VRBAS Media

Autor: INFO

  • Uljepšavanje po hitnom postupku

    Uljepšavanje po hitnom postupku

    Dok se građani suočavaju s rastom cijena i sve težim životnim standardom, Ministarstvo inostranih poslova BiH, na čijem je čelu Elmedin Konaković, odlučilo je da kraj 2025. godine obilježi temeljnim uljepšavanjem vlastitih prostorija.

    Posljednjeg dana decembra 2025. godine, bukvalno u finišu budžetske godine, Konakovićevo ministarstvo potpisalo je niz ugovora sa privatnim firmama, čime su ozvaničeni tenderi vrijedni stotine hiljada maraka javnog novca.

    Spisak poslova ukazuje da se ne radi o hitnim intervencijama, već o sveobuhvatnoj obnovi – od klima uređaja i lifta, preko molerskih radova i novih tepiha, do kancelarijske opreme i materijala.

    Kada se svi ovi ugovori saberu, dolazi se do iznosa od najmanje 366.334 KM bez PDV.

    I to u resoru koji bi, prema zvaničnim nadležnostima, trebalo prvenstveno da jača diplomatsku mrežu, međunarodni položaj BiH i zaštitu interesa građana u inostranstvu.

    Prema dostupnim podacima, samo za radove i opremu koji se odnose na klimatizaciju sklopljena su dva ugovora sa firmom „VD-Mašinske instalacije“ iz Sarajeva.

    Prvi se odnosi na popravku sistema klimatizacije, a njegova vrijednost iznosi 32.800 KM bez PDV, dok je drugi ugovor, zaključen istog dana, 31. decembra 2025. godine, za nabavku, isporuku i ugradnju klima uređaja, vrijedan 41.000 KM bez PDV.

    Ni tehnološko „osvježavanje“ nije izostalo. Firma Godimerc iz Sarajeva dobila je ugovor za nabavku desktop i prenosnih računara vrijedan 34.848 KM bez PDV, kao i dodatnih 4.737 KM bez PDV za nabavku skenera.

    Iako su IT ulaganja u javnim institucijama često opravdavana potrebom modernizacije, ostaje nejasno koliko je postojeća oprema bila dotrajala i da li je zamjena bila nužna upravo u ovom trenutku.

    Jedan od najskupljih pojedinačnih poslova je zamjena lifta u zgradi Ministarstva, za šta je angažovana firma Liftmont iz Sarajeva, a ugovor je težak 71.500 KM bez PDV.

    Paralelno s tim, Ministarstvo je izdvojilo 79.659 KM bez PDV za molersko-farbarske radove, koje će izvoditi firma Neimar iz Sarajeva, dok je za zamjenu tekstilnih podnih obloga – tepiha i etisona potpisan ugovor vrijedan 75.000 KM bez PDV sa firmom Maccao iz Mostara.

    Na kraju, za nabavku kancelarijskog materijala potpisan je ugovor sa firmom Crobox iz Sarajeva, vrijedan 26.675 KM bez PDV.

    Da li je zaista bilo neophodno da se gotovo kompletno uređenje zgrade Ministarstva realizuje baš sada, odnosno da li su prioritet bile nove podne obloge i svježe ofarbani zidovi, ili efikasnija diplomatska služba?

    Ta pitanja, za sada, ostaju bez odgovora, dok Konakovićevo ministarstvo u 2026. godinu ulazi u novom, znatno skupljem ruhu.

     

  • Vukanović žestoko udario po CIK

    Vukanović žestoko udario po CIK

    Nakon što su članovi Centralne izborne komisije BiH donijeli sramnu odluku da ne dozvole upotrebu skenera na ponovljenim predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj, nova nevjerovatna i šokantna odluka.

    Ovo je na svom blogu objavio lider Liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, komentarišući informaciju da je CIK odbacio zahtjev SDS o akreditaciji novih posmatrača na biračkim mjestima na kojima će 8. februara biti ponovljeni prijevremeni izbori za predsjednika Srpske.

    – CIK BiH je donio nevjerovatnu odluku da zabrani akreditaciju novih posmatrača, a sve kako bi SNSD i Siniši Karanu omogućili da ponovo pokradu izbore i preprave izbornu volju građana, kao što se dogodilo na glasanju 23. novembra 2025. godine zbog čega su poništeni izbori – naveo je Vukanović.

