VRBAS Media

Autor: INFO

  • Bijela kuća u tajnosti kroji sudbinu Irana

    Bijela kuća u tajnosti kroji sudbinu Irana

    Dok se situacija oko Irana ne stišava, u tišini vašingtonskih kuloara odvijaju se tajni sastanci koji planiraju odrediti budućnost Irana, bez pitanja Iranaca.

    Reza Pahlavi sin svrgnutog šaha pokušava se nametnuti kao “spasitelj” uz blagoslov Trampove administracije, uprkos mračnoj istoriji vlastite porodice i nedostatku stvarne baze u domovini, pišu mediji.

    Proteklog vikenda Stiv Vitkof, specijalni izaslanik Bijele kuće, tajno se sastao s Rezom Pahlavijem, bivšim iranskim prestolonasljednikom u egzilu. Prema pisanju portala Aksios, ovo je prvi sastanak na visokom nivou između iranske opozicije i Trampove administracije od početka protesta prije 15 dana.

    Cilj sastanka je jasan: Pahlavi se pokušava pozicionirati kao “prelazni vođa” u slučaju pada Islamske Republike. No, iza kulisa se nazire opasan presedan, kreiranje lidera izvana, po mjeri zapadnih sila, a ne po volji naroda.

    Pahlavi, koji već dvije sedmice obilazi američke televizijske mreže pozivajući Trampa na intervenciju, dočekao je svoju priliku. Iako je Trampova administracija u početku bila skeptična prema njegovom uticaj, izvještaji o demonstrantima koji uzvikuju Pahlavijevo ime natjerali su Bijelu kuću da preispita strategiju.

    “Došlo je do uspona Pahlavija. Čini se da se to događa organski”, tvrdi neimenovani američki dužnosnik za Aksios.

    Međutim, analitičari upozoravaju na opasnu iluziju. Karim Sadjadpur iz Carnegie Endowmenta ističe da mnogi demonstranti, rođeni nakon 1979., osjećaju nostalgiju za erom koju nikada nisu doživjeli. Pahlavi za njih predstavlja imaginarnu sliku “velikog Irana”, no stvarnost je mnogo kompleksnija. Ankete pokazuju da, iako uživa podršku oko trećine ispitanika, isto toliko Iranaca mu se žestoko protivi, što ga čini figurom koja dijeli, a ne ujedinjuje.

    “Pomoć stiže” ili nova intervencija?

    Donald Tramp je u utorak dolio ulje na vatru porukom Irancima: “Pomoć je na putu”, pozivajući ih da preuzmu vladine institucije. Iako državni sekretar Marko Rubio tvrdi da se trenutno razmatraju “ne-kinetički” (nenasilni) odgovori, Trampova nepredvidivost ostavlja sve opcije otvorenim.

    U tom vakuumu moći, Pahlavi se nudi kao idealan pijun Zapada. Dok Pahlavi poziva na “osvajanje gradova” i prevrat, on to čini iz sigurnosti svog doma u Sjedinjenim Američkim Državama, daleko od Irana. Kritičari ga već dugo optužuju da pokušava kapitalizovati svoje porodično naslijeđe bez preuzimanja stvarnog rizika.

    Veza s Tel Avivom: Kome služi Pahlavi?

    Njegov “legitimitet” opterećen je istorijom. Njegov otac, šah Mohamed Reza Pahlavi, ostao je upamćen ne kao demokrata, već kao autokrata vraćen na vlast nakon zloglasnog puča 1953. godine, kojeg su direktno orkestrirale CIA i MI6 kako bi zaštitile zapadne naftne interese. Sin sada, čini se, igra po istom scenariju, tražeći stranu intervenciju kako bi se domogao trona.

    Možda najkontroverzniji aspekt Pahlavijeve “kampanje” su njegove bliske veze s Izraelom. Tokom 2023. godine, Pahlavi je boravio u zvaničnoj posjeti Izraelu kao gost premijera Benjamina Netanyahua, prenosi Kliks.

