VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šef Misije OEBS-a: Izbori mogu pomoći da se političke tenzije smire

    Šef Misije OEBS-a: Izbori mogu pomoći da se političke tenzije smire

    U Bosni i Hercegovini trenutno vlada teška, ali rješiva situacija, izjavio je šef Misije OEBS-a u BiH Rik Holcapl, ocjenjujući da bi predstojeći izbori mogli doprinijeti smirivanju političkih tenzija.

    „Pozitivno je što će većina glavnih partija učestvovati na izborima. To može pomoći da se političke tenzije smire“, rekao je Holcapl u intervjuu za Nezavisne novine.

    On je podsjetio da je Misija OEBS-a u BiH, koja djeluje već tri decenije, proizašla iz Dejtonskog mirovnog sporazuma. Organizacija, kako je naglasio, danas ima širok mandat i prisutna je kroz deset terenskih kancelarija širom zemlje, od Bihaća do Srebrenice.

    „Bavimo se promocijom osnovnih ljudskih prava, slobode govora i okupljanja, ali i jačanjem povjerenja među zajednicama. Naš rad obuhvata podršku institucijama, pravosuđu, borbi protiv korupcije i reformi obrazovanja“, naveo je Holcapl.

    Govoreći o stanju medijskih sloboda, šef Misije OEBS-a istakao je da postoje razlozi za zabrinutost zbog pritisaka na novinare.

    „Slobodni mediji i pristup građana tačnim informacijama temelj su svakog funkcionalnog društva. Ako građani ne znaju istinu, kako da odluče ko ispunjava obećanja?“, upozorio je on, dodajući da OEBS prati zakonske inicijative koje bi mogle ograničiti slobodu medija.

    Komentarišući političku situaciju u Republici Srpskoj, Holcapl je ocijenio da se stanje počinje stabilizovati.

    „Mislim da je ovo više teška situacija nego prava kriza – ali je rješiva uz dobru volju svih strana“, rekao je. Prema njegovim riječima, odluka stranaka da učestvuju na izborima pokazuje pragmatizam i svijest o važnosti omogućavanja biračima da se izjasne.

    Naglasio je da OEBS podržava Centralnu izbornu komisiju BiH u organizovanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, ali i u pripremama za opšte izbore 2026. godine. „Nama je važno da sve institucije u zemlji funkcionišu, jer od njihove efikasnosti zavisi i uspjeh naših programa“, dodao je Holcapl.

    Govoreći o odnosima s drugim međunarodnim organizacijama, on je naglasio da OEBS nije OHR i da ne komentariše zakonitost odluka entitetskih ili državnih vlada. „Naš mandat je da podržavamo ustavni poredak definisan Dejtonskim sporazumom“, istakao je.

    Na nivou BiH, Holcapl je ukazao na blokade u radu Savjeta ministara i teško donošenje zakona u Domu naroda, ali i ocijenio da postoji napredak u usvajanju reformskog plana. „Ako zemlja želi u EU, to mora pokazati kroz funkcionalnost svojih institucija“, rekao je.

    Osvrćući se na širu bezbjednosnu sliku, Holcapl je poručio da BiH trenutno nije suočena s neposrednim prijetnjama, ali da svaka retorika kojom se dovodi u pitanje ustavni poredak može imati ozbiljne posljedice.

    „Vidim znakove konstruktivnijeg pristupa koji doprinosi miru i stabilnosti. Naš cilj je da gradimo i saradnju i bezbjednost u Bosni i Hercegovini“, zaključio je šef Misije OEBS-a.

  • Tramp prijeti Španiji izbacivanjem iz NATO

    Tramp prijeti Španiji izbacivanjem iz NATO

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je danas da Španija treba što prije da poveća izdatke za odbranu na pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), upozoravajući da će biti isključena iz NATO-a ako to ne učini.

    Tramp je tokom konferencije za novinare u Bijeloj kući, nakon bilateralnog sastanka sa predsjednikom Finske Aleksandrom Stubom, izjavio da su se svi saveznici na NATO samitu u Hagu u junu obavezali da podignu izdatke za odbranu sa 2 na 5 BDP-a.

    – Imali smo jedan zaostatak. To je bila Španija. Trebalo bi da ih pozovemo i saznamo zašto su zakasnili. Imaju sve uslove da to urade. Zanimljivo je da im ide dobro zahvaljujući mnogim stvarima koje smo uradili. Nemaju izgovor da to ne urade. Ali nema veze. Možda bi trebalo da ih isključimo iz NATO-a – izjavio je Tramp, prenio je španski El Pais.

    Španija je bila ključna tema na posljednjem NATO samitu zbog svoje rezervisanosti u vezi s povećanjem izdvajanja za odbranu, pojašnjava španski list.

    Španski premijer Pedro Sančez prihvatio je da usaglasi promjene u finalnoj izjavi koja je zadržala cilj od 5 odsto, ali s fleksibilnim tumačenjem prema kojem Španija može da odluči koliko će izdvajati, sve dok ispunjava ciljeve koje su postavili ministri odbrane NATO-a.

