– Pred dan radosti Hristovog rođenja, neka je svima sretan Badnji dan i veče. Svako dobro, od Boga blagosloveno i mir među ljudima – poručio je Stevandić.
Srpska pravoslavna crkva proslavlja danas Badnji dan, pripremajući se za najradosniji hrišćanski praznik Rođenje Isusa Hrista – Božić.
Pripreme za zimsku sezonu letenja počinju još tokom ljetnje sezone kako bi sve službe bile spremne u skladu sa svim vazduhoplovnim zahtjevima i standardima.
– Zimski uslovi utiču na vazdušni saobraćaj a za protekla dva dana obilnih snježnih padavina možemo sa zahvalnošću reći da nije bilo kašnjenja niti otkazivanja letova uzrokovanih aerodromskim operaterom – poručili su iz Aerodroma Republike Srpske.
Zimska služba Međunarodnog Aerodroma Banjaluka kao i obučeno aerodromsko osoblje su besprijekorno održavali aerodrom operativnim jer bezbjednost putnika i zaposlenih su na prvom mjestu.
Aerodromi Republike Srpske kraj 2025. godine proslavljaju rekordnim brojem od 484.681 putnika čime je oboren rekord iz 2023. godine kada smo imali 460.720 putnika što je svakako nagrada i veliki podsticaj da nastavimo istim rastućim tempom i u 2026. godini.
– U Novu godinu ulazimo sa ciljevima unaprijedjenja postojećih kapaciteta, podizanja nivoa usluga u vazdušnom saobraćaju kao i pregovorima za nove destinacije o čemu ćemo pravovremeno obavijestiti javnost – poručili su iz Aerodroma Republike Srpske.
Svim putnicima i građanima čestitali su Novogodišnje i Božićne praznike.
Da li nas u novog godini čeka novi štrajk u 33 javna vrtića u Banjaluci? Kako sada stvari stoje, sve je moguće, jer su zaposleni u Centru za predšolsko vaspitanje i obrazovanje izrazito nezadovoljni iznosom novca koji je za njih predviđen budžetom.
Ustvari, ukoliko budžet ostane onakav kakav je u nacrtu predložen, vaspitači ne samo da neće dobiti povišicu, nego bi njihove plate mogle biti manje, u odnosu na one koje su primili za posljednja 3 mjeseca 2025. godine.
Tim sporazumom je, umjesto traženih 20 odsto, za posljednja 3 mjeseca prošle godine obezbjeđeno povećanje primanja u iznosu od 16,6 odsto, uz obavezu da se od 15. decembra nastavi proces kolektivnog pregovaranja, kako bi se dogovorio nivo primanja u 2026.
Od pregovora nije bilo ništa, ali je uslijedio nacrt budžeta i sa njim hladan tuš.
– U nacrtu Budžeta Grada za 2026. predviđena su sredstva za plate zaposlenih u iznosu koji implicira povećanje od približno 2,8 %, što je objektivno nedovoljno i, što je naročito važno, niže je u odnosu na nivo planiranja prije zaključenja sporazuma kojim je štrajk okončan – poručuju iz Sindikalne organizacije Centra za predškolsko.
Uz nastavak pregovara, ova Sindikalna organizacija je zatražila doznaku za neprofitne organizacije u iznosu od 80.000 KM.
Taj bi novac, kako su naveli u zahtjevu, podijelili radnicima, kako bi se “premostio” period do potpisivanja kolektivnog ugovora i kako bi se članovi ovog sindikata, kako navode, u pravima izjednačili sa članovima reprezentativne Sindikalne organizacije zaposlenih u Gradskoj upravi.
Sve u svemu, “tete” ne odustaju od zahtjeva za povišicu, i za potpisivanje kolektivnog ugovora, koji bi im to garantovao.
– U suprotnom, zadržavamo pravo da, u skladu sa važećim propisima, preduzmemo dalje korake radi zaštite prava i interesa zaposlenih – poručili su iz Sindikalne organizacije Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka.
