VRBAS Media

Autor: INFO

  • Rizik od nestašice goriva u Crnoj Gori zbog rasta cijena na tržištu

    Rizik od nestašice goriva u Crnoj Gori zbog rasta cijena na tržištu

    Udruženje naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG) upozorilo je na rizik od prekida snabdijevanja gorivom, navodeći da su nabavne cijene, posebno evrodizela, oko 30 odsto više od važećih maloprodajnih cijena u Crnoj Gori.

    Iz Udruženja ističu da aktuelna kretanja na globalnom tržištu nafte i naftnih derivata, izazvana eskalacijom geopolitičkih tenzija i nestabilnosti na Bliskom istoku, već imaju snažan uticaj na rast nabavnih cijena energenata na međunarodnom tržištu.

    Prema njihovim navodima, trenutne nabavne cijene znatno premašuju maksimalne maloprodajne cijene propisane važećom uredbom, zbog čega kompanije posluju sa gubitkom, što dodatno ugrožava kontinuitet snabdijevanja, prenosi RTCG.

    U UNKCG upozoravaju da bi, ukoliko se sukobi i geopolitičke tenzije nastave, a rast cijena energenata potraje, finansijski pritisak na kompanije koje posluju na crnogorskom tržištu mogao ubrzo postati neodrživ.

    U takvom scenariju, kako navode, postoji ozbiljan rizik da će biti ugrožen kontinuitet snabdijevanja tržišta, što bi moglo imati dalekosežne posljedice po privredu, saobraćaj, turizam i svakodnevni život građana.

    Udruženje je pozvalo nadležne institucije da hitno razmotre privremenu deregulaciju cijena naftnih derivata, uključujući smanjenje akciza, kako bi se omogućila brza reakcija sistema na nagle tržišne promjene i očuvala stabilnost snabdijevanja i zaštita potrošača.

    „Bez pravovremene reakcije regulatora, nastavak ovakvog trenda mogao bi dovesti do ozbiljnih poremećaja na tržištu goriva, a u krajnjem slučaju i do ugrožavanja održivosti poslovanja naftnih kompanija koje obezbjeđuju snabdijevanje crnogorske privrede i građana“, poručuju iz Udruženja.

    Prema nezvaničnim informacijama, pojedine pumpe su već ostale bez goriva, dok bi većina ostalih mogla biti pogođena problemima već od sutra.

    Na pumpama širom Podgorice večeras su zabilježene gužve, dok su građani masovno punili rezervoare svojih vozila nakon upozorenja UNKCG i saznanja portala Vijesti da su pojedine pumpe u glavnom gradu već ostale bez goriva.

    Ministar energetike i rudarstva Crne Gore Admir Šahmanović potvrdio je da se od utorka očekuje poskupljenje goriva, ali ne 16 centi po litru dizela kako tvrdi UNKCG, već 14 centi, dok će benzin poskupjeti za šest centi, a ne sedam.

  • Mali: Prosječna plata iznad 1.000 evra obećanje koje je ispunjeno

    Mali: Prosječna plata iznad 1.000 evra obećanje koje je ispunjeno

    Ministar finansija Srbije Siniša Mali izjavio je u emisiji Hit Tvit da je cilj da Srbija do 2035. godine postane zemlja znanja i visokog životnog standarda.

    Mali je podsjetio da je sličan plan predstavljen još 2019. godine, naglasivši da je jedno od najvećih obećanja iz tog perioda već ispunjeno. „Možda najveće obećanje koje smo tada dali bilo je da će u decembru 2025. godine prosječna plata biti preko 1.000 evra, što je i ostvareno“, rekao je Mali.

    Prema njegovim riječima, program koji je juče predstavio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najambiciozniji je do sada.

    „Izlazimo pred javnost sa jasnim ciljem – želimo da našim građanima bude bolje. Riječ je o ogromnom i ambicioznom programu koji direktno utiče na naš BDP“, istakao je Mali, dodajući da se, kako kaže, vodi računa o svakom dinaru.

    On je naveo da je zadatak Ministarstva finansija da obezbijedi sredstva za realizaciju planiranih projekata, dok je na ostalim ministrima da se posvete njihovoj realizaciji.

  • Putin: Kijev grize ruku koja ga hrani

    Putin: Kijev grize ruku koja ga hrani

    Zapad sada žanje ono što je posijao, a umjesto da pas iz poslovice maše repom, ispada obrnuto, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

    Putin je u intervjuu novinaru Pavlu Zarubinu, emitovanom u nedjelju uveče, opisao napad na ruski tanker sa prirodnim gasom u Sredozemnom moru kao “teroristički napad, i to ne prvi” i napomenuo da dolazi u trenutku kada je EU ozbiljno ugrožena obustavom isporuka gasa iz Zaliva.

