VRBAS Media

Autor: INFO

  • Hoće li Kanada kriminalizovati Bibliju?

    Hoće li Kanada kriminalizovati Bibliju?

    Kanadski Senat raspravlja o zakonu usvojenom u Zastupničkom domu koji predlaže promjene kaznenog zakona radi pooštravanja kazni za govor mržnje. Ali, dok su grupe izrazile zabrinutost zbog ukidanja izuzeća za vjerski govor izrečen u “dobroj vjeri”, Ministarstvo pravosuđa i neZAvisni stručnjak odbacili su online tvrdnje da je zakonodavstvo kriminalizovalo Sveto pismo, rekavši za “AFP” da je ljestvica za ono što predstavlja govor mržnje namjerno postavljena visoko na temelju sudskih presuda.

    “Kanada je upravo kriminalizovala Bibliju. Zakon C-9 usvojili su kanadski zakonodavci”, stoji u objavi na Facebooku od 29. marta 2026. konzervativnog američkog komičara Terensa K. Vilijamsa, kojeg je “AFP” više puta provjeravao zbog širenja lažnih tvrdnji.

    “Sada se citiranje Svetog pisma o braku, grijehu ili Božjem planu za seksualnost može procesuirati kao ‘namjerno promovisanje mržnje’.”

    Slične objave, od kojih mnoge prikazuju premijera Marka Karnija pored Biblije, proširile su se Facebookom, Instagramom, Threadovima i Iksom.

    Tvrdnja se proširila i na platformama za dijeljenje videa poput TikToka, YouTubea i Rumblea.

    Zakon mora dobiti kraljevsku saglasnost
    Objave su dobile na popularnosti nakon što je Zakon C-9 – Zakon o borbi protiv mržnje – usvojio kanadski Zastupnički dom 25. marta.

    Zakon još mora odobriti Senat i dobiti kraljevsku saglasnost prije nego što postane zakon. Senat je 26. marta završio prvo od tri čitanja.

    Zakon predlaže nekoliko reformi kanadskog Kaznenog zakona, koji već uključuje kazne za podsticanje i promovisanje mržnje. Reforme bi dodale tekst za “kodifikaciju definicije ‘mržnje’ kako bi se razjasnilo kada ponašanje predstavlja zločin iz mržnje” i olakšalo kazneno gonjenje takvih zločina.

    Pobornici zakona kažu da su promjene potrebne za borbu protiv rastućeg antisemitizma, islamofobije, homofobije i transfobije.

    Ali, suprotno tvrdnjama na internetu, sloboda vjeroispovijesti zaštićena je Kanadskom poveljom o pravima i slobodama. Ministar pravosuđa Šonn Frajzer javno je izjavio da zakon C-9 “neće kriminalizovati vjeru”.

    U izjavi od 9. decembra 2025. rekao je da je kazneni progon govora mržnje “osmišljen kako bi se uhvatili samo najopasniji, dehumanizujući oblici izražavanja”.

    Uvođenje definicije mržnje
    Ijan MekLeod, portparol Ministarstva pravosuđa, ponovio je taj stav u e-poruci dostavljenoj “AFP-u” 2. aprila 2026.

    “Mržnja je visoki prag koji uključuje ocrnjivanje i prezir”, rekao je MekLeod. “Vjerska propovijedanja, tekstovi i učenja izneseni u dobroj vjeri, uključujući Bibliju, ne bi zadovoljili ovaj standard.”

    Rekao je da Zakon C-9 uvodi definiciju mržnje, na temelju presuda Vrhovnog suda Kanade, kako bi se “razjasnilo što predstavlja zločin iz mržnje ili govor mržnje”. Takođe je rekao da zakon specifikuje “šta nije mržnja, naime djela koja diskredituju, ponižavaju, bole ili vrijeđaju”.

    MekLeod je rekao da zakon takođe uključuje klauzule “kako bi se jasno dalo do znanja da kaznena djela obuhvataju samo izražavanje komunicirano s namjerom promovisanja mržnje ili antisemitizma”.

    Ričard Mun, profesor emeritus prava na Univerzitetu Vindsor, rekao je 3. aprila za “AFP” da su sudovi usko definisali kazneno djelo kako bi se fikusirali na “ekstremni govor” ili “govor koji predstavlja ocrnjivanje i prezir prema članovima grupe”.

    “Primjeri koje navode su stvari poput opisivanja članova grupe kao neljudskih, životinjskih, inherentno nasilnih”, rekao je.

