VRBAS Media

Autor: INFO

  • Federalni agenti suspendovani zbog ubistva Aleksa Pretija

    Federalni agenti suspendovani zbog ubistva Aleksa Pretija

    Federalni agenti američke Uprave carina i zaštite granica (CBP), koji su učestvovali u smrtonosnoj pucnjavi u kojoj je ubijen 37-godišnji medicinski tehničar Aleks Džefri Preti, privremeno su udaljeni s dužnosti.

    Dok zvaničnici Ministarstva domovinske bezbjednosti (DHS) ovaj potez opisuju kao standardni protokol, kontradiktornosti u izvještajima i postupanje s dokazima bacaju ozbiljnu sjenku na transparentnost cijelog procesa.

    Razmimoilaženje zvaničnih verzija

    Iako je prvobitna verzija događaja sugerisala da je pucao samo jedan agent u samoodbrani jer mu se Preti približio s oružjem, preliminarni izvještaj dostavljen Kongresu, u koji je uvid imao CBS News, otkriva potpuno drugačiju sliku. Utvrđeno je da su na Pretija pucala dvojica agenata iz službenih pištolja marke Glock.

    Ono što dodatno uznemirava javnost jeste podatak iz izvještaja u kojem se ne navodi da je Preti uopšte pokušao da izvuče ili upotrijebi vatreno oružje. Dok su visoki zvaničnici neposredno nakon incidenta tvrdili da je Preti pokušao da napadne ili ubije agente, te tvrdnje su izostale iz zvaničnog izvještaja Kancelarije za profesionalnu odgovornost.

    Hronologija incidenta i sporna upotreba sile

    Rekonstrukcija događaja ukazuje na to da je sukob počeo zbog banalnog razloga – agent je naredio dvijema ženama koje su zviždale da se sklone s ceste. Nakon fizičkog odgurivanja i upotrebe suzavca, došlo je do naguravanja s Prettijem. Pet sekundi nakon što je jedan od agenata povikao da žrtva ima pištolj, odjeknuli su smrtonosni hici.

    Lokalne vlasti u Mineapolisu potvrdile su da je Preti imao urednu dozvolu za posjedovanje i nošenje oružja, što dodatno problematizuje odluku agenata da upotrijebe smrtonosnu silu bez jasne indikacije neposredne prijetnje.

    Kontaminacija dokaza i institucionalni sukob

    Poseban razlog za zabrinutost i potencijalne dugoročne posljedice po povjerenje javnosti u CBP predstavlja način na koji se postupalo s dokazima. Agenti su, suprotno uobičajenim forenzičkim pravilima, sami uklonili Prettijevo oružje s mjesta događaja i odložili ga u službeno vozilo bez preciznog dokumentovanja. Zbog nedostatka jasnog traga o postupanju s dokazima, integritet cijele istrage doveden je u pitanje.

    Tužiteljka okruga Henepin, Meri Morijarti, oštro je kritikovala nedostatak saradnje saveznih zvaničnika.

    “Ako počinite ubistvo u Minesoti, mi imamo nadležnost da to ispitamo”, poručila je Morijartijeva, naglasivši da njena kancelarija aktivno razmatra podizanje optužnica.

    Dugoročne posljedice po CBP

    Ovaj incident prijeti da postane simbol duboke krize povjerenja u federalne institucije. Netransparentno izvještavanje, u kombinaciji s kršenjem protokola o čuvanju mjesta zločina, moglo bi trajno narušiti reputaciju CBP-a i nametnuti strožu civilnu kontrolu nad radom federalnih agenata. Dok se sprovode paralelne interne i eksterne istrage, javnost očekuje odgovor na ključno pitanje: da li je smrt medicinskog tehničara bila tragična greška ili rezultat sistemske neodgovornosti agenata koji bi trebali da sprovode zakon.