  • Kalas: EU sprema sankcije Rusiji i kredit za Ukrajinu

    Kalas: EU sprema sankcije Rusiji i kredit za Ukrajinu

    Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je sinoć da je politika EU dosljedna po pitanju podrške Ukrajini i povećanja troškova ratovanja za Rusiju, te najavila novi, 20. paket sankcija protiv Moskve i kredit od 90 milijardi evra za Kijev u naredne dvije godine.

    Kalas je istakla da će EU Ukrajini odobriti zajam od 90 milijardi evra za finansiranje funkcionisanja države i odbrane, dok se istovremeno radi na 20. paketu sankcija protiv Rusije, koji bi trebalo da bude finalizovan do kraja februara.

    „Predsjednik Rusije Vladimir Putin će pregovore shvatiti ozbiljno samo ako ga na to primoramo“, poručila je Kalas, dodajući da Rusija ima ambicije koje prevazilaze Ukrajinu i da EU mora dodatno da unaprijedi svoju odbrambenu spremnost, navodi se u saopštenju objavljenom na internet stranici Evropske službe za spoljne poslove (EEAS).

    Visoka predstavnica EU naglasila je i da jačanje evropske odbrane nije zamjena za NATO, već doprinos snažnijoj ulozi Evrope unutar Alijanse, uz posebnu zahvalnost njemačkom ministru odbrane Borisu Pistorijusu na ulozi Njemačke u razvoju ključnih vojnih kapaciteta.

    Prema navodima evropskih zvaničnika, Evropska komisija već uveliko radi na nacrtu 20. paketa sankcija, iako formalni razgovori među državama članicama još nisu započeli.

    Očekuje se da paket bude predstavljen u januaru 2026. godine i usvojen do godišnjice početka rata, prenosi Tanjug.

    Iz Brisela poručuju da će novi paket sankcija biti usvojen u kratkom roku i da će predstavljati dio šire strategije EU koja povezuje spoljnopolitičke, bezbjednosne i ciljeve zaštite ljudskih prava.

    U međuvremenu, EU je 23. oktobra usvojila 19. paket sankcija protiv Rusije, koji obuhvata mjere u oblasti energetike, finansija, industrije, transporta, usluga i diplomatije.

    Među ključnim mjerama su zabrana uvoza i transporta ruskog tečnog prirodnog gasa, proširenje zabrana na uvoz ugljovodonika, nove sankcije ruskim i bjeloruskim bankama, kao i prva zabrana pružanja kripto-usluga ruskim državljanima i pravnim licima.

    Sankcije su proširene i na tzv. „flotu iz sjenke“, uz dodavanje 117 brodova na crnu listu, kao i na dodatne kompanije koje, prema navodima EU, podržavaju ruski vojno-industrijski kompleks.

    Uvedena su i ograničenja na izvoz robe i tehnologija koje mogu doprinijeti jačanju ruskih vojnih kapaciteta.

  • Važnom projektu BiH i Hrvatske prijeti fijasko

    Važnom projektu BiH i Hrvatske prijeti fijasko

    Projekt povezivanja Banjaluke i Zagreba novom brzom cestom kod Gradiške prelazi u pravi fijasko, jer ni mjesec dana nakon završetka radova koji su ukupno koštali gotovo sto miliona evra, ova saobraćajnica nije u funkciji.

    Ni na jednoj adresi u BiH – ni u Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, Ministarstvu bezbjednosti BiH, Upravi za indirektno oporezivanje BiH ni njenom upravnom odboru nema informacija da bilo ko radi na tome da se ovaj problem riješi, iako smo ih juče sve kontaktirali.

    I dalje je problem u tome što je Zijad Krnjić, bošnjački član u Upravnom odboru UIO blokirao izmjenu pravilnika kojim bi bilo omogućeno postavljanje službenika Uprave na novi prelaz kod Gradiške na bh. strani, što automatski znači blokiranje brze ceste koju je prije mjesec dana izgradio “Integral”.

    “Hrvatske ceste”, investitor ove saobraćajnice, potvrdile su nam juče da cesta nije otvorena za saobraćaj, iako su s hrvatske strane svi radovi završeni.

