VRBAS Media

Autor: INFO

  • Bocan Harčenko: Pregovori o NIS-u još nisu gotovi, Srbija će imati gas po najpovoljnijoj cijeni

    Bocan Harčenko: Pregovori o NIS-u još nisu gotovi, Srbija će imati gas po najpovoljnijoj cijeni

    Pregovori o Naftnoj industriji Srbije još nisu gotovi, ali su blizu konačnog rezultata, a Srbija će imati gas i poslije marta po najboljoj cijeni, izjavio je ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan Harčenko.

    On je rekao da ima pomaka u pregovorima o NIS-u i da cijeli proces ide u pravcu koji svima odgovara, te da se trenutni rezultati razgovora u potpunosti uklapaju u prijateljski odnos Rusije i Srbije.

    – I ono što je najvažnije, daju mogućnost za nastavak saradnje u oblasti energetike i u svakoj drugoj sferi – rekao je Harčenko za “Večernje novosti”.

    Na pitanje da li odluku američkog OFAK-a da produži licencu NIS-u do 20. februara vidi kao signal da bi američka strana mogla dati zeleno svjetlo za konačan dogovor o prodaji ruskog udjela mađarskom MOL-u ili su komplikacije i dalje veoma moguće, on je odgovorio da je veoma uzdržan i da se ne može isključiti nijedna pretpostavka, ali da ima “zračak nade”.

    – Odluka OFAK-a o produženju licence je značajna prije svega zbog održavanja funkcionalnosti NIS-a i Rafinerije Pančevo jer je to industrijski resurs važan za energetsku bezbjednost Srbije u širem smislu – rekao je Bocan Harčenko.

    On je naveo da će snabdijevanje Srbije ruskim gasom i poslije marta biti stabilno i po najpovoljnijim cijenama, procjenjujući da je Srbija za sve ove godine kupovine ruskog gasa po povoljnijoj cijeni uštedjela oko 300 miliona evra godišnje.

    – To je zasnovano i na principijelnom dogovoru i razumijevanju između predsednika Rusije i Srbije – rekao je Bocan Harčenko.

    Dodajući da Rusija želi dugoročne odnose sa Srbijom u svakoj sferi, uključujući i energetiku, ruski ambasador je upitao šta će biti ako dođe do pomaka Srbije na evropskom putu, pa EU bude tražila od Beograda ispunjenje nekih obaveza, koje obuhvataju i energetiku.

    On je rekao da Rusija želi da sarađuje sa Srbijom još više i bolje, ali da uzor nije EU koja odavno traži od Srbije da izabere između Moskve i Brisela.

    Dodao je da je veoma važno da se u Savjetu bezbjednosti UN nastavlja praksa rasprave o situaciji na Kosovu i Metohiji i Rezoluciji 1244, te ocijenio da je tvrdnja Zapada “da je Kosovo unikatan slučaj” velika neistina i prevara.

    – Oni bi htjeli da se međunarodni poredak bazira na pravilima koje niko ne zna i izmišljaju ih od slučaja do slučaja – rekao je ruski ambasador, dodajući da se to vidi na slučaju Grenlanda koji SAD želi da preuzme od Danske.

    Bocan Harčenko je istakao da u prekompoziciji globalnih i evropskih odnosa saradnja Rusije i Srbije treba još više da doprinosi stvaranju multipolarnog svijeta, uključujući i mogućnost saradnje Srbije sa efikasnim institucijama kao što je BRIKS.

  • Tajani: Zemlje Balkana na prvom mjestu za članstvo u EU

    Tajani: Zemlje Balkana na prvom mjestu za članstvo u EU

    Zemlje Balkana treba da budu prioritet za članstvo u EU u odnosu na Ukrajinu, rekao je italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani.

    – Podržavamo pristupanje Ukrajine EU, ali Balkan je na prvom mjestu, jer imamo određene obaveze prema njima – rekao je Tajani za list “Korijere dela Sera”.