    – Kijevski režim grize ruku iz koje jede, tj ruku Evropske unije – rekao je Putin, prenosi RT Balkan.

    Brisel daje Ukrajini, dodao je, maltene neograničenu pomoć u novcu i oružju, a kijevski režim im pravi ovakve opasne probleme.

    Rusija, rekao je Putin, ima obavještajna saznanja da Ukrajina u saradnji sa nekim zapadnim službama namjerava da izvrši napade na gasovode “Turski tok” i “Plavi tok”, po istom obrascu kao i napad na “Sjeverni tok” iz 2022.

    – Obavijestili smo naše turske partnere, videćemo šta će se desiti – rekao je ruski predsjednik.

    Ponašanje Kijeva posebno je opasno u trenutku kada je svetsko tržište energenata poremećeno ratom na Bliskom istoku.

    – Sve što se sada dešava, to je greška prevashodno zemalja Zapada – rekao je Putin, od organizovanja puča u Kijevu naovamo.

    Sve je proisteklo od toga, dodao je: i kriza na Krimu i sukob u Donbasu i ruska Specijalna vojna operacija.

    – Zapadne zemlje sada žanju što su posijale – rekao je Putin.

    Upitan da prokomentariše odnos EU prema Kijevu, ruski predsjednik je odgovorio: “Meni se čini da sad imamo slučaj gdje, kako kažu, rep vrti psa, a ne obrnuto”.

  • Zelenski upozorava: Rat na Bliskom istoku može smanjiti podršku Ukrajini

    Zelenski upozorava: Rat na Bliskom istoku može smanjiti podršku Ukrajini

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je zabrinutost da bi eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla skrenuti pažnju međunarodne zajednice sa rata u Ukrajini i dovesti do smanjenja vojne pomoći, posebno kada je riječ o sistemima protivvazdušne odbrane.

    Zelenski je rekao da se nada da sukob na Bliskom istoku neće dugo trajati, naglasivši da svaki rat donosi nove ljudske žrtve.

    „Nadam se da rat na Bliskom istoku neće biti dug, ne samo zato što sam zabrinut za Ukrajinu, već i zato što je svaki izgubljeni ili uništeni ljudski život tragedija“, rekao je Zelenski.

    On je upozorio da bi produženje sukoba moglo dodatno zakomplikovati situaciju, posebno ako se brzo ne postigne primirje ili trajni mirovni sporazum.

    „U međuvremenu ne vidimo napredak u mirovnim pregovorima. Ako se trajni mir ili primirje ne postignu tokom prvih dana sukoba, postoji veliki rizik od njegovog produženja“, naveo je ukrajinski predsjednik.

    Prema njegovim riječima, rat na Bliskom istoku već ima potencijal da utiče na situaciju u Ukrajini jer bi pažnja i resursi zapadnih saveznika mogli biti preusmjereni.

    „Manje fokusa znači manje podrške. Manje podrške znači manje protivvazdušne odbrane“, rekao je Zelenski.

    Govoreći o ulozi Rusije u aktuelnim dešavanjima, Zelenski je optužio Moskvu da pruža podršku iranskom režimu.

    „Rusija pruža pomoć iranskom režimu. Znamo šta je do sada pruženo, iako tačne količine takve pomoći nisu u potpunosti poznate“, rekao je Zelenski.

    Dodao je da, prema dostupnim informacijama, Iran za sada nije u mogućnosti da Rusiji isporuči dodatno naoružanje koje bi moglo biti korišteno u napadima na Ukrajinu.

    „Dobra stvar je što iranski režim, čini se, nije u stanju da Rusiji obezbijedi rakete i neko drugo oružje koje koriste u napadima na Ukrajinu“, zaključio je Zelenski.

  • Najveća rafinerija u Bahreinu u plamenu nakon iranskog napada dronovima

    Najveća rafinerija u Bahreinu u plamenu nakon iranskog napada dronovima

    Rafinerija BAPCO u Bahreinu je pogođena u iranskom napadu dronovima tokom noći, objavili su mediji u Izraelu.

    Na društvenim mrežama se pojavio veliki broj videosnimaka iz Bahreina koji pokazuju ovu rafineriju, najveću u državi, u plamenu.

    Ranije je vlast u ovoj zemlji saopštila da je Iran pokrenuo veliki napad dronovima te da je glavna meta upravo ovaj dio Bahreina gdje se nalazi rafinerija.

    Podsjetimo, prije nekoliko dana, odnosno 5. marta, rafinerija je također bila predmet iranskog napada.

    Iran je takođe napao baze gdje se nalaze vojnici iz Sjedinjenih Američkih Država u Bahreinu i drugim zemljama u regionu, a nakon što su Amerika i Izrael pokrenuli napad na ovu državu 28. februara.