    Članovi Centralne izborne komisije BiH, dodao je on, i ovom odlukom “pokazuju svoje pravo lice, da rade u interesu moćnika na vlasti, korumpiranih političara i stranaka, a ne u interesu naroda”.

    – Da im nije za cilj da se utvrdi i odbrani stvarna volja naroda i građana na izborima već da se omogući krađa i davanje lažnog pečata legitimiteta izbornim manipulacijama. Protiv članova Centralne izborne komisije BiH treba podnijeti krivične prijave zbog nesavjesnog rada i zloupotrebe položaja, jer je njihova drskost, oholost, neodgovornost i bezobrazluk prešao sve granice – zaključio je Vukanović.

  • Istekao rok, CIK nije dobio novac za ponovljene izbore

    Istekao rok, CIK nije dobio novac za ponovljene izbore

    Istekao je rok u kojem je Ministarstvo finansija i trezora BiH trebalo obezbijediti 600.000 KM za održavanje ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.

    S obzirom na nametnute odluke od strane visokog predstavnika, koje podrazumijevaju da odluku o isplati novca može potpisati i zamjenik ministra finansija i trezora u slučaju da to ne uradi ministar, može se očekivati da već danas Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora, potpiše takvu odluku.

    Inače, Hasanović je, a nakon što Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, po ranijem zahtjevu CIK-a nije obezbijedio novac za održavanje prijevremenih izbora, takođe potpisao takvu odluku.

    Naime, CIK je odluku o raspisivanju ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske donio zadnji dan stare godine. Po Izbornom zakonu BiH, Ministarstvo finansija i trezora ima rok od 15 dana da obezbijedi taj novac, a taj rok ističe danas.

    Podsjećanja radi, nakon što je Milorad Dodik, tadašnji predsjednik Republike Srpske, osuđen na kaznu zatvora od godinu dana i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, Centralna izborna komisija BiH oduzela mu je mandat predsjednika.

    Nakon toga CIK je donio odluku o održavanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske i zakazao ih za 23. novembar. Na tim izborima najozbiljniji kandidati su bili Siniša Karan (SNSD) i Branko Blanuša (SDS), a CIK je mjesec dana nakon izbora utvrdio da je sa oko 9.500 glasova razlike pobijedio Karan. Da bi ta odluka CIK-a bila konačna, neophodno je da se ti rezultati i potvrde, međutim CIK je nakon utvrđivanja rezultata i nakon žalbi političkih subjekata odlučio da ponovi izbore na 136 biračkih mjesta u 17 lokalnih zajednica.

    Na ponovljenim izborima pravo glasa imaće oko 85.000 građana.

    Najviše nepravilnosti utvrđeno je u Zvorniku, gdje će izbori biti ponovljeni na čak 53 biračka mjesta, a pravo glasa će imati 35.533 birača. Izbori su poništeni i na brojnim biračkim mjestima u Doboju, tačnije na njih 31, a pravo glasa tu ima 17.764 građana.

    U Laktašima izbori su poništeni na 24 biračka mjesta, a u toj lokalnoj zajednici pravo glasa moći će iskoristiti više od 17.000 birača.

    Najveći broj nepravilnosti odnosi se na glasanje birača bez važećih ličnih dokumenata, a sve te nepravilnosti biće proslijeđene Tužilaštvu Bosne i Hercegovine na postupanje.

    Glasa se na istim lokacijama kao i na prošlim izborima

    Izbori će biti ponovljeni 8. februara u vremenu od sedam do 19 časova na osnovu istih izvoda iz Centralnog biračkog spiska koji su korišćeni na poništenim izborima i istih kandidatskih lista za prijevremene izbore za predsjednika Republike.

    Biračka mjesta će se nalaziti na istim lokacijama na kojima su sprovedeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike 23. novembra 2025, s tim da je moguće, uz saglasnost CIK-a, najkasnije do sedam dana prije održavanja ponovnih izbora promijeniti lokaciju određenog biračkog mjesta ukoliko se korišćena lokacija iz objektivnih razloga više ne može koristiti.

  • BiH 30 godina nakon rata nije razgraničila sa komšijama

    BiH 30 godina nakon rata nije razgraničila sa komšijama

    Ni 30 godina nakon rata Bosna i Hercegovina nije uspjela da razgraniči svoju teritoriju sa državama u okruženju.