    Tajani je dodao da će Ukrajina nastaviti da dobija pomoć, ali da Kijev “mora da pređe svoj put na putu ka članstvu”.

    Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je ranije da ne vidi nikakvu šansu da se Ukrajina uskoro pridruži EU i isključio je pristupanje Kijeva 2027. godine.

    Sa Mercom su se saglasili i mađarski zvaničnici, poljski predsjednik Karol Navrocki, te austrijski kancelar Kristijan Štoker.

    Pregovori o pristupanju EU imaju za cilj usklađivanje zakonodavstva zemlje kandidata sa standardima EU i obično traju više od decenije.

    Pregovori Turske traju 20 godina bez jasne perspektive za pridruživanje.

    Srbija, Albanija, BiH, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Gruzija i Moldavija trenutno imaju zvanični status kandidata.

  • Dodik: Nezavisnost Srpske ostaje cilj, do nje mirnim političkim putem

    Dodik: Nezavisnost Srpske ostaje cilj, do nje mirnim političkim putem

    Glavni politički cilj Republike Srpske ostaje nezavisnost, a do njega se, prema riječima lidera SNSD-a Milorada Dodika, želi doći mirnim putem i kroz politički proces, koristeći povoljan međunarodni trenutak. Dodik je u Јutarnjem programu RTRS-a poručio da taj cilj „nije nestao“ i da će biti „nezadovoljan ako propustimo tajming za naše konačne odluke“.

    On je naveo da bi, u slučaju proglašenja nezavisnosti, Republiku Srpsku u roku od nekoliko dana priznalo 15 zemalja. Istakao je da želi da Srpsku oslobodi pritisaka i dodao da ne odustaje od svojih političkih namjera. „Nisam čovjek koji odustaje i nastojim da se borim za svoje ciljeve“, rekao je Dodik.

    Govoreći o odnosima u BiH, Dodik je poručio da ne pristaje na, kako je naveo, bošnjačku dominaciju i podaništvo koje, prema njegovim riječima, prihvata opozicija. „Znamo šta su napori muslimana u BiH. Uradili su sve da razvale dejtonsku BiH i da je što više približe unitarnoj zemlji“, rekao je, dodajući da Srpska ne smije pristati na takav razvoj događaja.

    Najavio je i niz međunarodnih posjeta, navodeći da će boraviti u Beogradu, Parizu i Vašingtonu, kao i u Moskvi, koju je označio strateškim partnerom Republike Srpske. Komentarišući kritike opozicije zbog odlaska u SAD i prisustva molitvenom doručku, Dodik je rekao da postoje „važnije stvari koje se ne vide“.

    Posebno je izdvojio posjete Izraelu i Mađarskoj. Za sastanak sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom rekao je da je bio „impozantan“ i da su razgovarali o svim važnim pitanjima, navodeći da Izrael razumije poziciju Republike Srpske. Dodao je da će rezultati te posjete biti vidljivi u narednom periodu.

    Kada je riječ o Mađarskoj, Dodik je istakao da ta zemlja ima najviše razumijevanja za Balkan i da sa premijerom Viktorom Orbanom dijeli slične političke stavove. „Republika Srpska i Mađarska dijele vrijednosti slobodnog svijeta i žele da njihove zajednice i države budu očuvane“, rekao je Dodik, naglašavajući da saradnja obuhvata ekonomiju i politička pitanja.

    On je naveo da ni Mađarska ni Republika Srpska ne žele nikome da nameću stavove, već da grade odnose zasnovane na međusobnom uvažavanju. Nakon sastanka u Budimpešti, Dodik i vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić prisustvovali su Svetosavskoj akademiji, na kojoj je Dodiku dodijeljen Orden Samouprave Srba u Mađarskoj za podršku srpskoj zajednici.

    U unutrašnjopolitičkom kontekstu, Dodik je najavio da će po povratku iz SAD prioritet biti vraćanje Izbornog zakona Republike Srpske pred Narodnu skupštinu. Ocijenio je da je cilj „političkog Sarajeva da napravi haos u Republici Srpskoj“ i ponovio tvrdnju da su izbori provedeni u skladu sa pravilima. „Mi smo pokradeni, ne oni“, rekao je.

