Autor: INFO

  • Traži se procjena zdravstvenog stanja Ratka Mladića

    Traži se procjena zdravstvenog stanja Ratka Mladića

    Predsjednik Međunarodni mehanizam za krivične sudove, Graciela Gatti Santana, naložila je da se najkasnije do petka, 1. maja, izradi izvještaj sa mišljenjem nezavisnih stručnjaka o zdravstvenom stanju Ratko Mladić, uključujući dijagnoze, prognoze i mogućnosti liječenja.

    U saopštenju Mehanizma navodi se da izvještaj treba da obuhvati i procjenu očekivanog životnog vijeka, adekvatnost medicinske njege u pritvorskoj jedinici UN ili zatvorskoj bolnici, kao i pitanja iz ranijih medicinskih nalaza. Ističe se da je, u trenutnim okolnostima, potrebno dodatno stručno mišljenje kako bi se utvrdilo postoje li humanitarni razlozi za eventualno puštanje na slobodu iz zdravstvenih razloga.

    Advokatski tim generala Mladića podnio je 23. aprila zahtjev za uslovno puštanje na slobodu na humanitarnim osnovama, navodeći da mu se zdravstveno stanje kontinuirano pogoršava. Mladić je 10. aprila pretrpio moždani udar, a već ima ozbiljne neurološke, kardiovaskularne i nefrološke probleme.

    On se od 2024. godine nalazi u pritvorskoj bolnici u Hagu, gdje je pod palijativnom njegom, dok je Mehanizam i ranije odbijao zahtjeve za njegovo privremeno puštanje na liječenje u Srbiju.

    Sin generala, Darko Mladić, izjavio je da očekuje brzu odluku nakon što budu dostavljena mišljenja nezavisnih stručnjaka. „Dala je kratak rok za vještačenje. To nije neko pretjerano odugovlačenje, tako da možemo da sačekamo do petka, samo se nadam da će general do tada da ostane živ“, rekao je on.

    Prema njegovim riječima, i ljekari iz pritvorske jedinice u Hagu i oni koje je angažovala odbrana saglasni su da je zdravstveno stanje generala izuzetno teško. Naveo je i da je sekretar tribunala dobio nalog da angažuje nezavisne stručnjake koji će izvršiti uvid u medicinsku dokumentaciju i pregledati pacijenta.

    Darko Mladić je dodao da bi izvještaj mogao biti završen u kratkom roku, nakon čega će predsjednica Mehanizma donijeti odluku o eventualnom puštanju na slobodu iz humanitarnih razloga.

  • Furlas: Nema proširenja EU bez Srbije, podnio sam amandmane na Piculin izveštaj

    Furlas: Nema proširenja EU bez Srbije, podnio sam amandmane na Piculin izveštaj

    Predsjedavajući delegacije EU – Srbija u Evropskom parlamentu Lukas Furlas istakao je danas da svima mora da bude jasno da nema proširenja Evropske unije bez Srbije, kao i da je podnio amandmane na izvještaj izvjestioca EP Tonina Picule o Srbiji.

    On je za Tanjug rekao da postoji samo jedan put za Srbiju – evropski put.

    – Postoji samo jedan put za Srbiju, i to je evropski put. Ponoviću svoj stav da nema proširenja Evropske unije bez Srbije. To mora svima da bude vrlo jasno. Kao predsjedavajući delegacije EU-Srbija, podnio sam neke amandmane na izvieštaj, a moj glavni cilj je da imamo uravnotežen izvještaj o Srbiji – rekao je Furlas i dodao da sličan stav ima i Kiparsko predsjedavanje EU.

    Usaglašavanje o amandmanima trebalo bi da se održi 6. maja, dok bi glasanje o izvještaju i rezoluciji u Evropskom parlamentu trebalo da se održi najvjerovatnije u julu.

  • Minić: Sa ruskom delegacijom o saradnji u više oblasti

    Minić: Sa ruskom delegacijom o saradnji u više oblasti

    Premijer Republike Srpske Savo Minić rekao je da je danas na sastanku sa delegacijom Nižegorodske oblasti razgovarano o saradnji u oblasti informacionih tehnologija, medicine i farmacije, te formiranju radnih grupa koje će raditi na tome.

    Minić je rekao da će uskoro javnost biti informisana o tome šta su radne grupe pripremile.

    – Kada je u pitanju farmaceutska oprema i lijekovi, ta proizvodnja bi se jednim dijelom odvijala u Republici Srpskoj. Tražio sam da sjedište kompanije bude u Banjaluci – rekao je Minić novinarima u Banjaluci nakon sastanka sa zamjenikom predsjednika Vlade Nižegorodske oblasti Dmitrijem Starostinom.

    Minić je istakao da Republika Srpska ima kapacitete da odgovori svim izazovima u vezi sa registarcijom i nabavkom određenih pomagala.