Svoje zahtjeve sindikalci su iznijeli i na javnoj raspravi o nacrtu budžeta grada, održanoj 25. decembra u Banskom dvoru. Ali, to je prošlo neslavno.
Kako je za Srpskainfo potvrdila Slađana Mišić, predsjednica Sindikalne organizacije Centra za predškolsko, ona i njene kolege su napustili Banski dvor zbog neprimjerenog ponašanja predstavnika Gradske uprave.
– Kada sam pitala, kako je moguće da se nakon dogovora o prekidu štrajka predlaže budžet u kojem je jasno da nedostaju sredstva za ispunjenje naših zahtjeva, Valentina Aničić je “objasnila”, da je u 2024. godini, dakle prije 2 godine, bio odobren, kako ona kaže, “enormno veliki budžet”, pa su tokom 2025. shvatili da je to prevelika cifra i odlučili da je umanje – kaže Slađana Mišić.
Objašnjenjima, koja radnici Centra smatraju uvredljivima, kasnije se pridružila u gradska menadžerka Mirna Savić Banjac, koja je izjavila da je ukupan iznos za plate zaposlenima u Centru za predškolsko vaspitanje i obrazovanje je povećan sa 12 miliona KM na 14,1 milion KM, što je, kako reče, “dovoljno za otvaranje novih vrtića, ali i za povećanje plata zaposlenima.“
– Dakle, predviđeno je povećanje u skladu sa mogućnostima Gradske uprave, kako bi se ravnomjerno svim budžetskim korisnicima povećale plate. Centru za predškolsko vaspitanje i obrazovanje je predviđeno 12,5 odstotno povećanje – rekla je Savić Banjac.
Dodala je da od direktora ove ustanove Petra Jokanovića, koji je, inače, odbornik SP u Skupštini grada Banjaluka, kao i svih odbornika koji učestvuju u kreiranju političkog života grada, traži da “rade na prihodima i usvajaju odluka koje iste i donose”.
Međutim, kako saznaje Srpskainfo, dok traju pregovori Gradske uprave i odbornika skupštinske većine, kojoj pripada i Jokanović, unutar Centra za predškolsko raste napetost između direktora i zaposlenih.
Podsjećamo, direktor Jokanović je javno podržao štrajk svojih kolega u jesen prošle godine, ali je pitanje da li bi u slučaju novog štrajka, oni mogli računati na njegovu podršku.
I dok se lokalni političari, sindikalci i zaposleni u javnoj ustanovi čiji je osnivač Grad Banjaluka, bore za svoje interese, roditelji oko 2.800 djece koji pohađaju javne vrtiće sa zebnjom isčekuju šta će se iz toga izroditi.
Iako podržavaju borbu vaspitača za solidnije plate, još se živo sjećaju torture kroz koju su prošli kada su jesenas, zbog štrajka, vrtići danima bili zatvoreni.
Inače, plate zaposlenih u Centru su, prije štrajka, bile tek nešto veće od minimalca, tako da su vaspitači sa visokom stručnom spremom imali osnovnu platu od 1.370 KM.
Podsjećamo, nakon štrajka u javnim vrtićima u Banjaluci, krajem prošle godine postignut je sporazum, koji je trebalo da bude “prelazno rješenje” do potpisivanja novog kolektivnog ugovora koji bi zaposlenima garantovao povišicu.
Orban je na Fejsbuku istakao da je suma gotovo četiri puta veća od godišnjeg BDP-a Mađarske, prenio je MTI.
Prema njegovim riječima, visoka suma objašnjava zašto je Brisel bio “brz” u odmrzavanju zamrznute ruske imovine i zašto planira restrukturiranje narednog budžeta EU.
Takođe je naveo da su čak i u Mađarskoj poslanici opozicione Tise stranke glasali za finansijsku podršku Ukrajini, što je opisao kao “cijenu imuniteta i podrške iz Brisela”.
