VRBAS Media

Autor: INFO

  • Merc gubi podršku, AfD prvi put najjača stranka

    Merc gubi podršku, AfD prvi put najjača stranka

    AfD prvi put vodi u anketi ZDF-a sa 26 odsto podrške, ispred CDU/CSU, dok nezadovoljstvo vladom Fridriha Merca raste i pogađa rejting vladajuće koalicije.

    Stranka Alternativa za Njemačku (AfD) prvi put je u istraživanju javnog mnjenja javnog servisa ZDF najjača politička stranka u Njemačkoj.

    Na pitanje za koga bi glasali kada bi se sledeće nedjelje održavali parlamentarni izbori, 26 odsto ispitanih izabralo je AfD, dok vladajuća demohrišćanska Unija CDU/CSU zauzima drugo mjesto sa 25 odsto.

    Najnižu vrijednost od početka istraživanja ZDF-a bilježi Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD), manjinski partner u vladajućoj koaliciji, koju bi biralo svega 12 odsto ispitanih. Zelene bi, prema istom istraživanju, biralo 14, a stranku Levica 11 odsto ispitanih.

    Nezadovoljstvo radom vlade

    Ukupno je radom vlade Fridriha Merca nezadovoljno 65 odsto ispitanih, što je još slabiji rezultat od posljednjeg istraživanja, kada je rekordnih 63 odsto ispitanih vladi dalo negativnu ocjenu. Analitičari procjenjuju da je za posljednji pad popularnosti vladajućih stranaka kriva loša reakcija na rast cijena goriva u Njemačkoj.

    Od loših poteza vlade, koja se od dolaska na vlast pre nešto manje od godinu dana nalazi na udaru kritika zbog zastoja u reformskom procesu, najviše profitira AfD, koji je na izborima u saveznim pokrajinama Baden-Virtembergu i Porajnju-Falačkom ostvario rekordne rezultate.

    AfD vodi u anketama i u istočnonjemačkim saveznim pokrajinama Meklenburg-Zapadno Pomorje i Saksonija-Anhalt, u kojima se u septembru održavaju izbori za lokalni parlament.

    Kako pokazuju i druga istraživanja javnog mnjenja, AfD-u nisu naškodili ni brojni skandali koje stranka prolazi zbog optužbi za korupciju prilikom zapošljavanja prijatelja i članova porodice u parlamentima u kojima su zastupljeni.

  • Vukanović smatra da Stanivuković nije sposoban da vodi grad, a kamoli Srpsku

    Vukanović smatra da Stanivuković nije sposoban da vodi grad, a kamoli Srpsku

    Pitanje zajedničkog nastupa opozicije i dalje je pod znakom pitanja. Umjesto dogovora, sve su izraženije podjele i lični animoziteti.

    Nebojša Vukanović, predsjednik liste za pravdu i red, ranije je jasno poručio da ne želi da sjedi za istim stolom sa predsjednicom Narodnog fronta Jelenom Trivić, a ako je suditi po njegovim posljednjim istupima, čini se da od tog stava ne odustaje, osim ako ga nije ubijedio predsjednik SDS Branko Blanuša, koga je, nedavno, ugostio u Trebinju.

    Vukanović za Srpskainfo kaže da su na tom sastanku dodatno utvrđeni stavovi zašto je neophodno da Blanuša bude kandidat opozicije za predsjednika Republike Srpske.

    – Insistiramo na tome. Dovoljno je pogledati Banjaluku i vidjeti kako je to kada nestručni ljudi dođu na čelo grada, kakav haos nastane. Od sječe stabala do ostalih problema, zar to treba da se prelije na nivo Srpske? Ne trebamo slijediti Aleksandra Vučića, kao što to čine predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković. Vučić se sastao sa Miloradom Dodikom drugi put u posljednjih pet dana, pa će ponovo u nedjelju, pa onda iduće sedmice. Za 12 godina nije našao pet minuta vremena da razgovarala s opozicijom i sad on treba da nam bude selektor – kaže Vukanović.

    On kaže da je uvjeren da će Blanuša biti kandidat opozicije za predsjednika Republike Srpske.

