VRBAS Media

Autor: INFO

  • SAD prodale prvu venecuelansku naftu, vrijednu 500 miliona dolara

    SAD prodale prvu venecuelansku naftu, vrijednu 500 miliona dolara

    Sjedinjene Američke Države završile su prvu prodaju venecuelanske nafte, vredne 500 miliona dolara (429 miliona evra), saopštio je danas zvaničnik administracije američkog predsednika Donalda Trampa.

    Detalji prodaje još nisu otkriveni, iako je zvaničnik rekao da se očekuje veća prodaja u narednim danima i nedjeljama, prenosi CBS njuz.

    Bijela kuća je predstavila strategiju prodaje miliona barela sankcionisane venecuelanske nafte i kontrole prihoda, oslanjajući se na investicije američkih naftnih kompanija kako bi se oživjela naftna infrastruktura zemlje.

    Prihod od prodaje nafte biće podijeljen između Venecuelanaca, američkih kompanija i američke vlade, po nahođenju savezne vlade, saopštila je ranije Bijela kuća.

    Tramp je najavio da će SAD prodati 30 do 50 miliona barela venecuelanske nafte, u partnerstvu sa američkim kompanijama.

    On se prošle nedjelje sastao sa vodećim rukovodiocima američkih naftnih kompanija u Bijeloj kući, sa kojima je razgovarao o njihovim potrebama i zabrinutostima, kao i mogućem ulaganju u Venecuelu.

    Na tom skupu, izvršni direktor EksonMobila, Daren Vuds rekao je Trampu da je imovina njegove kompanije zaplijenjena tokom dva prethodna talasa nacionalizacije u Venecueli, i da bi ponovni ulazak na tržište treći put “zahtijevao neke prilično značajne promene” u odnosu na ono što se “istorijski vidjelo” u toj zemlji, “i kakvo je trenutno stanje”.

    Vuds je nazvao Venecuelu “nepogodnom za ulaganje”, dok se ne izvrše promjene u pravnom sistemu i komercijalnoj strukturi zemlje.

  • Evropski zvaničnici: Intervencija SAD u Iranu mogla bi da počne u roku od 24 sata

    Evropski zvaničnici: Intervencija SAD u Iranu mogla bi da počne u roku od 24 sata

    Dva evropska zvaničnika navela su danas da američka vojna intervencija u Iranu djeluje vjerovatno, pri čemu je jedan od njih rekao da bi do nje moglo doći u naredna 24 sata.

    Neimenovani izraelski zvaničnik, takođe, je izjavio da izgleda da je predsjednik SAD Donald Tramp donio odluku o intervenciji, iako obim i tačan vremenski okvir još nisu poznati, prenosi Rojters.

    Američki zvaničnik, koji nije želio da bude imenovan izjavio je danas da Sjedinjene Američke Države povlače dio osoblja iz ključnih baza na Bliskom istoku, kao mjeru predostrožnosti zbog pojačanih regionalnih tenzija. Katar je saopštio da se smanjenje broja ljudi u bazi Al Udeid, najvećoj američkoj bazi u regionu, sprovodi “kao odgovor na trenutne regionalne tenzije”.

    Tri diplomate su izjavile da je dijelu osoblja naloženo da napusti bazu, ali da za sada nema znakova masovnog premiještanja trupa autobusima ka stadionu ili tržnom centru, kao što se dogodilo nekoliko sati prije iranskog raketnog napada prošle godine.

    Tramp je u više navrata prijetio intervencijom u znak podrške demonstrantima u Iranu, gdje je, prema izvještajima, hiljade ljudi poginulo tokom gušenja protesta protiv klerikalne vlasti.

    I Iran i njegovi zapadni protivnici nemire, koji su počeli prije dvije nedjelje kao protesti zbog teških ekonomskih uslova, a posljednjih dana naglo eskalirali, opisuju kao najnasilnije od Islamske revolucije 1979. godine, kojom je uspostavljen sistem klerikalne vlasti u Iranu.

    Iranski zvaničnik rekao je da je u tim najnovijim nemirima poginulo više od 2.000 ljudi.

    Iranske vlasti optužile su SAD i Izrael da podstiču nemire, koje, kako navode, sprovode naoružani teroristi. Tramp je već danima otvoreno prijetio intervencijom u Iranu, ne iznoseći konkretne detalje.

