VRBAS Media

Autor: INFO

  • Sve veći broj respiratornih infekcija

    Sve veći broj respiratornih infekcija

    Direktor banjalučkog Doma zdravlja Nevena Todorović izjavila je da je u septembru registrovan veći broj akutnih respiratornih infekcija nego u avgustu, te da je povećan i broj ooboljelih od virusa korona.

    Todorovićeva je rekla da je povećanje broja oboljelih vidljivo i po prilivu pacijenata u ambulante koje pripadaju ovom domu.

    Ona je rekla novinarima u Banjaluci da se pacijneti obično žale na povišenu tjelesnu temperaturu, grlobolju i malaksalost, kao i da su zahvaćeni uglavnom pacijenti srednje i starije životne dobi, manje i rjeđe djeca.

    “Testiranje na kovid 19 se ne sprovodi često, osim u izuzetnim slučajevim, tako da sa sigurnošću ne možemo tvrditi da li se radi o pacijentima koji su oboljeli od kovida, ali imamo i veći broj potvrđenih slučajeva”, dodala je Todorovićeva.

    Ona je navela da se pacijentima uglavnom savjetuje da ostanu kod kuće, miruju, uzimaju više tečnosti, vitminsku terapiju, a u slučaju ozbiljnijih zdravstvenih tegoba da se jave svom porodičnom ljekaru, ili pedijatru ukoliko se radi o djeci.

  • “Depot” u Ramićima od srijede prestaje da prima otpad

    “Depot” u Ramićima od srijede prestaje da prima otpad

    Regionalna deponija u Ramićima od srijede, 8. oktobra, prestaje da prima otpad, potvrdio je direktor preduzeća „Depot“ Ratko Jokić.

    Prema njegovim riječima, Skupština preduzeća prethodnih dana održala je sjednicu na kojoj su donijeta tri zaključka.

    “Prvi zaključak je da se odbija zahtjev “Čistoće” Banjaluka za dogovor, jer nije povoljan po javno preduzeće “Depot” nije u skladu sa pravnim propisima i neprovodiv je”, rekao je Jokić.

    Dodao je da je drugim zaključkom zadužena uprava preduzeća i Nadzorni odbor da sprovedu sve zakonske procedure i javne nabavke, te angažuju stručna lica koja će izraditi elaborat o demontaži opreme i postrojenja na regionalnoj deponiji u Ramićima.

    “Trećim zaključkom zadužena je uprava da zaštiti imovinu preduzeća i da opremu konzervira i premjesti na odgovarajuću lokaciju kako ne bi došlo do oštećenja. U prevodu, to znači da moramo da izađemo sa lokacije, ali i da ćemo morati zaustaviti prijem otpada “, istakao je Jokić.

    Kako je naveo, od srijede 8. oktobra, „Depot“ zbog fizičkih i pravnih ograničenja neće moći primati otpad, jer je potrebno ispoštovati odluku suda i započeti demontažu postrojenja na deponiji.

    “Postrojenja koja imamo vrijedna su po nekoliko miliona maraka i ne možemo ih ostaviti. Okružni privredni sud u Banjaluci donio je odluku da do 14. oktobra moramo napustiti deponiju, ali smatram da je rok prekratak. Ne znam da li ćemo uspjeti da sve obavimo na vrijeme, jer moramo zaštititi građane, imovinu i radnike preduzeća”, naglasio je Jokić.

    Dodao je da se na lokaciji nalaze dva komplikovana sistema – postrojenje za prečišćavanje voda i plamenik za sakupljanje metana.

    “U cijeloj regiji ne postoji drugi centar koji ima ekološku dozvolu i sve sertifikate za tretman otpada. Žao mi je što je sud regionalnu deponiju posmatrao kao livadu sa koje se tako lako može otići”, rekao je on.

    Kako je najavio, sudski izvršilac trebalo bi da 14. oktobra u 9 časova dođe na lice mjesta.

