VRBAS Media

Autor: INFO

  • Na Wall Streetu novi rekordi, ali trguje se oprezno

    Na Wall Streetu novi rekordi, ali trguje se oprezno

    Na Wall Streetu su zabilježeni novi rekordi, pri čemu su S&P 500 i Nasdaq indeks dostigli najviše vrijednosti u istoriji, ali je trgovanje proteklo oprezno zbog neizvjesnosti na Bliskom istoku i iščekivanja kvartalnih rezultata kompanija.

    Dow Jones indeks porastao je 0,24 odsto, na 48.578 bodova, dok je S&P 500 ojačao 0,26 odsto, na 7.041 bod, a Nasdaq 0,36 odsto, na 24.102 boda.

    Pozitivni signali sa Bliskog istoka
    Podršku tržištu pružile su vijesti o smirivanju tenzija na Bliskom istoku. Izrael i Liban dogovorili su desetodnevno primirje, dok je predsjednik SAD Donald Tramp saopštio da je Iran u pregovorima ponudio da odustane od nuklearnog oružja na period duži od 20 godina.

    Tramp je dodao da su SAD i Iran „vrlo blizu“ postizanja sporazuma, nagovještavajući mogućnost njegovog potpisivanja u narednom periodu.

    Tržišta zavise od vijesti o ratu
    Analitičari ističu da se kretanje tržišta u posljednje vrijeme gotovo u potpunosti oslanja na vijesti iz regiona.

    „Tržišta osciluju na osnovu pozitivnih i blago neutralnih informacija o situaciji na Bliskom istoku. U posljednjih mjesec i po dana trgovanje zavisi isključivo od vijesti o ratu s Iranom“, rekao je Kris Zakarjeli iz kompanije Northlight Asset Management.

    U prvim sedmicama sukoba između SAD, Izraela i Irana cijene dionica su oštro pale, ali su u posljednje vrijeme, zahvaljujući očekivanjima o mogućem mirovnom sporazumu, indeksi nadoknadili gubitke i dostigli nove rekorde.

    U fokusu i rezultati kompanija
    Pažnja investitora usmjerena je i na kvartalne poslovne rezultate, koji su u većini slučajeva nadmašili očekivanja analitičara.

    Ipak, ima i negativnih iznenađenja. Dionice brokerske kuće Charles Schwab pale su više od sedam odsto, dok je nakon zatvaranja tržišta cijena dionice Netflixa pala oko osam odsto, nakon objave poslovnog izvještaja.

    Rast i na evropskim berzama
    Pozitivno raspoloženje prenijelo se i na evropska tržišta. Londonski FTSE indeks porastao je 0,29 odsto, na 10.589 bodova, a frankfurtski DAX 0,36 odsto, na 24.154 boda.

    S druge strane, pariški CAC indeks zabilježio je blagi pad od 0,14 odsto i spustio se na 8.262 boda, prenosi tportal.

  • Odbijena žalba Planet Softa, nabavka izbornih tehnologija dodijeljena američkoj firmi

    Odbijena žalba Planet Softa, nabavka izbornih tehnologija dodijeljena američkoj firmi

    Kancelarija za žalbe BiH odbila je žalbu Planet Softa na odluku CIK-a BiH da posao nabavke izbornih tehnologija povjeri firmi Smartmatik čija je ponuda 17 miliona KM skuplja.

    Nakon ove odluke izvjesno je da će CIK zaključiti ugovor sa američkom firmom vrijedan 74,5 miliona KM.

    Planet Soft bi mogao pokrenuti i upravni spor pred Sudom BiH.

    Na ove informacije reagovao je i vlasnik Planet Softa Vedran Јarić.

    – Nisu mogli ni naši, a ni međunarodni faktori, da nas podmite da odustanemo, pa su shvatili da je lakše da krenu putem zloupotrebe i nepoštovanja svih propisa. Ko je nudio mito, ko je tražio mito, ko je i na šta zažmirio javnost će saznati uskoro – napisao je Јarić.

    U Kancelariji za žalbe nalazi se još jedna žalba kompanije Provis iz Bijeljine.

  • Knežević: Tražićemo povlačenje odluke Crne Gore o priznanju tzv. Kosova

    Knežević: Tražićemo povlačenje odluke Crne Gore o priznanju tzv. Kosova

    Lider i poslanik crnogorske Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević izjavio je danas da će njegova stranka inicirati povlačenje odluke Crne Gore o priznanju tzv. Kosova.

    Knežević je najavio da će 10. maja organizovati veliki skup na kojem će zatražiti podršku od stranačkih organa i od svojih aktivista za tu inicijativu, prenosi RTCG.

    On je rekao da je na sjednici Predsjedništva Demokratske narodne partije dobio punu podršku da zajedno sa potpredsjednicima, poslaničkim klubom i odborničkim klubovima otpočnu aktivnosti i kampanju za povlačenje odluke Crne Gore o priznanju tzv. Kosova.