    U intervjuu za Si-Bi-Es njuz Tramp je juče zaprijetio je veoma snažnim mjerama ukoliko Iran pogubi demonstrante. On je, takođe, pozvao Irance da nastave proteste i preuzmu institucije, poručivši da je “pomoć na putu”.

    Visoki iranski zvaničnik, koji je takođe, govorio pod uslovom da ne bude imenovan, rekao je da je Teheran zatražio od američkih saveznika u regionu da spriječe Vašington da napadne Iran.

    – Teheran je poručio regionalnim zemljama, od Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata do Turske, da će američke baze u tim državama biti napadnute ukoliko SAD gađaju Iran – rekao je zvaničnik.

    Direktni kontakti između iranskog ministra spoljnih poslova Abasa Aragčija i specijalnog izaslanika SAD Stiva Vitkofa su obustavljeni, dodao je on.

    Sjedinjene Države imaju snage širom regiona, uključujući istureno sjedište Centralne komande u bazi Al Udeid u Kataru i sjedište Pete flote američke mornarice u Bahreinu.

  • EU naplaćuje penala za prljavu energiju: Vlasti u BiH ne reaguju

    EU naplaćuje penala za prljavu energiju: Vlasti u BiH ne reaguju

    Evropska unija je od 1. januara ove godine počela naplaćivati penale za “prljavu energiju” na proizvode iz BiH, ali i ostalih zemalja koje nisu članice EU, što bi, smatraju stručnjaci, moglo dovesti do novih poskupljenja, ali domaće vlasti to očigledno ne dotiče, pa još uvijek niko nije ponudio konkretne mjere niti se oglašavao o načinima na koje bi mogli pomoći privrednicima.

    Konkrento, od početka ove godine u BiH je počela primjena Mehanizma za prilagođavanje ugljenika na granici (CBAM), a prema riječima stručnjaka to bi svakako moglo smanjiti konkurentnost domaćih kompanija koje izvoze u EU, ali i dovesti do otpuštanja, smanjenja plata, ali i poskupljenja.

    Ovo se, za sada odnosi na preduzeća koja se bave proizvodnjom cementa, željeza i čelika, aluminija, đubriva, električne energije i vodonika, a kasnije će se širiti i na druge sektore.

    Ekonomista Admir Čavalić ističe da primjena CBAM-a očekivano najveći uticaj ima na izvoznike iz BiH koji se nisu uspjeli organizovati u prelaznom periodu da pređu na alternativne, energetski prihvatljive izvore pri osnovnom baznom kreiranju vlastitog proizvoda.

    „To znači u završnici za izvozni sektor BiH, manju konkurentnost proizvoda koji idu prema EU, što je zabrinjavajuće ako uzmemo u obzir da se 70 odsto spoljno- trgovinske razmjene veže za EU“, kazao je Čavalić za Capital.

    Dodaje da ovo znači povećanje transakcionih troškova,  transportnih troškova, administrativnih troškova i generalno administrativnih poslova vezanih za izvoz.

    „Sve to u konačnici poskupljuje cijene i zato su manje konkurenti naši proizvodi na EU tržištu. To za posljedicu može imati slabiji industrijski rast, pad izvoza, probleme sa izvozom i svakako to se onda reflektuje na domaću privredu da može doći do pada zaposlenosti u tim sektorima , manjeg rasta plata i slično“, naglasio je Čavalić.

    Smatra da će primjena CBAM-a svakako imati uticaja da se radi energetska i zelena transformacija, a, kako kaže, sam CBAM kao sistem daje podsticaje za promjenu ponašanja kompanija na način da vrše potpunu transformaciju vlastitih poslovnih modela u smislu zelene tranzicije.

    Navodi da će se prilagođavanje vršiti na način da se više investira u odgovarajuću tehnologiju.

    „Ono što najviše treba da brine jeste pad konkurentnosti kompanija koje se nisu na vrijeme prilagodile“, upozorio je on.

    Ekonomista Igor Gavran pojašnjava da CBAM, prije svega, pogađa izvoznike u određenim sektorima i njima umanjuje konkurentnost.