    – Stanivuković, ako ne odustane, biće kandidat režima s ciljem da napravi što veću štetu opoziciji i nakon toga napravi koaliciju s Dodikom poslije izbora – tvrdi Vukanović.

    Na sastanke opozicije, naglasio je, neće se odazvati. Dovoljni su mu, kaže, sastanci sa Blanušom.

    – Ostalo je da Trivićeva i Stanivuković prihvate Blanušu kao kandidata za predsjednika i poslije toga su svi problemi u opoziciji riješeni. Sa Trivićevom ne namjeravam razgovarati do izbora. Iznevjerila je naše povjerenje – kaže on.

    Vukanović smatra da se Blanuša neće povući pred Stanivukovićem.

    – Povlačenje Blanuše bi napravilo bi ogromnu štetu SDS, došlo bi do velikih turbulencija. On može da bude faktor okupljanja unutar SDS, ali i opozicije. Ako bi se on povukao, a vjerujem da nema šanse da do toga dođe, kako sam ga shvatio, tu bi najveću cijenu platio SDS. Ne bi se bavili predizbornom kampanjom, nego unutrašnjim sukobima – rekao je Vukanović.

  • SNSD i poslodavci dogovorili 13. platu: Šta to znači za radnike

    SNSD i poslodavci dogovorili 13. platu: Šta to znači za radnike

    Unija poslodavaca Republike Srpske i SNSD predložili su i dogovorili uvođenje 13. neoporezive plate za radnike u realnom sektoru u Srpskoj.

    Dogovoreno formiranje ministarstva ekonomije

    Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, objavio je na društvenim mrežama da se sastao sa privrednicima Republike Srpske te prijateljski razgovarao o konkretnim projektima koji će direktno unaprijediti standard ljudi i snagu ekonomije.

    “Načelno smo dogovorili uvođenje 13. neoporezive plate, izgradnju velikih solarnih elektrana za potrebe privrede, kao i formiranje ministarstva ekonomije, koje će objediniti sve procese i ubrzati procedure u korist domaće privrede. Uspostavićemo i fond za podsticaje u privredi kako bismo olakšali finansiranje daljeg razvoja i zapošljavanja u Republici Srpskoj. Ključ napretka je jasan – definisati strateške grane i snažno ih razvijati: turizam, poljoprivredu, prerađivačku i elektromašinsku industriju. Republika Srpska danas ima stabilnost potvrđenu i na međunarodnom finansijskom tržištu. Sada tu stabilnost pretvaramo u konkretne mjere za naš narod i našu privredu. Najbolje vrijeme za Republiku Srpsku tek dolazi”, naglasio je Dodik.

    Škrebić: Imamo već dosta preduzeća koja isplaćuju 13. platu

    Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kaže za “Nezavisne novine” da su sa Dodikom razgovarali o više tema, koje za cilj imaju da poboljšaju stanje u privredi, a samim tim i položaj radnika.

    “Razgovarali smo o tehnološkom razvoju, povezivanju tehničkih fakulteta, stavljanju u funkciju Naučno-tehnološkog parka, zloupotrebi položaja, odnosno načinu kako da se to spriječi, što je na štetu ljudi koji su stvarno bolesni. Takođe, razgovarali smo o podsticajima za automatizaciju, odnosno tehnološkom razvoju preduzeća, da se uključi i IRB za kreditiranje dugoročnih projekata i tako dalje. Jedna od tema je bila i 13. plata. Suštinski, 13. plata već postoji i u razvijenijim, ali i manje razvijenijim ekonomijama, ali u Republici Srpskoj imamo već dosta preduzeća koja isplaćuju 13. platu. Ideja je da ona bude bez poreza i doprinosa. Tu ne bi trebalo da bude značajnijih problema, uz određene zakonske izmjene. Ovo bi bio stimulans za preduzeća da isplaćuju u što većoj mjeri tu 13. platu”, objasnio je Škrebić.

    Relativno brzo bi zakonski trebalo početi sa primjenom

    Na pitanje kada bi zakonski mogla da počne primjena 13. plate, Škrebić odgovara da, ako bude sve kako je planirano, relativno brzo bi trebalo doći do toga.