    – Poznato vam je da je Demokratska narodna partija, ulazeći u vladu Milojka Spajića, potpisala koalicioni sporazum da neće potencirati navodno teme koje nas tobože dijele. Јedna od tih tema je bila i deklaracija o povlačenju odluke o priznanju takozvane države Kosovo na teritoriji opštine Zeta, jer smo hteli da damo doprinos da ova vlada u jednom evropskom ambijentu stvori demokratske i institucionalne preduslove da se izglasa trobojka kao narodna zastava, da srpski jezik bude normiran kao službeni, da imamo zakon o državljanstvu i da se povede sveobuhvatan dijalog oko spoljne politike Crne Gore i vlade Milojka Spajića, koja je izrazito neprijateljski nastrojena prema Srbiji i srpskom narodu i njihovim identitetskim, ideološkim i svakim drugim potrebama – naveo je Knežević.

    On je rekao da je DNP odlučio da koalicioni sporazum za tu partiju ne važi nakon što je, kako je naveo, aktuelna parlamentarna većina, potpomognuta Demokratskom partijom socijalista, odbila njihovu inicijativu da se u dnevni red uvrsti prijedlog izmjena i dopuna zakona o državnim simbolima.

    Knežević je istakao da će zbog toga odbornici DNP-a već sutra pokrenuti inicijativu da se u dnevni red uvrsti deklaracija o povlačenju odluke o priznanju tzv. Kosova na teritoriji Zete.

    On je najavio da će poslanički klub DNP-a u Skupštini Crne Gore takođe podnijeti inicijativu u vidu rezolucije u kojoj će tražiti da se vlada Milojka Spajića obaveže da povuče tu odluku.

    – Za ovu našu odluku tražiću podršku i mitropolita Јonikija i mitropolita Metodija, ali i Njegove Svetosti patrijarha Porfirija. Vrijeme je da srpski narod i da većina građana u Crnoj Gori, a njih je preko 85 odsto koji se protive ovakvoj sramnoj odluci, dobiju institucionalnu satisfakciju – poručio je Knežević.

  • Tramp: Veoma važno da papa razumije da Iran predstavlja prijetnju svijetu

    Tramp: Veoma važno da papa razumije da Iran predstavlja prijetnju svijetu

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je sinoć da je veoma važno da papa Lav Četrnaesti razumije da Iran predstavlja prijetnju svijetu.

     Papa može da kaže šta želi i želim da kaže šta želi, ali mogu i da se ne složim – rekao je Tramp novinarima ispred Bijele kuće, prenosi Rojters.

    Kako je istakao, papa Lav Četrnaesti mora da razumije da je ovo realni svijet.

    Papa Lav Četrnaesti je ranije u četvrtak, tokom posjete Kamerunu, oštro kritikovao lidere koji troše milijarde na ratove i istakao da svijet “razara šačica tirana”.

    Prvi papa iz SAD, takođe, je osudio lidere koji koriste religijski jezik kako bi opravdali ratove i pozvao je na “odlučnu promjenu kursa” tokom sastanka u najvećem gradu Kameruna Duali.

    Tramp je prethodno kritikovao papine stavove o ratu, ocijenivši na društvenim mrežama da je prvi papa rođen u Americi “slab po pitanju kriminala” i “loš za spoljnu politiku”.

    Papa Lav Četrnaesti, međutim, ostao je pri svom antiratnom stavu, poručivši da “nema strah od administracije Donalda Trampa”, kao i da je “Božje srce rastrzano ratovima, nasiljem, nepravdom i lažima”.

  • Orban: Ja sam odgovoran za neuspjeh!

    Orban: Ja sam odgovoran za neuspjeh!

    Mađarski premijer Viktor Orban rekao je sinoć da je odgovoran za poraz svoje stranke Fides na parlamentarnim izborima 12. aprila i pozvao na “potpunu obnovu desničarske zajednice”.

    Postojali svi uslovi da bude drugačije

    U svom prvom velikom intervju nakon izbornog poraza, za Jutjub kanal “Patriota”, na direktno pitanje ko je odgovoran za poraz na izborima, odgovorio je: “Ja, ja sam predsjednik stranke”.

    On je izjavio da njegova politička kampanja nije uspela, iako je imao sve uslove da bude drugačije i da prihvata odgovornost za loše rezultate.

    – Dobili smo 2,3 hiljada glasova, dok je naš protivnik dobio 3,1 milion – naveo je Orban i dodao da obećava da će analizirati zašto su oni koji nisu glasali ranije, a sada su izašli glasali protiv njegove stranke.

    Na pitanje da li će se povući sa mjesta predsjednika, rekao je da su rezultati bili jasni i da je to veliki poraz.

    – Ako mi tim kaže da sjednem na zadnju klupu, uradiću to. A ako kažu da treba da vodim tim u utakmici kao kapiten, i to ću učiniti – najavio je Orban.