    „Ukoliko su imali dovoljno visok profit ranije da mogu umanjiti izvozne cijene do te mjere da im to umanjenje kompenzira novu naknadu ili njihovi uvoznici imaju dovoljno razloga da preferiraju bas njihove proizvode da učine isto sa svojim profitom, konačni efekat bi bio tek smanjenje njihovog profita i ne bi trebalo biti drugih efekata“, kaže Gavran za CAPITAL.

    S druge strane, kako dodaje, to je malo vjerovatno za sve i izglednije je da bar neki u ovom slučaju moraju smanjiti cijene ispod prihvatljivog nivoa odnosno ostvarivati gubitak na izvozu ili će morati prestati s izvozom u EU jer im cijene više neće biti konkurentne.

    „Ako pronađu alternativno tržište izvan EU, to može bit rješenje, ali opet nije vjerovatno za sve. Oni koji istovremeno prodaju svoje proizvode i na domaćem tržištu će vjerovatno povećati cijene za domaće kupce, ukoliko im konkurencija dozvoli, što bi na kraju mogli osjetiti i krajnji kupci“, smatra Gavran.

    Ističe da je moguće rješenje i prelazak na snabdijevanje električnom energijom iz izvora koji se smatraju obnovljivim.

    „Tako je moguće osloboditi se djelimično ili potpuno plaćanja takse. Ako ništa od ovoga nije moguće i izvoznici nemaju načina da premoste ove pritiske za smanjenje cijena i počnu ostvarivati gubitke, onda bi najteže efekte mogli osjetiti njihovi radnici i njihove porodice ukoliko dođe do otpuštanja ili smanjenja plata“, rekao je Gavran.

    Skoko: Ne očekujem poskupljenja u ovoj godini

    Direktor Rudnika i termoelektrane (RiTE) Gacko Maksim Skoko kazao je za CAPITAL da u 2026. godini ne očekuje poskupljenja jer je to još uvijek godina prilagođavanja CBAM-u, te da puna implementacija počinje tek 2027. godine.

    „Od izuzetne važnosti je da donosioci odluka, zakonodavci, ministarstva, parlamenti donesu odgovarajuće odluke koje se tiču domaćeg sistema za trgovinu emisijama takozvanog ITS sistema preko kojeg bi se omogućilo da sve takse ne idu prema Briselu, nego da ostanu unutar države da bi se iz tih sredstava mogle finansirati aktivnosti koje podrazumijevaju tranziciju“, izjavio je Skoko.

    Dodao je da se ne može naglo preći na ovaj sistem i da cijeli taj proces podrazumijeva jednu dobro osmišljenu politiku od strane donosilaca odluka.

    „U 2026. godini ne bi trebalo doći do poskupljenja jer je ovo godina obaveza nekog suštinskog karaktera, ona je u stvari neka prekretnica da bi se u 2027. godini ušlo sa punom implementacijom“, zaključio je Skoko.

    Pojednostavljeno rečeno, ovo znači da EU uvodi carinu na CO2 za robu koja dolazi iz zemalja van EU, ako je proizvedena uz puno zagađenje.

  • Šta bi za Srbiju značila dva kupca NIS-a

    Šta bi za Srbiju značila dva kupca NIS-a

    Stručnjak za energetiku Željko Marković rekao je da, ako bi bilo podijeljeno vlasništvo NIS-a između dvije kompanije, onda bi imalo smisla i povećanje vlasništva države Srbije za još pet odsto, koliko se pominjalo.

    Za dva-tri dana znaće se ko je kupac ruskog udjela u NIS-u.

    Sirova nafta za pančevačku rafineriju počela da stiže Jadranskim naftovodom.

    Očekuje da koraci pri kupovini budu standardni i da cijela transakcija može da potraje do šest mjeseci.

    Sirova nafta za pančevačku rafineriju počela je da stiže Jadranskim naftovodom.

     

    Prema najavama iz Vlade Srbije, u toku nedjelje biće isporučeno 85.000 tona nafte, a moguće je da do 23. januara stignu i dodatne količine, do kada važi privremena licenca.

    Nisu imali poremećaje u snabdijevanju

    Uz to, rafineriji je na raspolaganju, kaže ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović, i oko 120.000 tona domaće nafte.