– Ne, nismo u ratu sa Venecuelom. Mi smo u ratu sa ljudima koji prodaju drogu, koji prazne svoje zatvore i šalju zatvorenike u našu zemlju, koji šalju zavisnike od droge i pacijente iz mentalnih institucija u našu zemlju – istakao je Tramp u intervjuu za “En-Bi-Si njuz”.
Tramp je rekao da Bijela kuća vjeruje da novi izbori u Venecueli neće biti održani u narednih mjesec dana.
– Moramo prvo da popravimo tu zemlju. Ne možete imati izbore, nema načina da ljudi glasaju. Trebaće vremena, moramo da izliječimo tu zemlju – naveo je Tramp.
On je imenovao članove grupe američkih zvaničnika koja će se baviti pitanjima Venecuele, među kojima će biti državni sekretar Marko Rubio, ministar rata Piter Hegset, zamjenik šefa kabineta u Bijeloj kući Stiven Miler i potpredsjednik SAD DŽejms Dejvid Vens, prenio je TASS.
– Svi oni imaju stručnost. Različitu stručnost – dodao je Tramp.
Stevandić je istakao da Božić krijepi, daje snagu i smisao, te utvrđuje u temeljnim i postojanim vrijednostima, mira, sloge, zajedništva, uzajamnog poštovanja i bratoljublja, saopšteno je iz Narodne skupštine.
– U čvrstoj vjeri da će Bogomladenac Isus Hristos, u ove praznične dane izliti svoj blagoslov na Republiku Srpsku, te na našu Crkvu i narod, pozdravljam vas tradicionalnim pozdravom: Mir Božiji, Hristos se rodi! – naveo je predsjednik Narodne skupštine.
Stevandić je čestitku uputio Njegovoj svetosti patrijarhu srpskom Porfiriju, mitropolitima, episkopima, sveštenstvu, monaštvu i cjelokupnom pravoslavnom narodu srpskom, kao i svim drugim pravoslavnim vjernicima koji praznuju po julijanskom kalendaru.
– Povodom nastupajućeg praznika Rođenja Gospoda Isusa Hrista – Božića, u ime Narodne skupštine Republike Srpske i svoje, upućujem srdačne čestitke i želim da ovo praznično vrijeme provedete u dobrom zdravlju, sreći i zadovoljstvu – dodao je Stevandić.
Srpska pravoslavna crkva proslaviće sutra Božić, najradosniji hrišćanski praznik – dan Rođenja Isusa Hrista.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na svom Instagram profilu čestitao je svim građanima pravoslavne vere Badnji dan.
– Na Badnji dan podsjećamo se onoga što nas je sačuvalo kroz vijekove – porodica, vjera i ognjište – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.
Srpska pravoslavna crkva proslavlja danas Badnji dan, pripremajući se za najradosniji hrišćanski praznik Rođenje Isusa Hrista – Božić.
Nakon hapšenja venecuelanskog predsednika Nikolasa Madura i njegove supruge pod izgovorom zaštite nacionalne bezbednosti SAD, čak pet država se pominje kao potencijalne mete spoljnopolitičkih apetita Donalda Trampa.
Tramp, sprovodeći kako navodi Monrou doktrinu iz 1823. godine, koju je preimenovao u „Donrou doktrina”, istakao je da namerava da u potpunosti učvrsti američku nadmoć na zapadnoj polulopti. U tom pogledu se navodi pet država koje su, prema izjavama američkog predsednika, moguće mete operacija sličnih onoj u kojoj je uhapšen Maduro.
Grenland
SAD već imaju vojnu bazu na Grenlandu, odnosno bazu svemirskih snaga Pitufik, ali takvo vojno prisustvo prema Trampovim rečima ne zadovoljava potrebe američke bezbednosti. „Grenland nam je potreban sa stanovišta nacionalne bezbednosti. Svuda oko Grenlanda su ruski i kineski brodovi”, rekao je Tramp.