    “Potrebno je izmijeniti neke zakone, što bi se trebalo desiti tokom naredne sedmice. Nadamo se da bi ovo pitanje trebalo da bude na dnevnom redu Narodne skupštine Republike Srpske na jednoj od narednih sjednica. Ovo je zajednički prijedlog SNSD-a i poslovne zajednice. Ova 13. plata nije obavezna ni u jednoj državi. Cilj je poboljšanje položaja radnika, borba protiv sive ekonomije, ali i da se olakša nekim preduzećima da neka primanja radnika budu bez poreza i doprinosa”, istakao je Škrebić.

    Prema njegovim riječima, najvažnija tema razgovora je bila prerađivačka industrija jer se zna da ona ima dosta problema, a zna se da je prerađivačka industrija osnova svake privrede.

    “Sve ove stvari o kojima smo pričali nisu nepoznate, one već postoje u regionu, ali i kod naših konkurenata”, zaključio je Škrebić.

    Bez poreza u FBiH radnicima do 300 KM mjesečno

    Kada je u pitanju Federacija BiH, početkom februara je Vlada FBiH donijela Uredbu o isplati pomoći radnicima od strane poslodavca u 2026. godini.

    U saopštenju Vlade FBiH piše da je poslodavcima u ovom entitetu tokom ove godine omogućeno da svojim radnicima isplate do 300 KM mjesečno na ime pomoći i bez dodatnog opterećenja po osnovu plaćanja poreza na dohodak i doprinosa za obavezna osiguranja.

  • Indijska rafinerija iransku naftu platila u juanima

    Indijska rafinerija iransku naftu platila u juanima

    Indijske rafinerije podmiruju plaćanja za rijetke isporuke iranske nafte, kupljene u okviru privremenog izuzeća od američkih sankcija, koristeći kineski juan preko banke ICICI sa sjedištem u Mumbaiju, rekla su četiri izvora upoznata sa ovim pitanjem.

    Prošlog mjeseca, Vašington je uveo tridesetodnevna izuzeća od američkih sankcija za kupovinu ruske i iranske nafte na moru, u pokušaju da ublaži cijene koje su porasle zbog američko-izraelskog rata protiv Irana.

    Ministar finansija Skot Besent u srijedu je rekao da SAD neće produžiti ova izuzeća, pri čemu izuzeće za iransku naftu ističe u nedjelju. Trgovci navode da su poteškoće u organizaciji plaćanja za takve isporuke, zbog dugogodišnjih sankcija Teheranu, odvratile neke potencijalne kupce iranske sirove nafte u okviru izuzeća.

    Ranije ovog mjeseca, državna kompanija Indian Oil Corp (IOC), najveća rafinerija u zemlji, kupila je dva miliona barela iranske nafte na supertankeru Džaja, što je prva kupovina iranske sirove nafte u posljednjih sedam godina, izvijestio je Rojters. Pošiljka je vrijedna oko 200 miliona dolara.

    Indija je takođe dozvolila pristajanje četiri broda sa iranskom naftom za privatnu rafineriju Reliance Industries, rekli su izvori prošle sedmice. Jedan brod, MT Felisiti, već je istovario teret, prema podacima LSEG-a i izvoru iz brodarske industrije.

    Obje rafinerije podmiruju transakcije preko ICICI banke, koja sredstva preusmjerava u kineskim juanima putem svoje podružnice u Šangaju na račune prodavaca u istoj valuti. Identitet prodavaca nije mogao biti utvrđen.

    ICICI, IOC, Reliance i indijsko ministarstvo spoljnih poslova nisu odgovorili na upite poslane imejlom. Detalji o načinu plaćanja za ove isporuke ranije nisu bili objavljeni.

    IOC je platio oko 95 odsto vrijednosti pošiljke na osnovu obavještenja dobavljača o spremnosti, koja označava da je natovareni tanker ušao u indijske vode, rekla su dva izvora. Jedan od njih naveo je da je riječ o neuobičajenom aranžmanu.

    Uobičajeno, indijske državne rafinerije podmiruju plaćanja po isporuci ili istovaru za naftu iz zemalja koje su pod sankcijama zapadnih država, navela su ista dva izvora. Indija je među najvećim kupcima ruske nafte otkako je invazija Moskve na Ukrajinu 2022. godine dovela do širokih zapadnih sankcija protiv Rusije.

