VRBAS Media

Autor: INFO

  • Orban: Brisel ignoriše realnost

    Orban: Brisel ignoriše realnost

    Evropska komisija ignorisala je realnost i ishod samita Unije održanog u decembru predstavljanjem novog plana za finansiranje Ukrajine, istakao je premijer Mađarske Viktor Orban.

    – Brisel ne odustaje. Komisija je juče predstavila plan za finansiranje Ukrajine i time ne samo da su gurnuli u stranu ishod samita EU /održanog/ u decembru, već ignorišu i samu realnost – napisao je Orban na Iksu.

    Prema njegovim riječima, u Briselu maštaju o tome da Rusija plati odštetu Ukrajini i još jednom su se obavezali da finansiraju rat i pruže bezuslovnu novčanu pomoć Kijevu.

    – Njih ne zabrinjavaju napredak ruske ratne mašine, teška finansijska situacija Evrope niti stavovi evropskih građana. Oni ostaju posvećeni putu rata. Teško da je u Evropi ostala ijedna vlada koja može da im se suprotstavi. Mađarska je izuzetak – naglasio je Orban.

    On je naveo da je Budimpešta u posljednjih nekoliko godina naučila kako da se zauzme za sebe.

    – Mi smo tokom finansijske krize odabrali ekonomiju zasnovanu na radu i model koji koristi porodicama umjesto mjera štednje. Tokom migrantske krize, zatvorili smo granice i zadržali ilegalne migrante van zemlje. Od početka rata, učinili smo sve moguće da držimo Mađarsku izvan sukoba i njegovog finansiranja – podsjetio je Orban, uz napomenu da Brisel neće dozvoliti da to sve mirno prođe, što dokazuje jučerašnje predstavljanje novog plana za finansiranje Kijeva.

    Orban je naveo da Budimpešta zbog toga pokreće peticiju na državnom nivou, te da će Mađarska ponovo da odoli pritisku iz Brisela.

    – Vjerujemo da se odluke o ratu, miru i našoj budućnosti moraju donositi uz podršku i uključenost našeg naroda. Takav stav ćemo jasno predstaviti Evropi i svijetu – dodao je Orban.

  • Rubio: Nema američkih trupa u Venecueli, ako bude novih operacija obavijestićemo Kongres

    Rubio: Nema američkih trupa u Venecueli, ako bude novih operacija obavijestićemo Kongres

    Državni sekretar SAD Marko Rubio izjavio je danas da trenutno nema američkih vojnih snaga u Venecueli, a da će, ukoliko dođe do promjena, Kongres biti obavješten.

    – Ukoliko dođe do bilo kakvih novih vojnih operacija koje uključuju neprijateljsko angažovanje Oružanih snaga SAD, one će biti preduzete u skladu sa Ustavom Sjedinjenih Država i mi ćemo poslati pisana obavještenja u skladu sa Zakonom o ratnim ovlašćenjima – napisao je Rubio u pismu predsjedavajućem Odbora za spoljne odnose Senata SAD DŽimu Rišu, prenosi En-Bi-Si Njuz.

    Riš je prethodno tražio od Stejt departmenta da pojasni status američkih snaga u Venecueli poslije vojne operacije u kojoj je uhapšen predsjednik te zemlje, Nikolas Maduro i njegova supruga Silija Flores, ranije ovog mjeseca.

    – Molim vas da Kongresu SAD dostavite zvaničnu prepisku kojom se potvrđuje da je operacija ‘Apsolutna odlučnost’ završena i da američko vojno osoblje više nije uključeno u neprijateljsko prisustvo u Venecueli – naveo Riš u pisanom zahtjevu.

    Većina republikanaca u Senatu, uz podršku Trampove administracije, pokušava da nagovori nekoliko republikanskih senatora da povuku podršku rezoluciji kojom bi se ograničile dalje američke vojne akcije u Venecueli bez odobrenja Kongresa. Konačno glasanje moglo bi da se održi već danas.

  • Objavljeni detalji razgovora u Vašingtonu: Suverenitet Grenlanda nije tema

    Objavljeni detalji razgovora u Vašingtonu: Suverenitet Grenlanda nije tema

    Danska i Grenland su spremni da konstruktivno razmotre sve zahtjeve Sjedinjenih Američkih Država u oblasti bezbjednosti, izjavio je šef danskog Ministarstva spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen.- U skladu sa Sporazumom o odbrani iz 1951. godine, Sjedinjene Američke Države već imaju širok vojni pristup Grenlandu i uvijek mogu zatražiti povećanje svog prisustva na ostrvu. Zbog toga bismo željeli da čujemo da li SAD imaju bilo kakve dodatne zahtjeve. U tom smislu, svaki takav zahtjev ćemo konstruktivno razmotriti – rekao je ministar.