    Bošnjaci blokiraju izmjenu pravilnika, jer od RS traže korekciju koeficijenta raspodjele novca za koji tvrde da je trenutno na njihovu štetu. Dodatne komplikacije izaziva osporavanje legitimiteta Vlade Srpske, što takođe otežava zakazivanje nove sjednice. Blokade na evropskom putu takođe otežavaju rješavanje ovog problema, pa se čini da BiH sve više liči na urušenu državu.

    Imajući u vidu da za nekoliko mjeseci počinje izborna kampanja za oktobarske opšte izbore, kada su tenzije inače povišene, teško je očekivati značajniji iskorak u rješavanju nagomilanih problema.

    Nezvanično, sagovornici s kojima smo juče razgovarali su nam rekli da nema ni u izgledu da bi se uskoro nešto počelo rješavati, što znači da će građani BiH i Hrvatske biti uskraćeni korištenja vrlo važne saobraćajnice bez koje ni auto-put Banjaluka – Gradiška nema puni smisao.

    Podsjećanja radi, ova saobraćajnica je projekt na kojem je Republika Srpska najviše radila, i to još od 2005. godine, kada su pokrenuti prvi planovi za izgradnju auto-puta Banjaluka – Gradiška. Hrvatska u svojim planovima vidi povezivanje istoka i juga Hrvatske kroz BiH, gdje bi jedan krak išao putem koridora 5c, čija izgradnja je u toku, ali i preko brze ceste od Viteza ka sjeveru Hrvatske. U perspektivi, plan je da se izgradi auto-put Banjaluka – Split, ali tu su u pitanju dugoročnije projekcije.

    Podsjećanja radi, prvih 4,5 kilometara brze ceste, koja ide od mosta na Savi kod Gradiške do Novog Varoša, završeno je sredinom prošlog mjeseca i tu će se vozači priključivati na postojeću cestu ka Okučanima, i dalje na autoput Zagreb – Beograd.

    Druga dionica ceste je u izgradnji i kada ona bude završena, vozači će se direktno moći priključiti na auto-put sa brze ceste, bez potrebe da prelaze na postojeću sporiju cestu. Obje dionice gradi banjalučko preduzeće “Integral inženjering”.

    Most na Savi, koji povezuje BiH i Hrvatsku, koštao je 19 miliona evra, i platile su ga Hrvatska i BiH, odnosno RS, po principu pola-pola. Radovi na ovom objektu počeli su u oktobru 2019, a završeni u junu 2022. EU je BiH, odnosno RS, dala grant od 6,3 miliona maraka za izgradnju mosta.

    Prvi dio brze ceste od mosta do Novog Varoša dug je četiri kilometara, a cijena iznosi oko 40 miliona evra. Radovi su počeli u februaru 2022.

    Cijena radova na posljednjoj dionici iznosi oko 14 miliona evra, a očekuje se da će taj dio ceste ukupne dužine nešto manje od četiri kilometara biti završen u junu ove godine. Cijena na ovoj dionici je niža, jer je pogodniji teren s obzirom na to da su na prvom dijelu trase izgrađena dva velika nadvožnjaka, od kojih je jedan duži od mosta na Savi.

  • Vozači kamiona traže hitno rješenje statusa u zoni Šengena

    Vozači kamiona traže hitno rješenje statusa u zoni Šengena

    Vozači kamiona iz Bosne i Hercegovine i Srbije najavili su radikalne mjere zbog uvođenja novog Entry-Exit sistema (EES). Prema najavama, 26. januara će svi teretni granični prelazi prema zemljama Šengena biti blokirani, jer novi sistem kontrole migracija direktno ugrožava opstanak transportne industrije i osnovno pravo vozača na rad.

    Gostujući u Jutarnjem programu RTRS-a, predstavnici prevoznika upozorili su da bi, ukoliko se ništa ne preduzme, lanci snabdijevanja mogli potpuno stati već sredinom proljeća.

    Peulić: Brisel ignoriše problem, trećina vozača pred suspenzijom

    Glavni koordinator Konzorcijuma “Logistika BiH” Velibor Peulić ističe da pokušaji rješavanja ovog problema traju već godinu dana, ali bezuspješno.