    Premijer Srpske je naveo da su danas održani intenzivni sastanci sa ruskom delegacijom.

    – Održani su sastanci predstavnika Privredne komore sa realnim sektorom, sa Ministarstvom privrede i preduzetništva, Ministarstvom poljoprivrede i akademskom zajednicom – rekao je Minić.

  • Okončana sjednica banjalučke skupštine

    Okončana sjednica banjalučke skupštine

    Redovna osma sjednica Skupštine grada Banjaluka završena je nakon višesatne, uglavnom mirne rasprave o 45 tačaka dnevnog reda.

    Podršku odbornika nije dobilo kreditno zaduženje za rekonstrukciju Parka „Petar Kočić“.

    Istovremeno, zeleno svjetlo dato je odluci o dodjeli besplatnih placeva za mlade bračne parove.

    Odbornici su podržali podizanje kredita od 10 miliona maraka za izgradnju javne garaže u Platonovoj ulici, kao i milion maraka za obnovu 11 dječijih igrališta u Banjaluci.

    Prihvaćene su odluke o donošenju regulacionih planova „Centar-Jug“, stambenog naselja Lazarevo, RP „Paprikovac-Petrićevac“, „Lazarevo 4“, stambenog naselja Borik. Prihvaćen je i prijedlog zaključka za eksproprijaciju zemljišta za most u Docu, kao i kupovinu zemljišta za potrebe rekonstrukcije saobraćajnice u Ulici Petra Velikog u naselju Česma.

    Dosadašnji direktor Mladen Matović ponovo je izabran za

    Dosadašnji direktor Mladen Matović ponovo je izabran za direktora Banskog dvora.

     

  • Stanivuković traži rješenje za grijanje već u maju

    Stanivuković traži rješenje za grijanje već u maju

    Prije nego što su odbornici na današnjoj sjednici banjalučke Skupštine došli do glasanja, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković najavio je nove projekte u gradu na konferenciji za novinare.

    “U maju mjesecu počinjemo sa rekonstrukcijom Parka Petar Kočić. Veliku buru u javnosti izazvaće i “Banjalučka riva”, kao i izmještanje stočne pijace i Čistoće”, naveo je Stanivuković.

    “Došlo je nekoliko stotina primjedbi na uvid plana i to je dogovoreno. Određeni dio javnosti je namjerno ulagao primjedbe da bi se čitav taj postupak usporio i ponovio”, tvrdi Stanivuković.

    Ujedno je pitanje izmjena regulacionih planova uporedio sa Prijedlogom izmjena regulacionog plana “Lazarevo 3”, koji se vodi, kako kaže, sedam-osam godina.

    Dodaje i da ne odustaje od ideje o uvođenju tramvaja u Banjaluci.

    “Ljudi, ulazimo u fazu testa. Ako budu odobreni, onda ćemo ih nabaviti nekoliko. Znam da je to nešto novo, pa da ne ulažemo odmah dok ne prođe test kritike javnosti”, rekao je Stanivuković.

    Osvrnuo se i na probleme sa grijanjem i zatraženo poskupljenje, ističući da je on za to da se sve riješi u već u maju, ali Skupština nije.

    Na pitanje o problemu sa rasvjetom na novom mostu u Česmi, Stanivuković daje rokove.

    “Naveče sam to saznao. Odmah smo naručili rasvjetu i računajte da treba proći 21 dan za dostavu”, istakao je Stanivuković i  dodao da mu je političkih prepucavanja preko glave.

    Komentarišući usvajanje nekih izmjenama urbanističkih planova, ali i primjedbi pojednih odbornika što se to radi prije usvajanja Urbanističkog plana, Stanivuković kaže – ne može da svane prije zore.

     

  • Stevandić nspustio Strazbur uz pjesmu “Đenerale, nek’ je tvojoj majci hvala”

    Stevandić nspustio Strazbur uz pjesmu “Đenerale, nek’ je tvojoj majci hvala”

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić iz Strazbura u Banjaliku vraća se pjevajući.

    “Đenerale, đenerale, nek’ je tvojoj majci hvala, što junaka rodila je da se srpstvu vrati slava”, zapjevao je Stevandić ispred zgrade Evropskog parlamenta u kome je juče, uz prisustvo delegacije Narodne skupštine Srpske, otvorena uzložva o genocidu i Jasenovci.

    “Evropa je nastala na civilizacijskim tekovinama antifašizma i poštovanja identiteta svih naroda, a narodi imaju svoju kulturu, istoriju, tradiciju i naravno svoje pjesme. Uz pjesmu se i vraćamo”, napisao je Stevandić na društvenim mrežama.

  • Ukrajina produžila mobilizaciju

    Ukrajina produžila mobilizaciju

    Ukrajinska Vrhovna rada usvojila je zakon kojim se produžava opšta mobilizacija u Ukrajini za još 90 dana.

    Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski podnio je juče parlamentu prijedlog kojim se traži produženje opšte mobilizacije i vanrednog stanja za još 90 dana, koji je usvojen sa 315 glasova za i dva protiv, uz 17 uzdržanih.

    Ukrajina je u vanrednom stanju od 24. februara 2022. godine, a Zelenski je dan kasnije potpisao Ukaz o opštoj mobilizaciji.

  • Bitkoin pod pritiskom geopolitike

    Bitkoin pod pritiskom geopolitike

    Cijena bitkoina zabilježila je nagle i nepredvidive oscilacije nakon najnovijih geopolitičkih dešavanja vezanih za odnose između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, što je dodatno uznemirilo kripto tržište i investitore, piše “DeFi Planet”.

    Digitalna valuta reagovala je gotovo trenutno na vijesti o novim prijedlozima i pregovorima između Vašingtona i Teherana, potvrđujući koliko su kripto-tržišta osjetljiva na globalne političke događaje.

    Nagli skok pa pad cijene
    Bitkoin je najprije zabilježio snažan rast, ali je ubrzo uslijedila korekcija, što je izazvalo nervozu među investitorima. Ovakvo kretanje uklapa se u širi obrazac ponašanja tržišta u kriznim situacijama.

    Analitičari ističu da se kriptovaluta često ponaša kao “rizična imovina”, koja brzo reaguje na promjene u globalnom sentimentu.

    Tržište je pokazalo “nagli rast, a zatim povlačenje”, što odražava osjetljivost na geopolitičke vijesti.

    Slični obrasci viđeni su i ranije tokom eskalacija između Irana i SAD-a, kada su cijene prvo padale, a zatim se brzo oporavljale.

    Geopolitika kao ključni pokretač
    Najnoviji prijedlog u odnosima SAD-Iran, koji uključuje potencijalne pregovore i uslove za deeskalaciju, stvorio je neizvjesnost na tržištu.

    Bitkoin je reagovao u skladu s promjenama u percepciji rizika, kada se očekuje smirivanje situacije, raste apetit za rizičnom imovinom, dok svaka nova tenzija izaziva povlačenje kapitala.

    U ranijim slučajevima, najave primirja ili pregovora dovele su do rasta cijene – primjera radi, bitkoin je prelazio prag od 72.000 dolara nakon vijesti o prekidu vatre.

    S druge strane, nastavak neizvjesnosti ili pogoršanje odnosa uzrokuje pad ili stagnaciju, jer investitori postaju oprezniji, navodi “DeFi Planet”.

  • Putin: Rusija će podržati Iran kako bi se osigurao mir na Bliskom istoku

    Putin: Rusija će podržati Iran kako bi se osigurao mir na Bliskom istoku

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da će Moskva nastaviti pružati podršku Iranu i naporima za stabilizaciju regiona, naglašavajući da je cilj takve politike postizanje trajnog mira na Bliskom istoku. Poruka je upućena tokom susreta s iranskim ministrom vanjskih poslova Abasom Aragčijem, u trenutku kada su tenzije u regionu i dalje izrazito visoke.

    Podrška Iranu i miru u regionu
    Putin je jasno istakao da Rusija vidi svoju ulogu kao faktor stabilnosti i partnera Iranu, ali i kao aktera koji želi smirivanje sukoba.

    “Učinićemo sve što služi interesima Irana i svih naroda regiona kako bi mir bio postignut što je prije moguće”, poručio je ruski predsjednik.

    Naglasio je da je saradnja između Moskve i Teherana dio šireg strateškog odnosa koji uključuje političku, ekonomsku i bezbjednosnu dimenziju.

    Naglasak na stabilnosti Bliskog istoka
    Ruski lider ukazao je da je stabilnost regiona ključna ne samo za države Bliskog istoka, već i za globalnu bezbjednost. Prema njegovim riječima, neophodno je nastaviti diplomatske napore i izbjeći dalje eskalacije.

    Putin je više puta ponovio spremnost Rusije da posreduje u rješavanju konflikata i podrži politička rješenja:

    Rusija je spremna “da pomogne u pronalaženju političkog i diplomatskog rješenja i postizanju pravednog i trajnog mira”.

    Ovakav stav uklapa se u širu strategiju Moskve da se pozicionira kao ključni diplomatski akter u regionu.

    Širi kontekst: Rastuće tenzije i neuspjeli pregovori
    Putinove izjave dolaze u vrijeme kada su pregovori između Irana i Sjedinjenih Američkih Država zapali u ćorsokak, a regionalne tenzije dodatno pojačane sukobima i krizom oko Ormuskog moreuza.