  • Galibaf: Gvozdena kupola više nije prepreka, Iran može udariti gdje god želi

    Galibaf: Gvozdena kupola više nije prepreka, Iran može udariti gdje god želi

    Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Galibaf izjavio je da izraelski sistem protivvazdušne odbrane „Gvozdena kupola“ više ne predstavlja prepreku za iranske napade i poručio da Teheran može pogoditi ciljeve gdje god odluči.

    On je naveo da Iran više nema potrebu da koristi istu intenzivnost napada kao tokom dvanaestodnevnog rata prošle godine, već će, kako je rekao, primjenjivati drugačiju strategiju.

    „Više ne moramo pucati istom jačinom kao tokom 12-dnevnog rata prošle godine. Pokrenućemo manje udara, ali sa većom efikasnošću i preciznošću“, rekao je Galibaf.

    Poručio je da protivnici Irana moraju znati da će svaki potez protiv te zemlje izazvati odgovor.

    „Neprijatelj treba da zna da će, šta god da uradi, dobiti odgovarajući odgovor. Ako neprijatelj započne rat protiv infrastrukture, mi ćemo odmah uzvratiti napadom na njegovu infrastrukturu“, rekao je predsjednik iranskog parlamenta.

    Galibaf je podsjetio i na iskustva američkih vojnih operacija u regionu, navodeći da su se američke snage u Iraku suočavale sa ozbiljnim problemima tokom vojnih akcija.

    „Vidjeli smo u Iraku da su Amerikanci, kada su izvodili operacije helikopterima, bili zarobljeni“, rekao je.

    Na kraju je upozorio da bi svaki pokušaj kopnene invazije na Iran imao ozbiljne posljedice.

    „Ako neprijatelj ikada kroči na iransko tlo, oni sami znaju šta će im iranski narod učiniti“, poručio je Galibaf, dodajući da trenutna vlast u Iranu „nije ni Venecuela, ni Sirija, ni režim Sadama Huseina“.

  • Sin ubijenog ajatolaha preuzima vlast dok rat na Bliskom istoku eskalira

    Sin ubijenog ajatolaha preuzima vlast dok rat na Bliskom istoku eskalira

    Nakon višednevnih spekulacija i čekanja na zvaničnu potvrdu, iranski državni mediji objavili su da je novi vrhovni vođa Irana Mojtaba Khamenei (56), sin ubijenog ajatolaha Alija Khameneija.

    Informaciju je potvrdio i član Iranske skupštine stručnjaka, tijela koje bira vrhovnog vođu, poručivši da će se „Khameneijevo ime kao iranskog vođe nastaviti“. Odluka je bila pod posebnom pažnjom svjetske javnosti, s obzirom na to da je riječ o najvažnijoj političkoj funkciji u Iranu, koja ima presudan uticaj na unutrašnju politiku, spoljnu politiku i vođenje rata.

    Mojtaba Khamenei na čelo Irana dolazi u trenutku intenzivnog sukoba nakon izraelsko-američkih napada na iransku teritoriju. Njegov otac Ali Khamenei ubijen je 28. februara u zračnom napadu na Teheran, prvog dana rata koji se tokom protekle sedmice proširio regionom.

    Tokom napada na kompleks u Teheranu Mojtaba Khamenei izgubio je majku, suprugu i jednu od sestara. U nedjelju su SAD i Izrael izveli nove vazdušne udare na stratešku infrastrukturu u Teheranu i okolini, uključujući skladišta nafte i rafinerije, dok su izraelske snage proširile operacije i van teritorije Irana.

    Iako se nikada nije kandidovao na izborima niti obavljao javnu političku funkciju, Mojtaba Khamenei je godinama važio za jednu od najuticajnijih figura u najužem krugu svog oca. Njegov uticaj prvenstveno se veže za bliske veze sa Korpusom islamske revolucionarne garde (IRGC), najmoćnijom vojnom organizacijom u zemlji, kao i sa dobrovoljačkom paravojnom formacijom Basij.

    U iranskoj politici poznat je po povučenosti iz javnog života, ali i po značajnom uticaju iza kulisa. Njegovo ime se često dovodilo u vezu sa sigurnosnim aparatom i represivnim mjerama tokom protesta 2009. godine, kao i tokom nedavnih nemira početkom ove godine.

    Bivši direktor CIA-e Dejvid Petreus ocijenio je da imenovanje Mojtabe Khameneija ne predstavlja dobru vijest za one koji su očekivali promjene u iranskoj politici.

    „Pretpostavljamo da će biti nastavak onoga što je bio njegov otac, a on je bio vrlo tvrdokorni ideološki klerik“, rekao je Petreus za CNN.

    On je dodao da su se mnogi nadali pragmatičnijem vođi koji bi mogao pokazati veću spremnost na kompromis sa Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući moguće odustajanje od nuklearnog i raketnog programa.

