VRBAS Media

Autor: INFO

  • Srbija pred novom nabavkom moćnih kineskih sistema PVO

    Srbija pred novom nabavkom moćnih kineskih sistema PVO

    Ministarstvo odbrane Srbije moglo bi u narednom periodu da nastavi nabavku sistema protivvazduhoplovne odbrane iz Kine.

    To piše specijalizovani vojni magazin Military Watch Magazine, pozivajući se na izvještaje više lokalnih izvora i najave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o skorom potpisivanju novih ugovora za jačanje odbrambenih sposobnosti zemlje.

    Trenutna struktura protivvazduhoplovne odbrane Srbije

    Prema ocjeni ovog magazina, Srbija je među evropskim državama koje se u najvećoj mjeri oslanjaju na raketne sisteme zemlja-vazduh, što je posljedica ograničenih resursa, relativno male lovačke avijacije i potrebe da se vazdušni prostor štiti prije svega kopnenim sistemima PVO.

    Kako navodi Military Watch Magazine, a prenosi beogradska “Politika” okosnicu srpske protivvazduhoplovne odbrane danas čini kineski sistem HQ-22, odnosno njegova izvozna varijanta FK-3, čije su isporuke Srbiji počele u aprilu 2022. godine.

    Pored njega, Vojska Srbije koristi i kineske sisteme HQ-17A, ruske sisteme “Pancir-S”, kao i modernizovane varijante sovjetskog S-125, sistema srednjeg dometa koji, uprkos modernizaciji, ima ograničenja u pogledu mobilnosti i savremene upotrebe.

    Politički i strateški razlozi za saradnju sa Kinom

    Vučić nije precizirao o kojim sistemima je riječ, niti ko će biti dobavljač, ali Military Watch Magazine ocjenjuje da postoji snažna osnova za pretpostavku da će se dalje jačanje srpske PVO mreže oslanjati upravo na kinesku tehnologiju. U tom kontekstu magazin podseća da je saradnja Beograda i Pekinga u oblasti protivvazduhoplovne odbrane već dobila strateški značaj uvođenjem HQ-22/FK-3 u naoružanje, što je Srbiju učinilo prvom evropskom zemljom van NATO struktura koja je operativno uvela kineski sistem te klase.

    Prema analizi Military Watch Magazine, izbor Kine kao partnera nije samo tehničko, već i političko pitanje. Države NATO-a, ocjenjuje magazin, nude ograničeniji spektar kopnenih PVO sistema, uz visoke troškove i znatno manji prostor za samostalno upravljanje kupljenom opremom. Istovremeno, istorijsko iskustvo NATO bombardovanja 1999. godine, kao i uloga zapadnih zemalja u priznavanju jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova, čine zapadnu opremu politički osjetljivim izborom za Beograd.

    Kineski sistemi kao alternativa ruskom naoružanju

    Drugi ključni faktor je pritisak Zapada na Srbiju da ne nastavlja veće nabavke ruskog naoružanja. Upravo zbog toga, piše Military Watch Magazine, kineski sistemi se u Beogradu sve više posmatraju kao realistična alternativa: tehnološki napredna, politički manje rizična od ruske opcije i finansijski prihvatljivija od zapadnih rešenja. Ta procjena posebno dolazi do izražaja u trenutku kada Srbija nastoji da gradi slojevitu PVO mrežu, sposobnu da odgovori na prijetnje od borbenih aviona, krstarećih raketa, bespilotnih letjelica i složenih vazdušnih napada.

    Moguća nabavka sistema dugog dometa HQ-9B

    Jedna od mogućnosti koju Military Watch Magazine izdvaja jeste nabavka sistema HQ-9B, kineskog sistema dugog dometa koji se u vojnim analizama često poredi sa ruskim S-400. Srbija je, kako podsjeća magazin, u prošlosti razmatrala nabavku naprednih ruskih sistema S-300PMU-2 i S-400, a ruski divizion S-400 bio je raspoređen u Srbiji u oktobru 2019. godine radi zajedničkih vježbi. Taj potez je tada široko tumačen kao prilika da se srpske snage bliže upoznaju sa mogućnostima ruskog sistema.

