poslova i 15 poslanika.

    U okviru Foruma biće održane brojne panel-diskusije, uključujući diskusiju pod nazivom “Žetva mira na Balkanu: dijalog, poslovanje i povezanost”, koja će biti održana sutra u 12.30 časova po srednjoevropskom vremenu.

  • MMF: Srbiju očekuje ekonomski rast od 2,8 odsto u 2026. godini

    MMF: Srbiju očekuje ekonomski rast od 2,8 odsto u 2026. godini

    Srbiju očekuje ekonomski rast od 2,8 odsto u 2026. godini, uz ubrzanje na po 3,5 odsto u 2027. i 2028. godini, navodi se u najnovijoj proljećnoj prognozi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o izgledima za zemlje Evrope.

    Procjenjuje se da će inflacija u Srbiji iznositi 5,2 odsto u 2026, a nakon toga postepeno padati na 4,9 odsto u 2027. i 3,0 odsto u 2028. godini.

    MMF na svom blogu navodi da se Evropa suočava sa novim energetskim šokom izazvanim ratom na Bliskom istoku, koji usporava rast i ponovo podiže inflaciju, dok se za 2026. godinu projektuje rast evrozone od svega 1,1 odsto, a Evropske unije 1,3 odsto, uz visok nivo neizvesnosti.

    Analiza nazvana “Reformisanje Evrope pod pritiskom”, koju je pripremio direktor MMF-a za Evropu Alfred Kamer, upozorava da se Evropa ponovo nalazi na “poznatoj raskrsnici”, pošto se opet suočava sa sporijim rastom, slabijim investicijama i potrošnjom, kao i rizikom od pogoršanja finansijskih uslova.

  • “Vode Srpske” demantuju Stanivukovića: Nismo dali saglasnost za sječu stabala kraj Vrbasa

    “Vode Srpske” demantuju Stanivukovića: Nismo dali saglasnost za sječu stabala kraj Vrbasa

    Nakon sječe stabala uz rijeku Vrbas u Banjaluci, Javna ustanova “Vode Srpske” poručuje da oni nisu izdali saglasnost za navedene radova.

    Tvrdnje o neizdatoj saglasnosti

    Ističu da je nanesena neprocjenjiva šteta za biodiverzitet rijeke Vrbas u Banjaluci.

    “Povodom izjave gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića vezano za sječu stabala uz rijeku Vrbas u Banjaluci, u kojoj navodi da je postojala saglasnost Javne ustanove ‘Vode Srpske’ za ‘određene intervencije na zelenilu’, obavještavamo javnost Republike Srpske, a prije svega stanovništvo Banjaluke, da Javna ustanova ‘Vode Srpske’ nije izdala takvu saglasnost!”, navode u reagovanju.

    Šta piše u rješenjima

    Pojašnjavaju da je u Rješenju o vodnoj saglasnosti od 14. oktobra 2025. godine za uređenje obale rijeke Vrbas na lokaciji od Švedske plaže do Banje Vrućice, i Rješenju od vodnoj saglasnosti od 17. novembra 2025. godine za izgradnju šetališta i obaloutvrde sa vodocrpilištem na dionici od Gradskog mosta do mosta “KAB”, a koja su izdata gradu Banjaluka kao investitoru, u uslovima pod kojima se izdaje vodna saglasnost izričito navedeno da predmetni radovi ne smiju dovesti do narušavanja postojećeg biodiverziteta.

    Dodaju da u navedenim rješenjima nigdje se ne navodi saglasnost za “određene intervencije na zelenilu”, niti za uklanjanje rastinja ili sječu stabala.

    Pravila za uređenje obala

    “U slučajevima kada se zainteresovana pravna ili fizička lica obrate sa zahtjevom za uređenje obale vodotokova, praksa je da JU ‘Vode Srpske’ daje saglasnost za uklanjanje niskog rastinja i šiblja, ali uz obavezno zadržavanje visokog rastinja koje vrši prirodnu stabilizaciju obale”, dodali su.

    Ko je odgovoran

    Stoga, poručuju da je “za uništavanje biodiverziteta rijeke Vrbas u Banjaluci isključivo su odgovorni grad Banjaluka kao investitor i lica koja su direktno izvršila sječu stabala”.

    Reakcije javnosti i struke

    Podsjetimo, prethodnih dana su Centar za životnu sredinu, građani te struka zahtijevali hitan izlazak inspekcije na teren radi utvrđivanja odgovornih za sječu stabala na obali Vrbasa koje su ukras ove rijeke i bitan dio njenog ekosistem.

