VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ministarstvo upozorilo: Prijem otpada ne smije da stane, hitno pronađite rješenje

    Ministarstvo upozorilo: Prijem otpada ne smije da stane, hitno pronađite rješenje

    Upozoravamo da je upravljanje otpadom djelatnost od opšteg interesa, te da do pronalaska konačnog rješenja problema, prijem otpada na predmetnu deponiju mora da se kontinuirano odvija, kažu za BL portal u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske komentarišući aktuelna prepucavanja u Banjaluci u vezi sa nastavkom rada deponije u Ramićima.

    “Zahtijevamo da svi nadležni za upravljanje otpadom preduzmu aktivnosti iz svojih nadležnosti te da se hitno iznađe rješenje problema kako u predmetnim lokalnim zajednicama ne bi došlo do ekoloških problema većih razmjera usljed obustavljanja redovnog rada deponije u Ramićima”, ističu iz ovog Ministarstva.

    Navode da je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju upoznato sa problemima sa kojima se susreće preduzeće Dep-ot, koje upravlja Regionalnom deponijom Ramići, ali i sa značajem rada ove deponije, kako za Grad Banjaluku, tako i za opštine i gradove osnivače DEP-OT-a.

    “Imajući u vidu nadležnosti u oblasti zaštite životne sredine, u više navrata smo razgovarali sa svim akterima u aktuelnoj krizi i upućivali na odredbe Zakona o upravljanju otpadom i podzakonske akte, kao i na strateške i planske akte koji propisuju način upravljanja otpadom na teritoriji Republike Srpske”, napominju u Ministarstvu za BL portal.

    Ujedno podsjećaju da su za rješavanje problema od značaja za organizaciju, sprovođenje upravljanja otpadom i daljim koracima na rješavanju trenutne situacije, nadležni osnivači JP „DEP-OT“ d.o.o. Banjaluka odnosno gradovi Banjaluka, Laktaši, Prnjavor i Gradiška i opštine Kotor Varoš, Čelinac, Srbac, Kneževo.

    “Takođe, Zakonom o komunalnim djelatnostima za obezbjeđivanje organizovanog obavljanja komunalnih djelatnosti propisana je nadležnost jedinica lokalne samouprave, tako da Ministarstvo nema nadležnosti ni za osnivanje, ni za upravljanje ni za poslovanje komunalnih preduzeća niti ima nadležnost nad upravljanjem komunalnim otpadom.U skladu sa navedenim, Ministarstvo ne upravlja deponijama, nije nadležno za njihovo otvaranje, a nadzor nad poštovanjem mjera i ispunjenosti uslova propisanim dozvolama, vrši nadležna inspekcija”, objašnjavaju u Ministarstvu.

    Regionalna deponija u Ramićima posjeduje važeću ekološku dozvolu, a JP DEP-OT d.o.o. Banjaluka posjeduje važeću dozvolu za odlaganje otpada.

    Na pitanje da li je AD Čistoća Banjaluka zatražila potrebne ekološke licence za upravljanje otpadom ostali smo uskraćeni za odgovor.

    Podsjećamo, spor između “Čistoće” i “Depota” trajao je godinama. Na kraju je „Dep-ot” po pravosnažnoj presudi obavezan da lokaciju na kojoj otpad odlaže Banjaluka i još sedam lokalnih zajednica do 14. oktobra preda u posjed „Čistoće” koja je u većinskom vlasništvu preduzeća Tržnica, jedne od banjalučkih firmi čiji je vlasnik Mladen Milanović Kaja.

    Gradski menadžer Mirna Savić Banjac juče je rekla da je Čistoća spremna da zadrži sve radnike na deponiji i otkupi opremu od De-pota.

  • Stanivuković ignorisao zaključke Skupštine: Dao Končaru ugovor od 35 miliona KM

    Stanivuković ignorisao zaključke Skupštine: Dao Končaru ugovor od 35 miliona KM

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković ignorisao je zaključke Skupštine grada i negodovanje javnosti te dodijelio firmi „Končar“ iz Hrvatske 35 miliona maraka vrijedan tender za rekonstrukciju javne rasvjete.

    Stanivuković je juče potpisao odluku kojom se prihvata prijedlog Komisije za javne nabavke koja je dala prijedlog da se „Končaru“ dodijeli ugovor, saznaje Capital.