    On je istakao da se stavovi Danske i Grenlanda i dalje razlikuju od pozicije SAD, uprkos razgovorima koji su u toku sa Vašingtonom.

    Narušavanje teritorijalnog integriteta Danske i Grenlanda bilo bi potpuno neprihvatljivo, istakao je šef danske diplomatije.

    Rasmusen je priznao da ne zna da li će na kraju biti moguće otkloniti neslaganja sa Sjedinjenim Američkim Državama povodom situacije oko Grenlanda.

  • Tramp: Rečeno mi je da ubistva u okviru gušenja protesta širom Irana jenjavaju

    Tramp: Rečeno mi je da ubistva u okviru gušenja protesta širom Irana jenjavaju

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da mu je rečeno da ubistva u okviru iranskog gušenja protesta širom zemlje jenjavaju i da vjeruje da trenutno ne postoji plan za masovne egzekucije, iako su tenzije između Teherana i Vašingtona i dalje visoke.- Bićemo vrlo uznemireni ako se pogubljenja nastave – poručio je Tramp.

    Upitan ko mu je rekao da su ubistva prestala, Tramp ih je opisao kao “veoma važne izvore sa druge strane”, prenosi Rojters.

    On nije isključio mogućnost američke vojne akcije, rekavši da će “pratiti kako će se proces odvijati”, uz napomenu da je američka administracija dobila “veoma ohrabrujuću poruku” iz Irana.

    Trampove izjave djeluju kao pokušaj da se oprezno ublaže strahovi da bi kriza u Iranu mogla da preraste u širi regionalni sukob, navodi agencija.

    U televizijskom intervjuu u ponedjeljak, Tramp je upozorio da će Sjedinjene Američke Države preduzeti “veoma snažne mjere” ukoliko iranske vlasti nastave sa pogubljenjima demonstranata uhapšenih tokom rasprostranjenih nemira.

    Protesti u Iranu počeli su 28. decembra 2025. godine zbog devalvacije lokalne valute, iranskog rijala, a 8. januara, nakon poziva Reze Pahlavija, sina iranskog šaha, koji je svrgnut 1979. godine, protestni marševi su se intenzivirali širom zemlje.

    Istog dana, internet je isključen, a u nekoliko iranskih gradova, protesti su se pretvorili u sukobe sa policijom i praćeni su skandiranjem protiv iranskog političkog sistema.

    Prijavljeno je da je bilo žrtava i među snagama bezbjednosti i među demonstrantima.

    Iranske vlasti, optužujući SAD i Izrael za orkestriranje nemira, objavile su 12. januara da je situacija stavljena pod kontrolu.

  • Uljepšavanje po hitnom postupku

    Uljepšavanje po hitnom postupku

    Dok se građani suočavaju s rastom cijena i sve težim životnim standardom, Ministarstvo inostranih poslova BiH, na čijem je čelu Elmedin Konaković, odlučilo je da kraj 2025. godine obilježi temeljnim uljepšavanjem vlastitih prostorija.

    Posljednjeg dana decembra 2025. godine, bukvalno u finišu budžetske godine, Konakovićevo ministarstvo potpisalo je niz ugovora sa privatnim firmama, čime su ozvaničeni tenderi vrijedni stotine hiljada maraka javnog novca.

    Spisak poslova ukazuje da se ne radi o hitnim intervencijama, već o sveobuhvatnoj obnovi – od klima uređaja i lifta, preko molerskih radova i novih tepiha, do kancelarijske opreme i materijala.

    Kada se svi ovi ugovori saberu, dolazi se do iznosa od najmanje 366.334 KM bez PDV.

    I to u resoru koji bi, prema zvaničnim nadležnostima, trebalo prvenstveno da jača diplomatsku mrežu, međunarodni položaj BiH i zaštitu interesa građana u inostranstvu.

    Prema dostupnim podacima, samo za radove i opremu koji se odnose na klimatizaciju sklopljena su dva ugovora sa firmom „VD-Mašinske instalacije“ iz Sarajeva.

    Prvi se odnosi na popravku sistema klimatizacije, a njegova vrijednost iznosi 32.800 KM bez PDV, dok je drugi ugovor, zaključen istog dana, 31. decembra 2025. godine, za nabavku, isporuku i ugradnju klima uređaja, vrijedan 41.000 KM bez PDV.