    Međutim, od kupovine S-400 se, prema ocjeni Military Watch Magazine, odustalo prije svega zbog snažnog pritiska Zapada i pretnji ekonomskim sankcijama. U tom smislu, HQ-9B bi mogao da popuni prazninu u planiranoj strukturi srpske protivvazduhoplovne odbrane, nastalu nakon što su planovi o nabavci ruskih sistema dugog dometa praktično stavljeni po strani. Magazin naglašava da nepotvrđeni lokalni izvještaji ukazuju na značajno interesovanje Ministarstva odbrane za ovaj sistem, ali da za sada nema zvanične potvrde da će upravo HQ-9B biti predmet novog ugovora.

    Opcija proširenja postojećih sistema FK-3

    Druga mogućnost, prema istom izvoru, jeste nabavka dodatnih jedinica sistema HQ-22/FK-3, čime bi Srbija proširila pokrivenost teritorije i učvrstila postojeći sloj srednjeg dometa.

    Takav scenario bio bi logičan nastavak već započetog procesa uvođenja kineskih sistema u srpsku PVO, posebno ako se ima u vidu da je HQ-22 mogao da posluži kao prvi korak u upoznavanju Vojske Srbije sa kineskom tehnologijom, komandnim rješenjima i logističkim modelom.

    Ograničenja naprednijih kineskih sistema

    Iako Kina raspolaže i naprednijim sistemima od HQ-9, poput HQ-19 i HQ-29, Military Watch Magazine ocjenjuje da je malo vjerovatno da bi oni bili predmet srpskog interesovanja, jer su namijenjeni prije svega odbrani od strateških balističkih raketa. Glavne pretnje koje se u srpskom slučaju uzimaju u obzir drugačije su prirode: borbena avijacija, krstareće rakete, rakete lansirane iz vazduha i bespilotne letjelice.

    Poseban značaj ove moguće nabavke ogleda se u širem kontekstu modernizacije Vojske Srbije. Beograd posljednjih godina nastoji da kombinuje različite izvore nabavke — kineske PVO sisteme i bespilotne letjelice, ruske sisteme kratkog dometa, zapadne radare i francuske avione “rafal”. Takav pristup odražava težnju Srbije da zadrži vojnu neutralnost i izbegne potpunu zavisnost od jednog dobavljača, ali istovremeno otvara složeno pitanje integracije različitih tehnoloških standarda u jedinstven odbrambeni sistem.

    Regionalni značaj i potencijalni uticaj

    Ukoliko se najave o novim ugovorima pokažu tačnim, Srbija bi mogla da uđe u novu fazu izgradnje slojevite protivvazduhoplovne odbrane. Za Beograd bi to značilo jačanje odvraćanja i veću samostalnost u zaštiti vazdušnog prostora, dok bi za region to bio još jedan signal da se vojni balans na Balkanu sve više oblikuje kroz nabavku visokotehnoloških sistema izvan zapadnog bezbjednosnog kruga.

  • Iran i SAD traže izlaz iz zastoja

    Iran i SAD traže izlaz iz zastoja

    Iranska delegacija očekuje se večeras u Islamabadu, dok se intenziviraju napori da se razbije zastoj u pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.

    Dolazak iranske delegacije u pakistansku prestonicu Islamabad planiran je za večeras, u trenutku kada se nastoji probiti zastoj u pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.

    Najavljeno je da će američki izaslanici tokom vikenda doputovati u Pakistan na nove razgovore o Iranu, čime se dodatno podvlači značaj ove zemlje u aktuelnim nastojanjima da se pronađe izlaz iz trenutne diplomatske blokade.

    Američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner otputovaće sutra u Pakistan kako bi učestvovali u direktnim pregovorima s Iranom, prema saopštenju Bele kuće.