    Na kraju je poručio da se srpski narod mora snažnije okupiti oko Republike Srpske, koju je nazvao domovinom i štitom. Istakao je da je potrebno čuvati Srpsku kako bi ona čuvala sadašnje i buduće generacije, ponavljajući da su politička stabilnost i institucionalna snaga ključni prioriteti.

  • Evropa spremila tajni plan protiv Trampa

    Evropa spremila tajni plan protiv Trampa

    Evropski lideri su na hitno sazvanoj večeri sastavili tajni plan za suprotstavljanje predsedniku SAD Donaldu Trampu, piše The New York Times.

    Samit u Briselu završen je u noći 23. januara. Na njemu se raspravljalo o situaciji oko Grenlanda i problemu transatlantskih odnosa.

    “On se sastoji u tome da se tokom budućih Trampovih provokacija sačuva smirenost, da se zapreti uzvratnim carinama i, prema rečima zvaničnika, da se iza kulisa radi na tome da Evropa postane manje vojno i ekonomski zavisna od svog sve nepouzdanijeg saveznika”, navodi se u tekstu.

    Prema podacima lista, evropske zemlje su se, između ostalog, dogovorile da rade na diverzifikaciji trgovinskih odnosa, unapređenju svojih oružanih snaga i smanjenju zavisnosti od američkih tehnologija.

    Šef Bele kuće je gotovo odmah po početku svog drugog predsedničkog mandata zauzeo oštar stav prema evropskim državama. Jedna od prvih ozbiljnih kriza bio je trgovinski sukob izazvan američkim carinama protiv saveznika iz Starog kontinenta. Drugi kamen spoticanja bile su Trampove namere da diplomatskim putem reši situaciju u Ukrajini, suprotno željama Evropljana da se sukob nastavi.

    Među najnovijim epizodama je i nastojanje američkog predsednika da preuzme kontrolu nad Grenlandom, zbog čega se na Zapadu počelo govoriti o mogućem raspadu NATO-a.

    Govoreći prošle nedelje na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, Tramp je uputio oštre kritike Evropi. Prema njegovim rečima, ona se kreće u pogrešnom pravcu, vodi lošu politiku i ne koristi resurse kojima raspolaže.

  • Usvojen gradski budžet: Jedni tvrde da je sve dogovoreno, drugi ističu infrastrukturna ulaganja

    Usvojen gradski budžet: Jedni tvrde da je sve dogovoreno, drugi ističu infrastrukturna ulaganja

    Sjednica Skupštine grada Banjaluka na kojoj je usvojen budžet za ovu godinu protekla je u neuobičajenoj atmosferi, uz međusobne optužbe opozicije, skupštinske većine i stranaka koje su podržale amandmane, dok odbornici različito tumače način raspodjele novca i političke dogovore koji su prethodili glasanju.

    Odbornica Narodnog fronta Dijana Ješić ocijenila je da je samo usvajanje budžeta bilo „krajnje neobično“.

    Kako je rekla, gradonačelnik je „hvalio amandmane skupštinske većine, a oni zauzvrat nisu skidali sredstva sa budžeta gradonačelnika, kojim on lično raspolaže, kao ni sa projekata koji su njegovom srcu mili, kao što su to dosad radili“.

    Ješićeva tvrdi da je bilo očigledno da je ishod unaprijed dogovoren, te da su, prema njenim riječima, „svi znali sve, osim par odbornika koji ne pripadaju ni skupštinskoj većini, ni bloku okupljenom oko PDP-a“.

    Ukazala je i na objave bliskih gradonačelnikovih saradnika prije sjednice.

    „Pitam se samo kako su i to znali, a mi nismo znali ni šta je na dnevnom redu. Po onoj staroj narodnoj ‘napad je najbolja odbrana’, pokušali su da opravdaju ono što je već svima jasno – da je simbioza opet u punom zamahu“, navela je Ješićeva.