  • Zašto ljudi masovno odlaze iz BiH

    Zašto ljudi masovno odlaze iz BiH

    Medicinske sestre, ekonomisti, radnici, ljudi s različitim diplomama i godinama iskustva. Mnogi su BiH zamijenili Njemačkom, Švedskom, Slovenijom, Austrijom… Ne zbog snova da će zgrnuti bogatstvo, nego zbog potrebe za sigurnošću i redom.

    Sagovornici kažu da su pokušavali da opstanu u BiH, radeći pošteno i ostati svoji. Ali su se, suočeni s korupcijom, stranačkim zapošljavanjem i životom „od prvog do desetog“ odlučili na drastičan korak otići. Sa nama su podijelili zbog čega su otišli, kako danas žive i da li se planiraju vratiti.

     

    Naš sagovornik je iz Sarajeva prije 6 godina otišao u Švedsku. Kaže da je glavni razlog njegovog odlaska bio osjećaj besperspektivnosti. Radio je, kaže, sve i svašta, samo ne ono za šta se školovao.

    -Za moju struku je bilo potrebno ili da pripadam političkoj stranci na vlasti ili da platim za radno mjesto. Dodajte na to i tu vječnu političku krizu u kojoj se vrtimo godinama i eto zašto nisam vidio nikakvu budućnost – kaže on za Srpskainfo.

    Švedsku nije izabrao slučajno. Ima prijatelja koji tamo godinama živi. Danas kaže da je to bila ispravna odluka.

    -Ovdje se rad i trud cijene. Nemojte misliti da ovdje nema zapošljavanje preko veze ili nepotizma, ali to je baš rijetko. I odmah se reaguje. U Švedskoj sindikat jako drži do radnika i ponekad mi se čini da je radnik jači i važniji od šefa ili vlasnika firme, što se, na žalost ne može reći za BiH, gdje je radnik zadnja rupa na svirali. Svi poslovi su povezani kolektivnim ugovorom, tako da svaki radnik godišnje dobija povećanje plate, bez obzira da li radite mjesec dana ili 10 godina – objašnjava on.

     

    Ističe da se mnogo ulaže u mlade i daju se razni podsticaji, od sporta i obrazovanja, pa do podrške za stambeno zbrinjavanje.

    -Što se tiče socijalnog života, ne može se uporediti sa našim. Ovdje se zna da je od ponedjeljka do petka posao najvažniji, a za vikend druženje, zabave, odlasci u neke druge zemlje. Nedjelja je dan odlaska u prirodu, duge šetnje bez obzira na vremenske uslove vani, jer treba izbaciti ono loše iz organizma što se unijelo tokom petka i subote – kroz smijeh priča.

    Strahinja iz Banjaluke danas živi u Sloveniji. Već četiri i po godine radi u firmi koja pruža logističke usluge u prevozu. Otišao je sa 30 godina, nakon što je, kako kaže, iscrpio sve opcije u BiH. Početak nije bio lak, ali poručuje da ne žali ni jednog momenta što je otišao. Jer, poručuje, otišao je kada je shvatio da je BiH zemlja bez stabilnosti u svakom smislu, društvenom, političkom, ekonomskom.

    -Završio sam ekonomsku školu, pa fakultet. Radio sam razne poslove, ali nikada u struci. Poslovi kojim sam se bavio bili su nepouzdani, plate loše. I kod nas bolje prolaze oni koji imaju poznanstva, a ne znanje i radne navike. U BiH je lakše dobiti posao preko kuma ili tetke, nego preko diplome. A ja sam konačno želio da živim u sistemu gdje postoji red – priča on. Slovenija je trebala biti samo prolazna stanica, ali se snašao. Danas je zadovoljan. Plata je, kaže, dobra, posao stabilan, a mogućnosti za razvoj realne.

     

    -Prilagođavanje, jezik, birokratija. Tražilo je to i vremena i strpljenja. Sada mogu reći da sam zadovoljan, imam posao koji mi odgovara, plata je bolja nego u mnogim poslovima u BiH, mogućnosti za profesionalni razvoj su realne, a životni standard je mirniji – nabraja on benefite života u drugoj državi. Ali, nije sve savršeno. Ističe da su troškovi života visoki, bez obzira na to koliko si integrisan, stranac si, a običaji, kultura i jezik su ipak drugačiji.

    Tamara je prije nekoliko godina spakovala kofere i iz Banjaluke otišla u Njemačku. Iako je u BiH radila kao medicinska sestra u privatnoj ambulanti, tamošnja plata i uslovi nisu bili dovoljni za život dostojan čovjeka.

    -Završila sam B2 kurs njemačkog jezika. Prvi mjeseci u Njemačkoj bili su su užasno teški. Jezik je bio najveća prepreka. Pitala sam se hoću li se uklopiti, ali vremenom je sve došlo na svoje – priča ona. Danas radi kao medicinska sestra u blizini Vizbadena i ističe da su razlike u odnosu na BiH ogromne.