    Treći put da mora da regorganizuje Fides

    Rekao je da je ovo treći put da mora da „reorganizuje Fides kao pokret“ otkako je stranka izgubila parlamentarne izbore 2002. godine i obećao je da će posao obaviti „ne samo sa zadovoljstvom, već i sa radošću“ ako dobije mandat za to.

    Orban je rekao da će predložiti sazivanje stranačkog kongresa kako bi se izabralo novo rukovodstvo, uključujući predsjednika i potpredsjednike.

    – Do kraja juna završićemo prvu fazu obnove – rekao je on.

    Naglasio je da bi desnica, ako prođe kroz potpunu obnovu, veoma brzo mogla da postane sposobna za akciju i da se suprotstavi nepravdi.

    On je rekao da je već u izbornoj noći, na osnovu izlaznosti birača, bio svjestan rezultata.

    – Vidio sam da će biti problem, prošao sam kroz taj emotivni rolerkoster kao i svi ostali. Shvatio sam da naša kampanja nije funkcionisala. Bila je izgrađena na drugačijoj izlaznosti birača, onoj kakvu smo imali ranije. Svi koji su došli dodatno glasali su u znak protesta protiv nas – ocijenio je Orban.

    Korupcija i luksuzni način života elite uticali na rezultat

    Složio se da su korupcija i luksuzni način života elite oko Fidesa uticali na rezultat.

    – Nikada nisam prikrivao korupciju, uvijek sam podržavao da vlasti preduzimaju akciju. Ali luksuz je druga stvar i uticao je na rezultat. Ovo ne može ovako da se nastavi – napomenuo je Orban.

    Dodao je da je spreman da nastavi da vodi stranku i da su godine na čelu zemlje bile najljepše u njegovom životu.

    – Ako dobijem povjerenje za to, rado ću voditi stranku naprijed. Iz sveg ovog bola dolazi i nova energija, odjednom se osjećam mlađe – dodao je Orban.

    Govoreći o novoj vladi, rekao je da se Tisa obavezala da će poboljšati živote ljudi, dodajući da se nada da će biti u stanju da ispune to obećanje.

    Fides će podržati svaku dobru mjeru

    Orban je obećao da će Fides „podržati svaku dobru mjeru i suprotstaviti se svakoj lošoj“, dodajući da će tamo gde vide da se nanosi šteta ili nepravda, „stati protiv toga“.

    Osudio je poziv budućeg premijera Petera Mađara predsjedniku Tamašu Šuljoku da podnese ostavku kao „potpuno pogrešan“.

    – Podjednako je pogrešno prijetiti Ustavnom sudu ili drugim ustavnim institucijama – upozorio je Orban.

    Istovremeno, izrazio je uvjerenje da je njegova vlada mnogo postigla u pogledu socioekonomskog razvoja zemlje tokom 16 godina na vlasti.

    – Možemo da budemo ponosni na ono što smo postigli i imamo snagu da branimo ono što smo izgradili – rekao je mađarski premijer.

    Orban je poželeo uspjeh sljedećoj vladi, koju će formirati Peter Mađar, lider stranke Tisa, koja je osvojila većinu mjesta u parlamentu zemlje.

    Takođe je rekao da “želi onima koji se nadaju da će život da im se poboljša kao rezultat ovih promjena da se njihove nade ispune”.

    Na izborima 12. aprila, stranačka koalicija Fidesa i njegovih partnera Hrišćanskih demokrata, izgubila je izbore od opozicione stranke Tisa.

    Mađarski predsjednik Tamaš Šuljok obavijestio je juče lidera Tise Petera Mađara da će mu povjeriti mandat za sastav nove vlade.

  • Zašto je hrana luksuz u BiH

    Zašto je hrana luksuz u BiH

    Dok građani u BiH svakodnevno izdvajaju sve više novca za osnovne namirnice, poređenja sa cijenama u evropskim zemljama otvaraju ozbiljno pitanje – kako je moguće da se u bogatijim državama jede jeftinije nego kod nas.

    Nekada je odlazak u inostranstvo bio rezervisan za kupovinu odjeće, dok se danas sve češće razmatra putovanje zbog hrane. Primjeri iz italijanskih marketa pokazuju da se osnovne namirnice mogu kupiti znatno povoljnije nego u domaćim prodavnicama, uprkos višestruko većem standardu.

    Razlike su posebno vidljive kod konzervirane hrane. Dok se u Italiji pakovanja tunjevine prodaju po cijenama koje su višestruko niže, u Banjaluci isti ili manji proizvodi dostižu znatno veće iznose. Već na tom primjeru jasno se vidi nesrazmjer.

    Slična situacija je i sa gotovim jelima poput raviola. Iako su cijene gotovo izjednačene, razlika u kvalitetu i porijeklu dodatno naglašava nelogičnost domaćeg tržišta.