    Za dva-tri dana znaće se ko je kupac ruskog udjela u NIS-u. Moguće je da to ne bude samo jedna kompanija, već da Naftna industrija dobije dva nova suvlasnika – i mađarski MOL i “Adnok” iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

    To je izjavio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je juče boravio u Emiratima, gdje je najavljeno da će sa šeikom Mohamedom bin Zajedom razgovarati o NIS-u, za šta je ocijenio da će biti “od ogromnog značaja”.

    Marković je rekao da će dotok nafte pomoći snabdjevenosti tržišta i da, iako do sada Srbija nije imala poremećaje, nafta stiže u pravi čas.

    “Ove količine su mnogo značajne, dovoljne su za manje od mesec dana, ako se opet dobije produženje, onda se ulazi u kontinuitet”, istakao je Marković.

    Govoreći o mogućnosti da dva kupca učestvuju u kupovini NIS-a, Marković kaže da su imali saznanje da je MOL imao analizu u NIS-u, što je standardno da bi kupac znao šta kupuje, dok za drugu firmu “Adnok” nisu imali takva saznanja, ali će brzo saznati.

    Ističe da, ako dođe do te kupovine, Emirati gledaju svoj interes na ovom tržištu, kao što i MOL, koji je već prisutan na tržištu, gleda da jača svoj uticaj.

    Podsjeća da je MOL pri kraju sa rekonstrukcijom rafinerije u Rijeci, a postavljalo se i pitanje da li je MOL-u neophodan NIS.

    Srbija hoće da kupi pet odsto akcija NIS-a

    Vučić je rekao da je država Srbija zainteresovana za pet odsto akcija NIS-a. Marković ističe, ako bi bila još dva kupca za NIS, da bi to onda imalo smisla.

    “Ako bi bilo podeljeno vlasništvo ako se pojave dva vlasnika, onda bi imalo smisla i povećanje vlasništva države Srbije za tih pet odsto”, istakao je Marković.

    Napomenuo je da, s obzirom na to da je MOL kupio i hrvatsku Inu, ukazuje da on ojačava poziciju i pored OMV-a postaje glavni takmac u regionu.

    Marković je istakao da će koraci pri kupovini NIS-a biti standardni – svaka strana će procijeniti vrijednost, napraviti dubinsku analizu, onda se dogovara cijena, ako se dogovori cijena, dogovaraju se i svi drugi uslovi.

    Prema njegovim riječima, sve to ima smisla ako OFAK odobrava sve to.

    Kada je riječ koliko sve to može da potraje, Marković je rekao da sve zavisi od veličine firme – od dva-tri mjeseca, neke transakcije traju šest mjeseci, a velike kupovine i godinu dana.

    Očekuje da transakcije sa NIS-om mogu da traju dva-tri mjeseca, do šest mjeseci, a da za to vrijeme OFAK, ako stvari idu u dobrom smjeru, produžava licencu, prenosi RTS.

    Poslije 100 dana, u utorak je počeo transport iz “Janafa”, a prve količine sirove nafte potekle su Jadranskim naftovodom ka rafineriji u Pančevu.

    Moguće da Naftna industrija dobije dva nova suvlasnika – i mađarski MOL i “Adnok” iz Ujedinjenih Emirata.

  • CIK odbacio zahtjev SDS

    CIK odbacio zahtjev SDS

    Centralna izborna komisija (CIK) danas je negativno odgovorila na upit SDS o tome da li može akreditovati nove posmatrače na biračkim mjestima na kojima se ponavljaju izbori.

    Ovo se navodi u saopštenju za javnost SDS, ističući da iz CIK nisu konkretno odgovorili na pitanje da li akreditovani posmatrači iz drugih izbornih jedinica mogu posmatrati izbore na ponovljenim biračkim mjestima.

    – Tim povodom, stav SDS je sljedeći: Odluka CIK da ne dozvoli akreditovanje novih posmatrača na 136 ponovljenih biračkih mjesta je bez logike i nije ništa drugo do saučesništvo u kontaminaciji izbornog procesa. Ako su izbori na tim biračkim mjestima poništeni jer su ubacivani listići i potpisivani birači, i ako su zbog toga promijenjeni birački odbori, kojom logikom se ne mogu promijeniti posmatrači koji su bili dio kompromitovanog izbornog procesa na tim biračkim mjestima – pitaju u SDS.