    „To se trenutno ne čini slučajem, osim ako se ne pokaže drugačijim kada zaista preuzme vlast“, rekao je Petreus.

    Skupština stručnjaka je samo jednom ranije birala novog vrhovnog vođu od osnivanja Islamske Republike 1979. godine, kada je Ali Khamenei preuzeo funkciju nakon smrti ajatolaha Ruholaha Homeinija.

  • Nvidia preuzela gotovo potpunu kontrolu nad tržištem grafičkih kartica

    Nvidia preuzela gotovo potpunu kontrolu nad tržištem grafičkih kartica

    Kompanija Nvidia, prema najnovijem izvještaju analitičke kuće Jon Peddie Research, je u četvrtom kvartalu 2025. godine isporučila više od 90 posto svih grafičkih kartica za PC tržište.

    Podaci pokazuju da je Nvidia u posljednjem tromjesečju prošle godine držala čak 94 posto tržišta. Istovremeno, AMD je zabilježio značajan pad te je njegov udio smanjen na svega 5 posto, dok je godinu ranije iznosio oko 15 posto. Intel je zadržao tek simboličan udio od oko 1 posto.

    Grafičke kartice već decenijama predstavljaju jednu od ključnih komponenti u računarima, posebno za gejmere koji traže visoke performanse u modernim igrama. Upravo zbog toga tržište GPU-a predstavljalo je nadmetanje Nvidie, AMD-a i Intela. Međutim, najnoviji podaci sugeriraju da je Nvidia trenutno gotovo bez ozbiljne konkurencije.

    Veliki dio uspjeha kompanije povezuje se s popularnošću GeForce RTX serije grafičkih kartica, dok je početkom 2025. godine predstavljena i nova RTX 50 generacija.

    Paralelno s tržištem gejming hardvera, Nvidia je posljednjih godina snažno ojačala svoju poziciju i u sektoru umjetne inteligencije, gdje isporučuje ključnu infrastrukturu za data centre.

    Kompanija je krajem 2025. godine dodatno iznenadila tržište ulaganjem od pet milijardi dolara u dionice Intela, što je dio šireg strateškog partnerstva između dvije kompanije.

    Ipak, još uvijek je problem nedostatak RAM čipova te je zbog tog problema Nvidia početkom januara potvrdila da obustavlja proizvodnju modela GeForce RTX 5070 Ti.

    Istovremeno, pojavile su se i informacije da bi kompanija mogla ponovo pokrenuti proizvodnju starijeg modela RTX 3060 tokom 2026. godine, kako bi ublažila posljedice nestašice RAM čipova.

  • Dačić izlazi na kućno liječenje

    Dačić izlazi na kućno liječenje

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić sutra će izaći iz bolnice na kućno liječenje.

    Ministar Ivica Dačić se nalazi u bolnici od 25. februara, kada je hospitalizovan zbog obostrane upale pluća, piše Kurir.

    Iste večeri ministar je intubiran i priključen na aparate za disanje, a uz pomoć potpore za disanje je disao sve do 2. marta kada je skinut sa respiratora.

    Istog dana kada je skinut sa respiratora, ministar zdravlja Zlatibor Lončar izjavio je da je zdravstveno stanje ministra unutrašnjih poslova i predsjednika Socijalističke partije Srbije bolje nego što je bilo, dodajući da ima razloga za optimizam, ali i da se nastavljaju mjere intenzivnog liječenja i terapije.

    “Njegovo trenutno stanje je bolje nego što je bilo, što nam daje razlog za optimizam. Ono što je bitno, da predstoji još mnogo rada, nastavljaju se mjere intenzivnog liječenja i primene intenzivne terapije. To je ono što ću reći u ovom momentu, a ljudi koji ga leče će to podrobnije objasniti u toku dana”, rekao je Lončar novinarima nakon obilaska zdravstvene stanice Kumodraž-1, ogranka Doma zdravlja Voždovac.

  • Minić: Građani Hercegovine mogu računati na savremenu zdravstvenu zaštitu

    Minić: Građani Hercegovine mogu računati na savremenu zdravstvenu zaštitu

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić istakao je da ga je obradovala vijest da su u novoj bolnici u Trebinju već uspješno urađeni prvi složeni kardiološki zahvati.

    – To dokazuje da je ova investicija već počela da služi svrsi i da građani Hercegovine mogu računati na savremenu zdravstvenu zaštitu – napisao je Minić na društvenoj mreži Iks.

    U novoj bolnici u Trebinju uspješno su urađeni prvi složeni pregledi i zahvati iz oblasti bolesti srca, što pacijentima iz Hercegovine omogućava da više ne moraju da idu u velike medicinske centre u Foči i Banjaluci.