    Istovremeno, Iran i Rusija nastavljaju produbljivati saradnju, uključujući političku koordinaciju i bezbjednosnu saradnju, što dodatno mijenja odnose snaga u regionu.

    Analitičari smatraju da Moskva kroz takav pristup nastoji ojačati svoj uticaj i istovremeno djelovati kao posrednik između suprotstavljenih strana.

    Kontinuitet strateškog partnerstva
    Odnosi Rusije i Irana posljednjih godina dodatno su ojačani formalnim sporazumima i intenzivnijom saradnjom. Dvije zemlje potpisale su sveobuhvatni sporazum o strateškom partnerstvu, čime su dodatno učvrstile političke i ekonomske veze.

    Putin je tokom susreta naglasio da Moskva namjerava nastaviti razvijati ovaj odnos i ostati pouzdan partner Teheranu u izazovnim geopolitičkim okolnostima, prenosi “MiddleEastMonitor”.

  • Zašto zlato gubi vrijednost dok cijene rastu

    Zašto zlato gubi vrijednost dok cijene rastu

    Pad cijena zlata i srebra u trenutku kada cijene sirove nafte rastu zbunjuje investitore, jer se plemeniti metali tradicionalno smatraju sigurnim utočištem u kriznim vremenima.

    Međutim, aktuelni trendovi pokazuju da tržišta funkcionišu po kompleksnijim pravilima, gdje rast cijena energenata zapravo može negativno uticati na zlato i srebro.

    Nafta raste, ali to ne pomaže zlatu
    Na prvi pogled, rast cijena nafte trebao bi podstaći rast zlata, jer viši troškovi energije povećavaju inflaciju i nesigurnost.

    Ipak, u praksi se dešava suprotno.

    Razlog leži u tome što skuplja nafta povećava inflatorne pritiske, što dovodi do očekivanja da će centralne banke zadržati visoke kamatne stope i odložiti eventualno smanjenje kamata.

    U takvom okruženju zlato i srebro postaju manje atraktivni za investitore.

    Kako ističu analitičari, viša inflacija uzrokuje “duže zadržavanje visokih kamata”, što direktno šteti plemenitim metalima.

    Ključni faktor: Kamatne stope
    Zlato i srebro ne donose kamatu ili prinos, za razliku od obveznica ili štednje.

    Zbog toga, kada kamatne stope rastu ili ostaju visoke investitori se okreću instrumentima koji donose prinos i smanjuje se potražnja za plemenitim metalima.

    Drugim riječima, viši prinosi na obveznice povećavaju “trošak držanja” zlata.

    Jačanje dolara dodatno pritiska cijene
    Još jedan važan faktor je jačanje američkog dolara.

    Pošto se zlato i srebro globalno trguju u dolarima, jači dolar čini ove metale skupljim za kupce iz drugih zemalja, smanjuje se globalna potražnja i cijene dodatno padaju.

    Analitičari ističu da kombinacija jakog dolara i visokih prinosa predstavlja snažan pritisak na tržište plemenitih metala.

    Inflacija – mač sa dvije oštrice za zlato
    Iako se zlato često smatra zaštitom od inflacije, u trenutnim okolnostima inflacija ima suprotan efekat.

    Razlog je taj što inflacija izazvana rastom cijena nafte dovodi do restriktivnije monetarne politike i dužeg perioda visokih kamata.

    Tako inflacija indirektno šteti zlatu, iako bi u teoriji trebala da ga podržava.

    Geopolitički faktori ne pomažu kao ranije
    Zlato je tradicionalno “sigurno utočište” u krizama, ali u aktuelnoj situaciji taj efekat je oslabljen.

    Iako geopolitičke tenzije i dalje postoje (npr. na Bliskom istoku), tržište više reaguje na monetarnu politiku, inflaciju i kretanje dolara.

    Zbog toga čak i u uslovima globalne nesigurnosti cijene zlata mogu padati.

    Pad nakon rekordnog rasta
    Važno je napomenuti da su zlato i srebro ranije u 2026. godini dostigli rekordne nivoe, nakon čega je uslijedila korekcija.

    Zlato je, prema podacima, palo oko 10-12 odsto sa svojih vrhunaca, dok je srebro zabilježilo još veće oscilacije.

    Ovaj pad djelimično je i rezultat realizacije profita od strane investitora, smanjenja spekulativne potražnje, tehničke korekcije nakon snažnog rasta.

    Šta to znači za investitore?
    Analitičari naglašavaju da trenutni pad ne znači nužno dugoročni negativan trend.

    Ključni faktori koji će određivati dalji smjer tržišta su kretanje kamatnih stopa, snaga dolara, stabilnost cijena nafte i globalna ekonomska situacija.

    Ako kamatne stope počnu padati ili dolar oslabi, zlato bi ponovo moglo dobiti na vrijednosti, navodi “BusinessLine”.