  • Banjalučani traže rješenja

    Banjalučani traže rješenja

    Brojne rupe i ulegnuća na banjalučkim ulicama, dodatno pogoršani nakon zimskih padavina, svakodnevno zadaju glavobolje vozačima i ugrožavaju bezbjednost saobraćaja.

    Rupe na cestama postale svakodnevni problem

    Građani poručuju nadležnima da su oštećenja na cestama postala neizdrživa.

    Građani upozoravaju na opasnosti u saobraćaju

    Milan M. iz naselja Ada kaže za “Nezavisne novine” da je u samo nekoliko metara svoje ulice izbrojao četiri rupe.

    “Svake godine ista priča, rupe su na sve strane. Nadam se samo da će nadležni početi sa sanacijom i da nećemo dočekati ljeto u ovakvom stanju”, rekao je on.

    Oštećenja u naseljima Ada i Milan Karanović

    Slično stanje zabilježeno je i u Ulici Milana Karanovića, gdje prema riječima jednog od stanovnika, vožnja predstavlja pravi izazov.

    “Čim se skrene u ulicu, odmah se upada u rupu. Stanje je zaista užasno. U ovom dijelu grada grade se nove zgrade, a kamioni prolaze svakodnevno, što dodatno doprinosi propadanju kolovoza”, kazao je naš sagovornik.

    Kako kaže, sanacija ove ulice je hitno potrebna, jer se frekvencija saobraćaja i broj pješaka iz dana u dan povećavaju, dok se stanje u ovoj ulici rapidno pogoršava.

    Oštećeni kolovozi i rizik za vozače

    Veliki broj rupa trenutno je prisutan širom Banjaluke, a pojedine ulice raskopane su već duži period i bez adekvatne sanacije. Nakon snježnih padavina i topljenja snijega nastala su nova oštećenja, zbog čega su vozači sve češće prinuđeni na nagla kočenja i izbjegavanje rupa.

    Građani navode da nerijetko dolazi i do oštećenja vozila, dok su u pojedinim dijelovima grada primorani da prelaze u suprotnu saobraćajnu traku kako bi izbjegli oštećenja na kolovozu, čime se dodatno ugrožava bezbjednost svih učesnika u saobraćaju.

    Kumsale među najugroženijim naseljima

    Ništa bolja situacija nije ni u naselju Kumsale, gdje mještani kažu da je stanje iz dana u dan sve gore.

    “Svaki dan idem na posao u Kumsale i stalno strahujem da ne oštetim automobil. Putevi su u katastrofalnom stanju, je ne znam kako oni planiraju otvoriti ovaj novi most u Česmi, jer kada se to uradi, frekvencija saobraćaja će biti još veća, a put do mosta je haos” rekao je naš sagovornik.

    Šta kažu nadležni o sanaciji ulica

    Iz Gradske uprave Banjaluka prije nekoliko dana saopšteno je da se ovih dana pristupilo preventivnoj sanaciji udarnih rupa na gradskim saobraćajnicama, a sve sa ciljem povećanja bezbjednosti učesnika u saobraćaju.

    “Potrebno je naglasiti da je riječ o privremenim intervencijama, koje nisu trajno rješenje, a koje smo preduzeli kao mjeru radi povećanja bezbjednosti u saobraćaju. Veliki broj udarnih rupa nastao je u proteklom periodu usljed obilnih zimskih padavina”, navedeno je iz resornog odjeljenja.

    Privremene mjere do početka rada asfaltnih baza

    Napominju i to da asfaltne baze trenutno ne rade, te da je početak njihovog rada planiran sredinom marta.

    “Čim asfaltne baze počnu s radom, tada ćemo pristupiti intenzivnijim radovima na saobraćajnicama, čim to dozvole vremenski uslovi”, ističu iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve.

  • Maslenikov: Rusija i NATO imaju samo kanal za komunikaciju u vanrednim situacijama

    Maslenikov: Rusija i NATO imaju samo kanal za komunikaciju u vanrednim situacijama

    Sjevernoatlantska alijansa prekinula je sve kontakte sa Rusijom, ostavljajući Moskvi i NATO-u samo kanal za komunikaciju u vanrednim situacijama, rekao je direktor Departmana za evropske poslove ruskog Ministarstva spoljnih poslova Vladislav Maslenikov.