    Govoreći o budžetu kojim raspolaže gradonačelnik, podsjetila je da je 2024. iznosio oko 300 hiljada KM, zatim oko milion, a ove godine 1,8 miliona maraka. Smatra da će, kako kaže, „nezakonitim realokacijama“ taj iznos biti dodatno uvećan.

    Budžet je komentarisao i odbornik PDP-a Nebojša Drinić, ističući da je Banjaluka tek krajem januara dobila najvažniji finansijski dokument.

    „Gdje god da se radi – dobro je. Svuda žive naši ljudi. Ali ne smijemo zaboraviti kako smo dovedeni u situaciju da se budžet dočekuje kao vanredni događaj“, rekao je Drinić.

    On tvrdi da je gradska kasa godinama slabila zbog, kako navodi, lošeg upravljanja.

    „Skupština grada je u proteklih pet godina sistematski radila na pustošenju gradske kase. Tokom 2020. i 2021. godine Banjaluka nije imala prihode od poreza na nepokretnosti. U 2025. parking se nije naplaćivao čak deset mjeseci, a ista praksa nastavljena je i u 2026. godini“, naveo je.

    Dodao je da problem predstavlja i „neustavan i diskriminatorski zakon“ kojim se, prema njegovim riječima, Banjaluci umanjuju prihodi od PDV-a, što, kako kaže, direktno pogađa građane.

    Drinić je poručio da očekuje da se koalicija okupljena oko SNSD-a „uozbilji i preuzme odgovornost“, te ukazao na komunalne probleme u prigradskim naseljima.

    „Nedopustivo je da pojedina sela nemaju električnu energiju i po mjesec godišnje, dok cijene struje rastu. Ulagati treba u sva naselja, a svi radnici zaslužuju veće plate“, istakao je, navodeći probleme u Bočcu, Krminama, Aginom Selu, Krupi na Vrbasu, Borkovićima, Bronzanom Majdanu i Kmećanima.

    S druge strane, iz DEMOS-a navode da su kroz amandmane na budžet obezbijedili konkretna ulaganja u infrastrukturu i poljoprivredu.

    Kako je saopšteno iz ove stranke, prihvaćen je niz amandmana kojima se rješavaju dugogodišnji problemi u više naselja, dok su sredstva za podsticaje u poljoprivredi povećana sa 480.000 na 1,5 miliona maraka.

    Odbornik i predsjednik Gradskog odbora DEMOS-a Boran Bosančić rekao je da su sredstva usmjerena na modernizaciju puteva, bezbjednost saobraćaja i podršku društvenom životu.

    „Insistirali smo na rekonstrukciji i modernizaciji putnih pravaca Jarak–Grbići, Blagojevići–Lakići–Damjanovići, Maleševići–Ravno brdo, te puta prema kući Tomislava Aćimovića“, rekao je Bosančić.

    Dodao je da su planirani radovi na mostu Jasenje i izgradnji trotoara u Dragočaju, kao i sanacija puta Miljići – Malići groblje – Obrovac, te da je izdvojeno 100.000 KM za izgradnju parohijskog doma u Rekavicama.

    „Naš cilj je bolji uslovi za život svakog čovjeka u Banjaluci, bez obzira na udaljenost od centra grada. Ovi amandmani su odgovor na direktne zahtjeve mještana“, poručio je.

    Usvajanje budžeta tako je, uz političke optužbe i različita tumačenja prioriteta, otvorilo raspravu o načinu raspodjele sredstava i odgovornosti za stanje gradskih finansija, dok sve strane tvrde da djeluju u interesu građana.

  • HDZ traži pritisak na OHR

    HDZ traži pritisak na OHR

    Dok lider HDZ Dragan Čović traži pritisak na Kristijana Šmita koga institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, kako bi povukao odluku o zabrani raspolaganja imovinom BiH, SDA zahtjeva pritisak na Republiku Srpsku kako bi tu zabranu poštovala.