    Naknadno su iz Gradske uprave saopštili da je inspekcija tokom terenskog nadzora utvrdila da je, u okviru izvođenja radova na obali Vrbasa, uklonjena jedna vrba, sedam topola (od kojih je jedna bila šuplja), dok se preostala uklonjena stabla odnose na bagremove i zovu, koje se klasifikuju kao korovske vrste.

  • Stanivuković nakon sječe stabala pored Vrbasa: Odgovornost ćemo pokazati

    Stanivuković nakon sječe stabala pored Vrbasa: Odgovornost ćemo pokazati

    Svjesni smo načinjenog propusta, kao i toga da je projektni nadzor, koji je uprkos činjenici da su “Vode Srpske” za ovako nešto dale saglasnost, trebao spriječiti da do uklanjanja stabala dođe, napisao je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, nakon što su građani i struka okupili i izrazili negodovanje zbog sječe stabala na obali Vrbasa.

    “Nijednu riječ kritike javnosti, kao ni sve ono što smo vidjeli, ne poričemo. Naprotiv, zahvalni smo što je ukazano na situaciju koja se desila”, rekao je Stanivuković te dodao da su reagovali odmah i da će nastaviti da se ponašaju odgovorno.

    “Već jutros je razriješen nadzor koji je radio na ovom projektu, te imenovan novi, jer odgovornost mora da postoji”, kazao je on.

     

    Kako je napisao, tokom radova na projektu Banjalučke rive, na potezu od Venecija mosta do Gradskog mosta, ranije je planirano da bude zasađeno 50 novih vrba i to će biti i učinjeno.

    “Prema informacijama, uz obalu rijeke Vrbas uklonjena je jedna vrba, sedam topola (od kojih je nekoliko bilo bolesno i iznutra trulo), dok se ostala odsječena stabla odnose na bagremove i zovu, koja se klasifikuju kao korovske vrste. Odgovornost ćemo pokazati, kao što to uvijek nastojimo činiti, i dajemo garanciju da tokom nastavka izgradnje ovakve situacije nećemo dozvoliti. Svako drvo će biti sačuvano, a nova zasađena”, poručio je Stanivuković.

  • Karan uručio odlikovanje Јeleni Buhač Radojčić – svjedoku golgote i heroini Јasenovca

    Karan uručio odlikovanje Јeleni Buhač Radojčić – svjedoku golgote i heroini Јasenovca

    Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan uručio je danas u Banjaluci odlikovanje Јeleni Buhač Radojčić, svjedoku golgote i preživjeloj heroini koncentracionog logora Јasenovac.

    Karan je istakao da Јelena Buhač Radojčić nije samo žrtva logora Јasenovac, već i posljednji svjedok jednog sistema koji je imao za cilj da izbriše srpski narod i da Republika Srpska dodjelom odlikovanja iskazuje poštovanje prema žrtvama, svjedocima istine i svima koji čuvaju sjećanje na njih.

    On je rekao da je nad srpskim narodom u NDH počinjen genocid i da to nije stvar tumačenja, niti političkog stava već istorijska činjenica utemeljena na brojnim dokazima, arhivama, svjedočenjima preživjelih i ozbiljnim naučnim istraživanjima.

    Karan je poručio da je naša obaveza da podsjećamo na srpsko stradanje, ne dozvoljavajući da se žrtve zaborave, ponište ili ponize.

    On je naveo je da je film “Posljednji svjedok” o životu Јelene Buhač Radojčić jedan od načina da se istina o Јasenovcu sačuva.

    – Njena životna priča prevazilazi okvire lične biografije. To nije samo priča jedne žene, to je svjedočanstvo stradanja čitavog jednog naroda, glas onih koji više ne mogu da govore, opomena koja odzvanja kroz vrijeme – rekao je Karan.

    Karan je uručio odlikovanje uoči premijere dokumentarno-istorijskog filma “Posljednji svjedok” koji govori o životu Radojičićeve.

    Premijeri filma, osim Karana, prisustvuju i predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Borivoje Golubović, vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić, predstavnici udruženja proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve i brojne zvanice iz javnog života.

    Premijera filma upriličena je povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Јevrejima i Romima u NDH od 1941. do 1945. godine.

    Јelena Buhač Radojčić preživjeli je logoraš Stare Gradiške, po čijoj životnoj priči je nastao scenario za igrani film “Dara iz Јasenovca”.