    -Ovdje se rad cijeni. Imamo veća radna prava, bolje uslove, poštovanje. Možete napredovati, školovati se dalje. I što je najvažnije ne moram da brinem za egzistenciju. Nikoga ne zanima kojoj stranci pripadate. Živite svoj život – kaže ona za Srpskainfo.

    Zajedničko svim sagovornicima jeste to što, još uvijek, ne planiraju povratak. Kažu da im nedostaju porodica, prijatelji, običaji, ali da se više ne mogu zamisliti u društvu u kojem znanje i trud nisu dovoljni.

    -Nije sve savršeno nigdje. I u Švedskoj, Sloveniji, Njemačkoj postoje problemi. Ali tamo imate osjećaj da vas neko cijeni. Ovdje smo, kao radnici, bili zadnja rupa na svirali – poručuje jedan od njih.

    I saglasni su u još nečemu. Nisu otišli jer ne vole svoju zemlju, već jer ovdje nisu mogli normalno da žive od plata koje su zarađivali. Saglasni su i da “preko grane” život nije savršen. Nedostaju im prijatelji, porodica, neki naši običaju, često osjećaju nostalgiju. Ali, idu naprijed. I ne namjeravaju da se vraćaju.

  • Višković: Išao sam na ćevape u Sarajevo, pola ljudi me gledalo kao vanzemaljca

    Višković: Išao sam na ćevape u Sarajevo, pola ljudi me gledalo kao vanzemaljca

    Radovan Višković, direktor “Auto-puteva RS”, rekao je da je kao premijer Republike Srpske znao da ode na ćevape u Sarajevu i da ga je pola ljudi gledalo kao vanzemaljca.

    Tapšanje po leđima

    Istakao je da je tapšanje po leđima dok te na nekoj funkciji lažno.

    “Tako da, to tapšanje po leđima dok ste na nekoj funkciji – meni to ništa ne znači. Znao sam ja i tada da je to lažno, da je to dodvoravanje, da je to privremeno. Ja živim svoj život, uvijek ću ga živjeti na takav način. Možda nekome to smeta, nekome ne smeta. Mogu da kažu: Znate, nije seljak po mjestu rođenja, nije neko glup. Ako sam rođen u velikom gradu, nisam sad nešto iznad nekoga”, rekao je Višković i dodao da ako se samo malo vratimo vidjećemo gdje su rođeni razni srpski velikana, ali i mnogi evropski i svjetski.

    “Vidjećete da nisu to baš uvijek prijestonice, kako neko misli”, istakao je Višković za InfoBijeljina i dodao da je naučio u životu da radi i da iza njega govore djela.

    Težak zadatak

    Kako je rekao svaki predsjednik Vlade ima težak zadatak.

    “Ne treba on (Savo Minić) ništa da nastavi gdje sam ja stao. On treba samo da radi svoj dio posla i ništa više”, rekao je Višković.

    Podsjećamo nakon što je Višković dao ostavku Savo Minić je postao premijer RS.

    Višković kaže da je imao korektnu saradnju sa Minićem dok je on bio ministar kod njega u Vladi.

    “I danas imamo korektnu saradnju i ja se nadam da će zaista Savo Minić pokušati nastaviti  projekte. Znam da je on na sjednicama Vlade učestvovao u donošenju odluka o kojima sam govorio. Znam i da je njegov strateški cilj da se Banjaluka i Beograd povežu auto-putem, i da je to strateški cilj i svih budućih premijera, bez obzira kako se zvali – da sagradimo sve ove objekte u vezi sa proizvodnjom električne energije, da što više privučemo strane investicije po pitanju izgradnje objekata”, rekao je Višković.

    Objašnjava da je poznat kao čovjek koji insistira da se stvari završavaju.

    “Ako nekoga nazovem danas, a tražim da se nešto uradi, to ne ostaje na jednom pozivu – zvaću ga opet za tri dana, pa za sedam, pa za deset, dok se posao ne završi. Moja je želja da ubrzamo sve projekte i da radimo što je više moguće”, rekao je Višković.

    “Kao predsjednik Vlade išao sam u Sarajevo na Baščaršiju i nisam imao ni jedan jedini problem – da jednostavno uđem tamo u ćevabdžinicu i naručim ćevape i sjednem. Pola ljudi me gleda kao vanzemaljca, pola ljudi ne vjeruje da sam to ja. Pa ono – ova mi je faca poznata, ali nemoguće da je to on – jer kako će ući, a da prije njega ne ulazi, ne znam ni ja, par ljudi, i tako dalje, iza njega, oko njega…”, rekao je Višković i dodao da je živio svoj život.

    “Nisam se nikada odrekao svojih prijatelja. Oni prijatelji što su mi bili i u periodu prije, evo i danas poslije, to su i danas moji prijatelji”, rekao je Višković koji je na poziciju direkotora “Auto-puteva RS”, došao nakon što je podnio ostavku na mjesto predsjednika Vlade Republike Srpske.