    Istina, posao sa Crnom Gorom je uglavnom završen sporazumom koji je potpisan u Beču 2015. godine, dok se za ovo pitanje sa Srbijom i Hrvatskom ne nazire rješenje.

    U Izvještaju o radu Državne komisije za granicu BiH za period januar – juni 2025. godine, a koja je zadužena za identifikaciju granice sa susjednim državama, može se zaključiti da nema pomaka na ovom poslu.

    Dvije sjednice: Komisija je, naime, u spomenutom periodu održala dvije sjednice na kojima su razmatrane i analizirane aktivnosti i prijedlozi rješavanja određenih pitanja iz nadležnosti njihovog rada.

    Komisija je, naglašeno je u spomenutom izvještaju, odgovarala na upite ministarstava, institucija i drugih subjekata, koji se tiču pitanja razgraničenja BiH sa susjednim državama.

    “Tako su ‘Ceste Federacije BiH’ uputile zahtjev, a tiče se granične linije između BiH i Hrvatske, na području graničnog prelaza Maljevac. Ministarstvo bezbjednosti BiH zatražilo je informaciju u pogledu protezanja granične linije, na području opštine Velika  Kladuša”, naveli su iz komisije i dodali da su na oba upita odgovorili.

    Kada je u pitanju razgraničenje, kako ističu iz Komisije, sa predstavnicima Crne Gore nastavljeni su razgovori u vezi sa obilježavanjem granične crte između dviju država. “Osnova za vođenje ovih razgovora je Ugovor o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore potpisan u Beču 28. avgusta 2015. godine, a Predsjedništvo BiH je donijelo Odluku o ratifikaciji 18. januara 2016. godine”, ističu iz Komisije.

    Na zajedničkom sastanku, kako dodaju, izraženo je zadovoljstvo dosadašnjim aktivnostima i iskazana spremnost nastavka saradnje i daljih aktivnosti. Međutim…

    Dogovor na čekanju: “Razgovori su zastali, a temeljna prepreka nastavku ovih važnih aktivnosti je davanje saglasnosti Savjeta ministara BiH na imenovanje stručne grupe za učestvovanje u radu zajedničkih radnih tijela za identifikaciju i obilježavanje državne granice sa susjednim zemljama”, navedeno je u Izvještaju o radu Državne komisije za granicu BiH za period januar – juni 2025.

    Na nivou komisija BiH i Crne Gore usvojeni su i potpisani Uputstvo za izradu dokumentacije o državnoj granici, te Uputstvo za obilježavanje državne granice. Pripremljen je i Projektni zadatak “Obilježavanje državne granice između Bosne i Hercegovine i Crne Gore – sektor B”.

    “Jedan od prioriteta je i određivanje tromeđne tačke između BiH, Crne Gore i Hrvatske. Stavovi triju strana su usaglašeni po ovom pitanju, kako u pogledu tehničke dokumentacije, tako i u pogledu predloženog teksta Protokola o određivanju tromeđne tačke između BiH, Crne Gore i Hrvatske”, naglašeno je u izvještaju.

    Komisija iz BiH pritom konstatuje da nije bilo aktivnosti po pitanju rješavanja graničnih pitanja sa Hrvatskom i Srbijom.

    “Napominjemo da je Komisija prema predstavnicima Hrvatske i prema predstavnicima Srbije uputilo pisma namjere o spremnosti nastavka razgovora o granici, ali na adresu Komisije još nisu stigli odgovori”, naveli su iz Državne komisije za granicu BiH.

    Trčanje pred rudu: Niz puta se ovom problematikom bavio novinar Uroš Vukić, koji kaže da ni ostale zemlje u regionu nisu razgraničile sa svojim komšijama.

    “BiH je razgraničila samo sa Crnom Gorom, i tu je istrčala pred rudu. Brojne sporne tačke sa Srbijom i Hrvatskom kada je granica u pitanju ne daju prostora za optimizam i to nije neobično. U Evropi postoje desetine graničnih sporova koji traju decenijama unazad i nema naznaka da će biti riješeni. Primjer je najveći evropski vrh Monblan, koji se nalazi na granici Francuske i Italije, i još se ne zna kojoj zemlji pripada”, ističe Vukić.