    “U 2022. godini, alijansa je prekinula svaki kontakt sa nama. Ostao je samo kanal za komunikaciju u hitnim slučajevima”, rekao je Maslenikov u intervjuu za TASS.

    Prema njegovim riječima, Sjevernoatlantski savez je na sopstvenu inicijativu, praktično zamrznuo dijalog sa Rusijom 2014. godine, prenosi Tanjug.

    “Mogli smo da razgovaramo o određenim pitanjima, ali je NATO uporno sve svodio na ukrajinski problem. Naše inicijative za deeskalaciju vojnih tenzija u Evropi NATO nije prihvatio”, naveo je ruski diplomata.

    On je dodao i da je Moskva pokušala da započne “ozbiljnu diskusiju o međusobnim bezbjednosnim garancijama”.

    “Predložili smo nacrt takvih sporazuma Sjevernoatlantskom bloku u decembru 2021. godine, to takođe nije naišlo na pozitivan odgovor u sedištu NATO”, naveo je Maslenikov.

  • Plenković: Stav Vlade je da Hrvatska u ovom trenutku ne pristupi Odboru za mir

    Plenković: Stav Vlade je da Hrvatska u ovom trenutku ne pristupi Odboru za mir

    Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je danas da je stav Vlade da Hrvatska u ovom trenutku ne pristupi Odboru za mir koji je formiran na inicijativu američkog predsjednika Donalda Trampa.

    Plenković je rekao da se s tim u vezi danas kratko čuo sa predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem.

    – S obzirom na to da je Milanović prošle sedmice nešto komunicirao da treba da se čujemo, čuli smo se kratko u vezi Odbora za mir. Moram reći da je stav Vlade da Hrvatska ne bi u ovom trenutku pristupala Odboru za mir iz niza razloga. Saopštili smo to Milanoviću. On je rekao da je on stav danas komunicirao javno i da na tu šta više da doda – rekao je Plenković, prenijela je zagrebačka N1.

    Plenković je rekao da je Milanovića zvao tek pošto su juče u vezi sa Odborom za mir zauzeli stav na Vladi i da nema potrebe ni za kakvim pokrivanjia, kao i da mu ne treba nikakav asistent.

    Milanović je ranije danas rekao novinarima da ga je Plenković pokušao dobiti na telefon nakon godinu dana i da sumnja da želi da kaže “ne” Odboru za mir. Za to mu je, kazao je Milanović, sada potrebna njegova podrška jer ne zna šta da radi sa tim “vrućim, gnjecavim krompirom”.

  • Presuda u Podgorici: Medenice osuđene kao članovi organizovane kriminalne grupe

    Presuda u Podgorici: Medenice osuđene kao članovi organizovane kriminalne grupe

    Bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica i njen sin Miloš Medenica osuđeni su pred Višim sudom u Podgorici na po 10 godina zatvora kao članovi organizovane kriminalne grupe. Sud je utvrdio njihovu krivičnu odgovornost u predmetu koji se odnosi na više teških krivičnih djela.

    Specijalni tužioci Jovan Vukotić i Vukas Radonjić u završnim riječima tražili su da se Vesni i Milošu Medenici izreknu kazne od po 20 godina zatvora, kao i novčane kazne od po 100.000 evra, ističući da bi takva presuda poslala jasnu poruku da se bavljenje kriminalom ne isplati.

    Tužilaštvo Vesnu Medenicu tereti za saučesništvo u kriminalnoj organizaciji koju je, prema navodima optužnice, predvodio njen sin Miloš. Ta grupa se, kako je navedeno, bavila trgovinom narkoticima, švercom cigareta, podmićivanjem, kao i nedozvoljenim držanjem oružja i eksploziva. U ovom postupku optuženo je još 13 osoba, kao i jedna firma.