    Kod dodataka poput pesta razlike su još izraženije. Proizvodi koji u Italiji važe za standardne i pristupačne, kod nas se prodaju po višim cijenama, često bez istog kvaliteta.

    Najveća odstupanja primjećuju se kod sireva. Dok su u zemljama proizvodnje dostupni po razumnim cijenama, u BiH dostižu znatno više iznose, čak i kada se prodaju u manjim pakovanjima. Time postaju luksuz, a ne svakodnevna namirnica.

    Sličan trend prati i pića i ulja. Proizvodi poput proseka ili maslinovog ulja, koji su u Italiji široko dostupni po nižim cijenama, kod nas se prodaju znatno skuplje, često u manjim pakovanjima.

    Ni osnovne namirnice poput tjestenine ne odstupaju od ovog obrasca. Isti proizvođači nude iste proizvode, ali uz značajno više cijene na domaćem tržištu.

    Zanimljivo je da kod mesa razlike nisu toliko izražene. Cijene junetine i svinjetine u zapadnim zemljama često su slične onima u BiH, što dodatno naglašava nelogičnost kada su u pitanju drugi proizvodi.

    Poređenja sa Njemačkom pokazuju isti obrazac. Proizvodi poput čokoladnih namaza, džemova ili kikiriki putera tamo su osjetno jeftiniji, dok se kod nas prodaju po znatno višim cijenama, čak i kada su u pitanju manja pakovanja.

    U konačnici, građani širom BiH plaćaju hranu po cijenama koje su jednake ili više nego u razvijenim evropskim državama, dok su prihodi neuporedivo manji. Akcije u domaćim marketima rijetko donose značajne uštede, za razliku od zapadnih tržišta gdje su popusti često drastični.

    Takva situacija dovodi do toga da kupovina postaje pažljivo planirana, često svedena na minimum. Mnogi proizvodi se izbjegavaju, a potrošnja se prilagođava ograničenom budžetu.

    Na kraju ostaje isto pitanje koje se sve češće postavlja – koliko dugo će ovakav odnos cijena i standarda biti održiv i ko će prvi ponuditi odgovor na njega.

  • Četiri moguća scenarija ishoda rata SAD i Irana

    Četiri moguća scenarija ishoda rata SAD i Irana

    – Hoće li se primirje održati i diplomatija nastaviti, ili se Iran i SAD kreću ka kontrolisanoj eskalaciji ili čak klize ka širem ratu?

    Vjeruje se da se vode razgovori o drugoj rundi pregovora o primirju s Iranom, nakon što je delegacija iz Pakistana stigla u iransku prijestonicu Teheran.

    Dvonedjeljno primirje i dalje je na snazi nakon što se više od 20 sati američko-iranskih pregovora, kojima je domaćin bio Pakistan, okončalo 12. aprila bez napretka.

    Samo dan poslije razgovora koji nisu donijeli rezultate, predsjednik SAD Donald Tramp najavio je novu strategiju prema Iranu, predloživši blokadu Ormuskog moreuza, strateškog prolaza ključnog za međunarodnu trgovinu naftom.

    Šta znači ovaj prvobitni neuspjeh u postizanju dogovora i mogućnosti daljih razgovora? Da li se Iran i Amerika kreću ka kontrolisanoj eskalaciji ili širem sukobu?

    Ovo su četiri potencijalna scenarija za ono što bi moglo dalje da se dešava.

    1. Krhko primirje kao “taktički predah”

    Iran i SAD dogovorili su 8. aprila dvonedjeljnu obustavu vatre.

    Poslije više nedjelja borbi izgledalo je kao da primirje Amerike i Irana izražava spremnost da se zauzda kriza.

    Međutim, od samog starta primirje su pratile značajne nejasnoće.

    Dvonedjeljna obustava vatre dogovorena 8. aprila. Foto Tanjug/AP

    Razlike u tumačenju uslova, među kojima su i geografski raspon, tipovi pokrivenih ciljeva, pa čak i definicija “kršenja primirja”, doveli su do toga da neki posmatrači dožive sporazum više kao taktički predah, nego kao održivi okvir.

    “Šanse za postizanje sporazuma bile su ravne nuli od samog starta, čim je započeo sukob”, kaže Behnam Ben Taleblu, viši stručni saradnik vašingtonske stručne grupe Fondacija za odbranu demokratija.

    “To je skup načela, stavova i politika oko kojih se Amerika i Islamska Republika nisu slagale godinama i, na kratke staze, rat ne samo da nije uspio da smanji te razlike, već ih je samo pojačao”, rekao je on za BBC.

    U međuvremenu, suprotstavljene izjave zvaničnika obje strane samo su doprinijele krhkosti ove situacije.

    I dok zvaničnici Islamske Republike govore o stalnim kršenjima primirja, SAD i Izrael iznose ograničenije tumačenje vlastitih obaveza.