    Granica BiH je najduža s Hrvatskom te iznosi 1.001 kilometar, zatim sa Srbijom 302 km i sa Crnom Gorom 225 kilometara.

    Sa Srbijom je, kako su “Nezavisne novine” ranije pisale, problem u četiri tačke, i to hidroelektrane Zvornik i Bajina Bašta, a sporno je i 10 kilometara pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH i opštine Priboj i Rudo.

    Prije nekoliko godina, podsjetimo, članovi Državne komisije za granicu BiH posvađali su se s obzirom na to da je ispred bh. komisije prema Srbiji otišao Protokol o okvirnim kriterijumima za granicu između BiH i Srbije, koji nije bio usaglašen, već su ga članovi Komisije iz FBiH uputili samoinicijativno, bez saglasnosti Komisije.

    Što se tiče granice s Hrvatskom, tu je situacija daleko komplikovanija i od ukupno 1.001 kilometra granice sporne su dvije tačke: granica na moru kod Neuma i na dijelu od Novog Grada do Kozarske Dubice, gdje državna granica više od 15 puta prelazi s jedne na drugu obalu rijeke Une.

  • Tramp: Zelenski glavna prepreka postizanju sporazuma, a ne Putin

    Tramp: Zelenski glavna prepreka postizanju sporazuma, a ne Putin

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je u srijedu da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski glavna prepreka rješavanju četvorogodišnjeg rata u Ukrajini, a da to nije Rusija.

    Kako je ocijenio u intervjuu za Rojters, predsjednik Rusije Vladimir Putin “spreman je da napravi dogovor”, prenosi Tanjug.

    Međutim, na pitanje u čemu je zastoj, Tramp je odgovorio: “Zelenski.”

    “Mislim da je Ukrajina manje spremna da postigne dogovor. Moramo da natjeramo predsjednika Zelenskog da se složi sa tim”, rekao je Tramp.

    Prošle sedmice predsjednik Ukrajine je rekao da Kijev nikada neće biti prepreka miru.

    Zelenski isključuje bilo kakve teritorijalne ustupke.

    Moskvi, navodeći da Kijev nema pravo prema Ustavu zemlje da se odrekne bilo koje teritorije.

  • Slučaj “Viaduct” pada u zaborav, 110 miliona KM otišlo u bespovrat

    Slučaj “Viaduct” pada u zaborav, 110 miliona KM otišlo u bespovrat

    Slučaj “Viaduct”, koji je građane BiH, tačnije Republike Srpske, “olakšao” za oko 110 miliona KM, polako ali sigurno pada u zaborav, pa ga više gotovo niko i ne spominje.

    Pod pritiskom javnosti, prošle godine su se zvaničnici utrkivali u tome ko će žešće tražiti da se ovaj slučaj izvede na čistac, dok danas odzvanja samo ćutanje.

    Svakako posebno zabrinjava zatvorenost Tužilaštva BiH, iz kojeg su ranije tvrdili da rade na predmetu koji se odnosi na ovu ogromnu aferu koja je obilježila 2025. godinu.

    “Šta Tužilaštvo BiH trenutno preduzima u predmetu ‘Viaduct’?”, pitanje je koje smo juče, u srijedu, poslali ovoj pravosudnoj instituciji, ali odgovor nismo dobili.

    OČEKIVANJA: Nenad Grković, član Komisije za borbu protiv korupcije parlamenta BiH, kaže da vlasti odgovara da se o slučaju “Viaduct” ćuti. U ovom slučaju, smatra on, desiće se ona poznata “pojeo vuk magarca”.

    “Iskreno ne očekujem da će tužilaštvo išta uraditi, jer je već odavno pod kontrolom SNSD-a”, kaže Grković za “Nezavisne novine”.

    Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik portala Capital, ističe da zaprepašćuje nemar i nezainteresovanost organa vlasti da se utvrdi odgovornost za taj slučaj u kojem smo ostali bez ogromne svote novca.