    Podsjećamo, dodaju iz te stranke, da SDS nije imala akreditovane posmatrače na biračkim mjestima u Zvorniku i ovakvom odlukom CIK ostavljaju se širom otvorena vrata za ponavljanje izbornih krađa.

    – Da je cilj CIK da se zaštiti zakonitost izbornog procesa, onda bi iskoristili izborne tehnologije koje im stoje u magacinima, skupljajući prašinu, i dozvolili akreditovanje novih posmatrača. Na ovaj način, uzalud se troši 600.000 KM na ponavljanje izbora koji će biti sprovedeni po staroj matrici i završiti na način – poništeni ponovljeni izbori – što je očito i težnja ovakve odluke CIK kako Republika Srpska ne bi dobila novog predsjednika do raspisivanja izbora 2026. godine – navodi se u saopštenju.

    SDS će, kako se ističe, uložiti žalbu Apelacionom odjeljenju Suda BiH na ovu nerazumnu odluku CIK i iskoristiće sva pravna i demokratska sredstva da zaštite volju građana čak i od CIK.

    – Takođe, u narednom periodu pozabavićemo se i pitanjem odgovornosti za neažurne biračke spiskove čiji je integritet potpuno narušen zbog ogromnog broja preminulih lica koji se na njima nalaze – poručuju iz SDS.

  • EU upozorila: BiH bi mogla na sivu listu, ugrožene i doznake iz inostranstva

    EU upozorila: BiH bi mogla na sivu listu, ugrožene i doznake iz inostranstva

    BiH je u opasnosti da izgubi priliku da dobije povoljnije uslove za novčane transakcije s EU ako dospije na sivu listu na kojoj se nalaze zemlje koje nisu ispunile uslove za borbu protiv pranja novca, upozorili su u Delegaciji EU u Sarajevu.

    Kako je saopšteno, zbog niza nedostataka u sistemu za sprečavanje pranja novca i borbu protiv finansiranja terorizma u BiH, BIH je u februaru prošle godine ušla u jednogodišnji period posmatranja od strane Radne grupe za finansijsko djelovanje protiv pranja novca (FATF), koja se bavi nadzorom sprečavanja pranja novca i finansiranje terorizma.

    “Pomenuti jednogodišnji period posmatranja ističe za nekoliko sedmica. Ukoliko ne bude ostvaren značajan napredak u otklanjanju nedostataka koje je istakao MONEYVAL, postoji visoka vjerovatnoća da će FATF uvrstiti Bosnu i Hercegovinu na listu jurisdikcija pod pojačanim nadzorom”, saopštili su, pojasnivši da se radi o stavljanju BiH na “Sivu listu”.

    Uvrštavanje na sivu listu imalo bi neposredne i konkretne posljedice na poslovne subjekte, banke, platni promet, investicije i ekonomski kredibilitet Bosne i Hercegovine, a upozoravaju da bi uticalo na pristup međunarodnim finansijskim tržištima i transakcijama, privatne komercijalne aktivnosti, kao i javne fiskalne poslove.

    “Stoga je potrebno da nadležne institucije u Bosni i Hercegovini djeluju hitno, odnosno da pristupe usvajanju dva zakona na državnom nivou – Zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom, te Zakona o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam, finansiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje. Uspostavljanje registra stvarnih vlasnika pravnih lica u Bosni i Hercegovini je takođe nešto na što se odavno čeka, a zahtijeva hitno djelovanje entiteta i Brčko distrikta”, naveli su oni.

    Dodali su da je BiH ostvarila određene pomake u jačanju svog okvira za sprečavanje pranja novca i borbu protiv finansiranja terorizma, uključujući usvajanje Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koji je ujedno bio jedan od ključnih zakona na evropskom putu zemlje.

    “Takođe pozdravljamo uspostavu Stalnog koordinacionog tijela za sprečavanje pranja novca i borbu protiv finansiranja terorizma i sprečavanje proliferacije oružja za masovno uništenje, koje okuplja predstavnike nadležnih institucija sa svih nivoa vlasti u BiH, kao i nedavno usvajanje Pravilnika o provedbi Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma”, naveli su.

  • Bećirović: Biću kandidat za člana Predsjedništva BiH

    Bećirović: Biću kandidat za člana Predsjedništva BiH

    Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, biće kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda na narednim Opštim izborima.

    Potvrdio je to Bećirović u razgovoru za BHRT, a kako je rekao, prve razgovore na tu temu imaće u narednim sedmicama.