    “Pokušaćemo da sve završimo do tada, ali sumnjamo da ćemo uspjeti”, rekao je Jokić, dodajući da su prethodnih dana imali sastanak sa gradonačelnikom Draško Stanivukovićem, koji je, kako kaže, “trebalo da bude održan mnogo ranije”.

    Iz Depota su naveli da će biti ugroženo osam lokalnih zajednica i da ne znaju gdje će banjalučka “Čistoća” odvoziti smeće.

    Na osnovu presude Okružnog privrednog suda u Banjaluci, „Čistoća“ će 14. oktobra u 9 časova preuzeti zemljište regionalne deponije u Ramićima.

  • Rusija neće uložiti veto na EUFOR misiju u BiH

    Rusija neće uložiti veto na EUFOR misiju u BiH

    Ruski ambasador Igor Kalabuhov potvrdio je da Rusija neće uložiti veto na produženje EUFOR misije “Althea” u Bosni i Hercegovini.

    Ovaj sastanak će biti potvrda mandata EUFOR na još jednu godinu – rekao je Kalabuhov govoreći za Face TV.

    Podsjetimo, Rusija će 31. oktobra pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija predstaviti izvještaj o BiH čiji će autori biti predstavnici Republike Srpske.

    Milorad Dodik, predsjednik SNSD boravio je prošle sedmice u Rusiji i o tom sastanku se oglasio na Instagramu poručivši, između ostalog, da je Sergej Lavrov, ministar inostranih poslova Rusije najavio da će ova zemlja iskoristiti svoje predstojeće predsjedavanje Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija kako bi “preispitala” Dejtonski sporazum iz 1995. godine, tvrdeći da će sporazum vjerovatno “kolabirati” jer zadire u “prava srpskog naroda”.

    Takođe, Dodik je dodao i to da “Rusija ima pravo pokrenuti raspravu kao garant Dejtonskog sporazuma”.

    Institut za proučavanje rata upozorio je da Rusija planira destabilizovati BiH tokom svog predsjedavanja Savjetom bezbjednosti UN.

    Tog dana se, inače, redovno odlučuje o produženju mandata misije EUFOR “Althea”, kao i o izvještaju visokog predstavnika. Činjenica da Rusija ovog mjeseca predsjedava Savjetom bezbjednosti sigurnosti izazvala je zabrinutost u političkom vrhu BiH.

    Reakcije na najavljenu sjednicu su bile burne i oprečne. U Sarajevu to vide kao pokušaj Moskve da podrži politiku Milorada Dodika i ospori legitimitet međunarodnih institucija u BiH. U Banjaluci, s druge strane, poručeno je da je pritisak na Republiku Srpsku politički motivisan, te da imaju pravo da traže podršku i saveznike na globalnoj sceni, prenosi N1.

    – Ovdje je očigledno riječ o koordinisanoj akciji ruske diplomatije, dok Dodik očajnički pokušava dobiti zaštitu Moskve, ne samo za sebe lično, već i za poteze koje povlači. Moja je namjera da budem na toj sjednici Savjeta bezbjednosti i da, jednostavno, kažemo našu stranu cijele priče – rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

  • Merkel: Poljska i baltičke zemlje indirektni krivci za SVO

    Merkel: Poljska i baltičke zemlje indirektni krivci za SVO

    Poljska i baltičke države sabotirale su pokušaje rješavanja ukrajinskog sukoba i pronalaženja konstruktivnog dijaloga sa Rusijom 2021. godine, indirektno provocirajući početak Specijalne vojne operacije, izjavila je bivša njemačka kancelarka Angela Merkel u intervjuu za mađarski list “Partizan”.

    – Ovo (pokušaj rješavanja) nisu podržale neke zemlje. To su uglavnom bile baltičke države, koje su se protivile mojoj (inicijativi)”, rekao je političar.