    “Pisali smo dopise Briselu i našim institucijama, ali od Evropske komisije nismo dobili kredibilno rješenje. Već od 15. januara jedna trećina naših vozača više neće moći raditi, odnosno neće moći ući na prostor Šengena,” upozorio je Peulić za RTRS.

    On dodaje da evropska administracija pokazuje potpuno odsustvo interesa za ovaj problem, navodeći da će o njemu “razmišljati tek u aprilu”, što je za prevoznike prekasno. “Naše institucije nam kažu da će se problem riješiti ulaskom u EU, ali mi do 15. aprila nećemo imati lance snabdijevanja ako se nešto ne promijeni odmah,” jasan je Peulić.

    Mandić: Tranzit nije boravak, a policija na terenu improvizuje

    Predsjednik Udruženja za međunarodni transport Srbije Neđo Mandić naglašava da je ključni problem u pogrešnom tumačenju pravila o boravku unutar Šengenskog prostora. Trenutni propisi ograničavaju boravak na 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana, tretirajući vozače u tranzitu isto kao i turiste ili migrante.

    “Ako kažu da možemo da boravimo 90 dana, mora se pojasniti da li je to tranzit. To se ne može zvati boravkom, jer vozač prođe kroz više zemalja i on je u pokretu,” kaže Mandić.

    On je u Jutarnjem programu RTRS-a ukazao i na haotično stanje na samim granicama, gdje se svaki policijski službenik ponaša drugačije zbog nedostatka jasnih instrukcija.

    “U aprilu će sve stati. Tada će svim vozačima isteći dozvoljeni rok od 90 dana i nećemo imati koga da pošaljemo na put. Ovo se mora riješiti hitno,” zaključio je Mandić.

    Šta donosi blokada?

    Najavljena blokada granica 26. januara predstavlja očajnički potez transportera da skrenu pažnju na neodrživost sistema koji ih izjednačava sa migrantima i onemogućava obavljanje posla od kojeg zavise ekonomije cijelog regiona. Ukoliko Brisel ne ponudi izuzeće za profesionalne vozače, police prodavnica i fabrike širom Balkana, ali i dijela EU, mogle bi se suočiti sa ozbiljnim nestašicama.

  • Knežević: Situacija u Crnoj Gori i dalje napeta, nastavljaju se blokade građana Botuna i Zete

    Knežević: Situacija u Crnoj Gori i dalje napeta, nastavljaju se blokade građana Botuna i Zete

    Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević izjavio je danas da je situacija u Crnoj Gori i dalje napeta i da se nastavljaju blokade građana Botuna i Zete koji se protive gradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, a na Vladu Crne Gore je apelovao da što prije dođe do dijaloga.

    Knežević je rekao da se građani Zete i Botuna ne mire sa odlukom da se nastave radovi na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda protiv čega se na referendumu izjasnilo 98,5 odsto građana.

    On je rekao da su radovi juče nastavljeni i da su građani Botuna i Zete u znak protesta blokirali dva ključna kružna toka u Podgorici.

    – Danas se nastavljaju te blokade i nastavljaće se narednih dana. Zato apelujem na vladu i na glavni grad da što prije dođe do dijaloga ne samo oko Botuna, nego i oko svega onoga što je DNP ispostavio kao zahtjeve, ali i zbog ovoga što se desilo gospodinu (Vladislavu) Dajkoviću koji je suspendovan samo zato što je podržao građane Zete u njihovoj pravednoj borbi za zdravu životnu sredinu – rekao je Knežević za TV Prva.

    Ocijenio je da je Crna Gora ušla u još jednu godinu nestabilnosti i da parlamentarna većina, koliko god izgledala stabilno, vrlo lako može da se “rasprši” ukoliko ne bude spremnosti za dijalog i za dogovor.

    Naveo je da se očekuje sjednica Vlade Crne Gore na kojoj će predstavnici DNP predložiti da srpski jezik u Ustavu bude normiran kao službeni i izjednačen sa crnogorskim, kao i da se kroz izmjene i dopune Zakona o državnim simbolima trobojka normira kao narodna zastava.