  • Rast fiskalnog prometa 11 puta veći u Srpskoj nego u FBiH

    Rast fiskalnog prometa 11 puta veći u Srpskoj nego u FBiH

    Rast fiskalnog prometa u devet mjeseci ove godine je 11 puta veći u Republici Srpskoj u odnosu na Federaciju BiH, pokazuju podaci entitetskih poreskih uprava.

    Iz Poreske uprave Republike Srpske su za “Nezavisne novine” rekli da je ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u Republici Srpskoj u periodu januar – septembar 2025. godine iznosio 14,781 milijardu KM.

    “U istom periodu prethodne 2024. godine ukupan promet iznosio je 8,564 milijarde maraka, što predstavlja povećanje evidentiranog prometa od 73 procenta. Najveći promet preko fiskalnih kasa u Republici Srpskoj u periodu januar – septembar 2025. godine evidentiran je u Banjaluci, kao najvećoj lokalnoj zajednici u Srpskoj”, kazali su iz Poreske uprave RS.

    Ovo znači da je u Republici Srpskoj za godinu dana promet preko fiskalnih kasa povećan za 6,217 milijardi KM.

    Sa druge strane, iz Poreske uprave FBiH naveli su da je u periodu januar – septembar 2025. godine evidentiran ukupni promet u iznosu od 53.786.672.442 KM.

    “Ovo je povećanje od 3.102.944.168 KM, odnosno 6,12%, u odnosu na isti period 2024. godine, kada je ukupni promet iznosio 50.683.728.274 KM”, piše u saopštenju Poreske uprave Federacije BiH.

    Jedan od razloga rasta prometa preko fiskalnih kasa su sigurno poskupljenja, ali to bi moralo uticati na oba entiteta, a ne praviti ovako drastičnu razliku u rastu.

    Ono što se nameće kao jedno od logičnih rješenja je neradna nedjelja, koja je u Federaciji BiH uvedena krajem prethodne godine, što je sigurno dovelo do toga da je stanovništvo nedjeljom kupovalo u Republici Srpskoj.

    Takođe, novi sistem fiskalizacije u Republici Srpskoj koji je zaživio tokom prošle godine, a koji promet robe i usluga evidentira u realnom vremenu i kojim se podaci direktno šalju Poreskoj upravi RS, možda je uticao na razliku između dva entiteta.

    Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, istakao je za “Nezavisne novine” da je evidentno da se u Republici Srpskoj desio izuzetno značajan rast fiskalnog prometa.

    “U komparaciji sa Federacijom BiH je oko 10 puta veći rast fiskalnog prometa. Razumijevajući da je riječ o jedinstvenom ekonomskom prostoru BiH, ovo jeste iznenađujuće i bilo bi dobro da se u narednim mjesecima analiziraju uzroci navedenog. Vjerovatno je da su lokalni eksperimenti zabrane rada na jedan dan u FBiH, izuzev Orašja, doprinijeli navedenom, ali treba tražiti i druge razloge, na primjer, da li je došlo do značajnog unapređenja fiskalne discipline u RS, te da li je došlo do nekih drugih privrednih poremećaja u FBiH”, objašnjava Čavalić.

    Prema njegovim riječima, da je razlika manja, to bi se ignorisalo.

    “Međutim, ako se pogleda da je rast fiskalnog prometa od januara do septembra u FBiH bio oko šest odsto, a u RS u istom periodu preko 70 odsto, to se ne može ignorisati. Bilo bi zanimljivo dobiti detaljnije podatke Poreskih uprava na način da se prate trendovi u gradovima, opštinama koji su bliži entitetskim linijama, kao na primjer, taj da Orašje koje je jedino izuzeto u FBiH od neradne nedjelje, ostvaruje rekorde u rastu”, istakao je Čavalić.

    Dodao je da bi bilo interesantno ispratiti da li je možda došlo do promjene u metodologiji ili nekom drugom načinu evidentiranja i praćenja rasta preko fiskalnog prometa u Republici Srpskoj.

  • Izrael odobrio prvu fazu primirja

    Izrael odobrio prvu fazu primirja

    Izraelska vlada odobrila je okvir za oslobađanje svih talaca, objavila je kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua rano jutros (10.oktobar).

    Kratka objava na X-u fokusirana je na oslobađanje talaca, ali nije spomenula druge dijelove plana američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje rata u Gazi. ”

    Vlada je upravo odobrila okvir za oslobađanje svih talaca – živih i mrtvih”, navodi se u objavi.

    Kancelarija je zatim podijellila izjave koje je Netanjahu iznio na sastanku za odobrenje okvira za oslobađanje talaca, uz američkog izaslanika Stiva Vitkofa i Trampovog zeta Džareda Kušnera.

    “Nalazimo se u značajnom razvoju događaja. U posljednje dvije godine borili smo se za postizanje naših ratnih ciljeva. A centri od tih ratnih ciljeva je povratak talaca. Svih talaca, živih i mrtvih. I to ćemo uskoro postići”, rekao je Netanjahu.