    Ponude firmi „El promet“ i „ABC Solutions“ iz Banjaluke su odbačene kao neprihvatljive.

    Podsjećamo, odbornici Skupštine grada Banjaluka nedavno su usvojili set zaključaka kojima su tražili da se tender obustavi, jer je štetan i jer se njime favorizuje samo jedna kompanija.

    Međutim, prvi čovjek Banjaluke ih je ignorisao.

    Skupština je zaključila i da je tender raspisan suprotno ekonomskoj analizi, a da je gradonačelnik zloupotrijebio svoj položaj zbog čega pozivaju tužilaštvo da ispita ovaj slučaj.

    Podsjećamo, CAPITAL je prvi objavio da zagrebačka firma „Končar“ jedina ispunjava uslove za posao vrijedan 35 miliona maraka, dok banjalučke firme „ABC Solutions“ i „Elektropromet“ koje su se takođe prijavile ne ispunjavaju eliminacioni uslov kojim se traži da u posljednje tri godine imaju promet veći od 60 miliona maraka.

    Takođe, kako smo pisali, prema idejnom projektu i tehno-ekonomskoj analizi opravdanosti koja je urađena u martu ove godine, za adaptaciju i nadogradnju sistema javne rasvjete u Banjaluci potrebno je manje od 13,4 miliona KM.

  • Kremlj: Pregovori o rješavanju ukrajinskog sukoba pauzirani

    Kremlj: Pregovori o rješavanju ukrajinskog sukoba pauzirani

    Došlo je do pauze u procesu pregovora o rješavanju sukoba u Ukrajini, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    Prema njegovim riječima, Kijev ne teži mirovnom procesu, već računa na pozitivnu dinamiku na frontu, ali “stvarno stanje stvari ukazuje na suprotno”. Predstavnici kijevskog režima nisu dali nikakav konkretan odgovor na ruski prijedlog o stvaranju radnih grupa u okviru pregovora, podsjeća Peskov, prenosi RT Balkan.

    Osim toga, ni novi sastanak ruskog i američkog predsjednika Vladimira Putina i Donalda Trampa trenutno nije u planu, a Vašington još uvijek nije reagovao na Putinov prijedlog o Novom START-u.

    – To pitanje sada nije na dnevnom redu – rekao je portparol Peskov novinarima, govoreći o potencijalnom sastanku.

    Putin je prethodno naveo da je Moskva spremna da nastavi da se pridržava ograničenja iz START-a još godinu dana, počev od 5. februara 2026. On je tada istakao da će koraci za poštovanje ograničenja iz START-a biti efikasni ukoliko Sjedinjene Američke Države uzvrate.

    Tramp je zatim izjavio da “prijedlozi ruskog predsjednika Vladimira Putina da se zadrže ograničenja iz START-a zvuče kao dobra ideja”. Međutim, u Moskvi su više puta isticali da Kremlj još nije dobio nikakav odgovor putem diplomatskih kanala.

  • Orban: Briselsko zataškavanje grešaka Fon der Lajen će se nastaviti

    Orban: Briselsko zataškavanje grešaka Fon der Lajen će se nastaviti

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je nakon glasanja o imunitetu nekoliko poslanika Evropskog parlamenta u utorak, da se Brisel sprema da “zataška” greške predsjednice Evropske komisije (EK) Ursule fon der Lajen.
    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je nakon glasanja o imunitetu nekoliko poslanika Evropskog parlamenta u utorak, da se Brisel sprema da “zataška” greške predsjednice Evropske komisije (EK) Ursule fon der Lajen.

    Orban je na Fejsbuku rekao da je Fon der Lajen “ugušila evropsku industriju zelenim politikama”, sklopila “katastrofalan trgovinski sporazum” sa SAD, dozvolila nekontrolisani priliv migranata i finansirala rat između Rusije i Ukrajine više od tri godine, prenio je MTI.

    Mađarski premijer je dodao da će “lijevi liberali” ponovo zaštititi predsjednicu EK, kao što su to učinili za lidera stranke Tisa tokom utorka, i da Brisel koristi zajednički cilj da “veže svaku državu članicu za briselski jaram, uključujući Mađarsku”.