    UFederaciji BiH jedni upozoravaju da zabrana zaustavlja investicije i razvoj lokalnih zajednica u ovom entitetu, dok drugi tvrde da je riječ o jedinom mehanizmu za sprečavanje daljnje rasprodaje imovine BiH. U Republici Srpskoj jedinstveno poručuju javna dobra pripadaju entitetima.

    Projekti zakočeni, gradnja onemogućena, investicije na čekanju, ali samo u opštinama i gradovima u Federaciji Bosne i Hercegovine, kaže ministar Davor Bunoza, koji uzrok vidi u proširenoj zabrani raspolaganja imovinom BiH koju je 2022. nametnuo Šmit koga institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika.

    – Ja živim u Mostaru gdje se više ne mogu praviti stambene zgrade, gdje je cijena stana 6.000 maraka po kvadratu, gdje mladi napuštaju, jer ne mogu kupiti stan. Dođem u Istočno Sarajevo, puno stanova, gradi se. Neki dan ste vidjeli bolnicu u Trebinju, podržavam, ali otiđite u Jajce i pitajte zašto ne mogu napraviti bolnicu gdje su osigurali sredstva – poručuje ministar pravde BiH, Davor Bunoza.

    Kako zabrana raspolaganja imovinom BiH ne zaustavlja projekte u Republici Srpskoj, Bunoza nije pojasnio, ali je, ističe, ostao šokiran posljedicama zabrane o kojim su mu govorili predstavnici Saveza opština i gradova Federacije. Konačno rješenje, smatra Bunoza, jeste donošenje zakona o državnoj imovini na nivou Bosne i Hercegovine.

    – Politički ambijent ne postoji da mi donesemo taj adekvatni zakon i da je postajao, donijeli bismo ga u zadnjih 20 godina. S te strane bih ja predložio da mi napravimo pritisak na osobu koja je nametnula ova privremena rješenja da ih povuče – smatra Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PS BiH.

    Ova zabrana jedna je od najboljih odluka koje su ikad stigle iz OHR, ističu iz stranaka Trojke.

    – Vrši se sada pritisak da se ukine taj zakon, da Kristijan Šmit koga institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika povuče taj zakon u potpunosti, da bi se moglo ovo što je preostalo državne imovine razgrabiti – rekao je Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda PS BiH.

    U Republici Srpskoj, vlast i opozicija jednoglasni – protiv su državnog zakona u kome bi se naznačilo da su sva nepokretna imovina i prirodna dobra vlasništvo Bosne i Hercegovine.

    – Ne postoji titular koji se zove država Bosne i Hercegovine. To je laž! OHR treba istjerati iz Bosne i Hercegovine i poništiti odlukom Parlamenta sve ono što je uradio – jasan je lider SNDS Milorad Dodik.

    – Nije sporno da ova zgrada bude imovina Bosne i Hercegovine, zgrada Predsjedništva, MIP-a. Ne znam šta je sve u funkciji institucija Bosne i Hercegovine, ali ona priča koja je ključna, a to je zemljište, rijeke, vode, rude, šumska bogatstva i sve ostalo, mislim da to ne treba uopšte da bude predmet raspravljanja i da su u tom dijelu nadležni entiteti – naglašava Nenad Vuković, delegat u Domu naroda PS BiH.

    Zbog odluke o zabrani raspolaganja imovinom BiH, SDA takođe poziva na pritisak, ali ne na OHR kao Čović, već na Republiku Srpsku.

    – Ja znam da Republika Srpska uopšte ne poštuje odluke Ustavnog suda, a niti tu odluku. Put je u mehanizmima države, međunarodne zajednice, odvratiti one koje ruše ustavni poredak da se ponašaju u skladu sa Ustavom – konstatuje Šefik Džaferović, delegat u Domu naroda PS BiH.