    Rekao je da je “očito pogrešno” tvrditi da ljudi neće moći raspravljati o Bibliji.

    Vjersko izuzeće
    Blok “Québécois” pridružio se liberalima, uprkos protivljenju Konzervativne stranke, kako bi usvojio Zakon C-9 nakon što je prihvaćen amandman kojim se uklanja vjersko izuzeće iz kanadskog kaznenog zakona.

    Neuspjeli prethodni pokušaji uklanjanja izuzeća od strane vođe Bloka, Iv-Fransoa Blanšet takođe su dočekani s dezinformacijama.

    Kako je napisano, član 319(3)(b) zakona kaže da osoba neće biti osuđena “ako je, u dobroj vjeri, izrazila ili pokušala argumentom utvrditi mišljenje o vjerskoj temi ili mišljenje temeljeno na vjerovanju u vjerski tekst”.

    Uklanjanje ovog jezika izazvalo je zabrinutost katoličkih i muslimanskih čelnika.

    Vlast može usvojiti pretjerano negativno tumačenje vjerskih propovijedanja i učenja
    Anis Busieres MekNikol, advokat i direktorka Programa temeljnih sloboda pri Kanadskom udruženju za građanske slobode, rekla je za “AFP” da bi uklanjanje odjeljka bez alternativnog jezika “moglo dovesti do progona nekih vjerskih manjina”.

    U e-poruci od 8. aprila rekla je da uprkos vjerskim slobodama navedenima u Kanadskoj povelji, “državna vlast mogla bi usvojiti pretjerano negativno tumačenje nekih vjerskih propovijedanja i učenja” prema predloženim promjenama.

    Međutim, ministar pravosuđa Frajzer tvrdio je da “u gotovo 20 godina postojanja ove odbrane nismo upoznati ni s jednim slučajem u kojem su se sudovi pozvali na član 319(3)(b) kako bi oslobodili optuženog”, navodi “Factcheck”.

  • Zašto opozicija teško dolazi do jedinstva

    Zašto opozicija teško dolazi do jedinstva

    Politička scena u Republici Srpskoj već duže vrijeme pokazuje isti obrazac: opozicija mnogo energije troši na međusobne sporove, dok pitanje kako uvjeriti birače da postoji ozbiljna alternativa vlasti ostaje u drugom planu.

    S druge strane, ni vladajući blok nije potpuno homogen. Povremene tenzije i neslaganja među partnerima u vlasti izlaze u javnost i podsjećaju da ni taj politički tabor nije bez pukotina. Ipak, razlika je očigledna u načinu na koji se ti sukobi rješavaju. Dok se nesuglasice unutar vlasti relativno brzo smiruju ili barem tako djeluje prema javnosti, opozicione razmirice često ostaju otvorene i dodatno produbljuju utisak neorganizovanosti.

    Ako se takav trend nastavi, oktobarski izbori mogli bi samo potvrditi politički odnos snaga koji se već nazire. Bez jasnog dogovora i zajedničke strategije opozicija teško može uvjeriti građane da je sposobna da preuzme odgovornost za vlast.

    Da situacija nije jednostavna ni u samoj opoziciji, možda najbolje pokazuje nedavna izjava predsjednice Narodnog fronta Jelena Trivić. Ona je upozorila da bi, ukoliko se sukobi nastave ovim tempom, lider SNSD-a Milorad Dodik mogao da proglasi pobjedu i prije izbora.

    Ipak, Trivićeva je istovremeno ostavila prostor za optimizam, poručivši da i dalje postoji mogućnost da se pronađe kompromis i postigne dogovor koji bi omogućio zajednički nastup na izborima.

    Upravo pokušaj takvog dogovora bio je tema nedavnog sastanka opozicionih lidera u Banja Luka. Nakon tog susreta nije bilo ni izjava ni zvaničnog saopštenja, što je trebalo da sugeriše jedinstvo i disciplinu. Međutim, informacije su ubrzo počele da izlaze u javnost, a svaka nova detaljnije je pokazivala da konsenzus nije postignut.

    Najviše neslaganja, prema dostupnim informacijama, pojavilo se oko kandidature za predsjednika Republike Srpske. Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović zagovarao je da kandidat bude predsjednik SDS-a Branko Blanuša, dok pristalice novog političkog pokreta oko Draško Stanivuković smatraju da je upravo on najjača opcija za tu poziciju.