    Ni tehnološko „osvježavanje“ nije izostalo. Firma Godimerc iz Sarajeva dobila je ugovor za nabavku desktop i prenosnih računara vrijedan 34.848 KM bez PDV, kao i dodatnih 4.737 KM bez PDV za nabavku skenera.

    Iako su IT ulaganja u javnim institucijama često opravdavana potrebom modernizacije, ostaje nejasno koliko je postojeća oprema bila dotrajala i da li je zamjena bila nužna upravo u ovom trenutku.

    Jedan od najskupljih pojedinačnih poslova je zamjena lifta u zgradi Ministarstva, za šta je angažovana firma Liftmont iz Sarajeva, a ugovor je težak 71.500 KM bez PDV.

    Paralelno s tim, Ministarstvo je izdvojilo 79.659 KM bez PDV za molersko-farbarske radove, koje će izvoditi firma Neimar iz Sarajeva, dok je za zamjenu tekstilnih podnih obloga – tepiha i etisona potpisan ugovor vrijedan 75.000 KM bez PDV sa firmom Maccao iz Mostara.

    Na kraju, za nabavku kancelarijskog materijala potpisan je ugovor sa firmom Crobox iz Sarajeva, vrijedan 26.675 KM bez PDV.

    Da li je zaista bilo neophodno da se gotovo kompletno uređenje zgrade Ministarstva realizuje baš sada, odnosno da li su prioritet bile nove podne obloge i svježe ofarbani zidovi, ili efikasnija diplomatska služba?

    Ta pitanja, za sada, ostaju bez odgovora, dok Konakovićevo ministarstvo u 2026. godinu ulazi u novom, znatno skupljem ruhu.

     

  • Vukanović žestoko udario po CIK

    Vukanović žestoko udario po CIK

    Nakon što su članovi Centralne izborne komisije BiH donijeli sramnu odluku da ne dozvole upotrebu skenera na ponovljenim predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj, nova nevjerovatna i šokantna odluka.

    Ovo je na svom blogu objavio lider Liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, komentarišući informaciju da je CIK odbacio zahtjev SDS o akreditaciji novih posmatrača na biračkim mjestima na kojima će 8. februara biti ponovljeni prijevremeni izbori za predsjednika Srpske.

    – CIK BiH je donio nevjerovatnu odluku da zabrani akreditaciju novih posmatrača, a sve kako bi SNSD i Siniši Karanu omogućili da ponovo pokradu izbore i preprave izbornu volju građana, kao što se dogodilo na glasanju 23. novembra 2025. godine zbog čega su poništeni izbori – naveo je Vukanović.

    Članovi Centralne izborne komisije BiH, dodao je on, i ovom odlukom “pokazuju svoje pravo lice, da rade u interesu moćnika na vlasti, korumpiranih političara i stranaka, a ne u interesu naroda”.

    – Da im nije za cilj da se utvrdi i odbrani stvarna volja naroda i građana na izborima već da se omogući krađa i davanje lažnog pečata legitimiteta izbornim manipulacijama. Protiv članova Centralne izborne komisije BiH treba podnijeti krivične prijave zbog nesavjesnog rada i zloupotrebe položaja, jer je njihova drskost, oholost, neodgovornost i bezobrazluk prešao sve granice – zaključio je Vukanović.

  • Istekao rok, CIK nije dobio novac za ponovljene izbore

    Istekao rok, CIK nije dobio novac za ponovljene izbore

    Istekao je rok u kojem je Ministarstvo finansija i trezora BiH trebalo obezbijediti 600.000 KM za održavanje ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.

    S obzirom na nametnute odluke od strane visokog predstavnika, koje podrazumijevaju da odluku o isplati novca može potpisati i zamjenik ministra finansija i trezora u slučaju da to ne uradi ministar, može se očekivati da već danas Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora, potpiše takvu odluku.

    Inače, Hasanović je, a nakon što Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, po ranijem zahtjevu CIK-a nije obezbijedio novac za održavanje prijevremenih izbora, takođe potpisao takvu odluku.

    Naime, CIK je odluku o raspisivanju ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske donio zadnji dan stare godine. Po Izbornom zakonu BiH, Ministarstvo finansija i trezora ima rok od 15 dana da obezbijedi taj novac, a taj rok ističe danas.

    Podsjećanja radi, nakon što je Milorad Dodik, tadašnji predsjednik Republike Srpske, osuđen na kaznu zatvora od godinu dana i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, Centralna izborna komisija BiH oduzela mu je mandat predsjednika.