    – Nakon glasanja o imunitetu u utorak, briselsko pranje veša ponovo počinje danas. Ona koja danas treba da se opere nije niko drugi do sama predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen – napisao je Orban na svojoj stranici na društvenim mrežama prije današnjeg glasanja o prijedlogu za izglasavanje nepovjerenja podnesenom protiv predsjednice Evropske komisije, prenosi Hirado.

    Orban je najavio da će Mađarska nastaviti da se protivi takvim politikama, prvo na današnjem glasanju u EP, a potom i tokom predstojećeg “Marša mira”.

    Hirado podseća da je posljednji put glasanje o povjerenju Ursuli fon der Lajen održano je 10. jula. Rasprava o glasanju o nepovjerenju evropskom zakonodavnom tijelu počela je u ponedeljak, prije aktuelnog glasanja, koje je zakazano za danas u 12 časova.

  • Fon der Lajen: U potpunosti sprovesti sve odredbe sporazuma Izraela i Hamasa

    Fon der Lajen: U potpunosti sprovesti sve odredbe sporazuma Izraela i Hamasa

    Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozdravila je dogovor Izraela i palestinskog Hamasa da rade na postizanju mirovnog sporazuma i oslobađanju izraelskih talaca, na osnovu prijedloga predsjednika SAD Donalda Trampa, istakavši da sada obje strane treba da u potpunosti ispoštuju sve uslove postignutog dogovora.

    Ona je u objavi na Iksu pohvalila diplomatske napore SAD, Katara, Egipta i Turske u smjeru uspostavljanja mira na Bliskom istoku, uz napomenu da je ohrabrujuća i podrška Vlade Izraela i Palestinske uprave.

    Fon der Lajenova je navela da se mora uspostaviti trajno i održivo primirje, uz napomenu da će EU nastaviti da podržava slanje humanitarne pomoći u Gazu i da će biti spremna da pomogne u obnovi enklave kada za to dođe vrijeme.

    Tramp je ranije saopštio da je postignut sporazum u vezi sa sprovođenjem prve faze plana za primirje u Gazi.

    On je naveo da plan podrazumijeva oslobađanje svih talaca iz Pojasa Gaze u bliskoj budućnosti i povlačenje izraelske vojske do određene linije u enklavi, u skladu sa dogovorom dvije strane.

    Premijer Izraela Benjamin Netanjahu je nakon Trampove izjave izrazio nadu da će se u Izrael vratiti svi taoci.

    Novinski portal “Inet” objavio je da će Izrael nakon sprovođenja plana o primirju zadržati kontrolu nad oko 53 odsto teritorije Pojasa Gaze.

    Pozivajući se na neimenovane izvore, Si-En-En je objavio da se očekuje da Hamas tokom predstojećeg vikenda oslobodi sve izraelske taoce koji su oteti 7. oktobra 2023. godine.

    U međuvremenu, Odbrambene snage Izraela /IDF/ saopštile su da su započele pripreme za sprovođenje sporazuma sa palestinskim Hamasom koji podrazumijeva povlačenje izraelske vojske iza ranije usaglašenih linija u Pojasu Gaze.

    Postizanje dogovora su, između ostalih, pozdravili i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas, premijer Velike Britanije Kir Starmer, premijer Italije Đorđa Meloni i predsjednik Evropskog parlament Roberta Metsola.

  • Petković: Kurti oružane sisteme ne nabavlja zbog bezbjednosti, već da zastraši i prijeti

    Petković: Kurti oružane sisteme ne nabavlja zbog bezbjednosti, već da zastraši i prijeti

    Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je da premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti oružane sisteme ne nabavlja zbog demokratije i bezbjednosti, već da zastraši i prijeti.

    Petković je reagujući na izjavu predsjednice privremenih prištinskih institucija Vjose Osmani povodom isporuke turskih dronova Prištini rekao da je agresija jedina politika kojoj su u kontinuitetu privrženi separatisti u AP Kosovo i Metohija.

    Iza besmislenih sofizama Vjose Osmani o razlozima turskog naoružavanja Prištine krije se jednostavna istina. Ne nabavlja Kurti oružane sisteme zbog demokratije i bezbjednosti, već da zastrašuje i prijeti. Agresija je jedina politika kojoj su u kontinuitetu privrženi separatisti na KiM, kazao je Petković na Iksu.