    “Pomoć Sjedinjenih Država i hrabrost naših vojnika koji su ušli u Gazu, imala je kombinirani vojni i diplomatski pritisak koji je izolovao Hamas, odnosno doveo nas je do ove tačke”, rekao je Netanjahu.

    Izrael i palestinska militantna skupina Hamas postigli su početni sporazum rano u četvrtak kao dio napora za okončanje sukoba. Sporazum – djelomično posredovan od strane SAD-a – uključuje puštanje svih talaca i povlačenje izraelskih vojnika na dogovorenu liniju u Gazi.

    Izrael bi oslobodio oko 250 Palestinaca koji služe doživotne kazne i otprilike 1700 drugih pritvorenih nakon napada koje je predvodio Hamas prije dvije godine, a koji su pokrenuli rat.

    Vođa Hamasa Halil Al-Haja u video poruci izjavio je da je od posrednika — Katara, Egipta, Turske i SAD — dobio garancije da je izraelski rat u Gazi “potpuno završen” kroz provedbu aktuelnog sporazuma o prekidu vatre.

  • Vukanović i Trivićeva protiv Stanivukovića: Čovjek vlasti, a ne opozicije

    Vukanović i Trivićeva protiv Stanivukovića: Čovjek vlasti, a ne opozicije

    Još do juče tvrdio je da nije SNSD, niti „seoska varalica i kokošar“ koji danas govori jedno, a sutra drugo. Tvrdio je i da za njega prijevremeni izbori u Republici Srpskoj – čak ni prije presude Miloradu Dodiku – nisu dolazili u obzir.

    Ali Draško Stanivuković danas mijenja ton. Spreman je da pregovara s opozicijom, a ne isključuje ni mogućnost da podrži kandidata Branka Blanušu.

    Da li je riječ o stvarnoj promjeni političkog stava ili o taktičkom potezu – pitanje je koje se samo nameće.

    „Na koju stranu mi okrenemo, ja mislim da će se na tu stranu stvari i okretati“, rekao je Stanivuković nedavno, uz napomenu da Srpska demokratska stranka ne može računati na bjanko podršku PDP-a.

    Šta se, međutim, dogodilo između tih izjava i današnjih poziva na jedinstvo, zasad ostaje nejasno. U političkim krugovima se spekuliše da je Stanivuković spreman na dogovor po principu – podrška za podršku, imajući u vidu njegove ambicije za izbore 2026. godine.

    Kako god bilo, gradonačelnik Banjaluke sada poručuje da je otvoren za dijalog, ali i za širu saradnju.

    – Dogovorili smo se da razgovore obavljamo ove i naredne sedmice i da, u tim razgovorima, gospodin Branko Blanuša, koji je kandidat, bude tačka jedinstva naših snaga, PDP, SDS i drugih političkih subjekata. Naša saradnja može da jača, moramo se okupiti oko jednog programa, ideje i cilja, a to je promjena ovog sistema. To je nada narodu, a to je u ovom trenutku taj kandidat – poručio je Stanivuković, koji je prije samo nekoliko dana isticao da „nije prava opozicija, zato što pobjeđuje“.

    Iako je, kako sam voli reći, „pobjednik“, mnogi smatraju da njegov uspjeh ne ide svima u prilog.

    “Čovjek vlasti”

    Predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović tvrdi da sa Stanivukovićem više nema šta da razgovara.

    – Nemamo mi šta s njim da sastančimo, mi smo sve razgovore završili. Mislim da je Stanivukovića najbolje raskrinkao Igor Radojičić, koji je rekao da je već dogovoreno da će Draško, ispred tog pokreta za vlast, biti kandidat za predsjednika. On je svjestan reputacione štete koju je nanio sebi i PDP zbog kalkulisanja sa Brankom Blanušom i sad pokušava da se izvadi, kako bi sebi sačuvao koliko-toliko opozicionog legitimiteta i da bi prikrio svoju stvarnu ulogu: da je on čovjek vlasti – izjavio je Vukanović.

    Dodao je da ni SDS ne bi trebalo da pristaje na razgovore sa njim.

    – Stanivuković je nanio dovoljno štete pričom da su ovo Šmitovi izbori, da su nevažni… Neće ništa suštinski uraditi da pomogne Blanuši, a jedini mu je cilj da se on predstavi javnosti kao neko ko je podržao Blanušu. To je jedan podlac, koji je raskrinkan. Ako hoće, neka dođe na neki skup, ali što se nas tiče, on je čovjek režima, što je i sam priznao nekidan – rekao je Vukanović.

    Prema njegovim riječima, Stanivuković će Blanušu podržati „moleći Boga da izgubi“.