    Bećirović, inače člana SDP BiH,  naglasio je da se u ovoj godini neće baviti kampanjom nego, kako je rekao, ozbiljnim poslom.

    “Nije isključeno da ću u narednim danima tražiti održavanje vanredne sjednice Predsjedništva BiH o pitanju BHRT-a”, rekao je Bećirović.

    Namjera je, naveo je Bećirović, uključiti sve aktere u rješavanje ovog pitanja, te postaviti pitanje nepoštivanja postojećih zakona.

  • SAD guraju Južnu interkonekciju, ali ključne prepreke ostaju

    SAD guraju Južnu interkonekciju, ali ključne prepreke ostaju

    Dolazak potencijalnog američkog investitora u projekat Južne interkonekcije sa snažnim vezama s američkom administracijom može pomoći u energetskoj sigurnosti BiH, ali projekat je i dalje suočen s nekoliko izazova.

    Osim problema političkih blokada i različitih vizija Sarajeva i Mostara za realizaciju projekta, postoje i pitanja koja se odnose na budućnost gasa kao energenta u BiH. Naime, prema podacima Energetske zajednice, gas čini tek nekoliko procenata ukupnog energetskog miksa BiH, i uglavnom se koristi za grijanje stanovnika glavnog grada. Osim toga, takođe prema podacima EZ-a, tržište gasa je fragmentirano u entitetima, a u svakom od entiteta dominira po jedan veletrgovac gasom.

    Takođe, u FBiH cijene gasa su regulisane, a u BiH nisu implementirane ni obaveze iz Trećeg energetskog paketa, koje, između ostalog, predviđaju odvajanje distributera od operatera mreže.

    To su sve problemi koji moraju biti riješeni, a problem je i to što je EU krajem 2024. zaustavila finansiranje svih fosilnih projekata, uključujući i za gasnu infrastrukturu. Evropska banka za obnovu i razvoj je ranije bila spremna da finansira Južnu interkonekciju i uprkos snažnom insistiranju Ambasade SAD da partneri u FBiH nađu rješenje oko realizacije projekta prije nego evropsko finansiranje istekne, pregovori su propali. Zbog toga je Ambasada SAD nastojala naći američke investitore, koji bi zamijenili evropsko finansiranje, posebno nakon što je na vlast u Americi došao Donald Tramp.

    Naime, predstavnici američke kompanije “AAFS Infrastructure and Energy LLC”, koji se trenutno nalaze u BiH, imaju direktnu Trampovu podršku, u sklopu širih nastojanja Trampove administracije da istisne ruske energente s evropskog tržišta i otvori put američkim kompanijama koje prodaju tekući gas.

    Na pitanje “Nezavisnih” o izgledima za realizaciju ovog projekta u BiH, u Odjeljenju za odnose s javnošću Ambasade SAD su nam pojasnili da je cilj da američka kompanija provede ovaj projekat, i – što je još važnije – da će njim upravljati. Ovo je važno stoga što između političkih  partija u Sarajevu i Mostaru, koje treba da politički izglasaju ovaj projekat, i dalje postoji nerazumijevanje koja je uloga američkog investitora – da li je riječ o učešću u projektu s lokalnim igračima, na čemu, očigledno, insistira HDZ BiH, ili se radi o isključivo američkom upravljaču, kao što to “Nezavisnim” tvrde u Ambasadi SAD.

    “SAD smatraju da je gasovod Južna interkonekcija od ključnog značaja za energetsku sigurnost i ekonomski razvoj BiH i cijele regije. Ovaj projekat dodatno jača veze između SAD i naših partnera u BiH. Predsjednik Tramp je jasno poručio: evropski partneri treba da prestanu koristiti rusku energiju”, pojasnili su nam iz Ambasade SAD.

    BiH se nalazi i pred još jednim ključnim pitanjem: S obzirom na to da je EU nepovratno krenula u energetsku tranziciju i smanjivanje zavisnosti od fosilnih goriva, pitanje je na koji način treba prići projektu razvoja buduće gasne infrastrukture.

    Iako se, barem u javnom prostoru, o tome još ne razgovara, moguća su dva puta: Jedan bi predviđao proširenje lokalne distributivne gasne mreže za industriju i stanovništvo, dok bi drugi bio ograničen na smanjivanje zavisnosti od ruskog gasa i podmirivanje postojećih potreba.