    Ovo razmimoilaženje u verzijama praktično je produbilo nepovjerenje i bacilo sumnju na trajnost primirja.

    Ako napori oko povratka za pregovarački sto ne budu proizveli rezultate, primirje teško da će biti nešto više od sredstva za kupovinu vremena, omogućivši stranama da predahnu, oporave se i pregrupišu, preispitaju pozicije i pripreme se za sljedeću fazu.

    Ovaj scenario postaje održiviji ako jedna strana zaključi da dobija malo toga od aktuelne situacije i da je neophodno značajno pojačavanje pritiska.

    Amerika bi, na primjer, kao mogućnost mogla da uzme u obzir gađanje kritične infrastrukture – elektrana, mostova ili energetskih pogona.

    Iako bi takvi udari mogli da iznjedre značajan kratkoročni pritisak, donijeli bi dalekosežne humanitarne i ekonomske posljedice i mogli bi da izazovu snažniji odgovor Irana.

    Istovremeno, Izrael, kao igrač koji ostaje krajnje skeptičan prema pregovorima, najvjerovatnije bi postao uticajan akter.

    “Izrael bi mogao da pribjegne djelima kao što su atentati na iranske pojedince i ličnosti, među njima čak i one uključene u pregovore”, rekao je Hamid Reza Azizi, istraživač međunarodnih odnosa.

    Dodao je da “Trampova blokada Ormuskog moreuza povećava rizik od konfrontacije, čak i bez stvarne namjere strana”.

    Iako ne može da se isključi mogućnost eskalacije, njena potencijalna cijena, kao što je izazivanje šireg regionalnog sukoba i svjetskog ekonomskog pritiska, mogu da učine ovaj scenario manje vjerovatnim, makar na kratke staze.

    2. “Rat iz sjenke”

    Jedan od scenarija, možda čak i vjerovatniji, jeste povratak na oblik sukoba koji može da bude opisan kao “kontrolisana eskalacija”.

    Ovo bi značilo da sukob ne dostiže stepen potpunog rata, ali i da se strane potpuno ne uzdržavaju od vojne akcije.

    To bi moglo da znači nastavak svedenih napada na infrastrukturu, vojne ciljeve ili čak linije snabdijevanja.

    Uloga posrednih aktera tada bi postala značajnija.

    Pojačane aktivnosti grupa privrženih Iranu u Iraku ili u Crvenom moru, zajedno sa jačim američkim pritiskom na ove mreže, mogao bi da proširi geografski raspon sukoba bez direktnog pojačavanja njegovog intenziteta.

    Neki analitičari opisuju ovaj scenario kao “rat iz sjenke”.

    “Obje strane žele da koriste opcije i poluge pritiska da izvrše uticaj na drugog bez ulaska u potpuni rat”, rekao je Azizi.

    “Ako primirje bude bilo prekršeno, vjerovatnoća da Iran preduzme nove akcije putem njegovih savezničkih snaga, pogotovo u Jemenu, procjenjuje se kao veoma visoka”, dodao je on.

    Međutim, ovaj scenario nije bez određenih rizika.

    Kako napetosti budu rasle, raste i opasnost od preračunavanja, a čak i ako nijedna strana ne bude imala namjeru da dovede do eskalacije, jedna pogrešna procjena mogla bi da raspiri sukob do nekontrolisanih razmjera.

    3. Nastavlja se tiha diplomatija

    Uprkos neuspjehu pregovora u Pakistanu, indirektni diplomatski razgovori se nastavljaju, kažu iz Bijele kuće.

    Pregovori u Pakistanu nisu uspjeli, ali očekuju se novi. Foto Tanjug/AP

    Pakistan, kao domaćin ovih pregovora, najvjerovatnije će u narednim danima nastaviti napore u ohrabrivanju Teherana i Vašingtona da postignu sporazum prosljeđujući poruke između njih.

    Istovremeno, neki tradicionalni posrednici, kao što su Katar, Oman, pa čak i Saudijska Arabija i Egipat, mogli bi da postanu aktivni u reakciji na zabrinutost oko mogućnosti da se sukob otme kontroli, služeći kao kanali komunikacije i želeći da spriječe naglu eskalaciju krize.

    Međutim, ključna poenta je da bilo kakav napredak duž ovog puta zavisi od sužavanja fundamentalnog jaza između dvije strane.

    Američki prijedlog u 15 tačaka i iranski protivprijedlog u 10 tačaka sugerišu da obje strane i dalje nastupaju sa pozicija koje prioritet stavljaju na nametanje vlastitih okvira prije nego na postizanje kompromisa.

    Stoga, dok je nova runda pregovora i dalje moguća, očekivati rapidan i sveobuhvatni dogovor djeluje nerealno, makar na kratke staze.

    4. Svedena pomorska blokada

    Američka mornarica uvela je pomorsku blokadu Iranu, sprečavajući svakom brodu ili naftnom tankeru da prođe kroz Ormuski moreuz.