    Portparolka Bele kuće Karolin Livit izjavila je da je Bela kuća „videla određeni napredak“ od strane Iranaca, što potvrđuje i odlazak Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera u Pakistan na razgovore.

    „Svakako smo videli određeni napredak s iranske strane u poslednjih nekoliko dana. Predsednik je ponovo doneo odluku da pošalje Stiva i Džareda da saslušaju Irance, pa ćemo videti šta imaju da kažu“, rekla je novinarima u Beloj kući u petak.

    Teheran je najavio da šalje ministra spoljnih poslova Abasa Aragčija u Pakistan, ali su poluzvanični državni mediji negirali da će razgovarati s Amerikancima.

    Očekuje se da će se tokom boravka delegacija razgovarati o mogućim koracima za smanjenje napetosti i stvaranje uslova za nastavak šireg dijaloga, iako za sada nije objavljen detaljan dnevni red niti konkretni rokovi za eventualni napredak.

    Prema informacijama koje prenosi Si-En-En, poseta dolazi u kontekstu pojačanih diplomatskih aktivnosti i pokušaja da se obnovi komunikacija između Vašingtona i Teherana.

    Pakistan se nameće kao važan posrednički kanal u ovoj fazi procesa, a Islamabad je u prošlosti više puta igrao ulogu domaćina susreta predstavnika različitih strana u regionalnim krizama.

  • Ekskurzija učenika banjalučke škole pod lupom javnosti

    Ekskurzija učenika banjalučke škole pod lupom javnosti

    Planirana maturska ekskurzija učenika banjalučke Tehnološke škole u Italiju, Francusku i Španiju našla se pod lupom javnosti nakon što je grupa roditelja uputila dopis nadležnim institucijama sa zahtjevom za inspekcijski nadzor.

    Dok roditelji sumnjaju u transparentnost izbora agencije i broj obroka, iz uprave škole poručuju da su ispoštovane sve procedure.

    U anonimnom dopisu roditelja/staratelja navodi se da postoji sumnja u netransparentan izbor turističke agencije, te se traži provjera dokumentacije i privremena obustava realizacije putovanja.

    Glavne primjedbe odnose se na dostupnost informacija i strukturu ishrane tokom putovanja koje će trajati 9 dana. Cijena ekskurzije iznosi 1.380 KM.

    – Uočeno je da je za 9 dana puta predviđeno oko 14 obroka, što odstupa od standardnog režima ishrane za višednevne ekskurzije. Takođe, smatramo da Savjet roditelja nije bio adekvatno uključen u proces odlučivanja, te zahtijevamo uvid u sve pristigle ponude i kriterijume po kojima je izabrana agencija – stoji u dopisu roditelja.

    Direktor Tehnološke škole, Dejan Čutura, ističe da je škola uradila sve po pravilima i da su sve zakonske procedure ispoštovane. On je objasnio da škola ne bira agenciju “po želji”, već na osnovu javnog poziva na koji se, u ovom slučaju, javio samo jedan ponuđač.

    Predsjednica Savjeta roditelja, Danijela Šobat, potvrđuje da je upoznata sa situacijom, ali naglašava da lično nije primila žalbe roditelja.

    – Cijene su na nivou svih ostalih škola i na to nismo mogli uticati zbog opšteg poskupljenja goriva i usluga. Što se tiče ishrane, tako je bilo i prethodnih godina. Roditelji su svjesni da je uz samu cijenu aranžmana potreban i određeni džeparac za obroke koji nisu uključeni u program dok su djeca na putu – kaže Danijela Šobat.

    Naglasio je da je tačno  da je ista agencija i ranije organizovala ekskurzije, ali prvenstveno zbog toga što se druge agencije najčešće nisu ni prijavljivale na poziv.

    – Škola nikad nije ograničavala konkurenciju. Čak sam na Savjetu roditelja zamolio da, ukoliko poznaju neku agenciju, sugerišu da se prijave na konkurs kako bismo imali veću konkurenciju i potencijalno nižu cijenu. Đaci su sami, većinski, izabrali upravo ovu destinaciju, koja je najdalja i najkomplikovanija za organizaciju – navodi Čutura za Srpskainfo.