    Knežević je naveo da DNP zahtijeva i da dođe do izmjena i dopuna Zakona o državljanstvu kako bi, kako je rekao, desetine hiljada građana koji su rođeni u Crnoj Gori, a koji su izgubili državljanstvo 2005. i 2006. godine zato što su živjeli u Srbiji, konačno dobili državljanstvo.

    – Kao što to državljanstvo imaju i građani, odnosno državljani Albanije, državljani Hrvatske i mnogi drugi. Zavisno od te inicijative i zavisno od njihovog odnosa, DNP će ili napustiti vladu ukoliko te inicijative ne budu prihvaćene, napustiće izvršnu vlast u Podgorici. Ukoliko vlada to prihvati, tražićemo jasne rokove i jasnu definiciju kada može doći do realizacije svih ovih naših inicijativa – rekao je Knežević.

    Podsjetio je da parlamentarnu većinu čine 52 poslanika, a da je za donošenje Zakona o državljanstvu i Zakona o državnim simbolima dovoljna podrška 41 poslanika.

    – To znači da je dovoljna stranka gospodina (Milojka) Spajića, gospodina (Alekse) Bečića i naše koalicije da izglasaju ove izmjene, i to je sad sve stvar dobre volje i želje da se srpski narod najzad u Crnoj Gori u identitetskom i ideološkom smislu osjeti državotvornim kao što je bio kroz vijekove – rekao je Knežević.

    Na pitanje da li je optimista po tom pitanju, Knežević je rekao da do prihvatanja inicijative DNP neće doći ukoliko se odluka bude donosila “u nekoj od ambasada i kod ljudi koji suštinski upravljaju Crnom Gorom kao da su guverneri”.

    – Ali ukoliko Spajić zajedno sa ostalim koalicionim partnerima bude shvatio ozbiljnost ove situacije, vjerujem da možemo doći do rješenja i do dijaloga, ali da to rješenje mora biti oročeno i da nikako ne može biti napravljeno kroz nekakve radne grupe i komisije koje bi se formirale samo da se posao ne završi – zaključio je Knežević.

  • Tadić: Cerić Bošnjacima saopštio istinu – ono što oni nazivaju “bosanskom crkvom” je pravoslavna crkva u srednjovjekovnoj Bosni

    Tadić: Cerić Bošnjacima saopštio istinu – ono što oni nazivaju “bosanskom crkvom” je pravoslavna crkva u srednjovjekovnoj Bosni

    Sigirno je da od Mustafe Cerića nikada ne bismo mogli očekivati da direktno opovrgne falsifikate istorije i da današnjim Bošnjacima saopšti istinu o tome na šta se zapravo odnosi narativ o postojanju “bosanske crkve”, rekao je pravnik Ognjen Tadić.

    Ipak, kako ističe Tadić, prijatno iznenađuje njegovo javno obraćanje u kome nedvosmisleno razjašnjava da je to što se među Bošnjacima naziva srednjovjekovna “bosanska crkva” zapravo pravoslavna crkva u srednjovjekovnoj Bosni.

    – Zaista ne znam da li je Cerićeva potreba da ovo kaže posljedica njegovih godina i potrebe da se rastereti institucionalizovanih laži, te da višedecenijski teret skine sa sopstvene duše, ali je njegova izjava, bez obzira na to što je data u nakardnom kontekstu, vrijedno priznanje da je istorija koja se uči u Federaciji BiH zapravo falsifikovana – napisao je Tadić na Iksu.

    Ističe da ovo priznanje ima još veći značaj, jer dolazi od čovjeka koji je sa važnih društvenih pozicija mogao uticati da se stvori postojeći falsifikovani narativ o istoriji ovog prostora.

  • U Vašingtonu sastanak o Grenlandu

    U Vašingtonu sastanak o Grenlandu

    Šef danske diplomatije Lars Loke Rasmusen potvrdio je da će se danas u Bijeloj kući sastati sa potpredsjednikom SAD DŽej Di Vensom i državnim sekretarom Markom Rubiom, zajedno sa grenlandskom ministarkom Vivijan Mocfelt. Sastanak je zatražila Danska, a domaćin će biti Vens.