    Tramp je zaprijetio i da će presresti u međunarodnim vodama bilo koji brod koji plati tranzitnu putarinu Iranu da bi prošao kroz moreuz, što je strategija čiji je cilj da ostavi Iran bez prihoda od nafte, ugušivši njegovu privredu i istovremeno udarivši na najznačajnijeg američkog rivala – Kinu, kao primarnog kupca iranske nafte.

    Američka mornarica uvela pomorsku blokadu Iranu. Foto Tanjug/AP

    “Pomorska blokada luka Islamske Republike mogla bi da bude izuzetno efikasna ako se primijeni dovoljno obavještajnih, nadzornih i izviđačkih sredstava (ISR). Praktični ishod takve mjere bio bi da se vladi uskrati sposobnost da izvozi ključnu robu”, rekao je Taleblu, istakavši dugačku iransku obalu.

    Ali, drugi analitičari ističu značajne troškove koje bi jedna takva politika mogla da predstavlja po SAD, približivši njene vojne snage Iranu i čineći ih ranjive na napade.

    Štaviše, da bi plan bio efikasan, pomorske snage bi morale da budu razmještene blizu iranskih granica na duži period, što bi mnogo koštalo.

    Održavanje jedne takve politike takođe bi moglo da poveća svjetsku cijenu nafte i energenata, istovremeno pojačavši vjerovatnoću intervencije Huta u ometanju moreuza Bab al-Mandab, zbog čega bi nafta dodatno mogla da poskupi.

    Nestabilnost u regionu

    Na kraju, ono što proističe iz ovih scenarija je da je region ušao u fazu u kojoj je granica između rata i mira nejasnija nego ikad.

    Neuspjeh pakistanskih pregovora ne nagovještava kraj diplomatije, niti obilježava definitivni početak šireg rata.

    Umjesto toga, on ukazuje na nastavak situacije u sivoj zoni.

    “Iako bi obje strane voljele da se ovaj sukob privede kraju, to ne djeluje vjerovatno na kratke staze”, rekao je Azizi.

    U aktuelnom okruženju, taktičke odluke, bezbjednosna pitanja, pa čak i manji razvoji događaja na terenu mogu imati prekomjerne efekte na cjelokupnu putanju krize.

    Ovo je navelo mnoge analitičare da govore o “strukturalnoj nestabilnosti” u regionu, o stanju u kom pravila igre nisu do kraja definisana, a njihov ishod je nepredvidiv.

    U takvim okolnostima možda je najtačniji opis da su Iran i SAD ušli u fazu u kojoj se rat i pregovori odvijaju paralelno.

    Obje strane nastavljaju da se oslanjaju na vojna sredstva, dok istovremeno ostavljaju diplomatske kanale djelimično otvorenim.

    Sukob koji je započeo 28. februara odnio je hiljade života i destabilizovao cijeli svijet.

  • Građani Banjaluke ogorčeni zbog sječe stabala uz Vrbas

    Građani Banjaluke ogorčeni zbog sječe stabala uz Vrbas

    Građani Banjaluke ogorčeni su na gradsku administraciju zbog sječe stabala uz Vrbas.

    Za društvenim mrežama građani su iskazali nezadovoljstvo. Građani pišu da je napravljena nepopravljiva šteta, dok su pojedini napisali da ovo predstavlja i ludilo.

    Pojedini građani su poručili gradonačelniku “da se skine sa interneta” i da sječa stabala predstavlja vandalizam i ekocid.

    Takođe, traže odgovornost gradonačelnika i Gradske uprave. Mnogi Banjalučani su poručili da je grad sada i “unakažen”.

    Najviše komentara u kojima građani iskazuju svoje nezadovoljstov možete vidjeti na jednoj od objava na Fejsbuk stranici Grada Banjaluka.

    Građani su i emotivno reagovali, te poručili da su uništena stabla u centru grada.

    – Radnici uz osmijehe sjeku i ruše zdrava stabla starija od njihovih baka i djedova. Zar ne bi trebali primijetiti da je došlo do “greške”, zar ne bi trebali znati, biti obučeni za to da reaguju ako dođe do ove katastrofe!? – jedan je od komentara.

    Istaklu da su “ubijena stabla uz koje su generacije odrasle”.

    I Centar za životnu sredinu upozorava na nastavak uništavanja obale Vrbase, odnosno sječe vrba i stabala koja su vijekovima unazad bila simbol grada Banjaluka.

    Iz Centra za životnu sredinu postavljaju pitanje zašto je posječeno 25 stabala i to pretežno vrba koje su ukras ove rijeke i bitan dio njenog ekosistema.