    Povodom primjedbi na broj obroka, direktor pojašnjava da plan putovanja diktira i način ishrane.

    – Program je bio jasan prije potpisivanja ugovora. Tamo gdje su učenici smješteni u hotelu, obroci su obezbijeđeni. Međutim, veliki dio ekskurzije se provodi u putu i tranzitu, kada su predviđene pauze na kojima učenici mogu samostalno nabaviti hranu. To je uobičajena praksa kod ovako dalekih destinacija – dodaje on.

  • Stanivuković raspisao tender za spomenik knezu Lazaru

    Stanivuković raspisao tender za spomenik knezu Lazaru

    Grad Banjaluka na čelu sa gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem planira dati 1,7 miliona KM sa porezom za spomenik kneza Lazara visok osam metara na raskrsnici u banjalučkom naselju Lazarevo.

    Konkretno, grad je raspisao nabavku za izgradnju spomenika knezu Lazaru sa parternim i pejzažnim uređenjem na kružnoj raskrsnici ulica Ivana Gorana Kovačića, Braće Pišteljića, Knjaza Miloša i Bulevar srpske vojske.

    Od ponuđača, osim projekta, traže i izgradnju temelja, postamenta, izradu parternih zidova, ali izradu modela u glini.

    „Livenje modela u bronzi u razmjeri 1:1. Dimenzije izlivenog i montiranog modela moraju da zadovolje minimum 800×372 (visina puta širina), ne računajući postament“, istaknuto je u tenderskoj dokumentaciji.

    Zahtijevaju i transportovanje modela i traže da se obrati pažnja na gabarite samog spomenika i zaštitu elemenata koji se transportuju.

    Naglašavaju da su potrebni i sastavljanje i montaža spomenika na mjestu postavljanja istog.

    Kada su u pitanju tehnička i profesionalna sposobnost od ponuđača traže da je imao uspješno iskustvo u realizaciji jednog ugovora, sa predmetom izgradnje spomenika ili slično, u zadnjih pet godina u minimalnoj ukupnoj vrijednosti od 450.000 KM sa PDV-om.

    Rok za prijem i otvaranje ponuda je 14. maj ove godine, piše Capital.

    Podsjetimo, u Banjaluci je krajem septembra 2024. godine otkriven spomenik kralju Tvrtku Kotromaniću i to u najvećoj kružnoj raskrsnici u blizini tvrđave Kastel.

    U avgustu iste godine je otkriven i spomenik Kulinu banu u centru Banjaluke.

  • Vlada Republike Srpske daje garancije: Bolnice u Gradišci, Prijedoru i Trebinju se zadužuju za više od 10 miliona KM

    Vlada Republike Srpske daje garancije: Bolnice u Gradišci, Prijedoru i Trebinju se zadužuju za više od 10 miliona KM

    Vlada Republike Srpske prihvatila je inicijative da se izdaju garancije bolnicama u Gradišci, Prijedoru i Trebinju za milionska zaduženja kojim bi se refinansirale ranije obaveze.

    Unarednom periodu bi Vlada trebalo da prihvati odluke o zaduženju, a ekonomisti i predstavnici opozicije pitaju: Da li će ovo zaista sanirati stanje u ovim bolnicama ili se ide sa novim zaduženjima u ionako prezaduženom zdravstvu Republike Srpske?

    Zbog ranijih dugova, ide se u nova zaduženja. Tri bolnice u Republici Srpskoj dižu preko 10 miliona maraka za otplatu dugova nastalih u prethodnom periodu.

    Tako je Bolnica Gradiška Vladi podnijela inicijativu da dobije garancije za zaduženje od 4 miliona maraka. Bolnica Doktor Mladen Stojanović u Prijedoru tražila je odobrenje i garancije da se zaduži 3,3 miliona maraka, dok bolnica Sveti arhiđakon Stefan – 9. januar iz Trebinja planira da se zaduži za 3,4 miliona maraka., prenosi BN.