    Osmani je prethodno u objavi na Iksu navela da Turska isporukom dronova pomaže tzv. Kosovu da “brani mir” i dodala da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić “bestidno napada Tursku, zemlju koja tzv. Kosovu, kao članica NATO-a, pomaže u odbrani mira”.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić osudio je juče novo naoružavanje prištinskih vlasti od strane Turske, ističući da je užasnut ponašanjem Turske i brutalnim kršenjem Povelje UN i Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN 1244.

    – Sada je potpuno jasno da Turska ne želi stabilnost Zapadnog Balkana i da ponovo sanja obnovu Otomanske imperije. Srbija je mala zemlja, ali smo dobro razumijeli poruku – istakao je predsednik Vučić u objavi na Iksu.

    U Prištini je juče objavljeno da su stigli dronovi “skydager” poručeni od Turske, a prema navodima premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija stiglo je “hiljade dronova”.

    Priština je ranije nabavila i turske dronove TB2 “bajraktar” i američke dronove “puma”.

    Prema Rezoluciji 1244 Savjeta bezbjednosti UN, KFOR je jedina oružana sila na KiM, a taj dokument je predviđao i demilitarizaciju tzv. OVK i drugih naoružanih grupa Albanaca.

    Priština je, međutim, 2009. godine formirala tzv. kosovske bezbjednosne snage (KBS) od kosovskog zaštitnog korpusa, odnosno pređašnje tzv. OVK, a skupština privremenih institucija je 2018. godine, bez prisustva srpskih predstavnika, usvojila zakon o transformaciji tzv. KBS.

  • CIK kreće u nabavku elektronskih sistema za glasanje: Vrijednost 88 miliona KM

    CIK kreće u nabavku elektronskih sistema za glasanje: Vrijednost 88 miliona KM

    Centralna izborna komisija BiH danas je na 51. sjednici donijela Odluku o nabavci sistema za biometrijsku identifikaciju birača i za skeniranje glasačkih listića na biračkim mjestima.

    “S obzirom da se radi o procijenjenoj vrijednosti približno 75.200.000 KM bez PDV, odnosno približno 88 miliona KM sa PDV navedena nabavka će se izvršiti primjenom otvorenog postupka (međunarodni platni razred) uz zaključenje ugovora sa najpovoljnijim ponuđačem na period od četiri godine”, saopšteno je iz CIK-a.

    Nabavka sistema za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića na biračkim mjestima obuhvata između ostalog nabavku:

    – uređaja za biometrijsku identifikaciju birača na 6.000 biračkih mjesta;- potrošnog materijala za rad uređaja za biometrijsku identifikaciju;

    – hardverskih i softverskih usluga koje se odnose na podršku za uređaje za biometrijsku identifikaciju;

    – softverskih licenci za uređaje za biometrijsku identifikaciju; sistema upravljanja identitetom;

    – nabavka softvera za podršku za uređaje za biometrijsku identifikaciju;

    – uređaja za skeniranje glasačkih listića / skenere za glasačke listiće na 6.000 biračkih mjesta;

    – potrošnog materijala za rad uređaja za skeniranje (kompjuterski materijal, potrošni materijal za skenere; ostali administrativni materijal, tj. potrošni materijal za skenere idr.);

    – glasačkih kutija na kojima su instalirani uređaji za skeniranje na 6.000 biračkih mjesta;

    – vanjskih baterija za skenere, 6.000 komada;

    – nabavka sistema za upravljanje izborima;

    – hardverskih i softverskih usluga koje se odnose na podršku za uređaje za skenere;

    – nabavka softverskih licenci za skenere;

    – nabavka softvera za podršku uređajima za skenere; papira te proizvodnju i printanje glasačkih listića prilagođenih skenerima, i sa odgovarajućim zaštitnim elementom;

    – usluga transporta uređaja do biračkih mjesta i povrat uređaja sa biračkih mjesta u skladište ugovornog organa;

    – usluga obuke trenera i izborne administracije za obuku korištenja i upravljanja uređajima za biometrijsku identifikaciju birača i uređajima za skeniranje glasačkih listića.