    Sam Blanuša nije pokazivao naročitu ambiciju u vezi s tom kandidaturom, ali to nije spriječilo dalje političke sukobe. Vukanović je ubrzo optužio Stanivukovića i Trivićevu da vode političke razgovore iza njegovih leđa, istovremeno naglašavajući da ne odustaje od kandidature za člana Predsjedništva BiH.

    Iako je najavljen novi sastanak opozicionih lidera poslije Vaskrsa, ostaje neizvjesno da li će se svi akteri uopšte pojaviti za istim stolom.

    Sociolog Drago Vuković smatra da ovi sukobi nisu iznenađenje, već refleksija stvarnog političkog odnosa snaga.

    Prema njegovim riječima, politički blok oko SNSD-a funkcioniše zahvaljujući snažnoj strukturi i autoritetu same partije i njenog lidera. Opozicione stranke, s druge strane, suočavaju se s problemima liderstva, međusobnog povjerenja i dugotrajnim frustracijama zbog činjenice da godinama nisu uspjele da osvoje vlast.

    Takva situacija, kaže Vuković, stvara nervozu koja se redovno manifestuje kroz javne političke sukobe. On podsjeća da je jedinstvo opozicije godinama predstavljano kao osnovni preduslov za promjenu vlasti, ali da se u praksi pokazuje koliko je to teško ostvariti.

    Ni komunikolog Mladen Bubonjić nije naročito optimističan kada je riječ o potencijalnim promjenama na političkoj sceni.

    On smatra da politički narativi imaju ograničen domet, dok je ključni faktor zapravo biračka baza. U tom segmentu, tvrdi Bubonjić, SNSD već dugo ima jasnu prednost. Pokušaji opozicije da preraspodjeljuje političku podršku unutar sopstvenog biračkog tijela ne donose nove glasove, već samo mijenjaju odnos snaga među opozicionim liderima.

    Stanivuković, prema njegovoj ocjeni, pokušava da oko sebe okupi što širi politički prostor, ali to ne znači nužno jačanje opozicije u cjelini.

    Poseban problem, dodaje Bubonjić, predstavlja veliki broj apstinenata. Godinama unazad broj građana koji ne izlaze na izbore ostaje gotovo isti, a opozicija do sada nije uspjela da aktivira taj potencijalni rezervoar glasova.

    Istovremeno, vlast i dalje raspolaže snažnim političkim mehanizmima uticaja – od nagrađivanja lojalnosti do sankcionisanja neposlušnosti – što dodatno otežava promjenu političkog odnosa snaga.

    U takvom ambijentu pitanje više nije samo ko će biti kandidat, već da li opozicija uopšte može da pronađe zajednički politički pravac.

    Vrijeme do izbora još postoji, ali ono neumoljivo prolazi. Ako ga opozicija ne iskoristi za konsolidaciju i jasno definisanje strategije, oktobar bi mogao donijeti samo formalnu potvrdu političke realnosti koja je već vidljiva.

  • Nova tarifa brze pošte

    Nova tarifa brze pošte

    Slanje običnog paketa u Bosni i Hercegovini od ove sedmice koštaće vas znatno više, jer su operateri brze pošte odlučili da „zategnu“ cjenovnike i usluge podignu.

    Dok operateri ovo poskupljenje pravdaju prilagođavanjem troškova poslovanja, obični građani i trgovci već računaju koliko će ih ova promjena koštati na mjesečnom nivou.

    Za paket težine do 10 kilograma, koji je donedavno bilo moguće poslati za osam maraka, korisnici će sada morati izdvojiti oko 11 KM. Ova promjena direktno pogađa hiljade korisnika koji se oslanjaju na brzu dostavu, ali čini se da situacija nije ista za sve.

    Vlasnica jedne banjalučke prodavnice, Sanja Đukić iz „The Best Shop-a“, koja usluge brze pošte koristi već pet godina, ističe za BL portal da zbog dugogodišnjeg ugovora za nju ovaj skok nije dramatičan.

    „Cijena po mom ugovoru je sa osam porasla na devet maraka po paketu, što nije veliko poskupljenje i nije strašno uticalo na moje poslovanje“, navodi Đukićeva.

    Ona objašnjava da je u današnje vrijeme sve poskupilo, pa je ovakav trend bio očekivan i jednostavno ide jedno s drugim u svijetu trgovine.