    Izvori su tražili anonimnost jer nisu ovlašćeni da govore za medije.

    Indijske rafinerije su takođe koristile kinesku valutu za dio kupovine ruske nafte. IOC ne planira dalje kupovine iranske nafte, rekao je jedan od izvora.

    Do američkog izuzeća, Indija je od 2019. godine izbjegavala kupovinu iranske nafte pod pritiskom američkih sankcija.

    Kineske nezavisne rafinerije, poznate kao „tipots“, od tada su bile glavni kupci iranskog izvoza nafte.

  • Tramp prijeti nastavkom napada, Iran upozorava: Hormuški moreuz ponovo u fokusu krize

    Tramp prijeti nastavkom napada, Iran upozorava: Hormuški moreuz ponovo u fokusu krize

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će blokada Hormuškog moreuza ostati na snazi i da bi napadi mogli biti nastavljeni ukoliko ne dođe do dogovora sa Iranom, uprkos tvrdnjama Teherana da je ovaj ključni pomorski pravac ponovo otvoren za komercijalni saobraćaj.

    Govoreći novinarima, Tramp je naveo da nije siguran da li će produžiti primirje koje ističe naredne sedmice. „Možda ga neću produžiti, ali blokada će ostati. A ako ga ne produžim, nažalost, moraćemo ponovo početi sa bombardovanjem“, rekao je Tramp, dodajući ipak da vjeruje da bi dogovor mogao biti postignut.

    Istovremeno, iz Teherana stižu drugačije poruke. Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Galibaf optužio je američkog predsjednika za iznošenje neistina i upozorio da bi nastavak blokade mogao dovesti do ponovnog zatvaranja moreuza. „Uz nastavak blokade, Hormuški moreuz neće ostati otvoren“, poručio je Galibaf, naglašavajući da će prolazak biti moguć samo određenim rutama i uz odobrenje Irana.

    On je dodao i da će se pravila upravljanja ovim važnim pomorskim pravcem određivati „na terenu, a ne na društvenim mrežama“, ukazujući na značaj medijskog rata i oblikovanja javnog mnijenja u savremenim sukobima.

    Napetosti oko moreuza dolaze u trenutku krhkog primirja između Izraela i libanskog pokreta Hezbolah, kojeg podržava Iran. Tokom sukoba poginulo je više hiljada ljudi, uključujući oko 3.000 u Iranu, gotovo 2.300 u Libanu, te više desetina u Izraelu i zemljama Zaljeva, kao i trinaest američkih vojnika.

    Hormuški moreuz, kroz koji prolazi oko 20 odsto svjetske nafte, ostaje ključna tačka globalne trgovine i bezbjednosti. Iako je Iran saopštio da je moreuz otvoren, zadržao je snažan nadzor i upozorio na mogućnost ponovnog zatvaranja ukoliko SAD nastave blokadu iranskih brodova i luka.

    Tramp je ujedno odbacio mogućnost uvođenja bilo kakvih taksi za prolazak kroz moreuz. „Ne, neće biti putarina“, rekao je, naglašavajući da takva ograničenja nisu prihvatljiva.

    U međuvremenu, američki predsjednik je u izjavama za medije tvrdio da je postignut načelni dogovor sa Iranom, uključujući i pitanja nuklearnog programa, kao i da je Teheran pristao da obustavi podršku grupama poput Hamasa, Hezbolaha i Huta. Međutim, iranske vlasti su dio tih navoda već demantovale, dodatno komplikujući pregovore.

    Ključni element eventualnog sporazuma ostaje status Hormuškog moreuza, koji bi, prema najavama, trebalo da ostane otvoren dok traje primirje, ali uz stalne tenzije i međusobna upozorenja dvije strane.

  • OEBS poziva na hitnu istragu zbog incidenata u srpskom selu Trubar

    OEBS poziva na hitnu istragu zbog incidenata u srpskom selu Trubar

    Misija OEBS-a u BiH pozvala je na hitnu i temeljnu istragu incidenata u drvarskom selu Trubar gdje su migranti opljačkali nekoliko kuća srpskih povratnika i provalili u pravoslavnu crkvu kako bi počinioci bili kažnjeni.