    – A da on onda kaže – izgubili ste, sad je red na mene. On stalno govori da je najpopularniji. Vidjećemo na izborima njegovu popularnost, ali i popularnost njegovih satelita. Našu podršku ne može imati, on je kandidat vlasti. Kandidati za inokosne funkcije treba da budu ljudi koji su prepoznatljivi kao iskreni opozicionari, koji nemaju nikakve dogovore sa režimom i koji će biti garant da se neće dogoditi simbioze, papci i prevrati – naglasio je Vukanović.

    “Igrač Milorada Dodika”

    Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić smatra da je Stanivukovićev obrt uslijedio tek nakon burnih reakcija opozicije i javnosti.

    – Kada je naše reakcije, u kojima smo rekli da smo dali bjanko podršku promjenama i da tu ne bi trebalo da bude nikakvih upitnika, onda je i on sada odlučio da razgovora. Posebno je jasna ona njegova rečenica da će se stvari okretati, gdje se on okrene. Ja sam tada rekla: zar on uopšte razmišlja da se okrene na stranu režima!? Ako on razmišlja da se naginje na stranu režima, onda to nije dobro – rekla je Trivićeva.

    Po njenim riječima, građani su već prepoznali da je Stanivuković „igrač Milorada Dodika“.

    – Sada se, zbog svih reakcija, posipa pepelom. Zanimljivo je i da proziva Dodika zbog česte promjene stavova, što i jeste činjenica, ali evo, on svoje stavove mijenja brže nego Dodik. Dodik poslije Dodika – zaključila je Trivićeva za Srpskainfo.

  • Podrška privredi, infrastrukturi i zaštiti potrošača

    Podrška privredi, infrastrukturi i zaštiti potrošača

    Vlada Republike Srpske utvrdila je danas, na šestoj sjednici, u Banjaluci, Prijedlog zakona o izmjenama zakona o razvoju malih i srednjih preduzeća – po hitnom postupku.

    Razlozi za donošenje Zakona sadržani su u potrebi pojednostavljenja postupka dodjele podsticaja za mala i srednja preduzeća, a s ciljem bržeg i efikasnijeg prilagođavanja potrebama na tržištu.

     

     

    Ovim izmjenama stvaraju se pravne pretpostavke da se podzakonskim aktima uredi cjelokupan postupak dodjele podsticaja, a kojim bi se smanjili administrativni postupci i ubrzala dodjela podsticaja.

    Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog zakona o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj.

    Ministarstvo trgovine i turizma je navelo da će predložena zakonska rješenja u najvećoj mjeri uticati na status potrošača, jer će omogućiti adekvatnu zaštitu potrošača u svim situacijama u kojima se mogu naći pri kupovini proizvoda i usluga, a takođe su uređena pitanja obaveza trgovaca prema potrošačima.

    Zakon uređuje osnovna prava potrošača pri kupovini robe i usluga, zaštitu bezbjednosti života i zdravlja potrošača, obavezu obavljanja trgovačke djelatnosti na pošten način, prodaju proizvoda i pružanje usluga, deklarisanje proizvoda, odgovornost i garanciju za proizvod ili uslugu, nepoštenu poslovnu praksu, usluge od opšteg ekonomskog interesa, ugovore zaključene izvan poslovnih prostorija i prodaju na osnovu ugovora na daljinu, nepoštene odredbe u kupoprodajnim ugovorima, turističke paket-aranžmane, vremensko korišćenje nepokretnosti u turizmu, elektronske instrumente plaćanja, nosioce zaštite potrošača, zaštitu prava potrošača, nadzor i kaznene odredbe, kao i ostala pitanja u vezi sa zaštitom prava potrošača.

    Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o učešću opština i gradova u prihodima od indirektnih poreza i načinu raspoređivanja tih prihoda imajući u vidu izmjene okolnosti u lokalnoj zajednici.

    Članom 9. Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske propisano je da se opštinama i gradovima raspodjeljuje 24% od ukupnog prihoda od indirektnih poreza uplaćenih u budžet Republike sa Јednistvenog računa Uprave indirektnog oporezivanja nakon izdvajanja dijela sredstava za servisiranje spoljnog duga.

    Članom 10. Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske propisano je pojedinačno učešće opština i gradova u raspodjeli prihoda iz člana 9. Zakona, i vrši se prema kriterijumima 75% na osnovu broja stanovnika jedinice lokalne samouprave, 15% na osnovu površine i 10% na osnovu broja učenika u srednjim školama.

    Nova odluka je donesena na osnovu inicijative grada Laktaši u kojem je nedavno počela sa radom Јavna ustanova Srednjoškolski centar, Laktaši.

    Izmjene odluke o koeficijentima su inicirane zbog novonastalih okolnosti kako bi se obezbijedila dodatna sredstva po osnovu prihoda od indirektnih poreza za fukcionisanje Srednjoškolskog centra.

    Vlada Republike Srpske usvojila je Informaciju o inicijativi za pokretanje postupka zaduženja kod Evropske banke za obnovu i razvoj radi sufinansiranja projekta Svjetske banke koji se odnosi na održivu, integrisanu i bezbjednu putnu infrastrukturu.