    Ipak, oni koji nemaju potpisane ugovore i šalju povremene pošiljke, situaciju vide drugačije. Marko Stanić, Banjalučanin koji često kupuje i prodaje preko interneta, u izjavi za BL portal priznaje da je zatečen novom cifrom na računu.

    „Tri marke razlike na jednom paketu možda zvuče malo, ali na pet-šest pošiljki to je već solidan novac koji ostane kod operatera“, kaže Stanić.

    On dodaje da će od sada dobro zamisliti prije nego što nešto pošalje brzom poštom, jer smatra da usluga polako izlazi iz okvira onoga što se smatra pristupačnim.

    Slično razmišlja i Jelena Radić, koja se bavi ručnom izradom poklona.

    „Plašim se da će ovi troškovi dostave odbiti kupce, jer niko ne želi da plati dostavu skoro koliko vrijedi i sam proizvod“, ističe Radićeva za BL portal.

    Prema njenim riječima, kupci su osjetljivi na svaku marku, a skok od skoro 40 odsto na osnovnu cijenu dostave je previše za male biznise koji se bore za opstanak.

    Sve u svemu, dok se jedni prilagođavaju novim pravilima tržišta kroz ugovore, drugi će morati dublje posegnuti u džep ili potražiti alternativne načine za slanje pošiljki. Naši pokušaji da o novom cjenovniku dobijemo komentar i iz firmi koje se bave uslugama brze pošte, EuroExpress, X Express i Poštama Srpske nisu do objavljivanja teksta urodili plodom. Ukoliko se ipak oglase u narednom periodu objavićemo i njihovo objašnjenje zašto su, kako tvrde naši sagovornici, podigli cijene svojih usluga.

  • Milioni dokumenata i vojne šeme na prodaju: Haker tvrdi da je upao u kineski superračunar

    Milioni dokumenata i vojne šeme na prodaju: Haker tvrdi da je upao u kineski superračunar

    Prema pisanju CNN, haker je navodno ukrao ogromnu količinu osjetljivih podataka – uključujući visoko povjerljive vojne dokumente i šeme projektila – iz državnog kineskog superračunarskog sistema, u onome što bi mogla biti jedna od najvećih krađa podataka u istoriji Kine.

    Kako navodi CNN, dataset navodno sadrži više od 10 petabajta informacija i vjeruje se da potiče iz National Supercomputing Center u Tianjin. Ovaj centar predstavlja ključni infrastrukturni hub koji pruža usluge za više od 6.000 korisnika širom Kine, uključujući naučne institucije i organizacije povezane s odbrambenim sektorom.

    Stručnjaci za sajber bezbjednost koji su razgovarali sa osobom koja tvrdi da stoji iza napada, kao i oni koji su analizirali uzorke objavljenih podataka, navode da je haker relativno lako dobio pristup sistemu i tokom više mjeseci izvlačio ogromne količine podataka bez otkrivanja.

    Nalog pod nazivom FlamingChina objavio je 6. februara uzorak navodno ukradenih podataka na anonimnom Telegram kanalu, tvrdeći da dataset sadrži istraživanja iz oblasti vazduhoplovnog inženjerstva, vojnih tehnologija, bioinformatike i simulacija fuzije.

    Grupa tvrdi da su informacije povezane s vodećim kineskim organizacijama, uključujući Aviation Industry Corporation of China, Commercial Aircraft Corporation of China i National University of Defense Technology.

    Kako navodi CNN, novinari su zatražili komentar od Ministry of Science and Technology of China i Cyberspace Administration of China, ali odgovor zasad nije stigao.

    Stručnjaci koji su pregledali uzorke navode da se ograničeni pristup dijelu podataka nudi za nekoliko hiljada dolara, dok se potpuni dataset prodaje za stotine hiljada dolara, uz plaćanje u kriptovalutama.

    CNN navodi da nije mogao nezavisno potvrditi porijeklo podataka niti tvrdnje grupe FlamingChina, ali da su pojedini stručnjaci koji su analizirali objavljene uzorke ocijenili da oni djeluju autentično.

    Uzorci, prema navodima stručnjaka, sadrže dokumente označene kao „tajna“ na kineskom jeziku, tehničke fajlove, animirane simulacije i prikaze vojne opreme, uključujući bombe i raketne sisteme.

    Stručnjak za sajber bezbjednost iz kompanije SentinelOne, Dakota Cary, rekao je za CNN da sadržaj uzoraka odgovara onome što bi se moglo očekivati od jednog superračunarskog centra koji obavlja složene računarske zadatke za veliki broj institucija.