    Nakon toga CIK je donio odluku o održavanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske i zakazao ih za 23. novembar. Na tim izborima najozbiljniji kandidati su bili Siniša Karan (SNSD) i Branko Blanuša (SDS), a CIK je mjesec dana nakon izbora utvrdio da je sa oko 9.500 glasova razlike pobijedio Karan. Da bi ta odluka CIK-a bila konačna, neophodno je da se ti rezultati i potvrde, međutim CIK je nakon utvrđivanja rezultata i nakon žalbi političkih subjekata odlučio da ponovi izbore na 136 biračkih mjesta u 17 lokalnih zajednica.

    Na ponovljenim izborima pravo glasa imaće oko 85.000 građana.

    Najviše nepravilnosti utvrđeno je u Zvorniku, gdje će izbori biti ponovljeni na čak 53 biračka mjesta, a pravo glasa će imati 35.533 birača. Izbori su poništeni i na brojnim biračkim mjestima u Doboju, tačnije na njih 31, a pravo glasa tu ima 17.764 građana.

    U Laktašima izbori su poništeni na 24 biračka mjesta, a u toj lokalnoj zajednici pravo glasa moći će iskoristiti više od 17.000 birača.

    Najveći broj nepravilnosti odnosi se na glasanje birača bez važećih ličnih dokumenata, a sve te nepravilnosti biće proslijeđene Tužilaštvu Bosne i Hercegovine na postupanje.

    Glasa se na istim lokacijama kao i na prošlim izborima

    Izbori će biti ponovljeni 8. februara u vremenu od sedam do 19 časova na osnovu istih izvoda iz Centralnog biračkog spiska koji su korišćeni na poništenim izborima i istih kandidatskih lista za prijevremene izbore za predsjednika Republike.

    Biračka mjesta će se nalaziti na istim lokacijama na kojima su sprovedeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike 23. novembra 2025, s tim da je moguće, uz saglasnost CIK-a, najkasnije do sedam dana prije održavanja ponovnih izbora promijeniti lokaciju određenog biračkog mjesta ukoliko se korišćena lokacija iz objektivnih razloga više ne može koristiti.

  • BiH 30 godina nakon rata nije razgraničila sa komšijama

    BiH 30 godina nakon rata nije razgraničila sa komšijama

    Ni 30 godina nakon rata Bosna i Hercegovina nije uspjela da razgraniči svoju teritoriju sa državama u okruženju.

    Istina, posao sa Crnom Gorom je uglavnom završen sporazumom koji je potpisan u Beču 2015. godine, dok se za ovo pitanje sa Srbijom i Hrvatskom ne nazire rješenje.

    U Izvještaju o radu Državne komisije za granicu BiH za period januar – juni 2025. godine, a koja je zadužena za identifikaciju granice sa susjednim državama, može se zaključiti da nema pomaka na ovom poslu.

    Dvije sjednice: Komisija je, naime, u spomenutom periodu održala dvije sjednice na kojima su razmatrane i analizirane aktivnosti i prijedlozi rješavanja određenih pitanja iz nadležnosti njihovog rada.

    Komisija je, naglašeno je u spomenutom izvještaju, odgovarala na upite ministarstava, institucija i drugih subjekata, koji se tiču pitanja razgraničenja BiH sa susjednim državama.

    “Tako su ‘Ceste Federacije BiH’ uputile zahtjev, a tiče se granične linije između BiH i Hrvatske, na području graničnog prelaza Maljevac. Ministarstvo bezbjednosti BiH zatražilo je informaciju u pogledu protezanja granične linije, na području opštine Velika  Kladuša”, naveli su iz komisije i dodali da su na oba upita odgovorili.

    Kada je u pitanju razgraničenje, kako ističu iz Komisije, sa predstavnicima Crne Gore nastavljeni su razgovori u vezi sa obilježavanjem granične crte između dviju država. “Osnova za vođenje ovih razgovora je Ugovor o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore potpisan u Beču 28. avgusta 2015. godine, a Predsjedništvo BiH je donijelo Odluku o ratifikaciji 18. januara 2016. godine”, ističu iz Komisije.