    Iz Misije OEBS-a Srni je rečeno da ova misija ostaje predana pružanju podrške naporima usmjerenim ka garantovanju ljudskih prava, lične i opšte bezbjednosti svih zajednica, uključujući povratnike.

    – Zaštita slobode vjere ili uvjerenja, kao i očuvanje vjerskih objekata, važni su elementi bezbjednosti i društvene kohezije – rečeno je iz Misije OEBS-a u BiH.

    Iz OEBS-a navode da su upoznati sa izvještajima u vezi sa nedavnim incidentima u selu Trubar.

    Iz Misije OEBS su još jednom istakli da je odgovorno, objektivno i uravnoteženo medijsko izvještavanje od suštinskog značaja, naročito kada su u pitanju osjetljiva pitanja.

    Dvadesetak srpskih povratnika u selu Trubar, tridesetak kilometara udaljenom od Drvara Vaskrs je dočekalo u strahu i neizvjesnosti, jer su migranti, nakon neuspjelog pokušaja prelaska granice sa Hrvatskom, provalili u lokalni Hram Rođenja Presvete Bogorodice i opljačkali nekoliko povratničkih domaćinstava.

  • Stanivuković ponovo raspisao tender od 35 miliona KM

    Stanivuković ponovo raspisao tender od 35 miliona KM

    Dok se javnost zgražava nad sječom stabala pored Vrbasa, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković danas je ponovo raspisao tender za izgradnju javne rasvjete vrijedan 35,4 miliona maraka sa PDV-om.

    Za razliku od prethodnog, poništenog tendera, Grad je ovaj put u tenderu za nabavku rasvjete po ESCO modelu zatražio da ukupan promet ponuđača u prethodne tri godine ne smije biti ispod 30 miliona KM. Poništenim tenderom traženo je da taj promet bude 60 miliona, piše Capital.

    „Ponuđač mora dostaviti dokaz da posjeduje finansijska sredstva za izvršenje ugovora u iznosu od minimalno 15 miliona KM ili odgovarajućoj protuvrijednnosti u valuti sjedišta ponuđača“, stoji u tenderu.

    Takođe, novim tenderom od ponuđača se traži i da su u prethodnih pet godina ugovorili ili izvršili najmanje pet ugovora sa istim ili sličnim predmetom kao što je predmet ove nabavke.

    Zahtijevaju i da ponuđač ima više zaposlenih inženjera elektrotehnike sa odgovarajućim licencama, kao i jednog građevinskog inženjera.

    Zatražili su i da ponuđač zapošljava 20 radnika elektrostruke, deset rukovaoca korpom sa autodizalicom, sedam radnika građevinske struke, kao i dva rukovaoca građevinskim mašinama sa odgovarajućim sertifikatama.

     

     

    Traže i da zbog kompleksnosti radova firma koja će raditi ovaj posao posjeduje i vozilo za prevoz materijala sa dizalicom, kamion minimalne nosivosti 5,5 tona, deset autodizalica sa korpom visine minimalno 12 metara, kao i jednu autodizalicu sa korpom minimalne visine 22 metra, kao i vozilo za prevoz ljudi i opreme, sa minimalno 7 sjedećih mjesta.

    Rok za prijem i otvaranje ponuda je 2. jun ove godine.

    Podsjećamo, CAPITAL je prvi u oktobru pretprošle godine pisao da će posao vrijedan 35 miliona KM biti dodijeljen zagrebačkom „Končaru“.

    Naš portal je kasnije u seriji tekstova pisao o ovoj javnoj nabavci, a između ostalog, i o tome da je prema idejnom projektu za adaptaciju i nadogradnju sistema javne rasvjete potrebno 13,4 miliona KM, što je višestruko manje od 35,4 miliona koliko je vrijednost tendera koji je raspisao gradonačelnik Draško Stanivuković.

     

     

    Taj tender Kancelarija za razmatranje žalbi BiH poništila je polovinom februara ove godine, a Stanivuković je nedugo zatim najavio da će raspisati novi što se danas I dogodilo.