    Prema riječima istraživača sajber bezbjednosti Marc Hofer, veličina dataset-a čini ga posebno zanimljivim obavještajnim službama drugih država, jer samo države imaju kapacitet da analiziraju toliku količinu podataka i iz njih izvuku korisne informacije.

    Hofer je naveo da je putem Telegrama stupio u kontakt s osobom koja tvrdi da je izvela napad. Prema tim tvrdnjama, pristup sistemu navodno je ostvaren preko kompromitovanog VPN domena, nakon čega je instaliran botnet – mreža automatizovanih programa koji su omogućili preuzimanje podataka. Proces izvlačenja oko 10 petabajta informacija navodno je trajao oko šest mjeseci.

    CNN navodi da ovu verziju događaja nije mogao nezavisno potvrditi.

    Stručnjaci upozoravaju da bi ovakav incident, ukoliko se pokaže autentičnim, mogao ukazivati na ozbiljne slabosti u kineskoj tehnološkoj infrastrukturi u trenutku kada se Kina takmiči sa United States za vodeću poziciju u razvoju tehnologije i vještačke inteligencije.

    Podsjećaju i na raniji slučaj iz 2021. godine, kada je ogromna baza podataka sa ličnim informacijama čak milijardu kineskih građana bila javno dostupna duže od godinu dana prije nego što je pokušaj prodaje podataka privukao pažnju javnosti 2022. godine.

    Kineske vlasti su u svojoj Nacionalnoj bezbjednosnoj bijeloj knjizi iz 2025. godine navele da je jačanje zaštite mreže, podataka i sektora vještačke inteligencije jedan od ključnih prioriteta države.

  • Bijela kuća razmatra smanjenje broja američkih vojnika u Evropi

    Bijela kuća razmatra smanjenje broja američkih vojnika u Evropi

    Američki predsednik Donald Tramp razmatra opciju povlačenja dela američkih trupa iz Evrope usled nezadovoljstva angažmanom NATO saveznika u obezbeđivanju Hormuškog moreuza i zastoja u planovima za kupovinu Grenlanda, potvrdio je jedan visoki zvaničnik Bele kuće.

    Visoki zvaničnik Bele kuće, koji je insistirao na anonimnosti kako bi govorio o internim raspravama, rekao je za Defence News da još nije doneta konačna odluka, te da Bela kuća nije zatražila od Pentagona izradu konkretnih planova za smanjenje broja vojnika na evropskom kontinentu.

    Sama činjenica da se o ovoj opciji razgovara ukazuje na to koliko su se odnosi između Vašingtona i evropskih NATO saveznika pogoršali u proteklim mesecima. Poseta generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea Beloj kući u sredu, čini se, nije znatnije popravila stanje transatlantskih odnosa, za koje se navodi da su na najnižem nivou od osnivanja NATO-a 1949. godine.

    Bela kuća je javno saopštila da je Tramp razmatrao čak i potpuno povlačenje iz Saveza. Smanjenje broja američkih vojnika u Evropi omogućilo bi mu da značajno umanji bezbednosne obaveze Vašingtona na kontinentu bez formalnog istupanja iz NATO-a, potez koji bi otvorio i ustavnopravna pitanja.

    Sjedinjene Američke Države trenutno imaju više od 80.000 vojnika u Evropi i igraju ključnu ulogu u bezbednosnoj arhitekturi kontinenta od Drugog svetskog rata. Više od 30.000 tih vojnika stacionirano je u Nemačkoj, a značajan broj nalazi se i u Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Španiji.

    Zvaničnik nije precizirao koje bi države mogle biti pogođene niti koliko bi vojnika moglo biti povučeno ukoliko Tramp odluči da ide dalje sa ovom idejom.

    Trampov dugotrajno napet odnos sa NATO-om dodatno je zaoštren u poslednja tri meseca. Početkom januara izazvao je transatlantsku krizu ponovnim pretnjama da će pripojiti Grenland, prekomorsku teritoriju Danske.

    Od izbijanja rata sa Iranom 28. februara izražava duboko nezadovoljstvo što saveznici iz NATO-a nisu ponudili pomoć u ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza, ključne rute za globalno snabdevanje energentima, koja je uglavnom zatvorena uprkos krhkom primirju najavljenom ove sedmice.

    Diplomate NATO-a ranije su isticale da SAD nisu jasno precizirale očekuju li da bi eventualna misija u Hormuškom moreuzu trebalo da počne tokom sukoba ili nakon njega, niti su navele koje tačno sposobnosti očekuju od svake pojedine članice.