    Na zajedničkom sastanku, kako dodaju, izraženo je zadovoljstvo dosadašnjim aktivnostima i iskazana spremnost nastavka saradnje i daljih aktivnosti. Međutim…

    Dogovor na čekanju: “Razgovori su zastali, a temeljna prepreka nastavku ovih važnih aktivnosti je davanje saglasnosti Savjeta ministara BiH na imenovanje stručne grupe za učestvovanje u radu zajedničkih radnih tijela za identifikaciju i obilježavanje državne granice sa susjednim zemljama”, navedeno je u Izvještaju o radu Državne komisije za granicu BiH za period januar – juni 2025.

    Na nivou komisija BiH i Crne Gore usvojeni su i potpisani Uputstvo za izradu dokumentacije o državnoj granici, te Uputstvo za obilježavanje državne granice. Pripremljen je i Projektni zadatak “Obilježavanje državne granice između Bosne i Hercegovine i Crne Gore – sektor B”.

    “Jedan od prioriteta je i određivanje tromeđne tačke između BiH, Crne Gore i Hrvatske. Stavovi triju strana su usaglašeni po ovom pitanju, kako u pogledu tehničke dokumentacije, tako i u pogledu predloženog teksta Protokola o određivanju tromeđne tačke između BiH, Crne Gore i Hrvatske”, naglašeno je u izvještaju.

    Komisija iz BiH pritom konstatuje da nije bilo aktivnosti po pitanju rješavanja graničnih pitanja sa Hrvatskom i Srbijom.

    “Napominjemo da je Komisija prema predstavnicima Hrvatske i prema predstavnicima Srbije uputilo pisma namjere o spremnosti nastavka razgovora o granici, ali na adresu Komisije još nisu stigli odgovori”, naveli su iz Državne komisije za granicu BiH.

    Trčanje pred rudu: Niz puta se ovom problematikom bavio novinar Uroš Vukić, koji kaže da ni ostale zemlje u regionu nisu razgraničile sa svojim komšijama.

    “BiH je razgraničila samo sa Crnom Gorom, i tu je istrčala pred rudu. Brojne sporne tačke sa Srbijom i Hrvatskom kada je granica u pitanju ne daju prostora za optimizam i to nije neobično. U Evropi postoje desetine graničnih sporova koji traju decenijama unazad i nema naznaka da će biti riješeni. Primjer je najveći evropski vrh Monblan, koji se nalazi na granici Francuske i Italije, i još se ne zna kojoj zemlji pripada”, ističe Vukić.

    Granica BiH je najduža s Hrvatskom te iznosi 1.001 kilometar, zatim sa Srbijom 302 km i sa Crnom Gorom 225 kilometara.

    Sa Srbijom je, kako su “Nezavisne novine” ranije pisale, problem u četiri tačke, i to hidroelektrane Zvornik i Bajina Bašta, a sporno je i 10 kilometara pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH i opštine Priboj i Rudo.

    Prije nekoliko godina, podsjetimo, članovi Državne komisije za granicu BiH posvađali su se s obzirom na to da je ispred bh. komisije prema Srbiji otišao Protokol o okvirnim kriterijumima za granicu između BiH i Srbije, koji nije bio usaglašen, već su ga članovi Komisije iz FBiH uputili samoinicijativno, bez saglasnosti Komisije.

    Što se tiče granice s Hrvatskom, tu je situacija daleko komplikovanija i od ukupno 1.001 kilometra granice sporne su dvije tačke: granica na moru kod Neuma i na dijelu od Novog Grada do Kozarske Dubice, gdje državna granica više od 15 puta prelazi s jedne na drugu obalu rijeke Une.

  • Tramp: Zelenski glavna prepreka postizanju sporazuma, a ne Putin

    Tramp: Zelenski glavna prepreka postizanju sporazuma, a ne Putin

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je u srijedu da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski glavna prepreka rješavanju četvorogodišnjeg rata u Ukrajini, a da to nije Rusija.

    Kako je ocijenio u intervjuu za Rojters, predsjednik Rusije Vladimir Putin “spreman je da napravi dogovor”, prenosi Tanjug.

    Međutim, na pitanje u čemu je zastoj, Tramp je odgovorio: “Zelenski.”

    “Mislim da je Ukrajina manje spremna da postigne dogovor. Moramo da natjeramo predsjednika Zelenskog da se složi sa tim”, rekao je Tramp.

    Prošle sedmice predsjednik Ukrajine je rekao da Kijev nikada neće biti prepreka miru.

    Zelenski isključuje bilo kakve teritorijalne ustupke.

    Moskvi, navodeći da Kijev nema pravo prema Ustavu zemlje da se odrekne bilo koje teritorije.