    “Nevjerovatno je da izgubimo toliki novac, a da tužilaštvo, koje je samo u naznakama pokrenulo neku površnu istragu, uopšte ne izvještava javnost o tome, te da se ministar finansija, ministar pravde i sam premijer o tome ne oglašavaju i ne pozivaju da se istraži ko je kriv. Sve to opravdano budi sumnju u javnosti da je zapravo u tome učestvovao veći broj ljudi i da se plaše da će se doći do visokopozicioniranih funkcionera na vlasti koji bi se mogli otkriti ako bi se počelo raspetljavati to klupko očitoga kriminala”, rekao je Vukelić.

    POZADINA: Prema njegovim riječima, u najmanju ruku, ako nije kriminal, onda je neznanje, nesposobnost ili je krivica bar tolika da je neko u ovom slučaju, kako kaže, “zaspao za volanom”.

    “U svakom slučaju, i za takvo nešto postoje krivične sankcije, odnosno za nesavjesno poslovanje, koje je propisano Krivičnim zakonikom Republike Srpske”, rekao je Vukelić za “Nezavisne novine”.

    Podsjetimo, ranije saopštene informacije pokazuju da je Međunarodni centar za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID) odlučio da slovenačka kompanija “Viaduct” ima pravo na odštetu od 39,8 miliona evra (77,61 miliona KM), a na kraju je za taj spor isplaćeno 110.688.333 KM i u pitanju su sredstva građana Republike Srpske.

    Suština je u sljedećem: Sud u Vašingtonu je odlučio da tužioci imaju pravo na kamatu nakon donošenja odluke, koja je, ispostaviće se, i obračunata, pa je od građana Republike Srpske, umjesto 77,61 milion KM, izvučeno više od 110 miliona maraka.

    BiH je, podsjećanja radi, obavezana da “Viaductu” isplati odštetu zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.

    POTPIS: BiH je u avgustu 2025. u potpunosti izmirila sva potraživanja slovenačke firme “Viaduct”, jer je prvo na račun isplaćeno 51.388.046 evra, a onda i troškovi postupka u iznosu od 6.024.881 dolar.

    Ugovor o dodjeli koncesija sa preduzećem HES Vrbas, koje je u vlasništvu “Viaducta”, potpisan je 2004. godine i njime je bila planirana izgradnja dvije hidroelektrane, ali je raskinut. Nakon toga “Viaduct” je tužio BiH i dobio spor.

    Pošto je Republika Srpska izbjegavala da ispuni svoju ugovornu obavezu, Kristijan Šmit je u ljeto 2025. nametnuo odluku da se sredstva za isplatu duga “Viaductu” uzmu sa računa rezervi za poravnanja prihoda od putarine.

    Zamjenik ministra finansija i trezora BiH Muhamed Hasanović potom je potpisao odluku kojom je prebačen novac za isplatu duga.

  • Skoro trećina osoba porijeklom iz BiH na socijalnoj pomoći

    Skoro trećina osoba porijeklom iz BiH na socijalnoj pomoći

    Američki State Department je juče objavio listu od 75 zemalja čiji građani neće imati priliku u narednom periodu da dobiju imigrantsku vizu za SAD, a na listi se našla i Bosna i Hercegovina.

    Razlog za uključenje BiH na ovu listu može se pronaći u objavi predsjednika SAD-a Donalda Trampa iz 12. januara, kada je on objavio listu na kojoj se vidi koji procenat osoba iz različitih zemalja prima socijalnu pomoć u Americi.

    Na ovoj listi nalaze se i osobe porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a prema toj listi, 32.4 posto osoba iz BiH prima socijalnu pomoć u ovoj zemlji.

    Iako BiH nije pri vrhu po ovoj statistici, ipak se čini da je procenat bio dovoljno visok kako bi se BiH našla na listi država čiji građani u narednom periodu više neće biti u mogućnosti da apliciraju za imigrantske vize.

    Ipak, građani BiH će i dalje moći da apliciraju za druge vrste viza, poput turističkih i studentskih.

    Takođe, riječ je o suspenziji, a ne potpunom ukidanju imigrantskih viza za građane BiH i 74 druge zemlje.

