Autor: INFO

NATO treba da se koordinira i ujedini povodom Grenlanda, a ne da se deli, izjavio je danas, 15. januara italijanski ministar odbrane Gvido Krozeto, povodom prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da će zauzeti Grenland, prenijela je Ansa.

Francuska, Njemačka, Norveška i Švedska poslale su trupe na arktičku teritoriju kako bi odvratile prijetnje američkog predsjednika, a bilo je predloga da im se pridruži i Italija, navela je agencija.

“Šta radi sto, dvesta ili trista vojnika bilo koje nacionalnosti? To zvuči kao početak šale”, rekao je Krozeto.

On je dodao da slanje trupa širom svijeta ne treba da bude takmičenje, kao i da je pristup Italije tom pitanju racionalan.

“Tražili smo od NATO-a koordinaciju. Moramo da se ujedinimo, a ne da se dijelimo”, zaključio je Krozeto.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni, tokom svoje tradicionalne novogodišnje konferencije za novinare, odgovorila je na pozive da se Italija distancira od Sjedinjenih Američkih Država, ironično spomenuvši jednu od najvećih američkih kompanija.

Melonijeva je istakla da postoji “mnogo stvari”, poput pitanja međunarodnog prava u politici američkog predsjednika Donalda Trampa sa kojima se ne slaže, ali da nema nikakvih problema da te nesuglasice i javno izrazi.

“Mislim da kada se krše pravila međunarodnog prava, svi postajemo mnogo izloženiji. I zato, da, kada se ne slažem, to i kažem”, naglasila je ona.

U tom kontekstu, rekla je da ne razumije “šta se tačno traži kada se kaže da Italija treba da se distancira od SAD”, i istakla da je u interesu njene zemlje da jača odnose sa evropskim i atlantskim partnerima.

“Da li je ova strategija pogrešna? Onda mi treba formalno predstaviti alternativu, treba mi reći šta želite da uradimo”, podvukla je.

“Da li treba da se distanciramo u smislu da izađemo iz NATO-a? Da li treba da zatvorimo američke baze? Da li treba da prekinemo trgovinske odnose? Da li treba da upadnemo u Mekdonalds? Ne znam. Šta treba da uradimo?”, upitala je italijanska premijerka.

Melonijeva je ponovila da se ne slaže uvijek sa stavovima svojih partnera.

“Sa Trampom sam se složila oko Venecuele, nisam se složila oko Grenlanda. To se zove odbrana sopstvenog nacionalnog interesa”, istakla je Đorđa Meloni, dodajući da se “interesi država ne poklapaju uvijek u potpunosti”.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je sinoć da Ukrajina nije prepreka miru, odbacujući komentare američkog predsjednika Donalda Trampa koji je to rekao dan ranije.

Zelenski je u svom video-obraćanju naveo i da je u telefonskom razgovoru sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom razmotrio diplomatske aktivnosti sa Amerikom, prenio je Rojters.

Na pitanje zašto pregovori koje predvode SAD još uvijek nisu riješili skoro četvorogodišnji rat, Tramp je odgovorio da je Zelenski razlog za to, podsjeća agencija.

Tramp je takođe izjavio da veruje da je ruski predsjednik Vladimir Putin “spreman da postigne dogovor”.

Zelenski je ukazao da „kontinuirani napadi Rusije na ukrajinska energetska postrojenja i druge ciljeve pokazuju da Moskva ne želi mir“.– Upravo su ruske rakete, ruski dronovi „šahed“ i pokušaj Rusije da uništi Ukrajinu jasni dokazi da Moskva uopšte nije zainteresovana za sporazume – rekao je on.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov, izjavio je da se Rusija slaže sa Trampom da Zelenski koči sporazum, rekavši da predsjednik Vladimir Putin i ruska strana ostaju otvoreni za razgovore.

Zelenski je obećao da će Ukrajina aktivnije nastaviti diplomatske napore.

Tramp i Zelenski su imali promjenljiv odnos tokom nastojanja da se riješi najveći kopneni sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, navodi Rojters.

Tramp je u sriJEdu rekao da vjeruje da je Ukrajina manje spremna od Rusije da postigne mirovni sporazum.

Venecuelanska opoziciona liderka Marija Korina Mačado izjavila je da je u četvrtak u Bijeloj kući predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu uručila svoju Nobelovu nagradu za mir, iako je on ranije dovodio u pitanje njenu vjerodostojnost kao moguće nasljednice na čelu države, nakon što su Sjedinjene Države uhapsile predsjednika Nikolasa Madura i prebacile ga u Njujork na suđenje.

Nobelov institut saopštio je da Mačado ne može pokloniti svoju nagradu Trampu, za priznanje koje je američki predsjednik dugo priželjkivao.