    Prema navodima tužilaštva, Europol je presreo telefonske razgovore Miloša Medenice u kojima je naveo da je njegova majka upoznata sa nezakonitim poslovima i da od nje može očekivati zaštitu.

    Vesna Medenica je 17 godina obavljala najviše pravosudne funkcije u Crnoj Gori, a ostavku je podnijela krajem 2020. godine, nakon promjene vlasti. Uhapšena je u aprilu 2022. godine nakon objavljivanja transkripata Europola, a šest mjeseci kasnije puštena je da se brani sa slobode.

    Crnogorski premijer Milojko Spajić izjavio je da je za njega neprihvatljiva informacija da je Miloš Medenica nedostupan nadležnim institucijama, s obzirom na to da je, prema presudi, označen kao organizator ozbiljne kriminalne grupe koja je izvršila brojna krivična djela u Crnoj Gori.

    Spajić je naveo da će inicirati sastanak sa direktorom Uprave policije i resornim ministrom, na kojem će zahtijevati detaljne informacije o ovom slučaju, kako bi se utvrdilo gdje je došlo do propusta i ko za njih mora snositi odgovornost.

    Policija traga za Milošem Medenicom nakon što mu je sudija Vesna Kovačević, poslije izricanja presude od 10 godina i dva mjeseca zatvora, odredila pritvor zbog opasnosti od bjekstva.

  • Vlada Srpske formira radnu grupu radi zaštite imovine SPC u FBiH

    Vlada Srpske formira radnu grupu radi zaštite imovine SPC u FBiH

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić poručio je da Vlada Srpske neće dozvoliti da se pravoslavne svetinje i srpska groblja knjiže na Bosnu i Hercegovinu, ističući da je riječ o direktnom udaru na imovinu, identitet i istorijsko prisustvo srpskog naroda.

    Minić je naveo da će Republika Srpska institucionalno reagovati i formirati međuresornu radnu grupu u koju će biti uključeni Ministarstvo pravde, Pravobranilaštvo, Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove i Advokatska komora Republike Srpske, s ciljem zaštite prava Srpske pravoslavne crkve i srpskog naroda u Federaciji BiH. Ovu poruku Minić je objavio na društvenoj mreži Iks.

    Reakcija je uslijedila nakon što je Opštinski sud u Mostaru u gruntovnici upisao da je vlasnik pravoslavnog groblja u naselju Vrapčići „država“, a potom isti upis izvršio i za kapelu i još jedno pravoslavno groblje na drugoj parceli.

    Iz Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH ranije je saopšteno da je mostarski sud upis „države“ na posjed Srpske pravoslavne crkve izvršio tokom postupka harmonizacije zemljišne knjige i katastra za katastarsku opštinu Vrapčići.

    Srpska pravoslavna crkva istovremeno je upozorila na, kako je navedeno, vješto organizovane i sofisticirane napade na njene medijske resurse od početka ove godine, naročito u periodu obilježavanja praznika Svetog Save.

    Iz SPC je saopšteno da je stručni tim Crkve utvrdio niz koordinisanih napada koji se, prema navodima, odvijaju paralelno sa neskrivenom anticrkvenom hajkom u pojedinim štampanim i elektronskim medijima.

    Informativna služba SPC istakla je da Crkva i u novonastalim okolnostima nastavlja svoje aktivnosti po ranije utvrđenom medijskom programu, podsjećajući na jevanđeoske riječi: „Što vam govorim u tami, kazujte na vidiku, što vam se šapće na uši, propovijedajte s krovova“.

    SPC je pozvala vjernike i predstavnike medija da se o najvažnijim događajima iz života Crkve informišu putem zvanične internet stranice SPC, te zvaničnih naloga Njegove svetosti patrijarha srpskog Porfirija i Informativne službe SPC na društvenim mrežama.