    Ako bi BiH krenula u masovnu ekspanziju gasne infrastrukture, neće moći naći finansiranje u EU, a pitanje je da li bi neka buduća američka vlada mogla animirati američke investitore da ulože svoja sredstva, ili da omogući kreditiranje tih projekata. U slučaju da investitora ne bude, BiH bi mogla ostati s velikim dugovima ili nedovršenom infrastrukturom koja neće koristiti nikome.

    Ako bi se ograničila na podmirivanje postojećih potreba, koji iznose oko 250 miliona kubnih metara godišnje, mogla bi učiniti Južnu interkonekciju isplativom i za američke investitore i zadovoljiti domaće potrebe. U tom slučaju, treba pripremiti zakonske prijedloge i otvoriti pravni put da se ovaj projekat realizuje.

    Prema energetskim strategijama EU, Brisel želi gas koristiti kao tranziciono gorivo, odnosno samo most u narednih deceniju do dvije dok se ne izgradi dovoljno obnovljivih kapaciteta, a tehnologija dodatno osavremeni. Ako BiH želi u EU, ona će morati pratiti ove trendove, što znači da gas kao energent mora takođe posmatrati kao prelazno, a ne dugoročno rješenje.

  • Preminuo pukovnik Veljko Brajić: Ranjavan više puta u ratu

    Preminuo pukovnik Veljko Brajić: Ranjavan više puta u ratu

    Pukovnik Vojske Republike Srpske u penziji Veljko Brajić (73) preminuo je danas, 14. januara, nakon kraće i teške bolesti.

     

    Potvrđeno je ovo medijima iz Gradske boračke organizacije Doboj.

    Pukovnik Veljko Brajić je rođen u Sanskom Mostu 28. marta 1953. godine.

    Vojnička karijera

    Po okončanju Odbrambeno-otadžbinskog rata obavljao je dužnost komandanta 1. Dobojske pješadijske brigade Vojske Republike Srpske.

    Od maja do decembra 1992. godine u činu majora obavljao je dužnost načelnika Štaba 6. Sanske lake pješadijske brigade Vojske Republike Srpske.

    Krajem decembra 1992. godine odlazi na dužnost načelnika Štaba Ilijaške brigade.

    Od “Koridora” do odbrane Doboja

    Učestvovao je u operaciji “Koridor-92”, oslobođenju Jajca i Broda, na bihaćkom i gradačačkom ratištu, te odbrani Doboja u jesen 1995. godine.

    Ranjavan je više puta.

    Datum i mjesto sahrane i komemoracije biće naknadno objavljeni.

  • Brisel objavio plan finansiranja Ukrajine: Koliko će koštati građane EU?

    Brisel objavio plan finansiranja Ukrajine: Koliko će koštati građane EU?

    Plan Evropske komisije predstavlja još jedan dokaz da EU direktno finansira produžavanje sukoba, dok se paralelno razmatraju modeli za konfiskaciju ili dugoročno korišćenje ruske državne imovine

    Evropska komisija predstavila je plan prema kojem bi Ukrajina dobila zajam od 90 milijardi evra, namijenjen održavanju funkcionisanja države i nastavku vojnih operacija protiv Rusije, u trenutku kada američka finansijska i vojna pomoć presušuje, piše RT Balkan.

    Prema prijedlogu Brisela, trećina sredstava biće potrošena na redovne budžetske rashode Kijeva, dok će ostatak biti usmjeren na odbranu, tačnije nabavku naoružanja. Iako će formalno prednost imati evropske odbrambene kompanije, Ukrajini se ostavlja mogućnost kupovine oružja i van EU, što uključuje i američke sisteme.

    I to pod jednim uslovom – da ono nije dostupno na evropskom tržištu.

    Ovaj zajam Ukrajini se daje bez kamate, a prema priznanju same Komisije, troškovi zaduživanja će pasti na teret poreskih obveznika EU i teže od tri do četiri milijarde evra godišnje.

    A na leđa građana Evropske unije počeće da padaju za dvije godine. Brisel je ovoj mjeri pribjegao nakon što je propao raniji pokušaj da se direktno koriste zamrznuta ruska državna sredstva.