    Tenzije su pojačane izjavama Donalda Trampa da će SAD “na ovaj ili onaj način” uzeti Grenland.

    Republikanci najavljuju zakon o aneksiji, dok grenlandski premijer Јens-Frederik Nielsen to odbacuje i poručuje da ostrvo ostaje u uniji s Danskom.

  • Banjaluka uskoro hladnija i prljavija

    Banjaluka uskoro hladnija i prljavija

    Banjaluka bi uskoro mogla postati i prljavija i hladnija, s obzirom na to da gradska vlast na čelu sa Draškom Stanivukovićem uporno ignoriše pozive iz gradske „Čistoće“ i „Eko toplana“ za utvrđivanje novih cijena.

    Nakon što su „Eko Toplane“ otvoreno zaprijetile kako će smanjiti temperature u stanovima koje zagrijavaju, sličan vid protesta spremaju i u „Čistoći“.

    „Ukoliko u narednih deset dana ne dođe do sastanka odvoz smeća će se znatno redukovati, a nakon toga ne isključuje se mogućnost potpune obustave odvoza“, kaže dobro upućen izvor Capital-a.

    On dodaje da „Čistoća“ traži poskupljenje usluga pravdajući to rastom troškova poslovanja.

    Takođe, pozivaju se na Zakon o komunalnim uslugama RS koji daje mogućnost lokalnoj samoupravi da iz budžeta nadoknadi razliku između postojeće i ekonomske cijene komunalne usluge.

    Ono što posebno iritira je da niko iz gradske vlasti, ali ni skupštinske većine koja je takođe vrlo dobro upoznata sa stanjem, nije našao za shodno ni da kontaktira i zakaže sastanak sa predstavnicima ova dva strateški bitna komunalna preduzeća kako bi pokušali doći do rješenje ove situacije.

    Inače, iz banjalučke Čistoće su se krajem prošle godine i zvanično oglašavali poručivši da će se bez pravovremenih odluka nadležnih gradskih institucija dugoročno održavanje komunalnih usluga dovesti u pitanje.

    Na današnje pozive  nisu odgovarali, a na telefon se nije javljao ni gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković. Podsjećamo, Grad ima 30 odsto vlasničkog udjela u „Čistoći“.

    Zahtjev za poskupljenje usluga već dugo pred gradsku vlast pokušavaju da stave i u „Eko Toplanama“, ali za sada bezuspješno.

    Jedino preduzeće kome su odobrene nove cijene je gradski „Vodovod“ kome će građani Banjaluke ubuduće plaćati vodu skuplju za 40 odsto.

     

     

     

     

     

    Naime, mjesec dana je prošlo od posljednjeg poziva iz ovog preduzeća na koji se niko od nadležnih u Gradskoj upravi nije oglasio, zbog čega se uveliko razmišlja u pravcu smanjenog odvoza smeća.

  • Presuda pala zbog sumnjivog alibija iz Hrvatske

    Presuda pala zbog sumnjivog alibija iz Hrvatske

    Oslobađajuća presuda Siniši Šakiću za ubistvo Slaviše Ćuluma ukinuta je zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, što je uticalo na zakonito i pravilno presuđenje.To se navodi u odluci Vrhovnog suda Republike Srpske koji je ukinuo oslobađajuću presudu Šakiću i predmet vratio na novo suđenje Okružnom sudu u Banjaluci.

    Ćulum je iz zasjede izrešetan 15. maja 2020. godine dok se ”golfom 6” kretao putem nedaleko od majčine kuće u Dragočaju kod Banjaluke. Prema optužnici Šakić je zajedno i po dogovoru sa nepoznatom osobom nabavio motocikl koji je koristio za ”izviđanje” terena na kojem su planirali ubisto, kao i automatsko oružje i municiju kojim će izvršiti zločin. Za te potrebe pored puta su prilagodili dvije lokacije u pošumljenom pojasu, koje su koristili za svoje skrivanje i skrivanje motocikla, ta za osmatranje i izvršenje krivičnog djela.