  • Si Đinping: Sudbina odnosa preko Tajvanskog moreuza u rukama kineskog naroda

    Si Đinping: Sudbina odnosa preko Tajvanskog moreuza u rukama kineskog naroda

    Predsednik Kine Si Đinping poručio je u petak u Pekingu predsednici tajvanske opozicione stranke Kuomintang Čeng Li-vun da su ljudi sa obe strane Tajvanskog moreuza Kinezi i da budućnost odnosa treba da ostane u rukama kineskog naroda.

    Si Đinping i Čeng Li-vun sastali su se u Velikoj dvorani naroda u Pekingu, gde je lider Kine naglasio da savremeni svet nije u potpunosti miran i da je mir dragocen. Čeng, koja u Kini boravi u misiji koju je nazvala mirovnom, nastoji da smanji tenzije u trenutku kada je Peking pojačao vojni pritisak na ostrvo koje smatra svojom teritorijom.

    Tokom susreta, Si je istakao da su sunarodnici sa obe strane moreuza svi Kinezi, pripadnici jedne porodice koja želi mir, razvoj, razmenu i saradnju.

    Prema navodima tajvanskih televizijskih stanica, on je poručio da je to zajednički glas naroda i da se lideri dve stranke sastaju kako bi zaštitili mir i stabilnost zajedničke domovine, unapredili mirni razvoj odnosa preko moreuza i omogućili budućim generacijama da dele svetlu i lepu budućnost.

    Si je kazao da je Kina, na temelju zajedničke političke osnove protivljenja nezavisnosti Tajvana, spremna da zajedno sa različitim političkim partijama, uključujući Kuomintang, ojača razmenu i dijalog i čvrsto zadrži budućnost odnosa preko moreuza u rukama samog kineskog naroda.

    Čeng Li-vun izrazila je nadu da, zahvaljujući naporima obe strane, Tajvanski moreuz više neće biti žarišna tačka potencijalnog sukoba i da sigurno neće postati „šahovska tabla za uplitanje spoljašnjih sila“. Dodala je da obe strane moreuza treba dodatno da planiraju i grade institucionalizovane i održive mehanizme za dijalog i saradnju.

    Sjedinjene Američke Države navedene su kao najvažniji međunarodni saveznik i snabdevač oružjem Tajvana, uprkos izostanku zvaničnih diplomatskih odnosa. Peking je u više navrata zahtevao od Vašingtona da prestane sa naoružavanjem Tajpeja, dok su SAD podržale planove tajvanske vlade za povećanje izdvajanja za odbranu.

  • Islamska zajednica u BiH odustala od vjerskog pomena za iranskog vođu Alija Hameneija

    Islamska zajednica u BiH odustala od vjerskog pomena za iranskog vođu Alija Hameneija

    Iako je Islamska zajednica u BiH naglasila da ne planira da organizuje vjerski pomen za iranskog vođu Alija Khameneija, ostala je sumnja zbog čega je uopšte planiran taj događaj u Sarajevu. Odustajanje od javnog pomena za ajatolahom tumači se kao pokušaj bošnjačkog političkog i vjerskog vrha da poprave svoj imidž kod SAD , pogotovo što je Republika Srpska ostvarila izuzetnu saradnju sa administracijom američkog predsjednika.

    Odlukom Islamske zajednice u BiH u posljednji čas spriječena je bruka i diplomatski skandal. Zabranjen je vjerski pomen vođi Irana, ajatolahu Aliju Khameneiju koji je ubijen na početku sukoba sa SAD. Okupljanje vjernika i ajatolahovih poštovalaca trebalo je biti u Carevoj džamiji u Sarajevu.

    – Islamska zajednica obavještava članove da u Carevoj džamiji ni u drugim džamijama neće biti organizovan tevhid i hatme povodom četeresnice od smrti ajatolaha Alija Khameneija – naveli su u saopštenju.

    Iako su nesporne simpatije prema Iranu, Palestincima u Gazi kao i otvoreni bijes prema Izraelu, u političkom Sarajevu preovladao je pragmatizam. Zbog straha od reakcije SAD odustali su od javnog tugovanja za ajatolahom.