    Sve tri bolnice će se kreditno zadužiti po istim uslovima i sa rokom otplate do 5 godina. Milionska sredstva će ići za podmirivanje starih dugova. Predsjednik Narodnog fronta Jelena Trivić je skeptična – pita ko garantuje da će nakon ovih zaduženja pomenute bolnice izaći u boljem finansijskom stanju?

    – Naš zdravstveni sistem kompletan traži jednu ozbiljnu reformu, a se vidi kako je to nekad Višković govorio gdje to krvari zdravstveni sistem, a odnosilo se na curenje novca jer mnogo sredstava je uloženo u zdravstveni sistem. Novca nije da nema, ali očigledno je druga strana potrošnje i rashoda problematična i tako da iskustveno iz nekog perioda i rada tih bolnica do sada možemo opravdano sumnjati da li će to išta riješiti ili će te ustanove biti samo zaduženije – kaže Trivićeva.

    Vlada je u novembru prošle godine dogovorila način kako da izmiri oko 75 miliona maraka zaostalih poreskih i obaveza prema Fondu zdravstvenog osiguranja za deset medicinskih ustanova u Republici Srpskoj. Nedavno je data saglasnost i na kreditno zaduženje Fonda zdravstvenog osiguranja u iznosu od 155 miliona maraka. Ekonomista Milenko Stanić kaže da je Vlada i ranije davala desetine miliona maraka za bi bolnice mogle da izmiruju poreze i doprinose.

    – A na drugoj strani imate ogromne troškove to je rezultat dakle neplanskog pristupa izgradnji cijelog sistema u ovom slučaju bolnica. Ranije su bili problemi sa neisplaćenim platama i doprinosima. Budžet je nekoliko puta uskakao i pokrivao te troškove računajući da će taj problem nestati i bilo je obećanja resornih ministara da će dugovi bolnica da se saniraju, a evo vidite put kojim se ide je da se stalno iznova prave novi deficiti i da je potrebno promijeniti cijeli sistem funkcionisanja zdravstva – kaže Stanić.

    Nadleženi su ranije poručili da će navedeni krediti biti obezbijeđeni u okviru aranžmana sa Svjetskom bankom i ambiciozno najavili da bi sav dug trebalo da bude izmiren ove godine.

    Stanić upozorava da to neće biti dugoročno ispunjeno ukoliko se ne srežu neopravdani troškovi kao najveći neprijatelj opstanka zdravstvenog sistema,

    Vlast i drugim javnim preduzećima nerijetko daje garancije za dugove, pa tako cijeli sistem opstaje na kreditima kojima se vraćaju stari dugovi.

  • Stevandić sa predstavnicima UDAS-a: Problemi amputiraca rješavati kroz institucije

    Stevandić sa predstavnicima UDAS-a: Problemi amputiraca rješavati kroz institucije

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić razgovarao je sa predstavnicima Udruženja amputiraca Republike Srpske – UDAS o problemima i izazovima sa kojima se suočava ova populacija, sa posebnim akcentom na statusna pitanja, prava i unapređenje njihovog položaja u društvu.

    Tokom sastanka ukazano je na potrebu sistemskog rješavanja pitanja od značaja za amputirce, kroz unapređenje zakonskih rješenja i efikasniju primjenu postojećih propisa. Razgovarano je i o konkretnim prijedlozima koji bi mogli doprinijeti poboljšanju kvaliteta života ove kategorije stanovništva.

    Predstavnici UDAS-a naglasili su da svojim zahtjevima i inicijativama ne žele na bilo koji način da dovedu u nezgodan položaj Republiku Srpsku, kojoj ostaju vjerni, već da se zalažu za institucionalni pristup i rješavanje svih otvorenih pitanja kroz zakonodavni okvir. Istakli su da je dijalog sa institucijama ključan za pronalaženje održivih i pravednih rješenja.