    Vrhovni sud smatra spornim zaključak prvostepene presude da je Šakić učestvovao u pripremi ubistva do 1. maja 2020, kada je te aktivnosti prekinuo i otišao u Hrvatsku kod prijatelja M.V. u Sisak. Ukazuje se da je Šakićev DNK nađen na odlomljenoj grani drveta u blizini mjesta izvršenja krivičnog djela, što ga povezuje sa pripremanjem ubistva, što ne spori ni prvostepena presuda.

    ”Bez obzira na nejasnoće i nedosljednosti u obrazloženju u pogledu pravnog kvalifikovanja tih radnji (pripremanje ili pomaganje) u kojima je prema utvrđenju pobijane presude učestvovao optuženi, tako što je zajedno sa još najmanje dva nepoznata lica učestvovao u osmatranju kretanja oštećenog Slaviše Ćuluma, te sa još najmanje pet NN lica u osmatranju puta neposredno uz mjesto izvršenja krivičnog djela, zaključak pobijane presude da je optuženi odlaskom u Hrvatsku početkom maja 2020. godine, odustao od aktivnosti i prekinuo u pomaganju, ne nalazi uporište u činjeničnoj osnovi pobijane presude”, navodi se u odluci Vrhovnog suda RS.

    Proizvoljna ocjena dokaza

    Sve i da se prihvati da je dokazano da je optuženi otišao u Hrvatsku, Vrhovni sud je stava da to ne isključuje njegovo učešće u pomaganju.

    ”U pobijanoj presudi nije ni utvrđeno kako, kada i kojom prilikom je nastao DNK profil osumnjičenog, pronađen na odlomljenoj grani drveta u neposrednoj blizini mjesta izvršenja krivičnog djela, većinski zastupljen u miješanom DNK profilu najmanje tri lica i to beskontaktni biološki trag od tjelesnih izlučevina koje nisu pronađene, te su zaključci pobijane presude o odustanku optuženog od aktivnosti i pomaganju, proizvoljni, a na šta se ispravno ukazuje žalbom republičkog javnog tužioca”, piše u odluci Vrhovnog suda.

    Alibi nije potkrepljen objektivnim dokazom

    U odluci se navodi da je sporan i alibi koji su optuženom dala tri svjedoka odbrane koji su tvrdili da je Šakić u vrijeme ubistva bio u Sisku.

    ”Svjedočenja u pogledu alibija nisu potkrijepljena nijednim objektivnim materijalnim dokazom, niti snimcima video nadzora iz kafića ”Kubano” u Sisku, a ni zvanično evidentiranim prelaskom državne granice BiH i Hrvatske o navodnom ulasku optuženog u Hrvatsku u maju 2020. godine, za razliku od njegovog izlaska iz Hrvatske 25. maja 2020. godine koji je evidentiran”, navodi se u odluci.

  • Auto-put Banjaluka – Prijedor drastično poskupio

    Auto-put Banjaluka – Prijedor drastično poskupio

    Kineska državna kompanija Shandong Hi-Speed International zatražila je povećanje iznosa za izgradnju autoputa Banjaluka–Prijedor u vrijednosti od gotovo 90 miliona evra.

    Na taj način projekat, koji je prvobitno procijenjen na 297 miliona evra, sada dostiže iznos od skoro 388 miliona.

    Vlada Srpske dala je saglasnost na povećanje, dok finansijski detalji i dalje nisu javno dostupni, prenosi Radio Slobodna Evropa.

    Petlja na ulazu u Prijedor dio je autoputa dužine 40 kilometara, kojim bi trebalo da se povežu Banjaluka i ovaj grad na sjeverozapadu BiH.

    Povećanje na zahtjev investitora

    U trenutku kada je posao dogovoren 2018. godine, vrijednost projekta iznosila je 297 miliona evra.

    Tokom 2025. godine cijena je uvećana za 91 milion evra, čime je cijena po kilometru autoputa porasla sa 7,3 na 9,7 miliona evra.