    Merkelova je objasnila da je 2021. godine predložila novi format dijaloga između Evropske unije i predsjednika Rusije Vladimira Putina, ali da su se Estonija, Letonija, Litvanija i Poljska aktivno usprotivile toj ideji zbog bojazni da EU neće biti u stanju da razvije zajedničku politiku prema Moskvi.

    – U svakom slučaju, to se nije desilo. Zatim sam ja napustila svoju funkciju, a onda je počela (SVO) – zaključila je bivša kancelarka.

    Američki ekonomista i profesor Univerziteta Kolumbija DŽefri Saks prošlog petka je podsjetio na ulogu Sjedinjenih Američkih Država i Evrope u prevratu u Ukrajini u februaru 2014. godine, a takođe je podsjetio na riječi bivše njemačke kancelarke Angele Merkel, koja je priznala da je cilj Minskih sporazuma bio “kupovina vremena za jačanje Ukrajine”.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov u martu je izjavio da su Minski sporazumi dali priliku za rješavanje ukrajinskog pitanja, jer su definisali postepene korake dejstava. Međutim, kako se kasnije ispostavilo, Zapad i Ukrajina nisu imali namjeru da ih izvršavaju.

  • Pala francuska vlada

    Pala francuska vlada

    Francuski premijer Sebastijan Lekorni podnio je ostavku francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu.

    Makron je prihvatio ostavku, prenosi Tanjug.

    Lekorni je funkciju premijera obavljao oko mjesec dana.

  • Minić: Uskoro milionska izraelska investicija u Gradišci

    Minić: Uskoro milionska izraelska investicija u Gradišci

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je da će jedna izraelska firma realizovati milionsku investiciju u Gradišci i istakao da sve više stranih kompanija uviđa da u Srpskoj postoji stabilnost i brojne olakšice za potencijalne ulagače.

    Minić je napomenuo da je nedavno u Laktašima privredni gigant – italijanski PMP otvorio jednu od najsavremenijih livnica u Evropi, gdje je već uloženo 50-60 miliona evra.

    – Znači trebalo je više od dvije, dvije i po godine da strani kapital, ljudi koji bi ulagali vide da ovdje postoji stabilnost, da postoji poreska politika koja je primamljiva u smislu olakšica – od cijene električne energije i cijena rada, preko uslova koje daju opštine u tim poslovnim zonama, do podsticaja Vlade Republike Srpske – rekao je Minić.

    On je naglasio da je fiskalni sistem Republike Srpske apsolutno stabilan i da to potvrđuju sve islate koje se uredno obavljaju.

    Govoreći o kreditnom rejtingu, Minić je ukazao da je on ugrožen više politički nego ekonomski, podsjetivši da je bivša američka administracija uvodila sankcije pojedincima, kompanijama i prijetila bankama.

    Kada je riječ o preduzeću “Šume Srpske”, Minić je ocijenio je da je vidljiv napredak, napomenuvši da cijena drvnih sortimenata nije mijenjana 10 godina i da u vezi s tim treba biti oprezan jer će se bilo kakva promjena odraziti na drvoprerađivački sektor.

    – U Šumama imamo direktno zaposlenih 4.600, a u drvopreradi više od 15.000 ljudi. Ako nenormalno dignete cijenu da bi spasavali likvidnost Šuma, vi ćete napraviti domino efekat prema drvopreradi – rekao je Minić za “Euro-Blic”.

    On je naveo da je ostvaren napredak kada je riječ o reprogramu, koji se redovno isplaćuje, naglasivši da se isplaćuju i sve obaveze prema opštinama i gradovima.

    Minić je rekao da je podneseno više od 180 krivičnih prijava zbog situacije u Šumama Srpske, te da je sada na potezu tužilaštvo.

    – Zadužio sam ministra pravde /Gorana Selaka/ za kompletnu informaciju pošto je to u više tužilaštava. Aspekt generalne, specijalne prevencije, utvrđivanje tačno tih tokova koji su se odnosili na malverzacije u Šumama biće, ne samo publikovan, nego i sankcionisan – rekao je Minić.