    Na sastanku je izražena spremnost za nastavak saradnje i dalju komunikaciju, kako bi se kroz konstruktivan pristup došlo do konkretnih mjera koje će unaprijediti položaj amputiraca u Republici Srpskoj.

  • FBI i tužilaštvo: SPLC navodno koristio donacije za tajne finansijske operacije

    FBI i tužilaštvo: SPLC navodno koristio donacije za tajne finansijske operacije

    Velika porota u Montgomeriju, Alabama, podigla je optužnicu protiv organizacije Southern Poverty Law Center (SPLC) po 11 tačaka, uključujući navode o prevari putem elektronskih sredstava, davanje lažnih izjava banci osiguranoj na saveznom nivou i zavjeru radi prikrivanja pranja novca, saopštilo je Ministarstvo pravde SAD.

    Prema navodima iz optužnice, koja predstavlja tvrdnje tužilaštva, SPLC se tereti da je u periodu od 2014. do 2023. godine navodno usmjerio više od tri miliona dolara donatorskih sredstava prema pojedincima povezanim sa različitim ekstremističkim grupama, uključujući Kju Kluks Klan, Nacional-socijalistički pokret i druge organizacije tog tipa.

    „SPLC je navodno kreirao lažne i obmanjujuće finansijske strukture kako bi prikrio stvarnu svrhu doniranih sredstava“, navedeno je u optužnici, uz tvrdnje da su sredstva preusmjeravana preko mreže fiktivnih entiteta i bankovnih računa kako bi se prikrili izvor i krajnji korisnici.

    „Donatori su vjerovali da podržavaju borbu protiv ekstremizma, dok su sredstva, prema navodima, korištena na drugačiji način“, izjavio je vršilac dužnosti američkog tužioca Kevin Davidson, ističući da takve aktivnosti, ukoliko se dokažu, narušavaju povjerenje javnosti.

    Iz FBI-ja je saopšteno da je istraga sprovedena uz pomoć Poreske uprave SAD (IRS-CI), a direktor FBI-ja Kash Patel ocijenio je da se radi o „navodnom velikom slučaju prevare“ koji je i dalje predmet istrage.

    Optužnica takođe navodi da je SPLC, prema tvrdnjama tužilaštva, koristio složene finansijske aranžmane kako bi prikrio prirodu transakcija i održao, kako se navodi, obmanjujući sistem donacija.

    Zvaničnici američkog Ministarstva pravde naglasili su da su svi navodi iz optužnice za sada samo tvrdnje, te da će krivična odgovornost, ukoliko je bude, biti utvrđena u sudskom postupku.

  • Princ Hari pozvao SAD da više pomogne Ukrajini, Tramp mu odgovorio

    Princ Hari pozvao SAD da više pomogne Ukrajini, Tramp mu odgovorio

    Princ Hari apelovao je na Vašington da preuzme veću ulogu u pomoći Ukrajini, a predsjednik Donald Tramp uzvratio mu je tvrdnjom da ne predstavlja stavove Ujedinjenog Kraljevstva.

    Tramp je to izjavio juče tokom događaja u Bijeloj kući, odgovarajući na pitanje novinara da li smatra Harijeve komentare prikladnim.

    „Princ Hari – kako je? Molim vas, prenesite mu moje pozdrave“, rekao je Tramp, prenosi Index.hr.

    „Jedno znam sigurno: princ Hari sigurno ne govori u ime Ujedinjenog Kraljevstva. Mislim da ja govorim u ime Ujedinjenog Kraljevstva više nego princ Hari, ali cijenim njegov savjet.“

    Princi je iz nenajavljene posjete Kijevu u četvrtak pozvao Ameriku da pomogne Ukrajini.

    Obraćajući se na Kijevskom bezbjednosnom forumu, Hari je pozvao na odlučnije vođstvo SAD-a, iako nije direktno pomenuo američkog predsjednika.

    „Sjedinjene Države u ovoj priči imaju jedinstvenu ulogu“, rekao je Hari.