  • SDS izlazi na izbore

    SDS izlazi na izbore

    Kao što se i očekivalo, Srpska demokratska stranka (SDS) će učestvovati na ponovljenim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske i to nakon što je CIK djelimično izmijenio svoju raniju odluku.

    Inače, instrukcijom CIK-a omogućeno je da SDS, ali i druge parlamentarne stranke koje imaju kandidate za predsjednika Republike Srpske imaju po jednog člana na svakom od 136 biračkih mjesta na kojima se ponavljaju izbori.

    Bakalar: Dovoljan fond akreditiranih posmatrača

    “Mijenjamo instrukciju samo u smislu članova biračkih odbora. Kada je u pitanju promatranje izbora, u tom dijelu instrukciju nećemo mijenjati iz razloga što je od strane osnovnih izbornih jedinica akreditirano stranačkih posmatrača 4.243, od strane CIK-a 100 međunarodnih posmatrača, kao i 526 promatrača ispred nevladinog sektora. Prema procjeni CIK-a, to je dovoljan fond akreditiranih posmatrača koji mogu promatrati izbore na 136 biračkih mjesta”, rekao je Željko Bakalar, član CIK-a.

    Inače, SDS je nedavno rekao da će razmisliti o učestvovanju na izborima s obzirom na to da CIK nije udovoljio njihovom zahtjevu da se angažuju dodatni posmatrači na izborima. Na kraju, CIK je odlučio da na svakom biračkom mjestu ova stranka može imati po člana biračkog odbora, ali ne i imenovati dodatne posmatrače.

    “Instrukcija CIK-a kojom je omogućeno SDS-u i drugim parlamentarnim strankama koje imaju kandidate za predsjednika Republike Srpske da imaju po jednog člana na svakom od 136 biračkih mjesta na kojima se ponavljaju izbori za SDS, predstavlja minimum uslova za učešće na ovim izborima”, rekao je Želimir Nešković, potpredsjednik SDS-a.

    “Takođe, red je i da SDS učestvuje kad im se unaprijed javi da će biti prolongirani neki rokovi za popunu npr. biračkih odbora, i prije nego što to formalno odluči CIK. Inače dvojici članova CIK-a je mandat produžio Šmit (kakva slučajnost!) iako su trebali otići u penziju sa navršenih 65 godina starosti. Interesantno je to tumačenje opozicije da je na sceni krađa glasova tamo gdje izgube, a demokratija je volja naroda samo tamo gdje pobijede”, napisala je Cvijanovićeva na društvenim mrežama.

    Izbori se ponavljaju na 136 mjesta

    Podsjećanja radi, CIK je poništio prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske u 17 lokalnih zajednica na 136 biračkih mjesta. Izbori su poništeni u izbornim jedinicama u Prijedoru, Laktašima, Banjaluci, Doboju, Stanarima, Loparama, Ugljeviku, Osmacima, Zvorniku, Vlasenici, Bratuncu, Nevesinju, Gacku, Rudom, Bileći i Milićima. Izbori su poništeni i na jednom izbornom mjestu u Brčko distriktu. Najviše izbora poništeno je u Laktašima, Doboju, Zvorniku i Bratuncu.

    Odluka o raspisivanju novih izbora donijeće se po pravosnažnosti ove odluke od poništavanju izbora.

    Inače, CIK je ranije utvrdio rezultate izbora prema kojima je Siniša Karan, kandidat SNSD-a pobijedio Branka Blanušu, kandidata SDS-a, sa 9.577 glasova razlike. Navodno na 136 biračkih mjesta na kojima su izbori poništeni razlika je bila u 15.822 glasa.

    Nešković: Preciznija instrukcija CIK-a

    On je rekao da su izbori 8. februara i dalje teži u odnosu na uslove koji su bili 23. novembra, jer sada ne mogu akreditovati posmatrače.