  • Orban: Mađarska ne bi trebalo da usvoji evro, jer se EU raspada

    Orban: Mađarska ne bi trebalo da usvoji evro, jer se EU raspada

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da Mađarska ne bi trebalo da uvede evro, jer se Evropska unija “raspada”.

    Orban je rekao u intervjuu za ekonomski portal “EconomX” da je trenutna kamatna stopa centralne banke od 6,5 odsto “viša nego što bi mogla da bude”.

    On je ocijenio da će do smanjenja kamatnih stopa doći “sporije nego što bi se željelo”, jer je guverner centralne banke Mihalj Varga “oprezan čovjek”.

  • Vučić o kraju mandata, prošlosti i aferama: Ne vjerujem u sabotažu, ali sumnje ostaju

    Vučić o kraju mandata, prošlosti i aferama: Ne vjerujem u sabotažu, ali sumnje ostaju

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će predsjednički i parlamentarni izbori u Srbiji vjerovatno biti održani u decembru 2026. godine, a moguće i nešto ranije. Poručio je da se više neće kandidovati za funkciju predsjednika i da neće biti promjena Ustava.

    „Meni je ostalo još zvanično godinu i po dana do kraja mandata. Vjerovatno će taj mandat trajati kraće i vjerovatno ćemo ići zajedno na predsjedničke i parlamentarne izbore u decembru 2026, a možda i nešto ranije. Blizu sam kraja svog mandata. Ne želim da mijenjam Ustav. Neću ponovo da se kandidujem za predsjednika“, rekao je Vučić za TV Pink.

    Istakao je da je, kao najdugovječniji predsjednik Srbije izabran na demokratskim izborima poslije Drugog svjetskog rata, svjestan trajanja svog mandata, ali i da opozicioni predstavnici pokazuju „nezrelost, neozbiljnost i neodgovornost“.

    Govoreći o izjavi Zdravka Ponoša koji je, povodom godišnjice 5. oktobra 2000. godine, poručio da će nakon smjene Vučića biti sprovedena lustracija, predsjednik Srbije rekao je da po dolasku na vlast nije želio političke revanšizme.

    „Nikada nisam želio da se obračunavamo sa političkim protivnicima niti da lustriramo ljude koje ne možemo da pobijedimo. Oni su nakon 5. oktobra donosili zakone koji su omogućavali da se pod izgovorom ljudskih prava uklanjaju ljudi iz političkog života. Od svih tih lustracija, lustrirali su ćerke funkcionera kojima su sekli kosu“, rekao je Vučić.

    Dodao je da nije želio da se sveti ni onima koji su, kako je rekao, „uništavali srpsku vojsku“, optuživši Ponoša da je „temeljno razorio armiju i sveo je na nivo lovačkog udruženja“.

    Govoreći o događajima od 5. oktobra 2000. godine, Vučić je ocijenio da je Srbija tada služila stranim interesima i da su vlasti nakon promjena „isporučile predsjednika Srbije Haškom tribunalu, mnoge Srbe prebacivale kao ‘mačke u džaku’, a zemlja ostala bez 550.000 radnih mjesta“.

    „Isporučili smo predsjednika Srbije Haškom tribunalu na Vidovdan, što god ja mislio o njemu. Uslijedila je pljačkaška privatizacija i osiromašenje naroda, dok su se pojedinci obogatili. Zato je bilo potrebno podizanje Srbije, koje je počelo teško, ali odgovorno od 2012. godine“, rekao je Vučić.

    Dodao je da je nakon urušavanja zajednice Srbije i Crne Gore i crnogorskog referenduma 2006. godine, uslijedilo proglašenje nezavisnosti Kosova 2008, što je, kako je naveo, bio „rezultat neodgovornosti tadašnjih vlasti“.