     

  • Građani protiv gradnje parking-mjesta mimo plana

    Građani protiv gradnje parking-mjesta mimo plana

    Građani Lorkinog naselja u Banjaluci organizovaće u subotu mirni protest pod nazivom “Ni metar mimo plana”, koji će početi u 11 časova, nezadovoljni izdavanjem građevinskih dozvola i lokacijskih uslova za izgradnju parking-mjesta mimo važećeg regulacionog plana. Kako navode, u naselju već postoji nedostatak parking-mjesta za stanare postojećih objekata, a dodatna gradnja, kako tvrde, bi pogoršala ionako složenu situaciju.

    Hronični nedostatak parking-mjesta u naselju

    Naime, u Lorkinom naselju godinama je evidentan problem sa parkiranjem jer tu nema dovoljno parking-mjesta za stanare postojećih objekata.

    Kako su nam kazali mještani u naselju, trenutno postoji 211 stambenih jedinica i jedan broj poslovnih prostora, a postoji svega oko 90 parking-mjesta.

    “Naša procjena je da je za naselje potrebno minimum 230 parking-mjesta. Ovaj problem je iz godine u godinu sve veći, a nadležne službe ne preduzimaju ništa na izgradnji javnih parkinga. Stanari su prinuđeni da vozila parkiraju na saobraćajnicama, odnosno duž ulica Petra Preradovića, Petra Rađenovića i Federika Garsije Lorke te ove tri dvosmjerne ulice veći dio dana funkcionišu kao jednosmjerne, odnosno jedna traka služi za parkiranje vozila. Ovo dovodi do niza problema kao što su nemogućnost prolaska vozila za odvoz komunalnog otpada, nemogućnost prilaska vatrogasnih vozila, česta oštećenja vozila, miješanje pješačkog i kolskog saobraćaja, ugrožavanje bezbjednosti pješaka, zagušenje saobraćaja, stvaranje gužvi i slično”, kazao je Darko Đurić, jedan od organizatora protesta.

    Problem prepoznat još prije skoro 20 godina

    Kako je dodao, ovaj problem prepoznat je još 2008. godine pri izradi Regulacionog plana za prostor između ulica: Krajiških brigada, Trive Amelice, Kralja Petra II Karađorđevića, Pave Radana, Jovana Dučića i Ranka Šipke u Banjaluci (Nova varoš), koji je i danas važeći.

    “Planom je predviđena izgradnja nekoliko javnih parkinga i podzemnih parking-garaža. Gradska uprava do danas nije izgradila niti jedan javni parking ili podzemnu parking-garažu u naselju iako je od usvajanja plana proteklo skoro 20 godina. Nažalost, trend izdavanja lokacijskih uslova, a potom i građevinskih dozvola, suprotno važećem sprovedbenom dokumentu prostornog uređenja, kao i Zakonu o uređenju prostora i građenju i podzakonskim aktima, nije zabišao ni ovo naselje. Ono što se unazad godinu dana dešava na prostoru između ulica Ranka Šipke i Petra Rađenovića klasičan je primjer tzv. investitorskog urbanizma na štetu javnog interesa, kao i interesa stotina porodica ovog naselja”, kazao je Đurić te dodao da je Odjeljenje za prostorno uređenje Gradske uprave Banjaluka izdalo  jednom investitoru građevinsku dozvolu za izgradnju kolektivnog stambeno-poslovnog objekta na način da mu je dozvoljeno da, od potrebnih 11 parking-mjesta, četiri izgradi na planiranom javnom parkingu.

    “Takođe, za pristup objektu ukidaju se dva parking-mjesta istog javnog parkinga. Ovo je u direktnoj suprotnosti sa važećim planom u kome je konkretno za tu lokaciju navedeno: “Parkiranje u ovim zonama će se razmatrati na osnovu konkretnih zahtjeva investitora, a u okviru predmetne parcele”. Mi smo za ovakvo izdavanje dozvola saznali tek kada je građevinska dozvola postala izvršna i kada je investitor počeo sa gradnjom objekta u maju prošle godine.

    Sporne dozvole za nove objekte

    Takođe, tada smo saznali da su drugom investitoru, na parceli pored, izdati lokacijski uslovi za izgradnju kolektivnog stambeno-poslovnog objekta na isti način, s tim da je njemu, od potrebna 22 parking-mjesta, dozvoljeno da osam izgradi na planiranom javnom parkingu uz ukidanje još dva radi pristupa objektu”, kazao je on.

    Upozorenje građana: Naselje može biti trajno upropašteno

    Kako je rekao, ako se uzme u obzir da na ovom prostoru, odnosno između ulica Ranka Šipke i Petra Rađenovića, postoje još tri parcele, te uz pretpostavku da će i za njih u dogledno vrijeme biti izdate dozvole na isti način, jasno je da će Lorkino naselje biti trajno upropašteno te da će ionako teška situacija sa parkiranjem biti dodatno pogoršana i da će rješavanje ovog problema biti trajno onemogućeno.