    Podsjetimo, lista obuhvata još: Afganistan, Albaniju, Alžir, Antigvu i Barbudu, Armeniju, Azerbejdžan, Bahame, Bangladeš, Barbados, Bjelorusiju, Belize, Butan, Brazil, Mjanmar, Kambodžu, Kamerun, Zelenortska Ostrva, Kolumbiju, Obalu Slonovače, Kubu, Demokratsku Republiku Kongo, Dominiku, Egipat, Eritreju, Etiopiju, Fidži, Gambiju, Gruziju, Ganu, Grenadu, Gvatemalu, Gvineju, Haiti, Iran, Irak, Jamajku, Jordan, Kazahstan, Kosovo, Kuvajt, Kirgistan, Laos, Liban, Liberiju, Libiju, Sjevernu Makedoniju, Moldaviju, Mongoliju, Crnu Goru, Maroko, Nepal, Nikaragvu, Nigeriju, Pakistan, Republiku Kongo, Rusiju, Ruandu, Sveti Kristofor i Nevis, Svetu Luciju, Sveti Vincent i Grenadini, Senegal, Sijera Leonea, Somaliju, Južni Sudan, Sudan, Siriju, Tanzaniju, Tajland, Togo, Tunis, Ugandu, Urugvaj, Uzbekistan i Jemen.

    Inače, još vrijedi istaći da građani Butana, prema listi koju je objavio Tramp, prednjače po procentu.

    Navodno, 81.4 posto osoba porijeklom iz Butana prima socijalnu pomoć u SAD-u.

    Na vrhu liste nalaze se još Jemen (75.2 posto), Somalija (71.9 posto), Maršalska ostrva (71.4 posto) i Dominikanska Republika (68.1 posto).

  • SAD prodale prvu venecuelansku naftu, vrijednu 500 miliona dolara

    SAD prodale prvu venecuelansku naftu, vrijednu 500 miliona dolara

    Sjedinjene Američke Države završile su prvu prodaju venecuelanske nafte, vredne 500 miliona dolara (429 miliona evra), saopštio je danas zvaničnik administracije američkog predsednika Donalda Trampa.

    Detalji prodaje još nisu otkriveni, iako je zvaničnik rekao da se očekuje veća prodaja u narednim danima i nedjeljama, prenosi CBS njuz.

    Bijela kuća je predstavila strategiju prodaje miliona barela sankcionisane venecuelanske nafte i kontrole prihoda, oslanjajući se na investicije američkih naftnih kompanija kako bi se oživjela naftna infrastruktura zemlje.

    Prihod od prodaje nafte biće podijeljen između Venecuelanaca, američkih kompanija i američke vlade, po nahođenju savezne vlade, saopštila je ranije Bijela kuća.

    Tramp je najavio da će SAD prodati 30 do 50 miliona barela venecuelanske nafte, u partnerstvu sa američkim kompanijama.

    On se prošle nedjelje sastao sa vodećim rukovodiocima američkih naftnih kompanija u Bijeloj kući, sa kojima je razgovarao o njihovim potrebama i zabrinutostima, kao i mogućem ulaganju u Venecuelu.

    Na tom skupu, izvršni direktor EksonMobila, Daren Vuds rekao je Trampu da je imovina njegove kompanije zaplijenjena tokom dva prethodna talasa nacionalizacije u Venecueli, i da bi ponovni ulazak na tržište treći put “zahtijevao neke prilično značajne promene” u odnosu na ono što se “istorijski vidjelo” u toj zemlji, “i kakvo je trenutno stanje”.

    Vuds je nazvao Venecuelu “nepogodnom za ulaganje”, dok se ne izvrše promjene u pravnom sistemu i komercijalnoj strukturi zemlje.

  • Evropski zvaničnici: Intervencija SAD u Iranu mogla bi da počne u roku od 24 sata

    Evropski zvaničnici: Intervencija SAD u Iranu mogla bi da počne u roku od 24 sata

    Dva evropska zvaničnika navela su danas da američka vojna intervencija u Iranu djeluje vjerovatno, pri čemu je jedan od njih rekao da bi do nje moglo doći u naredna 24 sata.

    Neimenovani izraelski zvaničnik, takođe, je izjavio da izgleda da je predsjednik SAD Donald Tramp donio odluku o intervenciji, iako obim i tačan vremenski okvir još nisu poznati, prenosi Rojters.

    Američki zvaničnik, koji nije želio da bude imenovan izjavio je danas da Sjedinjene Američke Države povlače dio osoblja iz ključnih baza na Bliskom istoku, kao mjeru predostrožnosti zbog pojačanih regionalnih tenzija. Katar je saopštio da se smanjenje broja ljudi u bazi Al Udeid, najvećoj američkoj bazi u regionu, sprovodi “kao odgovor na trenutne regionalne tenzije”.