    Evropska banka za obnovu i razvoj je iskazala spremnost za sufinansiranje projekta Svjetske banke u iznosu do 60 miliona evra pod sljedećim uslovima: dospijeće do 20 godina, uz 5 godina grejs perioda, kamatna stopa šestomjesečni EURIBOR + 1%, jednokratna provizija od 1% iznosa glavnice kredita, provizija na neiskorištena sredstva od 0,5%.

    Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da putem Ministarstva finansija i trezora BiH pokrene proceduru spoljnog zaduženja u svrhu sufinansiranja projekta.

    Projekat Svjetske banke održiva, integrisana i bezbjedna putna infrastruktura odnosi se na rehabilitaciju puteva, naročito dionica sa najvećom potrebom sa aspekta bezbjednosti saobraćaja i otpornosti, te na finansiranje i izgradnju magistralnog puta Brod na Drini (Foča) – Hum (Šćepan Polje) sa međudržavnim mostom.

    Opšti plan finansiranja projekta Svjetske banke u Republici Srpskoj iznosi 142,8 miliona evra, a finansirali bi ga: Svjetska banka sa 81,7 miliona evra, Evropske banke za obnovu i razvoj sa 54,6 miliona evra (iskazana spremnost za 60 miliona KM), dok bi iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan – Bezbjedan i održiv transportni program bilo finansirano 6,5 miliona evra.

    Vlada je prihvatila zaduženje Republike Srpske kod Međunarodne banke za obnovu i razvoj po Projektu održive, integrisane i bezbjedne putne infrastrukture u iznosu do 81,7 milion evra.

    Ovaj projekat se sastoji od tri komponente: poboljšanje regionalne povezanosti, unapređenje upravljanja sektorom puteva i kontingentni odgovor u vanrednim situacijama.

    Zajam će Republici Srpskoj biti odobren sa rokom otplate 32 godine, uz sedam godina odgode. Kamatna stopa je promjenjiva i sastoji se od referente kamatne stope uvećane za varijabilnu maržu Svjetske banke.

    Vlada je donijela i Odluku o prihvatanju grant sredstava Programa bezbjednost i održivog transporta putem Svjetske banke – Međunarodne banke za obnovu i razvoj za sufinansiranje održive, integrisane i bezbjedne putne infrastrukture u iznosu do 6,5 miliona evra za Republiku Srpsku.

    Grant sredstva namijenjena su ЈP “Putevi Republike Srpske” za sufinansiranje komponenti Projekta za unapređenje bezbjednosti saobraćaja, i to kroz: finansiranje građevinskih radova i opreme za poboljšanje bezbjednosti saobraćaja u deset školskih zona na rizičnim magistralnim putevima, te poboljšanje 18 kilometara puta M16 (od Srpskih Toplica do Karanovca i od Karanovca do Krupe na Vrbasu), uključujući novi sloj asfalta radi sprečavanja proklizavanja.

    Vlada je na današnjoj sjednici donijela Odluku o proglašenju Parka prirode “Guber”, koji se nalazi na teritoriji Opštine Srebrenica u ukupnoj površini od 571,78 hektara.

    Inicijativu za zaštitu navedenog područja podnijela je Opština Srebrenica, nakon čega je Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa izradio Studiju zaštite – stručnu osnovu za proglašenje Parka prirode “Guber”.

    Park prirode “Guber” stavlja se pod zaštitu radi očuvanja bioloških, pejzažnih, hidrogeoloških i geomorfoloških obilježja, te korišćenja u svrhu odmora, rekreacije i zdravstvenog turizma, te predstavlja kombinaciju prirodne i stvorene vrijednosti.

    Posebno se ističe hidrogeološka vrijednost područja, sa preko 40 pojava isticanja mineralnih voda u obliku izvora i pištevina. Najpoznatiji izvori su Crni Guber, Mali Guber, Očna voda i Velika Kiselica.

    Razlozi za donošenje ove odluke, imaju za cilj očuvanje prirode, kao i težnju da se upravljanje zaštićenim područjem bazira na uspostavljanju skladnih odnosa između potreba zaštite prirode i aktivnosti ljudi.

    To podrazumijeva uvažavanje potreba autohtonog stanovništva i lokalne zajednice, uključujući upotrebu resursa za opstanak u onoj mjeri u kojoj to neće izazvati negativan uticaj na primarne ciljeve upravljanja.

    Upravljanje Parkom prirode “Guber” povjerava se Јavnom preduzeću šumarstva “Šume Republike Srpske”, Šumskom gazdinstvu “Drina” Srebrenica.

    Trenutno u Republici Srpskoj postoji 34 zaštićena područja, čija ukupna površina iznosi 73.038,43 ha, a što predstavlja 2,96 odsto teritorije Republike Srpske. Proglašavanjem 35. zaštićenog područja – Parka prirode “Guber” povećava se površina pod zaštitom na 73.596,26 ha, a što predstavlja 2,98 odsto teritorije Republike Srpske.