  • Slučaj “Viaduct” pada u zaborav, 110 miliona KM otišlo u bespovrat

    Slučaj “Viaduct” pada u zaborav, 110 miliona KM otišlo u bespovrat

    Slučaj “Viaduct”, koji je građane BiH, tačnije Republike Srpske, “olakšao” za oko 110 miliona KM, polako ali sigurno pada u zaborav, pa ga više gotovo niko i ne spominje.

    Pod pritiskom javnosti, prošle godine su se zvaničnici utrkivali u tome ko će žešće tražiti da se ovaj slučaj izvede na čistac, dok danas odzvanja samo ćutanje.

    Svakako posebno zabrinjava zatvorenost Tužilaštva BiH, iz kojeg su ranije tvrdili da rade na predmetu koji se odnosi na ovu ogromnu aferu koja je obilježila 2025. godinu.

    “Šta Tužilaštvo BiH trenutno preduzima u predmetu ‘Viaduct’?”, pitanje je koje smo juče, u srijedu, poslali ovoj pravosudnoj instituciji, ali odgovor nismo dobili.

    OČEKIVANJA: Nenad Grković, član Komisije za borbu protiv korupcije parlamenta BiH, kaže da vlasti odgovara da se o slučaju “Viaduct” ćuti. U ovom slučaju, smatra on, desiće se ona poznata “pojeo vuk magarca”.

    “Iskreno ne očekujem da će tužilaštvo išta uraditi, jer je već odavno pod kontrolom SNSD-a”, kaže Grković za “Nezavisne novine”.

    Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik portala Capital, ističe da zaprepašćuje nemar i nezainteresovanost organa vlasti da se utvrdi odgovornost za taj slučaj u kojem smo ostali bez ogromne svote novca.

    “Nevjerovatno je da izgubimo toliki novac, a da tužilaštvo, koje je samo u naznakama pokrenulo neku površnu istragu, uopšte ne izvještava javnost o tome, te da se ministar finansija, ministar pravde i sam premijer o tome ne oglašavaju i ne pozivaju da se istraži ko je kriv. Sve to opravdano budi sumnju u javnosti da je zapravo u tome učestvovao veći broj ljudi i da se plaše da će se doći do visokopozicioniranih funkcionera na vlasti koji bi se mogli otkriti ako bi se počelo raspetljavati to klupko očitoga kriminala”, rekao je Vukelić.

    POZADINA: Prema njegovim riječima, u najmanju ruku, ako nije kriminal, onda je neznanje, nesposobnost ili je krivica bar tolika da je neko u ovom slučaju, kako kaže, “zaspao za volanom”.

    “U svakom slučaju, i za takvo nešto postoje krivične sankcije, odnosno za nesavjesno poslovanje, koje je propisano Krivičnim zakonikom Republike Srpske”, rekao je Vukelić za “Nezavisne novine”.

    Podsjetimo, ranije saopštene informacije pokazuju da je Međunarodni centar za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID) odlučio da slovenačka kompanija “Viaduct” ima pravo na odštetu od 39,8 miliona evra (77,61 miliona KM), a na kraju je za taj spor isplaćeno 110.688.333 KM i u pitanju su sredstva građana Republike Srpske.

    Suština je u sljedećem: Sud u Vašingtonu je odlučio da tužioci imaju pravo na kamatu nakon donošenja odluke, koja je, ispostaviće se, i obračunata, pa je od građana Republike Srpske, umjesto 77,61 milion KM, izvučeno više od 110 miliona maraka.

    BiH je, podsjećanja radi, obavezana da “Viaductu” isplati odštetu zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.

    POTPIS: BiH je u avgustu 2025. u potpunosti izmirila sva potraživanja slovenačke firme “Viaduct”, jer je prvo na račun isplaćeno 51.388.046 evra, a onda i troškovi postupka u iznosu od 6.024.881 dolar.

    Ugovor o dodjeli koncesija sa preduzećem HES Vrbas, koje je u vlasništvu “Viaducta”, potpisan je 2004. godine i njime je bila planirana izgradnja dvije hidroelektrane, ali je raskinut. Nakon toga “Viaduct” je tužio BiH i dobio spor.

    Pošto je Republika Srpska izbjegavala da ispuni svoju ugovornu obavezu, Kristijan Šmit je u ljeto 2025. nametnuo odluku da se sredstva za isplatu duga “Viaductu” uzmu sa računa rezervi za poravnanja prihoda od putarine.

    Zamjenik ministra finansija i trezora BiH Muhamed Hasanović potom je potpisao odluku kojom je prebačen novac za isplatu duga.