  • Banjaluka daje skoro 300.000 KM za sadnju novog drveća

    Banjaluka daje skoro 300.000 KM za sadnju novog drveća

    Grad Banjaluka dodijelio je ugovor vrijedan 298.850 KM bez PDV-a za sadnju i obnovu drvoreda, parkovskog i blokovskog zelenila na teritoriji grada, a posao će u naredne tri godine obavljati banjalučke firme „EGIĆ-KOP“ i „GREENER“.

    Ugovor je zaključen 25. marta ove godine, dok je obavještenje o dodjeli objavljeno 16. aprila, čime je okončan postupak javne nabavke procijenjene vrijednosti 300.000 KM.

    U pitanju su firme „EGIĆ-KOP“, čiji je direktor Dalibor Egić, i „GREENER“, čiji je direktor Marko Marić, prema podacima iz registra poslovnih subjekata.

    Riječ je o okvirnom sporazumu koji podrazumijeva sadnju novog biljnog materijala, popunjavanje postojećih drvoreda, uređenje parkova i unapređenje zelenila u gradskim naseljima.

    Skoro puna vrijednost tendera

    Konačna cijena ugovora gotovo je identična procijenjenoj vrijednosti, s obzirom na to da iznosi 298.850 KM, dok je tender bio procijenjen na 300.000 KM bez PDV-a.

    U postupku su zaprimljene dvije prihvatljive ponude, a kao kriterijum za izbor korištena je najniža cijena.

    S obzirom na to da sporazum traje tri godine, to u praksi znači da će grad za ove namjene izdvajati približno 100.000 KM godišnje za sadnju i održavanje zelenila na području cijele Banjaluke.

    Dodjela ovog ugovora dolazi u trenutku kada je u javnosti otvorena polemika zbog nedavne sječe više stabala uz obalu Vrbasa, što je izazvalo reakcije građana i organizacija koje se bave zaštitom životne sredine.

    Iz Gradske uprave ranije je navedeno da je u tom slučaju došlo do greške, dok su pojedine organizacije zatražile dodatna pojašnjenja o tome ko je odobrio uklanjanje drveća i na osnovu kojih kriterijuma.To znači da je u narednim godinama planirana sadnja i obnova zelenila, ali i da ostaje otvoreno pitanje kako se upravlja postojećim drvećem u gradu.

  • EU lansirala aplikaciju, hakeri je probili za dvije minute

    EU lansirala aplikaciju, hakeri je probili za dvije minute

    Predstavljanje mobilne aplikacije Evropske unije za proveru starosti korisnika na internetu brzo se pretvorilo u problem, nakon što su stručnjaci za kibernetičku bezbednost otkrili ozbiljne propuste u privatnosti i sigurnosti koda.

    Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstavila je alat za verifikaciju starosti u Briselu, rekavši da je tehnički spreman i da će uskoro biti dostupan, dok zemlje rade na zabrani pristupa društvenim mrežama za decu.

    „U potpunosti je otvorenog koda. Svako može proveriti kod“, rekla je fon der Lajen.

    Stručnjaci za kibernetičku bezbednost i privatnost odmah su analizirali izvorni kod na platformi GitHub i prijavili niz problema u dizajnu aplikacije.

    Cela situacija prerasta u PR katastrofu za Brisel. No, ispod kontroverze oko koda kriju se dublje podele između zagovornika privatnosti, organizacija za prava dece, tehnoloških kompanija i političara o tome kako zaštititi maloletnike na internetu, dok lideri obećavaju da će decu zaštititi od društvenih mreža i pornografskih stranica, piše Politiko.

    U roku od nekoliko sati nakon objave aplikacije EU, sigurnosni konsultant Paula Mura utvrdila je da aplikacija pohranjuje osetljive podatke na korisničkom telefonu bez adekvatne zaštite. Mura je tvrdila da je aplikaciju uspela da hakira za manje od dve minute.

    Baptist Rober, poznati francuski haker, potvrdio je mnoge od tih problema i rekao za Politiko da je moguće zaobići biometrijsku autentifikaciju aplikacije, što znači da bi neko mogao pristupiti aplikaciji bez unošenja PIN koda ili korišćenja Tač ID-a.