    – Dakle, opredijeliti se u ovakvom ratu protiv interesa države koja je čuvar mira u BiH i kreator DMS nosi političke posljedice, bez obzira da li to rade hodže , novinari ili penzinisani generali na ulici kada je podržavaju Hamas ili Iran, šta god da rade to se knjiži Bošnjacima – rekao je DŽevad Galijašević stručnjak za bezbjednost i borbu protiv terorizma.

    U trenutku kada Republika Srpska preuzima od Sarajeva inicijativu u bilateralnim odnosima sa SAD, bošnjački politički i vjerski vrh traži način da zadrži status američkog miljenika i održi prisne odnose sa Iranom i arapskim svijetom. “Јare i pare” ne može, bar dok traje rat na Bliskom Istoku.

    – SAD su prijatelji BiH, dakle prijateljska država, narod. Niko nije pomogao BiH kao SAD, niko nije srčanije pomogao BiH kao Iran i iranski narod – rekao je Bakir Izetbegović predsjednik SDA.

    Iako su sarajevski mediji uglavnom prećutali najavu sada već otkazanog skupa podrške iranskom ajatolahu, bilježimo reakcije. Predsjedavjući Republikanske stranke u Izraelu i jedan od najuticajnih lobista u SAD Mark Zel nema dilemu da se muslimanski režim u Sarajevu identifikuje sa svojim islamističkim pristalicama u Teheranu.

  • Kalabuhov: Strateški odnosi Republike Srpske i Rusije

    Kalabuhov: Strateški odnosi Republike Srpske i Rusije

    Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov izjavio je danas u Milićima da su odnosi Rusije i Republike Srpske strateški, da su ruski i srpski narod bratski, te da postoji veliki potencijal za dalje povezivanje mladih.

    Kalabuhov se tokom posjete Milićima sastao sa načelnikom opštine Markom Savićem, nakon čega je položio vijenac na spomenik Јuriju Gagarinu i posjetio novoformirani Rusko-srpski klub prijateljstva “Bratske niti”.

    – Dogovorili smo se da koristimo sve dostupne mehanizme kako bismo se još više približili, s obzirom na prijateljski karakter odnosa naših naroda i stratešku saradnju Rusije i Republike Srpske – rekao je Kalabuhov novinarima.

    On je istakao da je polaganje vijenca na spomenik Gagarinu u Parku ruskih velikana
    upriličeno u susret 12. aprilu – danu kada je ruski kosmonaut 1961. godine u letjelici “Vostok jedan” prvi put u istoriji čovječanstva obletio Zemlju.

    – Nakon što smo u Drugom svjetskom ratu izgubili oko 30 miliona ljudi u genocidu koji je izvršila tadašnja Njemačka, uspjeli smo da se izdignemo i samo 12 godina nakon takvog kraha lansiramo prvi satelit, a četiri godine kasnije pošaljemo čovjeka u kosmos. To je dokaz neslućenih mogućnosti naše države i naroda – poručio je Kalabuhov.

    Ruski ambasador je izrazio zahvalnost opštini Milići i kompaniji Boksit, koja je izgradila Park velikana 2009. godine, ističući da je ovo, prema njegovim saznanjima, jedini spomenik Gagarinu u ovom dijelu regiona.

    Savić je zahvalio ambasadoru za posjetu i naglasio da je cilj lokalne zajednice da povezivanje ljudi.

    – Ambasador Kalabuhov me je upoznao o mogućnostima školovanja naših studenata u Ruskoj Federaciji, što je izvanredna prilika za mlade. Posebno je zadovoljstvo što su danas polaganju vijenca prisustvovali i učenici koji su imali priliku da razgovaraju sa ambasadorom – rekao je Savić.

    Tokom posjete Klubu rusko-srpskog prijateljstva “Bratske niti”, Kalabuhov se upoznao o radu ove organizacije koju vodi profesor ruskog i srpskog jezika Јovana Ćirković.

    Član Kluba, srednjoškolka Ljubica Savić, koja je ambasadora dočekala recitujući stihove Sergeja Јesenjina, rekla je da je ova posjeta velika čast za sve mlade članove koji rade na promociji ruske kulture i jezika.

  • Nebenzja: Moskva će nastaviti da podržava interese Beograda

    Nebenzja: Moskva će nastaviti da podržava interese Beograda

    Moskva će nastaviti da zahtijeva ono što je u interesu Beograda i srpskog naroda u južnoj srpskoj pokrajini Kosovu i Metohiji, a to je zaštita međunarodnog prava i državnih granica Srbije, izjavio je ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja.
    – Situacija se pogoršava, ultranacionalistički takozvani režim Aljbina Kurtija vrši pogrom nad nealbanskim stanovništvom na sjeveru srpske pokrajine – upozorio je Nebenzja u obraćanju Savjetu bezbjednosti UN.