    “Ali ono što je minimum minimuma i što će praktično omogućiti da SDS učestvuje na predstojećim izborima jeste preciznija odluka, odnosno instrukcija koju je dao CIK, a odnosi se na to da će SDS i sve druge stranke koje imaju kandidate za predsjednika, a koje su istovremeno parlamentarne u NS RS, imati najmanje po jednog člana na svakom od ovih 136 biračkih mjesta”, rekao je Nešković, a saopšteno je iz SDS-a.

    Odluku SDS-a da učestvuje na izborima komentarisala je i Željka Cvijanović, potpredsjednica SNSD-a, koja je rekla da je i red da učestvuju, jer su prvi potrčali, u dogovoru sa Kristijanom Šmitom i imenovali kandidata za vanredne izbore, kako bi se otela narodna volja izražena na prethodnim regularnim izborima.

  • Zelenskom stigao ultimatum

    Zelenskom stigao ultimatum

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski moraće da doputuje u Moskvu ukoliko želi direktan sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, poručio je Kremlj, u trenutku kada se intenziviraju novi diplomatski pokušaji da se rat u Ukrajini privede kraju.

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski moraće da otputuje u Moskvu ukoliko želi da održi direktan sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, izjavio je u sredu pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov, prenosi Kijev Independent.

    Ušakov je naglasio da Rusija nije protiv direktnih kontakata, ali da se oni moraju odvijati pod jasno definisanim uslovima.

    “Nikada nismo odbijali takve kontakte, pa ih ne odbijamo ni sada”, rekao je Ušakov, dodajući da je Moskva spremna da Zelenskom garantuje bezbednost i obezbedi sve neophodne uslove ukoliko dođe u Rusiju.

    Zelenski spreman za razgovor o teritoriji i nuklearki

    Izjava Kremlja usledila je nakon što je zamenik ukrajinskog ministra spoljnih poslova Andrij Sibiha rekao da je Zelenski spreman da se sastane sa Putinom kako bi razgovarali o dva ključna pitanja mirovnog procesa:

    teritorijalnom rešenju

    budućnosti nuklearne elektrane Zaporožje, koja se nalazi pod ruskom okupacijom

    Novi diplomatski pritisak i uloga Trampa

    Ova razmena poruka dolazi u trenutku kada su Ukrajina, Rusija i Sjedinjene Američke Države ponovo diplomatski aktivne, delom i zbog angažmana američkog predsednika Donalda Trampa, koji insistira na okončanju rata.

    Očekuje se da bi novi krug pregovora mogao da bude održan 1. februara.

    Visoki američki zvaničnik upoznat sa situacijom ranije je izjavio da direktan sastanak Zelenskog i Putina, potencijalno i uz Trampovo učešće, nije nerealan.

    “Mislim da nismo tako daleko od toga”, rekao je zvaničnik novinarima.

    Propali pokušaji i međusobna odbijanja

    I pored ranijih pokušaja Kijeva i Vašingtona da organizuju direktne razgovore, Moskva je u više navrata izbegavala susret.

    Zelenski je tokom 2025. godine pozvao Putina na razgovore u Istanbul, 16. maja, predlažući trilateralni format sa Trampom. Putin je tada odbio da dođe i poslao delegaciju nižeg ranga, na čijem čelu je bio njegov pomoćnik Vladimir Medinski.

    Nakon sastanka sa Putinom na Aljasci, Tramp je izjavio da radi na organizovanju susreta ruskog i ukrajinskog predsednika, ali je Kremlj kasnije demantovao da je bilo kakav dogovor postignut.

    Tramp je potom izjavio da Putin izbegava sastanak jer “ne voli Zelenskog”.

    Ko koga zove na svoj teren

    U jesen 2025. godine, Putin je prvi put pozvao Zelenskog da dođe u Moskvu, ali je ukrajinski predsednik tu ponudu odbio, poručivši da bi Putin, ukoliko želi razgovore, trebalo da dođe u Kijev.

    Zelenski i Putin poslednji put su se lično sastali u decembru 2019. godine u Parizu, tokom razgovora u Normandijskom formatu, uz posredovanje Francuske i Nemačke.