Čak i ako se pokaže da je riječ isključivo o simboličnom gestu, potez se smatra neuobičajenim, s obzirom na to da je Tramp prethodno faktički marginalizovao Mačado, iako je godinama bila prepoznatljivo lice otpora vlastima u Venecueli.

Istovremeno, Tramp je signalizirao spremnost na saradnju sa vršiteljkom dužnosti predsjednice Delci Rodrigez, koja je ranije bila druga najuticajnija osoba u Madurovoj političkoj hijerarhiji.

„Predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država uručila sam medalju, Nobelovu nagradu za mir“, izjavila je Mačado novinarima nakon izlaska iz Bijele kuće, na putu ka Kapitol Hilu. Dodala je da je to učinila „kao priznanje za njegov jedinstven angažman u borbi za našu slobodu“.

Tramp je kasnije na društvenim mrežama potvrdio da mu je Mačado ostavila medalju da je zadrži, navodeći da mu je bila čast da je upozna.

„Ona je divna žena koja je prošla kroz mnogo toga. Marija mi je uručila svoju Nobelovu nagradu za mir za posao koji sam obavio“, napisao je Tramp. „Taj gest uzajamnog poštovanja je izuzetno značajan. Hvala ti, Marija.“

Bijela kuća je potom objavila fotografiju na kojoj se vidi Mačado kako stoji pored Trampa u Ovalnom kabinetu, dok on u rukama drži medalju u velikom okviru. Na pratećem tekstu navedeno je da je nagrada „uručena kao lični simbol zahvalnosti u ime naroda Venecuele, u znak priznanja principijelnih i odlučnih poteza predsjednika Trampa u obezbjeđivanju slobodne Venecuele“.

Ujedinjene nacije upozoravaju da bi mogući vojni udari na Iran dodatno destabilizovali već napetu situaciju izazvanu masovnim protestima, dok Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija optužuju iranske vlasti za brutalnu represiju i podržavaju zahtjeve demonstranata za slobodu.

Iran, uz podršku Rusije i Kine, odbacuje te optužbe i tvrdi da Vašington, pod izgovorom ljudskih prava, podstiče nemire i prijeti vojnom eskalacijom.

Na hitnom sastanku Savjeta bezbjednosti UN, sazvanom na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država, upozoreno je da bi vojni udari na Iran dodali novu nestabilnost već zapaljivoj situaciji u toj zemlji.

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš pozvao je na maksimalnu uzdržanost svih aktera u ovom osjetljivom trenutku i poručio da treba izbjegavati svaku akciju koja bi mogla dovesti do daljeg gubitka života ili šire regionalne eskalacije.

Ambasador SAD pri UN Majk Volc izjavio je da nivo nasilja i represije koji iranski režim sprovodi nad sopstvenim građanima ima posljedice po međunarodni mir i bezbjednost.

On je naveo da narod Irana, kako je rekao, “kao nikada do sada u brutalnoj istoriji Islamske Republike zahtijeva svoju slobodu”.

Zamjenik stalnog predstavnika Irana pri UN Golamhosein Darzi odbacio je optužbe Vašingtona, ocijenivši da su zasnovane na lažima, iskrivljavanju činjenica i namjernim dezinformacijama s ciljem prikrivanja, kako je rekao, direktnog učešća SAD u usmjeravanju nemira ka nasilju.

Stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja upozorio je da SAD nastavljaju da eskaliraju tenzije i podgrijavaju histeriju oko Irana, tvrdeći da je “pomoć demonstrantima već na putu”, dok otvoreno prijete novim vojnim udarima.

Ambasador Ujedinjenog Kraljevstva pri UN Arčibald Jang rekao je da je njegova zemlja zapanjena izvještajima prema kojima je u Iranu potencijalno ubijeno na hiljade ljudi, dok je veliki broj građana uhapšen u, kako je naveo, najbrutalnijoj represiji protesta u posljednjih nekoliko decenija.

Zamjenik stalnog predstavnika Kine pri UN Sun Lej izjavio je da se Kina protivi upotrebi ili prijetnji silom u međunarodnim odnosima, kao i nametanju sopstvene volje drugim državama.

Protesti u Iranu počeli su krajem decembra 2025. godine zbog devalvacije iranskog rijala, a dodatno su se intenzivirali 8. januara, nakon poziva Reze Pahlavija, sina svrgnutog iranskog šaha.

Istog dana vlasti su isključile internet, a u više gradova protesti su prerasli u sukobe sa policijom i bezbjednosnim snagama, uz skandiranje parola protiv političkog sistema, prenosi

Prema navodima američkih organizacija za ljudska prava, u nemirima je stradalo najmanje 2.500 ljudi, većinom demonstranata, dok je uhapšeno više od 18.000 osoba. Iranske vlasti odbacuju te podatke i optužuju SAD i Izrael za organizovanje nemira, navodeći da je situacija od 12. januara stavljena pod kontrolu.