    „Recimo da sam preuzeo aplikaciju i dokazao da imam više od 18 godina, onda moj nećak može uzeti moj telefon, otključati aplikaciju i koristiti je da dokaže da ima više od 18“, rekao je Olivije Blazi, kriptografski istraživač koji je deo francuske radne grupe za digitalni identitet.

    Evropska komisija je u petak ostala pri tvrdnji da je aplikacija tehnički spremna.

    „Da, spremna je. Možda možemo dodati i ‘uvek se može unaprediti’“, rekla je glavna glasnogovornica Paula Pinjo novinarima.

    Australija kao primer

    Evropska komisija je u četvrtak saopštila za Politiko da su hakeri testirali raniju demo verziju aplikacije koja je objavljena za potrebe testiranja i razvoja. Naveli su da je ranjivost otklonjena.

    Međutim, i Mura i Blazi navode da su testirali najnoviju verziju koda dostupnu na internetu.

    EU i mnoge njene države članice trenutno uvode načine za proveru starosti korisnika na internetu, pod pritiskom političkih inicijativa za bolju zaštitu dece.

    Australija je u decembru postala prva zemlja na svetu koja je uvela ograničenja za korišćenje društvenih mreža kod dece, praktično zabranivši mlađima od 16 godina pristup platformama poput TikToka i Jutjuba.

    Evropska komisija je 2024. godine raspisala tender vredan četiri miliona evra za aplikaciju za proveru starosti, koji su dobile švedska kompanija za digitalni identitet Scytales i Dojče Telekom.

    Aplikacija omogućava korisnicima da potvrde svoju dob putem pasoša, lične karte ili preko pouzdanih pružalaca usluga poput banaka. Tehnološke platforme mogu od aplikacije zatražiti potvrdu da li je osoba starija od određene dobi, ali nemaju pristup dodatnim ličnim podacima, što se naziva metodom „zero-knowledge proof“, osmišljenom da zaštiti privatnost.

    Nacionalne vlade takođe mogu razvijati vlastite aplikacije, a cilj je da budu međusobno kompatibilne kako bi omogućile jednostavnu proveru starosti širom EU.

    Međutim, kritičari upozoravaju da tehnologija za proveru starosti uz adekvatnu zaštitu privatnosti i podataka još nije dovoljno razvijena, a čak i da jeste, korisnici bi je lako mogli zaobići korišćenjem alata poput VPN-a koji prikrivaju lokaciju.

    Blazi je bio deo grupe od više od 400 stručnjaka za privatnost i sigurnost koji su u martu poslali otvoreno pismo Komisiji, tražeći moratorijum na planove implementacije dok se ne postigne naučni konsenzus o koristima i štetama tehnologija za proveru starosti, kao i o tehničkoj izvodljivosti takvog sistema.

  • Vučić i Dodik o strateškim pitanjima: U nedjelju zajedno u Donjoj Gradini

    Vučić i Dodik o strateškim pitanjima: U nedjelju zajedno u Donjoj Gradini

    Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, rekao je da je Miloradom Dodikom, sa liderom SNSD-a, danas, 17. maja, razovarao o strateškim pitanjima od značaja za Beograd i Banjaluku, a da će u nedjelju u Donjoj Gradini zajedno prisustvovati obilježavanju Dana sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH.

    Vučić je rekao da je sa Dodikom proveo više časova u razmjeni mišljenja o strateškim pitanjima od značaja za Beograd i Banjaluku.

    “Ovog puta sastanak sa Miloradom Dodikom daleko od Beograda. Prelepe su Srbija i Srpska”, objavio je Vučić na “Instagramu”.

    Vlada Republike Srpske proglasila je 19. april Danom žalosti u Srpskoj povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu – Donjoj Gradini u NDH od 1941. do 1945. godine.

    Prema podacima Spomen-područja Donja Gradina, u zloglasnom logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata stradalo je 700.000 žrtava ustaškog zločina, među kojima 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja, 127.000 antifašista. U Jasenovcu je ubijeno 20.000 djece.