    “Postupak ove javne nabavke će sprovesti i pripremiti tendersku dokumentaciju Komisija za nabavku sistema za biometrijsku identifikaciju birača i za skeniranje glasačkih listića na biračkim mjestima koju je danas imenovala Centralna izborna komisija BiH i koja se sastoji od 7 članova i isto toliko zamjernskih članova kao i 4 stručnjaka izvan ugovornog organa”, dodaje se u saopštenju, prenosi Kliks.

  • Zatražen inspekcijski nadzor o izmjenama regulacionih planova

    Zatražen inspekcijski nadzor o izmjenama regulacionih planova

    Građanska inicijativa „Za Plan“ zatražila je od Republičke uprave za inspekcijske poslove hitno sprovođenje inspekcijskog nadzora nad odlukama i zaključcima Skupštine grada Banja Luka, koji se odnose na izmjene i izradu regulacionih planova.

    “Zahtjevi se odnose na regulacione planove koji su mijenjani u periodu nakon utvrđivanja Nacrta Urbanističkog plana Banja Luka 2020–2040. godine. Prema dostupnim podacima, od početka 2022. godine do danas usvojeno je više od 30 odluka i zaključaka kojima se pokreću izmjene ili izrada regulacionih planova”, navode iz ove građanske inicijative u saopštnju za javnost.

    Javnost podsjećju da Grad Banjaluka još nije usvojio novi Urbanistički plan koji bi zamijenio plan iz 1975. godine, te se isti i dalje smatra važećim planskim dokumentom višeg reda za područje Grada. Inače, prvi javni uvid u Nacrt novog Urbanističkog plana održan je u periodu decembar 2021 – januar 2022, dok je drugi javni uvid okončan tek 15. septembra 2025. godine, nakon čega slijedi procedura usvajanja konačnog dokumenta.

    “Imajući u vidu ove činjenice, postoji opravdana sumnja u zakonitost postupka izrade i izmjena regulacionih planova, pa je od Inspektorata zatraženo da hitno utvrdi usklađenost donesenih odluka sa važećim Urbanističkim planom Grada Banja Luka”, dodaju oni.

    Ističu i da se ovakva praksa, donošenjem navedenih izmjena, kojima se utvrđuje namjena suprotna predviđenoj iz važećeg plana, direktno se krši član 28. Zakona o uređenju prostora i građenju RS, kojim je propisana obavezna usklađenost planova nižeg reda sa planovima višeg reda.
    “Zahtjevi su upućeni u periodu od 28. avgusta do 2. oktobra, a od Republičke uprave za inspekcijske poslove očekujemo da se što prije izjasni, kako bi se eventualno spriječilo dalje narušavanje izgleda grada i nezakonita gradnja”, navode oni.

    Iz ove građanske inicijative, nakon što je sakupljen dovoljan broj potpisa građana, upućen je apel Skupštini Grada, kako bi se blokirale izmjene regulacionih planova do donošenja novog Urbanističkog plana, ali na odbornici tokom sjednice Skupštine nisu podržali njihov prijedlog.

    “Podsjećamo da se u posljednjih nekoliko godina u Skupštini grada Banja Luka, na prijedlog Odjeljenja za prostorno uređenje, bez konsultacija sa strukom i ignorišući građane, ubrzano usvajaju izmjene regulacionih planova, što se direktno odražava na kvalitet života svih stanovnika Banje Luke”, zaključuje se u saopštenju.

     

  • Sakib Mahmuljin tri godine “jači” od Interpola

    Sakib Mahmuljin tri godine “jači” od Interpola

    Sljedećeg mjeseca će se navršiti pune tri godine kako je Međunarodna policijska agencija Interpol raspisala potjernicu za Sakibom Mahmuljinom, ali i dalje nema ni traga ni glasa nekadašnjem komandantu Trećeg korpusa Armije RBiH, koji je pravosnažno osuđen zbog ratnih zločina nad Srbima na području Ozrena i Vozuće.

    Crvena potjernica raspisana je 29. novembra 2022. godine, nakon što se on nije javio na izdržavanje zatvorske kazne od osam godina, i to zbog navodnog liječenja u Turskoj.

    Nepune tri godine kasnije, niti se zna gdje se on tačno nalazi, niti da li domaće institucije rade išta na lociranju bjegunca za kojim bi, prema bazi Interpola, trebalo da traga oko 200 zemalja.

    Branimir Kojić, predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenica, kaže da je Mahmuljin trenutno slobodan čovjek.