    „Naši vlastodršci su tada brinuli o tome hoće li to da bude prije ili poslije izbora, dok je narod gubio državu. Sve to je dokumentovano, ne samo u Vikiliksu, već i u zvaničnim aktima“, rekao je Vučić.

    On je ocijenio da dio građana i danas gaji nostalgične emocije prema događajima iz 2000. godine. „Kada nemate svoju politiku ni ideje, uvijek se pozivate na prošlost. Ljudi imaju emocije i ideale, ali je prošla prilika da se na silu mijenja vlast“, poručio je.

    Kao jedinu pozitivnu stvar 5. oktobra, Vučić je naveo činjenicu da Srbija više nije bila izolovana, iako je, kako je rekao, „za to platila najvišu moguću cijenu“.

    Komentarišući medijske navode o broju učesnika demonstracija 2000. godine, izjavio je da nije bilo stotina hiljada ljudi, već između 80.000 i 85.000.

    Vučić se u emisiji „Hit tvit“ osvrnuo i na slučaj rušenja nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, rekavši da su postojale dvije naredbe o izuzimanju snimaka događaja i da javnost o tome nije bila obaviještena.

    „Dana 2. novembra 2024. viši javni tužilac u Novom Sadu Aleksandar Amidžić izdao je dvije naredbe o izuzimanju snimaka – jednu za period od 11 do 13 časova, a drugu od 11.50 do 12. Zašto je to tako uređeno i zašto nas niko nije obavijestio?“, upitao je Vučić.

    Predsjednik Srbije dodao je da i dalje ne vjeruje da je riječ o sabotaži, ali da „nije isključena mogućnost“. Naveo je da su snimci tek nedavno pregledani i da su se na njima vidjela „neka poznata lica“.

    „Vidimo kako Miša Bačulov nekoliko sati prije pada nadstrešnice tuda unezvereno šeta. Ne kažem da je nešto uradio, ali zašto to niko nije znao?“, rekao je Vučić.

  • Prevrnuo se čamac kod Bačke Palanke, ima stradalih

    Prevrnuo se čamac kod Bačke Palanke, ima stradalih

    Čamac sa više osoba na Dunavu u blizini Bačke Palanke, odnosno na potezu ka Bačkom Novom Selu, prevrnuo se u noći sa nedjelju na ponedjeljak, a prema nezvaničnim informacijama najmanje jedna osoba je stradala, dok se za dvoje ili troje njih još uvijek traga.

    Kako se nezvanično saznaje, na čamcu koji je plovio Dunavom bilo je 11 državljana Kine, a više osoba završilo je u vodi nakon prevrtanja.

    Na terenu su pripadnici hitnih službi iz Srbije i Hrvatske.

    Takođe, na licu mesta nalazi se Specijalistički tim radi spasavanje na vodi Sektora za vanredne situacije MUP-a iz vatrogasno-spasilačke brigade Novi Sad.

    Na licu mesta nalaze se takođe i ekipe Hitne pomoći i policije.

    Prema nezvaničnim informacijama još se traga za nekim od putnika sa čamca.

    Više informacija biće poznato nakon zvaničnog saopštenja nadležnih organa.

  • Referendum i prijevremeni izbori – isti dan, ali možda i novo pitanje

    Referendum i prijevremeni izbori – isti dan, ali možda i novo pitanje

    Otkako je najavljeno, referendumsko pitanje ne prestaje izazivati podjele u javnosti. Dok jedni tvrde da nema nikakvog smisla, drugi ga nazivaju besmislenim, a sada se, s obzirom na aktuelni razvoj događaja, čini da je – ako ne besmislenije, onda svakako konfuznije nego ranije.

    Pitanje koje bi građani trebalo da zaokruže glasi:
    „Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika Republike Srpske, kao i odluku CIK o oduzimanju mandata predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku?“

    Po onome što je do sada učinio, izgleda da je Milorad Dodik već odabrao „da“.