  • Stevandić: Kroz jedan život koji svjedoči o istini, vide se još 800.000 priča koje ne mogu da svjedoče o toj istini

    Stevandić: Kroz jedan život koji svjedoči o istini, vide se još 800.000 priča koje ne mogu da svjedoče o toj istini

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenadi Stevandić izjavio je da se kroz jedan život koji svjedoči o istini, prikazan u dokumentarno-istorijskom filmu “Posljednji svjedok”, vide još 800.000 priča koje ne mogu da svjedoče o toj istini.

    “Oni su na najsuroviji prljavi način pobijeni, o čemu se moralo ćutati. Za razliku od istorijskog revizionizma koji danas možete da čujete i na svjetskim medijima, istina o Srbima se gušila, gasila, poništavala pandemijskim lažima koje su i u savremenom svijetu postale u zadnjih 30 godina, nešto što pokriva i sakriva velike istine”, rekao je Stevandić novinarima u Banjaluci nakon premijere filma “Posljednji svjedok” o životu Jelene Buhač Radojčić, preživjelom logorašu Stare Gradiške.

    Stevandić je naveo da Srbi nisu počinili taj zločin zaborava i da o tome upravo govori to što su institucije Republike Srpske organizovale snimanje filma o Jeleni Buhač Radojčić, dodijelile joj odlikovanje, što je ranije urađeno i u Srbiji.

    “Naša obaveza je da kultura sjećanja postane dio naših života i života naše djece, jer samo tako se ovo neće ponoviti. Slava svim tim žrtvama, čast mi je biti sa gospođom Buhač i čast mi je što je Republika Srpska ta svjetlost koja će biti uvijek provokacija za mrak, a koja će se uvijek održati”, poručio je Stevandić.

    Premijera filma održana je povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH od 1941. do 1945. godine.

  • Stevandić: U Sjedinjenim Državama se mnogo glasnije čuje ono što srpski predstavnici kažu od onog što govori političko Sarajevo

    Stevandić: U Sjedinjenim Državama se mnogo glasnije čuje ono što srpski predstavnici kažu od onog što govori političko Sarajevo

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da se u Sjedinjenim Državama sada mnogo glasnije čuje ono što srpski predstavnici kažu od onog što govori političko Sarajevo, čiji bi predstavnici željeli da se vrate u vrijeme kada je srpski glas bio zabranjen.
    Komentarišući pismo koje je direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić uputio predsjedniku Univerziteta Džadson u SAD, u kojem traži otkazivanje dodjele priznanja lideru SNSD-a Miloradu Dodiku, Stevandić je rekao da su bošnjački predstavnici navikli da ranijim akcijama Ustavnog suda BiH i visokih predstavnika Srbi nemaju glasa i da se ništa ne čuje što kažu.

    “Sada se ono što srpski predstavnici kažu u Americi čuje mnogo glasnije nego ono što govori političko Sarajevo, pa bi sada ponovo da se vrate u to vrijeme stereotipa kada je naš glas bio zabranjen”, istakao je Stevandić.

    On je naveo da je istina bolna, a da to pokazuju reakcije ljudi koji se uporno zalažu da oni biraju predstavnike Srba, kao i koji će Srbi glas da upotrijebe.

    “Oni to više ne da ne biraju, nego kukaju kada Srbi koje izabere srpski narod govore glasnije od njih i bolje se čuju. Drago nam je da kukaju i kukaće još više kada vide šta ćemo da uradimo”, rekao je Stevandić novinarima u Banjaluci.

  • Banski dvor upozorio: Potrebna potpuna sanacija zgrade

    Banski dvor upozorio: Potrebna potpuna sanacija zgrade

    Banski dvor u ovu godinu ušao je sa većim budžetom u odnosu na prethodnu, ali iz ove kulturne ustanove upozoravaju da jedan od najvažnih problema, bez potpune sanacije zgrade, i dalje ostaje neriješen. Elektorinstalacije su dotrajale, a sistem klimatizacije je zastario i van funkcije.

    Iz Banskog dvora upozoravaju da je potpuna sanacija zgrade  jedan od osnovih preduslova da bi ustanova zaživjela u svom punom kapacitetu. Program rada za 2026. godinu JU „Banski dvor – Kulturni centar“ Banjaluka naći će se pred banjalučkim odbornicima na narednoj redovnoj sjednici koja će biti održana 28. aprila.