    Direktnih razgovora između dvojice lidera nije bilo od februara 2022. godine, kada je Rusija pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu.

  • Ustavni sud zaključio da je gradonačelnik prekoračio ovlaštenja

    Ustavni sud zaključio da je gradonačelnik prekoračio ovlaštenja

    Ustavni sud Republike Srpske oglasio je neustavnim i nezakonitim Pravilnik o sufinansiranju projektnih/programskih aktivnosti udruženja građana sa područja Banjaluke, jer je gradonačelnik Draško Stanivuković donošenjem osporenog opšteg akta prisvojio nadležnost koja mu ne pripada.

    Ustavni sud Republike Srpske utvrdio je da je Stanivuković izašao iz okvira svoji ustavnih i zakonskih ovlašćenja, čime je povrijedio ustavno načelo zakonitosti, što ovaj akt sa formalnopravnog aspekta u cjelini čini neustavnim.

    Ustavni sud je oglasio neustavnim odredbe tri pravilnikā o izmjeni i dopuni Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u opštinskoj upravi Ugljevik, kojim je određeno da navedeni opšti akti stupaju na snagu danom donošenja i da će biti objavljeni “Službenom biltenu opštine Ugljevik”.

    “Kao i više puta u svojoj praksi, Ustavni sud i ovom prilikom ističe da objavljeni normativni akti, shodno odredbi člana 109. stav 1. Ustava Republike Srpske, mogu stupiti na pravnu snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja. Budući da je kasiranim normama u konkretnim slučajevima propisano da akti stupaju na snagu danom donošenja, Ustavni sud je ocijenio da je ovim povrijeđena navedena norma Ustava”, pojašnjeno je iz Ustavnog suda.

    Iz istih razloga Ustavni sud Republike Srpske donio i odluku kojom je utvrđeno da Pravilnik o kategorizaciji sportova, sportista i sportskih stručnjaka i stručnjaka u sportu opštine Ugljevik nije u saglasnosti sa Ustavom i Zakonom o lokalnoj samoupravi, saopšteno je iz ove pravosudne ustanove.

  • Evropska unija pronašla rješenje za prevoznike?

    Evropska unija pronašla rješenje za prevoznike?

    Evropska unija bi trebalo sutra da predstavi novu strategiju vizne politike koja bi mogla da riješi pitanje vozača teretnih vozila iz trećih zemalja koji ulaze u prostor Šengena, saznaje Tanjug.

    Očekuje se da bi vozači iz regiona mogli da budu izuzeti od pravila 90/180 dana boravka u Šengen zoni, a jedno od rješenja bi moglo da bude uvođenje posebne vize za njih.

    Prevoznici iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije već treći dan blokiraju teretni saobraćaj na prelazima sa zemljama Šengena.

    Prevoznici iz Srbije blokiraju teretne prelaze Batrovci, Šid, Neštin, Bačka Palanka, Bogojevo, Bezdan, Bački Breg, Kelebija, Horgoš, Srpska Crnja, Vatin, Đerdap, Gradina, Preševo, Kaluđerovo, Vrška Čuka, Strezimirovci, Končulj, Brnjak, Jarinje i Merdare, kao i alternativne prelaze sa Bugarskom Mokranje i Ribarci.

    Blokade su počele u ponedjeljak, 26. januara u podne.

    Prevoznici protestuju zbog novog sistema za ulazak i izlazak iz Evropske unije, koji prema njihovim navodima ograničava boravak vozača na području Šengena kao i zbog neodgovarajuće reakcije evropskih institucija.

    Njihov glavni zahtjev je da se pronađe rješenje za boravak vozača u Šengen zoni, odnosno da se ne evidentiraju dani boravka ili da im se izdaju posebne vrste viza koje ne bi bile ograničene brojem dana.

    Poručili su da će prelaze blokirati sve dok se ne nađe rješenje za ograničavanje boravka profesionalnih vozača na teritoriji Šengena.