  • Vučić: Zabrinjavajuća namera da se nastavi sa naoružavanjem Prištine

    Vučić: Zabrinjavajuća namera da se nastavi sa naoružavanjem Prištine

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je zabrinjavajuća namjera da se nastavi sa naoružavanjem prištinskih bezbjednosnih snaga i transformacijom u “vojsku Kosova” i pozvao sve da poštuju norme međunarodnog javnog prava, Povelju UN i rezolucije UN.

    Vučić je, komentarišući to što je Turska dopremila Prištini 1.000 dronova, kazao da to nije sila koja može Srbiju da uplaši, pobijedi, ugrozi, ali da je zabrinjavajuća namjera da se s tim nastavi.

    U Prištini je u srijedu objavljeno da su stigli dronovi Skydagger poručeni od Turske, a prema navodima premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija, stigle su “hiljade dronova”.

    Priština je ranije nabavila i turske dronove TB2 bajraktar i američke dronove puma.

    “Privremene institucije u Prištini pokušavaju da realizuju tzv. desetogodišnji plan tranzicije kosovskih bezbedonosnih snaga u vojsku Kosova. Za tu namenu oni opredeljuju budžetska sredstva, a opremanje složenim borbenim sistemima se intenzivira, u čemu prednjači Turska”, kazao je Vučić.

    Dodao je da im svi ostali, Nijemci, Englezi, Hrvati, Slovenci, daju ponešto.

    “Neki im daju šlemove, neki im daju pancire, neki TKI opremu, uniforme, sredstva za ličnu zaštitu vojnika, Velika Britanija opremu za strelište, poligone za fizičku obuku, Nemačka preko 300 kamiona i ostalih transportnih vozila, 375 komada vozila za razbijanje demonstracija, centar za simulacije, sanitetsku opremu, kabinet za učenje nemačkog jezika”, naveo je Vučić.

    Navodeći da je “snažno reagovao na dodatno naoružavanje Albanaca na Kosovu od strane Turske”, Vučić je rekao da to nije od juče i da će opet razgovarati sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, za kojeg je rekao da je veliki lider kojem će uvijek biti dobar domaćin.

    Naglasio je da je njegov posao da, kada vidi da je njegov narod ugrožen protivzakonitom isporukom oružja, stane na stranu svoga naroda i da se bori za interese svoga naroda.

    “I sasvim sigurno ću razgovarati sa Erdoganom i to ne prvi put. Naime, već pre više od godinu dana, u razgovoru u njihovom predstavništvu pri UN, imali smo bilateralni sastanak, na kojem sam ga zamolio da prekinu sa naoružavanjem Prištine”, rekao je Vučić.

    Dodao je da je tom prilikom ukazao na Rezoluciju SB UN 1244, ali i na druge akte.

    Istu molbu, kako je naveo, uputio je i Amerikancima, a onda su oni ipak Prištini odobrili rakete džavelin, prenosi Tanjug.

    Vučić je istakao da Srbija zahtijeva i moli Ujedinjene nacije da reaguju i da se poštuju rezolucije koje su UN donijele i da se poštuju povelje UN.

    “Nama u ovom trenutku nije potrebno dalje zaoštravanje, čuvaćemo mir i stabilnost. Molimo naše turske partnere, molimo ih još jednom da razgovaraju sa nama, da uvaže naše interese”, naglasio je Vučić.

  • Pritvoreni penzionisani savjetnik direktora Policije RS i sinovi

    Pritvoreni penzionisani savjetnik direktora Policije RS i sinovi

    Odlukom Osnovnog suda u Banjaluci, narednih mjesec dana će iza brave provesti Dragan Simić (58), u međuvremenu penzionisani savjetnik direktora Policije Republike Srpske, i dvojica njegovih sinova, Marko (31) i Miloš (28), koji su uhapšeni u ponedjeljak, 6. oktobra, u Banjaluci, nakon napada na policajce.

    Podsjetimo, bude li im utvrđena krivica, prijeti im do deset godina zatvora.

    Okružno javno tužilaštvo Banjaluka ih tereti za sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje.

    “U Ulici Nikole Pašića, grad Banjaluka, 6. oktobra, oko 14.30. policijski službenici Policijske uprave Banjaluka – Policijske stanice za intervencije, zaustavili su vozilo drugoosumnjičenog (Marka Simića) radi testa na prisustvo droga. Na lice mjesta došli su prvoosumnjičeni i trećeosumnjičeni u namjeri da onemoguće policijske službenike u vršenju službene radnje, te fizički napali policijske službenike S.K. i J.G. i tom prilikom im zadali povrede u predjelu glave i tijela”, rekli su iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

    Tužilac je, podsjetimo, zatražio da budu pritvoreni zbog naročitih okolnosti koje ukazuju da će osumnjičeni ometati krivični postupak uticajem na svjedoke i iz vanrednih okolnosti, jer je riječ o krivičnom djelu za koje se može izreći kazna zatvora do deset godina, a koje je posebno teško s obzirom na način izvršenja ili posljedice krivičnog djela.