Grenland, kao arktičko ostrvo i deo Kraljevine Danske, nalazi se otprilike 3.200 km severoistočno od SAD. Bogat je retkim mineralima koji su ključni za proizvodnju pametnih telefona, električnih vozila i vojne opreme. Takođe zauzima stratešku lokaciju u severnom Atlantiku, omogućavajući pristup sve važnijem arktičkom krugu. Kako se polarni led bude topio, očekuje se otvaranje novih plovnih puteva.
Grenlandski premijer Jens Frederik Nilsen odgovorio je Trampu opisujući ideju američke kontrole nad ostrvom kao „fantaziju”. „Nema više pritiska, insinuacija ni fantazija o pripajanju. Otvoreni smo za dijalog, ali to se mora dogoditi putem odgovarajućih kanala i uz poštovanje međunarodnog prava”, rekao je Nilsen. Danska premijerka Mete Frederiksen izjavila je da Trampa treba shvatiti ozbiljno i da je Grenland više puta ponovio da ne želi da bude deo Sjedinjenih Država.
Kolumbija
Samo nekoliko sati nakon operacije u Venecueli, Tramp je upozorio kolumbijskog predsednika Gustava Petra da „pazi na sebe”. Kolumbija poseduje značajne rezerve nafte i glavni je proizvođač zlata, srebra i uglja u regiji, ali je i ključno središte za trgovinu kokainom.
Odnosi dvojice predsednika su na najnižoj tački otkako su SAD u septembru počele da napadaju brodove na Karibima tvrdeći da prevoze drogu. Tramp je izjavio da Kolumbijom vlada „bolestan čovek koji pravi kokain i prodaje ga Americi”, dodavši da to „neće raditi još dugo”. Na pitanje o mogućoj vojnoj operaciji, Tramp je odgovorio: „Meni to zvuči dobro”.
Iran
Iran se suočava sa masovnim protestima, a Tramp je upozorio da će vlasti tamo biti „vrlo teško pogođene” ako strada još demonstranata. Iako Iran geografski ne pripada „Donrou doktrini”, Tramp je ranije pretio režimu nakon što je prošle godine napao njihova nuklearna postrojenja. Ti napadi su usledili nakon sukoba Irana i Izraela. Na sastanku Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua prošle sedmice, Iran je bio glavna tema, a pominje se mogućnost novih napada tokom 2026. godine.
Meksiko
Trampov povratak na vlast 2025. godine obeležen je naredbom o preimenovanju Meksickog zaliva u „Američki zaliv”. On tvrdi da meksičke vlasti ne čine dovoljno da zaustave protok droge i ilegalnih imigranata. Tramp je naglasio da se droga „preliva” kroz Meksiko i da se nešto mora preduzeti. Meksička predsednica Klaudija Šeinbaum javno je odbacila svaku mogućnost američke vojne akcije na meksičkom tlu.
Kuba
Kuba je pod američkim sankcijama od početka šezdesetih godina i održavala je bliske odnose sa Madurom. Tramp je sugerisao da vojna intervencija možda neće biti potrebna jer je Kuba „spremna da padne” zbog nedostatka prihoda. Američki državni sekretar Marko Rubio, sin kubanskih imigranata, odavno poziva na promenu režima, poručivši zvaničnicima u Havani da bi trebalo da budu zabrinuti.
U intervjuu za „Glas Srpske“ vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Željka Trišić Babić poručila je da se istorijske činjenice i identitetski datumi ne mogu ukinuti administrativnim odlukama, naglašavajući da 9. januar ima duboko ukorijenjeno značenje za srpski narod u BiH.