    “Posebno nas, kao građane, boli odnos Gradske uprave prema našim zahtjevima, odnosno to što se na iste ne odgovara ili nam se u odgovorima daju pogrešne informacije, pa tako npr. u jednom odgovoru stoji da su planirani objekti udaljeni više od 30 m od postojećih objekata te da neće imati uticaj na osunčanje istih, dok u stvarnosti ista udaljenost iznosi 18 m”, kazao je on.

  • Jubilej Agencije za osiguranje Republike Srpske: Dvije decenije razvoja i sigurnosti

    Jubilej Agencije za osiguranje Republike Srpske: Dvije decenije razvoja i sigurnosti

    Dvije decenije od osnivanja Agencije za osiguranje Republike Srpske obilježene su danas u Banskom dvoru u Banjaluci. U proteklih 20 godina, Agencija je imala ključnu ulogu u uspostavljanju stabilnog i uređenog tržišta, jačanju povjerenja građana, te unapređenju regulatornog okvira u skladu sa savremenim evropskim standardima.

    Kroz niz izazova – od izgradnje institucionalnih kapaciteta do praćenja brzih promjena u industriji – Agencija je kontinuirano radila na zaštiti prava osiguranika i jačanju finansijske sigurnosti sistema.

    Direktor Agencije za osiguranje Republike Srpske Draženka Janjanin izjavila je da je obilježavanje 20 godina postojanja Agencije prilika, ne samo za sagledavanje rezultata, već i da se istakne zahvalnost svima koji su je stvarali.

    “Svečana akademija nije samo prilika da vidimo naše rezultate, već i da zahvalimo radnicima Agencije, bivšim i sadašnjim, kao i institucijama Srpske. Zahvaljujem za saradnju i podršku Ministarstvu finansija, Vladi Republike Srpske, Narodnoj skupštini”, rekla je Janjaninova.

    Ona je istakla da je ponosna što su na obilježavanju jubileja predstavnici osiguravajućih kuća iz regiona, a posebno kolege supervizori i dugogodišnji partneri iz Austrije.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je da Agencija za osiguranje Republike Srpske iz godine u godinu bilježi sve bolje rezultate, te da je evidentno da plaćanje premije osiguranja nije trošak, nego ulaganje u sigurnost.

    Minić je rekao da podaci o broju osiguranika i uplaćenim premijama govore da značajno raste svijest ljudi i privrednika o značaju osiguranja, sa kojim mogu da obezbijede sigurnost od različitih dešavanja u društvu i svijetu, ali i kontinuitet likvidnosti.

    “Premije koje su isplaćene korisnicima u Republici Srpskoj u procentima govore da za značajnije i bolje poslovanje ne postoji sigurnost bez osiguranja”, rekao je Minić novinarima u Banjaluci, prije početka akademije povodom obilježavanja 20 godina rada Agencije za osiguranje Republike Srpske.

    Minić je rukovodstvu Agencije čestitao ovaj značajan jubilej, te poručio da će Vlada nastaviti da bude podrška u radu Agenciji, ali i osiguravajućim društvima.

    “Cilj nam je da imamo što veću ponudu i što bolji spektar načina osiguranja, kako bi korisnici bili što sigurniji”, rekao je Minić.

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je Agencije za osiguranje Republike Srpske formirana u teškim političkim okolnostima kao dokaz subjektiviteta Srpske i želje da zaštiti ono na šta ima pravo.

    Naveo da se mnogi ljudi doprinijeli jačanju Agencije, a da je ova ustanova danas prepoznata kao značajni faktor uređenja odnosa u sektoru osiguranja i borbi za očuvanje te nadležnosti za Republiku Srpsku uprkos stalnim natojanjima da bude prebačena na drugo mjesto odlučivanja.

    „Iza ove agencije stoji uspješan rad regulisanja tržišta osiguranja, svega što je potrebno da se u globalnoj konkurenciji obezbijedi vidljivost i uspjeh”, rekao je Dodik.

    On je izrazio uvjerenje da će Agencija u budućnosti ostvariti i dodatnu vidljivost, autoritet, te dodatno uticati da tržište osiguranja bude sređeno i na korist osiguranicima i institucijama koje se bave poslovima osiguranja.

    “Republika Srpska svih ovih godina bavi se uporno da očuva ono što joj pripada. Mi nismo htjeli ili formirali ništa što ne pripada nama po Ustavu. Srpska kroz djelovanje ovakvih agencija želi da kaže da želi da brine o osebi, da ima pravo da upravlja sobom, da zna šta su njene nadležnosti”, poručio je Dodik.

    Nakon 20 godina rada, Agencija za osiguranje Republike Srpske se profilisala kao ključna institucija za stabilnost i razvoj tržišta osiguranja u Republici Srpskoj. Kroz svoj rad doprinijela je jačanju regulatornog okvira, zaštiti prava osiguranika i podizanju svijesti o značaju osiguranja među građanima.