    On je naglasio da su nasilje, ekonomski pritisak i prijetnje civilima metode koje privremene prištinske vlasti koriste svakodnevno protiv srpskog stanovništva.

    Nebenzja je ukazao na sve češće slučajeve montiranih procesa i oduzimanje srpske imovine.

    – Srbe su uslovili – ili prihvatite državljanstvo takozvane države Kosovo ili idite. Primjeri toga su zakoni o strancima i o vozilima – naveo je ruski ambasador.

    Nebenzja je naglasio da napredak na nekim poljima nije zasluga Evrope, nego maska da se prikriju kompleksnost situacije i otimanje srpske teritorije.

    – Brisel aktivno minira formiranje Zajednice srpskih opština – dodao je Nebenzja.

    On je naveo i brojne primjere skrnavljenja i pljačkanja pravoslavnih hramova i grobalja na Kosovu i Metohiji.

    – U svrhu brisanja srpskog prisustva, albanski pseudonaučnici falsifikuju istoriju, ali ne mogu opovrgnuti činjenicu da je Kosovo kolijevka srpske kulture i Srpske pravoslavne crkve – naglasio je Nebenzja.

    On je skrenuo pažnju na malverzacije tokom izbora, uskraćivanje prava Srpskoj listi, kao i postavljanje specijalnih policijskih snaga u srpskim biračkim mjestima u svrhu zastrašivanja.

    – Unmik ostaju jedine legitimne snage na Kosovu, po Rezoluciji 1244 – poručio je Nebenzja.

    Prema njegovim riječima, opasno je što Kurti želi da Unmik zamijeni oružanim snagama takozvanog Kosova.

    On je naveo da EU zatvara oči pred glorifikacijom ratnih zločinaca, da se teroristička OVK i njena obilježja slave i uči se o njima, iako su vođe te terorističke formacije na suđenju u Haškom tribunalu za ratne zločine.

    Nebenzja je ukazao i na opasnost naoružavanja takozvanog Kosova i formiranje vojnog saveza sa Tiranom i Zagrebom.

    – Potreban je jasan signal iz Savjeta bezbjednosti da se neće tolerisati narušavanje Rezolucije 1244 i da je pokrajina Kosovo i Metohija autonomna oblast Republike Srbije. Podržaćemo Beograd u traženju njenog legitimnog prava – naglasio je Nebenzja.

    Ruski ambasador je dodao da će Moskva podržati ono što je u interesu Beograda, a to je poštovanje međunarodnog prava i zaštita suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije.

    Podsjećamo, ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić poručio je da prisustvo Unmika ostaje garancija osnovnih prava Srba na KiM, zbog čega uloga te misija mora biti ojačana.

    – Posebno je važno da Savjet bezbjednosti UN zna šta se dešava na terenu – istakao je Đurić.

    Napomenuo je da se obraća ne samo kao predstavnik Srbije, već i kao glas onih koji žive svoje živote u strahu, nesigurnosti i pod stalnim pritiskom na Kosovu i Metohiji.

  • Cvijanović: Kad se zadnji put Konaković pravio pametan, BiH ostala bez glavnog pregovarača sa EU

    Cvijanović: Kad se zadnji put Konaković pravio pametan, BiH ostala bez glavnog pregovarača sa EU

    Kad se zadnji put ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković pravio pametan BiH mu je ostala bez glavnog pregovarača sa Evropskom unijom, rekla je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

    – Inače, ovaj put se oglasio u pokušaju da sakrije trag i odvuče pažnju od obreda koji su juče u Sarajevu pobočno i nezvanično najavili, a onda pod pritiskom ekspresno i zvanično odjavili – napisala je Cvijanovićeva na društvenoj mreži Iks.

    Podsjetimo, ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da vjeruje u potpuni zaokret politike iz Banjaluke, naglasivši da će Milorad Dodik sam ponuditi rješenja za pitanje državne imovine.

    Gostujući na Federalnoj televiziji, Konaković je istakao da pritisak američke administracije na SNSD vjerovatno neće biti ni potreban, jer će predsjednik ove stranke, uz pomoć svojih savjetnika, nastojati da u Sjedinjenim Američkim Državama predstavi prijedloge koji bi deblokirali trenutne zastoje u BiH.