    Najprije je uplatio novčani iznos kojim je zamijenio jednogodišnju zatvorsku kaznu, potom je potvrdio da SNSD učestvuje na prijevremenim izborima, iako je ranije tvrdio da do njih neće doći. Nakon toga se povukao s mjesta predsjednika Srpske, najavio izbor vršioca dužnosti i time faktički okončao fazu otpora.

    Iako se ranije govorilo da će referendum biti održan 25. oktobra, sada sve ukazuje na to da će biti pomjeren za 23. novembar – isti dan kada će se održati i prijevremeni izbori. Otvoreno je pitanje: hoće li se sa datumom promijeniti i sadržaj pitanja?

    Šef Kluba poslanika SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Srđan Mazalica, u razgovoru za Srpskainfo navodi da se i o toj mogućnosti razgovara unutar stranke.

    – Bilo je o tome govora unutar SNSD i postoje argumenti za različite varijante referendumskog pitanja. Ostajemo pri tome da se referendum održi, a sada je gotovo izvjesno da će to biti na dan prijevremenih izbora. Nesporno je da referendumsko pitanje treba da obuhvati stav o Kristijanu Šmitu i, prije svega, kolonijalnoj diktaturi u BiH, zato što je to nešto što traje i nešto o čemu bismo trebali da čujemo stav javnosti. S druge strane, u javnosti se može čuti stav da su suvišni dijelovi o prihvatanju presude i odluke CIK – kaže Mazalica.

    Dodaje da je presuda predsjedniku Srpske nepravedna, ali da je, kako navodi, „zbog stabilnosti i dalje borbe za Republiku Srpsku, prihvaćeno da se plati zatvorska kazna“.

    Mazalica podsjeća da je SNSD, iz istog razloga stabilnosti, odlučio i da izađe na izbore, kako bi se izbjegle podjele u društvu.

    – Zbog iste te stabilnosti i izbjegavanja podjela u Republici Srpskoj, prihvaćeno je i da se ide na prijevremene izbore, ali ne bih isključio mogućnost da se građani Republike Srpske izjasne o takvoj presudi i o takvoj odluci CIK, iz razloga što je potrebno da imamo stav o ukupnim procesima koji su usmjereni protiv Republike Srpske i institucijama koje na takav način djeluju protiv Republike Srpske – naglašava on.

    Prema njegovim riječima, odluka o učestvovanju na izborima donijeta je da bi se provjerila volja naroda i podrška SNSD-ovoj politici.

    – Želimo da provjerimo da li su građani za naše politike. Ne smatramo da prihvatamo odluke CIK u nekom etičkom smislu, zato što one jesu proizvele kršenje Ustava Republike Srpske. Ima argumenta „za“ i „protiv“, kada je riječ o izmjeni referendumskog pitanja, ove sedmice ćemo donijeti odluku. Ako bismo mijenjali datum, morali bismo izmijeniti odluku, a kada mijenjamo odluku, onda možemo da izmijenimo i druge elemente te odluke – rekao je Mazalica.

    Na pitanje kada bi Narodna skupština mogla imenovati vršioca dužnosti predsjednika, Mazalica navodi da se sjednica može očekivati uskoro.

    – Još uvijek ne mogu potvrditi tačan datum sjednice. Nakon odluke Ustavnog suda Republike Srpske, koji je odbio apelaciju Kluba Bošnjaka, nama ostaje da konsultujemo poslaničke klubove, koji bi trebalo da daju prijedloge za referendumsku komisiju. Naravno da se treba pripremiti prijedlog za imenovanje vršioca dužnosti predsjednika Republike – i to dobro – zbog potencijalnog veta Bošnjaka i na tu odluku – kaže Mazalica.

    O mogućim kandidatima nije želio da govori, ali je potvrdio da je ta tema već bila na dnevnom redu Izvršnog komiteta SNSD.

    – Samo ću reći da će taj izbor biti logičan za sve – zaključio je Mazalica za Srpskainfo.