    „Ne samo zbog svoje moći, već i zato što je Amerika, kada se Ukrajina odrekla nuklearnog oružja, bila jedan od garanata da će se poštovati njen suverenitet i granice.“

    Pozvao je Vašington na odlučnije djelovanje, naglasivši da je ovo „trenutak za američko vođstvo“ i prilika da SAD pokaže kako može „poštovati svoje međunarodne ugovorne obaveze, ne iz milosrđa, već zbog svoje trajne uloge u globalnoj bezbjednosti i strateškoj stabilnosti“.

    Princ Hari poslao poruku i Putinu
    Hari se obratio i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu s pozivom da okonča rat.

    „Nijedna nacija nema koristi od neprestanog gubitka života kojem svjedočimo. Još uvijek postoji trenutak – i to sada – da se ovaj rat zaustavi, da se spriječi dalja patnja i Ukrajinaca i Rusa te da se odabere drugačiji put“, poručio je.

    Harijeva posjeta Kijevu dogodila se samo nekoliko dana prije zvanične posjete njegovog oca, kralja Čarlsa III Sjedinjenim Američkim Državama, koji je najavljen za period od 27. do 30. aprila.

  • Kakva će biti taktika političara u borbi za glasove na izborima 2026?

    Kakva će biti taktika političara u borbi za glasove na izborima 2026?

    Taktika političara u trci za naklonost birača za predstojeće, opšte izbore u BiH će, manje-više, biti identična kao i prethodnih izbornih ciklusa: red nacionalizma, red populizma i možda tek poneko obećanje.

    Mobilisanje birača
    Politikolog Dragana Delić kaže da je izvjesno da će u predstojećoj izbornoj kampanji u fokusu ostati teme koje tradicionalno imaju snažan mobilizacijski potencijal, poput identitetskih pitanja i političkih odnosa.

    “Takve teme i dalje najlakše dopiru do šireg biračkog tijela i oblikuju dinamiku političke utakmice. Istovremeno, pitanja životnog standarda, odliva mladih i unapređenja institucija biće prisutna, ali često u opštijim okvirima”, kaže Delićeva. Konkretna obećanja će, prognozira ona, postojati, ali će, kako dodaje, nerijetko izostati detaljni planovi njihove realizacije.

    “Zbog toga se može očekivati izvjesna mjera pojednostavljivanja političkih poruka i prilagođavanja široj publici. Ipak, ostaje prostor da dio aktera ponudi sadržajniji i odgovorniji pristup, što bi moglo doprinijeti jačanju povjerenja birača. Nažalost, populizam je kod nas u velikoj mjeri postao neizbježan dio političkog ambijenta”, ističe Delićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Spisak lijepih želja
    Politikolog Nikolina Lozo ističe da će fokus političkih partija u ovogodišnjoj izbornoj kampanji biti, kao i prije, nacionalne teme.

    “Opšti izbori po tome su uvijek prepoznatljivi. Sada će kandidati i političke partije voditi ‘visoku’ politiku. Smatram da se neće mnogo razlikovati od kampanja u posljednoj deceniji. Većina stranka će voditi populističko-nacionalističku kampanju”, kazala je Lozo.

    Vjerovatno je, dodaje ona, da će tu biti i prijedloga za neke velike projekte, što smo imali i u prethodnim godinama.

    “Međutim, mi ne vidimo niti jedan veliki infrastrukturni projekat koji je završen i predizborna obećanja kod nas su spisak lijepih želja. Na kraju, zanimljivo je reći da i većina ljudi u Bosni i Hercegovini više ne vjeruje u predizborna obećanja, čak ih i ismijavaju, bez obzira na to ko ih predloži”, istakla je Lozo za “Nezavisne novine”.

    Izdajnici i plaćenici
    Politička analitičarka Tanja Topić kaže da, više od samih programa i tema koje će biti u kampanji, očekuje reciklažu izbornih obećanja i to upravo od onih koji godinama obećavaju isto, za šta je, kako dodaje, ilustrativan most u Česmi u Banjaluci.