    Na zahtjev investitora, kineske državne kompanije Shandong Hi-Speed International, povećanje je odobrila Vlada Republike Srpske.

    Kako je navedeno, rast troškova izgradnje autoputa posljedica je značajnog poskupljenja osnovnih građevinskih materijala u poređenju s decembrom 2018. godine, kada je koncesionar dostavio početnu ponudu.

    Podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da su cijene građevinskih materijala u odnosu na 2018. godinu, kada je potpisan ugovor o izgradnji autoputa, u prosjeku povećane za 35,8 odsto.

    Ugovor pod velom tajne

    Pored petlje u Prijedoru, planirana je izgradnja još dvije petlje, kao i niza pratećih objekata.

    Ugovor o koncesiji, potpisan u decembru 2018. godine, gotovo šest godina nije bio dostupan javnosti.

    Objavljen je tek nakon sudskih presuda u februaru prošle godine, po tužbi Centra za životnu sredinu, ali bez finansijskog dijela i detaljne strukture troškova.

    Predstavnici nevladinog sektora navode da kineski investitori uglavnom ne objavljuju detalje ugovora, što je praksa na koju se obavezuju i vlade koje učestvuju u kreditiranju ovakvih projekata.

    Na taj način projekat, koji je prvobitno procijenjen na 297 miliona evra, sada dostiže iznos od skoro 388 miliona.

    Vlada Srpske dala je saglasnost na povećanje, dok finansijski detalji i dalje nisu javno dostupni, prenosi Radio Slobodna Evropa.

    Petlja na ulazu u Prijedor dio je autoputa dužine 40 kilometara, kojim bi trebalo da se povežu Banjaluka i ovaj grad na sjeverozapadu BiH.

    Povećanje na zahtjev investitora

    U trenutku kada je posao dogovoren 2018. godine, vrijednost projekta iznosila je 297 miliona evra.

    Tokom 2025. godine cijena je uvećana za 91 milion evra, čime je cijena po kilometru autoputa porasla sa 7,3 na 9,7 miliona evra.

    Na zahtjev investitora, kineske državne kompanije Shandong Hi-Speed International, povećanje je odobrila Vlada Republike Srpske.

    Kako je navedeno, rast troškova izgradnje autoputa posljedica je značajnog poskupljenja osnovnih građevinskih materijala u poređenju s decembrom 2018. godine, kada je koncesionar dostavio početnu ponudu.

    Podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da su cijene građevinskih materijala u odnosu na 2018. godinu, kada je potpisan ugovor o izgradnji autoputa, u prosjeku povećane za 35,8 odsto.

    Ugovor pod velom tajne

    Pored petlje u Prijedoru, planirana je izgradnja još dvije petlje, kao i niza pratećih objekata.

    Ugovor o koncesiji, potpisan u decembru 2018. godine, gotovo šest godina nije bio dostupan javnosti.

    Objavljen je tek nakon sudskih presuda u februaru prošle godine, po tužbi Centra za životnu sredinu, ali bez finansijskog dijela i detaljne strukture troškova.

    Predstavnici nevladinog sektora navode da kineski investitori uglavnom ne objavljuju detalje ugovora, što je praksa na koju se obavezuju i vlade koje učestvuju u kreditiranju ovakvih projekata.

    Prema informacijama dostupnim iz Vlade Republike Srpske, kineska kompanija će nakon potpisivanja ugovora imati pravo da tokom 30 godina naplaćuje putarinu na autoputu dužine 40 kilometara.

    Pripremni radovi u toku

    Iz Vlade RS navode da će, ukoliko prihod od putarina ne dostigne očekivanih 30 miliona evra godišnje, razlika biti nadoknađena iz budžeta Republike Srpske.

    Radovi na izgradnji autoputa zvanično su započeli u novembru 2021. godine, a tada je najavljeno da će projekat biti završen u roku od tri godine.

    Iz Vlade Srpske tvrde da su pripremni radovi trenutno u toku na više dionica, dok su radovi na petlji kod Prijedora u završnoj fazi.