    “Ponovo ističemo da bi naredna etapa trebala u što kraćem roku obuhvatiti kompletnu sanaciju i obnovu mašinskih instalacija i dotrajalih elektroinstalacija. U ovom trenutku najviše je izražen problem sa sistemom klimatizacije ustanove, koji je zastario, prevaziđen i u potpunosti van funkcije. Problem sa klimatizacijom kulminirao je prije šest godina, jer su nakon završetka radova na fasadi sa zgrade Banskog dvora trajno uklonjeni svi privremeni klima uređaji, čije vraćanje nije predviđeno po okončanju radova, jer oni prema mišljenju Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, narušavaju autentičan izgled eksterijera zgrade”, navodi se u obrazloženju ove stavke.

    Takođe, iz Uprave Banskog dvora kažu da su svjesni da temeljna sanacija i obnova mašinskih instalacija cjelokupnog objekta iziskuje značajna finansijska sredstva, ali vjeruju da će ona biti obezbijeđena u što kraćem roku.

    Podsjećaju da je uspješno realizovana sanacija spoljašnjeg dijela zgrade tokom 2018. i 2019. godine u okviru koje su u potpunosti obnovljeni krov, fasada, stolarija i ugrađena dekorativna rasvjeta. Tokom 2024. godine uspješno je rekonstruisan i vatrodojavni sistem.

    Kulturni centar ove godine raspolaže sa  budžetom od 2.033.000 KM, što je za gotovo 200.000 KM više u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, najveći dio ovog iznosa odlazi na plate zaposlenih, režijske troškove, kao i realizaciju programa i autorske ugovore. S druge strane, izdvajanja za investiciono održavanje i obnovu Banskog dvora ostaju skromna u odnosu na stvarne potrebe objekta, tačnije samo 50.000 KM.

    U Banskom dvoru tokom prošle godine realizovano je ukupno 318 različitih kulturnih događaja.

  • Na Wall Streetu novi rekordi, ali trguje se oprezno

    Na Wall Streetu novi rekordi, ali trguje se oprezno

    Na Wall Streetu su zabilježeni novi rekordi, pri čemu su S&P 500 i Nasdaq indeks dostigli najviše vrijednosti u istoriji, ali je trgovanje proteklo oprezno zbog neizvjesnosti na Bliskom istoku i iščekivanja kvartalnih rezultata kompanija.

    Dow Jones indeks porastao je 0,24 odsto, na 48.578 bodova, dok je S&P 500 ojačao 0,26 odsto, na 7.041 bod, a Nasdaq 0,36 odsto, na 24.102 boda.

    Pozitivni signali sa Bliskog istoka
    Podršku tržištu pružile su vijesti o smirivanju tenzija na Bliskom istoku. Izrael i Liban dogovorili su desetodnevno primirje, dok je predsjednik SAD Donald Tramp saopštio da je Iran u pregovorima ponudio da odustane od nuklearnog oružja na period duži od 20 godina.

    Tramp je dodao da su SAD i Iran „vrlo blizu“ postizanja sporazuma, nagovještavajući mogućnost njegovog potpisivanja u narednom periodu.

    Tržišta zavise od vijesti o ratu
    Analitičari ističu da se kretanje tržišta u posljednje vrijeme gotovo u potpunosti oslanja na vijesti iz regiona.

    „Tržišta osciluju na osnovu pozitivnih i blago neutralnih informacija o situaciji na Bliskom istoku. U posljednjih mjesec i po dana trgovanje zavisi isključivo od vijesti o ratu s Iranom“, rekao je Kris Zakarjeli iz kompanije Northlight Asset Management.

    U prvim sedmicama sukoba između SAD, Izraela i Irana cijene dionica su oštro pale, ali su u posljednje vrijeme, zahvaljujući očekivanjima o mogućem mirovnom sporazumu, indeksi nadoknadili gubitke i dostigli nove rekorde.

    U fokusu i rezultati kompanija
    Pažnja investitora usmjerena je i na kvartalne poslovne rezultate, koji su u većini slučajeva nadmašili očekivanja analitičara.

    Ipak, ima i negativnih iznenađenja. Dionice brokerske kuće Charles Schwab pale su više od sedam odsto, dok je nakon zatvaranja tržišta cijena dionice Netflixa pala oko osam odsto, nakon objave poslovnog izvještaja.

    Rast i na evropskim berzama
    Pozitivno raspoloženje prenijelo se i na evropska tržišta. Londonski FTSE indeks porastao je 0,29 odsto, na 10.589 bodova, a frankfurtski DAX 0,36 odsto, na 24.154 boda.

    S druge strane, pariški CAC indeks zabilježio je blagi pad od 0,14 odsto i spustio se na 8.262 boda, prenosi tportal.