„Ne možete se odreći nečega što se dogodilo i što je istorijska činjenica. Pokušaji zabrane i brisanja sjećanja, ta vrsta kolektivne lobotomije, nisu uspjeli ni u mnogo represivnijim i monstruoznijim sistemima, pa neće ni danas“, rekla je Trišić Babić, dodajući da takvi pokušaji nemaju veze sa političkom voljom, već sa ljudskom prirodom.
Ona je istakla da obilježavanje 9. januara za Srbe prevazilazi savremeni politički kontekst Republike Srpske i da je riječ o datumu koji ima i snažnu vjersku i istorijsku dimenziju.
„Kao što ni geta i koncentracioni logori nisu mogli zabraniti Jevrejima da slave Pashu ili Hanuku, tako ni danas niko ne može Srbima zabraniti da obilježavaju 9. januar“, navela je Trišić Babić, podsjećajući da je taj dan i praznik Svetog Stefana, krsne slave Nemanjića i Tvrtka Kotromanića.
Govoreći o preuzimanju funkcije vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske, Trišić Babić je naglasila da to nije doživjela kao ličnu ambiciju, već kao dio kontinuiteta politike i odgovornosti unutar tima koji godinama vodi Srpsku.
„Moje imenovanje nije bilo lična želja. Narod je demokratski izabrao Milorada Dodika i to duboko poštujem, ali kao dio njegovog tima bila sam spremna da preuzmem odgovornost u trenutku kada je pritisak na njega došao u samom finišu višegodišnje diplomatske aktivnosti Srpske“, istakla je ona.
Osvrnula se i na odluku Centralne izborne komisije BiH o poništenju dijela izbora, ocjenjujući da se ne radi o izolovanom slučaju, već o dijelu šireg političkog obrasca usmjerenog protiv Republike Srpske.
„To je isti politički tok – želja Sarajeva da poništi Srpsku i demokratski sistem koji joj garantuje autonomiju, uz pomoć malog broja Srba koji u tome vide prečicu ka vlasti“, rekla je Trišić Babić, dodajući da je cilj takvih poteza izazivanje političke krize.
Govoreći o međunarodnoj poziciji Republike Srpske, navela je da se Srpska u složenim globalnim okolnostima opredijelila za, kako je rekla, politiku zdravog razuma i dosljednosti.
„Dok su mnogi prihvatali politike koje su djelovale moćno, ali nisu bile racionalne, Srpska je ostala dosljedna svojim principima. Danas se ta dosljednost pokazuje kao kapital“, poručila je Trišić Babić.
Komentarišući česte dileme o tome da li je Srpska bliža Rusiji ili Sjedinjenim Američkim Državama, naglasila je da takva podjela pojednostavljuje stvarnost i ne odražava stvarnu politiku.
„Za Srpsku je racionalno i prirodno da ima najbolje moguće odnose i sa SAD i sa Ruskom Federacijom, vodeći se isključivo sopstvenim interesima, a to je očuvanje dejtonskih prava“, rekla je ona.
O ulozi OHR-a i Kristijana Šmita Trišić Babić je rekla da taj institucijski okvir više ometa nego što pomaže unutrašnje dogovore u BiH.
„BiH može funkcionisati samo na osnovu konsenzusa demokratski izabranih predstavnika tri konstitutivna naroda. Postojanje OHR-a često daje alibi da se dogovori izbjegavaju“, istakla je.
Prema njenim riječima, Dejtonski mirovni sporazum u izvornom obliku i dalje predstavlja dovoljan i stabilan okvir za funkcionisanje BiH.
„Dejton je svima dao jednako pravo na BiH, ali i jednako pravo na sebe, kroz jasno definisane mehanizme zaštite vitalnih nacionalnih interesa“, navela je Trišić Babić.
Na kraju intervjua uputila je poruku građanima povodom praznika, ističući značaj mira i zajedništva.
„Želim građanima Republike Srpske da novogodišnje i božićne praznike provedu u miru, zdravlju i porodičnoj toplini, uz međusobno poštovanje i solidarnost“, poručila je Trišić Babić.