    Tri diplomate su izjavile da je dijelu osoblja naloženo da napusti bazu, ali da za sada nema znakova masovnog premiještanja trupa autobusima ka stadionu ili tržnom centru, kao što se dogodilo nekoliko sati prije iranskog raketnog napada prošle godine.

    Tramp je u više navrata prijetio intervencijom u znak podrške demonstrantima u Iranu, gdje je, prema izvještajima, hiljade ljudi poginulo tokom gušenja protesta protiv klerikalne vlasti.

    I Iran i njegovi zapadni protivnici nemire, koji su počeli prije dvije nedjelje kao protesti zbog teških ekonomskih uslova, a posljednjih dana naglo eskalirali, opisuju kao najnasilnije od Islamske revolucije 1979. godine, kojom je uspostavljen sistem klerikalne vlasti u Iranu.

    Iranski zvaničnik rekao je da je u tim najnovijim nemirima poginulo više od 2.000 ljudi.

    Iranske vlasti optužile su SAD i Izrael da podstiču nemire, koje, kako navode, sprovode naoružani teroristi. Tramp je već danima otvoreno prijetio intervencijom u Iranu, ne iznoseći konkretne detalje.

    U intervjuu za Si-Bi-Es njuz Tramp je juče zaprijetio je veoma snažnim mjerama ukoliko Iran pogubi demonstrante. On je, takođe, pozvao Irance da nastave proteste i preuzmu institucije, poručivši da je “pomoć na putu”.

    Visoki iranski zvaničnik, koji je takođe, govorio pod uslovom da ne bude imenovan, rekao je da je Teheran zatražio od američkih saveznika u regionu da spriječe Vašington da napadne Iran.

    – Teheran je poručio regionalnim zemljama, od Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata do Turske, da će američke baze u tim državama biti napadnute ukoliko SAD gađaju Iran – rekao je zvaničnik.

    Direktni kontakti između iranskog ministra spoljnih poslova Abasa Aragčija i specijalnog izaslanika SAD Stiva Vitkofa su obustavljeni, dodao je on.

    Sjedinjene Države imaju snage širom regiona, uključujući istureno sjedište Centralne komande u bazi Al Udeid u Kataru i sjedište Pete flote američke mornarice u Bahreinu.

  • EU naplaćuje penala za prljavu energiju: Vlasti u BiH ne reaguju

    EU naplaćuje penala za prljavu energiju: Vlasti u BiH ne reaguju

    Evropska unija je od 1. januara ove godine počela naplaćivati penale za “prljavu energiju” na proizvode iz BiH, ali i ostalih zemalja koje nisu članice EU, što bi, smatraju stručnjaci, moglo dovesti do novih poskupljenja, ali domaće vlasti to očigledno ne dotiče, pa još uvijek niko nije ponudio konkretne mjere niti se oglašavao o načinima na koje bi mogli pomoći privrednicima.

    Konkrento, od početka ove godine u BiH je počela primjena Mehanizma za prilagođavanje ugljenika na granici (CBAM), a prema riječima stručnjaka to bi svakako moglo smanjiti konkurentnost domaćih kompanija koje izvoze u EU, ali i dovesti do otpuštanja, smanjenja plata, ali i poskupljenja.

    Ovo se, za sada odnosi na preduzeća koja se bave proizvodnjom cementa, željeza i čelika, aluminija, đubriva, električne energije i vodonika, a kasnije će se širiti i na druge sektore.

    Ekonomista Admir Čavalić ističe da primjena CBAM-a očekivano najveći uticaj ima na izvoznike iz BiH koji se nisu uspjeli organizovati u prelaznom periodu da pređu na alternativne, energetski prihvatljive izvore pri osnovnom baznom kreiranju vlastitog proizvoda.

    „To znači u završnici za izvozni sektor BiH, manju konkurentnost proizvoda koji idu prema EU, što je zabrinjavajuće ako uzmemo u obzir da se 70 odsto spoljno- trgovinske razmjene veže za EU“, kazao je Čavalić za Capital.