    “Takođe će prevladati identitetska i ideološka pitanja, koja su upakovana u najgrublji oblik sticanja profita. Već sad vidimo u kom pravcu se kreće ideološko oblikovanje, da se gradski oci ustežu da glasno kažu da su partizani oslobodili Banjaluku od fašista. Iz javnog i političkog diskursa su ih potisnuli ustaše, četnici i balije”, ističe Topićeva.

    Tako će, dodaje ona, političari, podilazeći najnižim strastima naroda, u koje se zaklinju, širiti mržnju prema drugim etničkim zajednicama promovišući sebe u iskonske patriote, a sve druge u izdajnike i strane plaćenike.

    “Političko osvješćivanje ovdje ide dosta sporo, jer smo korupciju i kršenje ljudskih prava standardizovali u stil življenja”, kaže Topićeva za “Nezavisne novine”.

    Hoćemo li živjeti bolje
    Novinar Elvir Padalović smatra da nas očekuju teme koje će se najmanje ticati ekonomske budućnosti ovih prostora, hoćemo li živjeti bolje i slično.

    “Sa svih strana ćemo biti bombardovani uzvišenim temama od nacionalnih interesa, prepucavanjima, lažnim obećanjima, i, pretpostavljam, optuživanjem za izdaju i slično… Ne očekujem suštinske teme, već isključivo populizam najgore vrste”, ocjenjuje Padalović u izjavi za “Nezavisne novine”.

    U skladu sa Izbornim zakonom BiH, Centralna izborna komisija BiH raspisuje izbore najmanje 150 dana prije njihovog održavanja i očekuje se da će se to desiti narednog mjeseca. Opšti izbori bi trebalo da budu održani 4. oktobra 2026. godine.

  • Špirić: Nećemo davati legitimitet odlukama koje nisu u skladu sa zakonom i većinskom voljom našeg naroda

    Špirić: Nećemo davati legitimitet odlukama koje nisu u skladu sa zakonom i većinskom voljom našeg naroda

    Nećemo davati legitimitet odlukama koje nisu u skladu sa zakonom i većinskom voljom našeg naroda, rekao je Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, gostujući u Јutarnjem programu RTRS.
    Za ponedjeljak, 27. april predsjedavajući Doma naroda BiH Kemal Ademović zakazao je sjednicu. Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Nikola Špirić obavijestio je Ademovića, da on i delegati Sredoje Nović i Radovan Kovačević neće prisustvovati sjednici.

    – Kolega Ademović već više od pet puta pokušava samoinicijativno da zakaže sjednicu Doma naroda, i tako pokazuje da je on predsjednik, a mi nemamo tu funkciju. On je na taj način sam dao odgovor zašto krši Poslovnik. Od federalne “trojke” dobio je zadatak da se ignoriše srpska većina. Bošnjaci su ostali u ubjeđenju da se treba izgraditi unitarna BiH, pa tako i u Domu naroda, gdje se ignorišu srpska i hrvatska većina – naglasio je Špirić.

    Šiprić je upitao javnost zašto ovakvim stavovima Bošnjaci ugrožavaju evropski put.

    – I ovo je samo priprema za izbore, jer oni žele kadrove Srpske s kojima će uspješno kreirati dešavanja u Domu naroda, pa i u BiH. Dati finansije u ruke neodgovornih političara, to je kao da im date oružje razorne moći. Zašto bi pristali da se mijenja srpska struktura u Savjetu ministara? Svako veče vidite na federalnim medijima srpske predstavnike iz opozicije, ali oni zaboravljaju da su još uvijek opozicija, i da će to ostati i poslije izbora u oktobru – dodao je Špirić.

     

    Špirić kaže da SNSD bira srpski narod na slobodnim izborima i za sada je nezaobilazan faktor u svakoj priči.

    – Cilj je da se iz buduće većine potisne SNSD i HDZ, a da njihovi partneri budu neke manje stranke, kako bi mogli donositi sve odluke i u tome leži njihova želja za dominacijom i unitarizacijom BiH – poručio je Špirić.