    Ovaj scenario za finansiranje Ukrajine raspao se pod otporom pojedinih EU članica, a prije svega Belgije, budući da se najveći dio ruske imovine nalazi u finansijskom depozitaru “Јuroklir” u Briselu.

    Kredit, ali bespovratni

    Sada je na djelu trka da se poslanici EU usaglase o konačnom pravnom tekstu koji bi omogućio isplatu u aprilu, što je datum kada presušuje ukrajinska kasa.

    Sastanci zvaničnika EU zaduženih za finansije i odbranu već su zakazani za petak, a Evropski parlament bi mogao po ubrzanoj proceduri da usvoji zajam već naredne nedjelje.

    Ovaj finansijski paket bi bio ključ i za otključavanje vrata Međunarodnog monetarnog fonda, koji, u slučaju dodatnih zajmova, želi da bude siguran da finansije Kijeva nisu preopterećene.

    Iako svaki zajam podrazumijeva i da će u nekom trenutku biti vraćen, u ovom slučaju riječ je najvjerovatnije o bespovratnom kreditu.

    Јer Ukrajina ima obavezu da 90 milijardi evra vrati samo ako dobije poslijeratne reparacije od Rusije – što je, smatra “Politiko”, malo vjerovatan scenario. Ako se to ne dogodi, EU je ostavila otvorena vrata da iskoristi zamrznutu rusku imovinu kako bi sebi nadoknadila gubitak.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen otvoreno je priznala da je cilj paketa jačanje ukrajinske ratne sposobnosti, navodeći da “Ukrajina mora biti u poziciji snage”.

    Šef kijevskog režima Vladimir Zelenski odluku EU vidi kao “presedan koji će uticati i na mirovne pregovore”.

    Oružje mora biti evropsko, osim…

    Odluka Brisela dolazi u trenutku kada Sjedinjene Američke Države, pod administracijom predsednika Donalda Trampa, obustavljaju novu vojnu i finansijsku pomoć Kijevu, čime se teret finansiranja sukoba sve više prebacuje na Evropu.

    Unutar same EU postoje ozbiljna neslaganja: Češka, Mađarska i Slovačka već su saopštile da neće učestvovati u finansiranju zajedničkog duga.

    Francuska zahteva stroga pravila kako bi se sprečilo da evropski novac završi kod američkih proizvođača oružja, dok Nemačka i severnoevropske zemlje insistiraju na većoj fleksibilnosti, uz obrazloženje da se dio ključnih sistema koje koristi Ukrajina uopšte ne proizvodi u Evropi.

    Da bi udovoljila severnoevropskim prestonicama, EK dozvoljava Ukrajini da kupuje specijalizovano oružje proizvedeno van EU ako je ono od vitalnog značaja za odbranu od ruskih snaga.

    To uključuje i američke dalekometne raketne i protivvazdušne sisteme “patriot”.

    Pravila se mogu dodatno ublažiti u slučajevima “hitne potrebe za određenim odbrambenim proizvodom” koji ne može brzo da se isporuči iz Evrope.

    Prema nacrtu u koji je uvid imao “Politiko”, oružje se ne smatra evropskim ako više od 35 odsto njegovih dijelova potiče van Evrope.

    Tri plana za bolje funkcionisanje plana

    A kako bi plan uopšte mogao da funkcioniše, Evropska komisije je pripremila još tri tehnička mehanizma – dva pravna teksta i novi fond.

    Prvi pravni tekst je garancija za dug – EU se zajednički zadužuje, ali ako nešto krene po zlu budžet EU služi kao kolateral i rizik se raspoređuje na sve članice. Osim onih koji su rekli da u ovome neće da učestvuju.

    Drugi ima za cilj izmenu “Fonda za Ukrajinu”, inicijative iz 2023. godine koja uređuje dugoročnu finansijsku podršku Unije Kijevu.

    Komisija će takođe formirati novi fond za pokrivanje troškova zaduživanja prije nego što novi budžet EU stupi na snagu 2028. godine.

    Iako Ukrajina ne plaća kamatu, kamata ipak postoji jer se EU zadužuje na tržištima.

    Dakle, iz tog novog fonda će se plaćati kamate do 2028. Јednostavno rečeno – EU gura trošak u budućnost kako bi izbegla sukobe u sadašnjosti.