    Dodaje da ovo znači povećanje transakcionih troškova,  transportnih troškova, administrativnih troškova i generalno administrativnih poslova vezanih za izvoz.

    „Sve to u konačnici poskupljuje cijene i zato su manje konkurenti naši proizvodi na EU tržištu. To za posljedicu može imati slabiji industrijski rast, pad izvoza, probleme sa izvozom i svakako to se onda reflektuje na domaću privredu da može doći do pada zaposlenosti u tim sektorima , manjeg rasta plata i slično“, naglasio je Čavalić.

    Smatra da će primjena CBAM-a svakako imati uticaja da se radi energetska i zelena transformacija, a, kako kaže, sam CBAM kao sistem daje podsticaje za promjenu ponašanja kompanija na način da vrše potpunu transformaciju vlastitih poslovnih modela u smislu zelene tranzicije.

    Navodi da će se prilagođavanje vršiti na način da se više investira u odgovarajuću tehnologiju.

    „Ono što najviše treba da brine jeste pad konkurentnosti kompanija koje se nisu na vrijeme prilagodile“, upozorio je on.

    Ekonomista Igor Gavran pojašnjava da CBAM, prije svega, pogađa izvoznike u određenim sektorima i njima umanjuje konkurentnost.

    „Ukoliko su imali dovoljno visok profit ranije da mogu umanjiti izvozne cijene do te mjere da im to umanjenje kompenzira novu naknadu ili njihovi uvoznici imaju dovoljno razloga da preferiraju bas njihove proizvode da učine isto sa svojim profitom, konačni efekat bi bio tek smanjenje njihovog profita i ne bi trebalo biti drugih efekata“, kaže Gavran za CAPITAL.

    S druge strane, kako dodaje, to je malo vjerovatno za sve i izglednije je da bar neki u ovom slučaju moraju smanjiti cijene ispod prihvatljivog nivoa odnosno ostvarivati gubitak na izvozu ili će morati prestati s izvozom u EU jer im cijene više neće biti konkurentne.

    „Ako pronađu alternativno tržište izvan EU, to može bit rješenje, ali opet nije vjerovatno za sve. Oni koji istovremeno prodaju svoje proizvode i na domaćem tržištu će vjerovatno povećati cijene za domaće kupce, ukoliko im konkurencija dozvoli, što bi na kraju mogli osjetiti i krajnji kupci“, smatra Gavran.

    Ističe da je moguće rješenje i prelazak na snabdijevanje električnom energijom iz izvora koji se smatraju obnovljivim.

    „Tako je moguće osloboditi se djelimično ili potpuno plaćanja takse. Ako ništa od ovoga nije moguće i izvoznici nemaju načina da premoste ove pritiske za smanjenje cijena i počnu ostvarivati gubitke, onda bi najteže efekte mogli osjetiti njihovi radnici i njihove porodice ukoliko dođe do otpuštanja ili smanjenja plata“, rekao je Gavran.

    Skoko: Ne očekujem poskupljenja u ovoj godini

    Direktor Rudnika i termoelektrane (RiTE) Gacko Maksim Skoko kazao je za CAPITAL da u 2026. godini ne očekuje poskupljenja jer je to još uvijek godina prilagođavanja CBAM-u, te da puna implementacija počinje tek 2027. godine.

    „Od izuzetne važnosti je da donosioci odluka, zakonodavci, ministarstva, parlamenti donesu odgovarajuće odluke koje se tiču domaćeg sistema za trgovinu emisijama takozvanog ITS sistema preko kojeg bi se omogućilo da sve takse ne idu prema Briselu, nego da ostanu unutar države da bi se iz tih sredstava mogle finansirati aktivnosti koje podrazumijevaju tranziciju“, izjavio je Skoko.

    Dodao je da se ne može naglo preći na ovaj sistem i da cijeli taj proces podrazumijeva jednu dobro osmišljenu politiku od strane donosilaca odluka.

    „U 2026. godini ne bi trebalo doći do poskupljenja jer je ovo godina obaveza nekog suštinskog karaktera, ona je u stvari neka prekretnica da bi se u 2027. godini ušlo sa punom implementacijom“, zaključio je Skoko.

    Pojednostavljeno rečeno, ovo znači da EU uvodi carinu na CO2 za robu koja dolazi iz zemalja van EU, ako je proizvedena uz puno zagađenje.