    “Što se tiče Suda BiH i Tužilaštva BiH, njih Mahmuljin ne zanima. Oni su učinili sve da ga, mogu reći slobodno, puste. Njegova presuda je mrtvo slovo na papiru. Oni se ovih dana spremaju za presudu Vojinu Pavloviću, jer im treba sudska praksa da krenu da nas sve utamniče. Slučaj ‘Mahmuljin’ je ruganje srpskim žrtvama, oni su sa presudom njemu završili jedno poglavlje”, rekao je Kojić u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić je ranije rekao je da je uvjeren da će pravosnažno osuđeni Sakib Mahmuljin nakon raspisivanja Interpolove potjernice biti lociran, uhapšen i sproveden na izdržavanje kazne.

    “Što se tiče predmeta ‘Mahmuljin’, Tužilaštvo BiH je dostavilo sve informacije koje su bile potrebne Sudu BiH”, rekao je Kajganić početkom 2023. godine, ali se od tada do danas ništa nije promijenilo.

    Povodom slučaja “Mahmuljin” “Nezavisne novine” su juče upit poslale i Sudu BiH, ali odgovor nismo dobili.

    Potjernica u ovom slučaju je raspisana nakon što je Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH dobila naredbu Suda BiH da za Mahmuljinom bude raspisana međunarodna potjernica, koja je unesena u sistem i postala dostupna svim zemljama članicama Interpola. On je Sudu BiH trebalo da pristupi 23. novembra 2022. kako bi preuzeo uputni akt za stupanje na izdržavanje kazne.

    Apelaciono vijeće Suda BiH osudilo je u aprilu 2022. godine Mahmuljina na jedinstvenu kaznu zatvora od osam godina za zločine počinjene 1995. u Vozući i Zavidovićima.

    Mahmuljin je osuđen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na jednu godinu, za ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika na godinu i šest mjeseci, i za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na šest godina i šest mjeseci zatvora, te mu je izrečena jedinstvena kazna od osam godina. Ovo je konačna presuda na koju ne postoji mogućnost žalbe.

    Suđenje Mahmuljinu je počelo u martu 2016. Sud BiH ga je u prvostepenom postupku proglasio krivim i osudio na 10 godina zatvora jer nije spriječio i kaznio zločine koje su počinili pripadnici Odreda “El Mudžahedin”, jedinice iz sastava Trećeg korpusa kojima je bio direktno nadređen.

    Apelaciono vijeće Suda BiH je, međutim, u septembru 2021. godine uvažilo Mahmuljinovu žalbu i ukinulo prvostepenu presudu kojom je osuđen na 10 godina zatvora, a krajem novembra 2021. počeo je obnovljeni postupak, koji je, dakle, završen u aprilu 2022.

  • Đurić: Beograd će u daljim akcijama uzeti u obzir nezakonit potez Turske

    Đurić: Beograd će u daljim akcijama uzeti u obzir nezakonit potez Turske

    Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je da je odluka turskih vlasti da isporuče smrtonosne dronove režimu Aljbina Kurtija odličan primjer zlonamjernog miješanja u regionalne poslove sa destabilišućim posljedicama i da će Beograd uzeti u obzir taj nezakonit potez.

    Đurić je izjavio da će Srbija u daljim akcijama morati da uzme u obzir ovaj jednostran i nezakonit potez turskih vlasti koji predstavlja korak unazad u naporima za normalizaciju odnosa u regionu i podsticanje politike agresije prema Srbima i drugim nevećinskim zajednicama na Kosovu i Metohiji.

    On je istakao da Kosovu nisu potrebni ubilački dronovi, već poštovanje osnovnih ljudskih prava svih građana, normalizacija odnosa i ekonomski razvoj.

    Turske kamikaze dronovi “Skaj dager 15” dopremljeni su danas Prištini, a prema Kurtijevim navodima, stiglo ih je hiljadu.

    Priština je ranije nabavila i turske dronove TB2 “Bajraktar” i američke dronove “Puma”.

    Prema Rezoluciji 1244 Savjeta bezbjednosti UN, KFOR je jedina oružana sila na Kosovu i Metohiji, a taj dokument je predviđao i demilitarizaciju terorističke Oslobodilačke vojske Kosova /OVK/ i drugih naoružanih grupa Albanaca.