    Prihvatljivo i održivo rješenje za raspodjelu imovine između države i drugih nivoa vlasti, dio je Programa 5+2, odnosno uslov za zatvaranje kancelarije OHR-a. To, svima prihvatljivo rješenje, domaće politike nikada nisu pronašle, pa su privremena nametali visoki predstavnici. 2005. Paddy Ashdown zabranio je raspolaganje imovinom BiH dok se pitanje ne riješi zakonom na državnom nivou. Sedamnaest godina kasnije, Šmit koga institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika zabranu je proširio na imovinu naslijeđenu iz Jugoslavije, te na poljoprivredno zemljište, rijeke i šume, prenosi Euronews.ba.

  • Potpisan ugovor o prenosu koncesije sa “Komsara” na RiTE “Ugljevik”

    Potpisan ugovor o prenosu koncesije sa “Komsara” na RiTE “Ugljevik”

    Ugovor o prenosu prava na koncesiju za eksploataciju uglja na ležištu “Istok dva” sa kompanije “Komsar enerdži” na Rudnik i Termoelektranu “Ugljevik”, potpisan je danas u Ugljeviku.

    Ugovor su potpisali ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić u ime Vlade Srpske, predstavnik preduzeća “Komsar enerdži Republika Srpska” Aleksandar Lozo i direktor RiTe “Ugljevik” Žarko Novaković.

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić najavio je podršku Vlade Republike Srpske opštini Ugljevik za rješavanje problema mještana koji se nalaze u zoni rudarskih radova Rudnika i termoelektrane “Ugljevik”.

    – Treba sanirati i lokalni vodovod, to će opština raditi zajedno sa RiTE, a založiću se da u plan poslovanja “Elektro-Bijeljine” za ovu godinu prioritet bude i izgradnja trafostanice u Ugljeviku kao podstrek za dalji razvoj i urbanizaciju ove opštine – rekao je Đokić.

    Načelnik Ugljevika Dragan Gajić izjavio je da je ministru predočio stanje u mjesnim zajednicama koje su ugrožene zbog eksploatacije uglja, a riječ je o putnoj komunikaciji, elektromreži, vodovodnoj i telekomunikacionoj mreži i da su dogovorena rješenja.

    Direktor Rudnika i Termoelektrane “Ugljevik” Žarko Novaković izjavio je da ugovor o prenosu prava na koncesiju za eksploataciju uglja na ležištu “Istok dva” izuzetno značajan za budući rad RiTE, jer omogućava dugoročno i stabilno snabdijevanje ugljem.

    – To je veoma važno za naš budući rad i reorganizaciju planova, prije svega, prilikom razvoja rudarskih radova na površinskom kopu “Istok” – rekao je Novaković.

    Predstavnik preduzeća “Komsar enerdži Republika Srpska” Aleksandar Lozo rekao je da je potpisivanjem ovog ugovora završen složen proces koji će obezbijediti RiTE “Ugljevik” da nesmetano vrši eksploataciju uglja, a samim tim i proizvodnju električne energije.

    – To je konačno dovesti do stabilnijeg snadbijevanja samih potrašača u Republici Srpskoj i energetske sigurnosti koja nam je svima potrebna – rekao je Lozo.

    Vlada Republike Srpske dala je saglasnost da bude potpisan ugovor o prenosu prava na koncesiju sa kompanije “Komsar enerdži” na RiTE “Ugljevik”, čime su stvoreni uslovi da se radi na planiranju i eksploataciji uglja na lokalitetu “Istok dva”.

  • Dodik: Sedmi februar 1942. crni datum u našoj istoriji, Srpska je naš štit i garant opstanka

    Dodik: Sedmi februar 1942. crni datum u našoj istoriji, Srpska je naš štit i garant opstanka

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik istakao je da je 7. februara 1942. godine izvršen jedan od najmonstruoznijih zločina na tlu Evrope u Drugom svjetskom ratu, kada su ustaške formacije NDH za nekoliko sati zvjerski ubili 2.315 srpskih civila, među kojima je bilo 551 dijete, u selima Drakulić, Šargovac i Motike i rudniku Rakovac kod Banjaluke.

    – Ono što najviše boli su djeca, žrtve ustaške bestijalnosti. Djeca koja nisu stigla ni da odrastu, ni da zapamte život. Ovaj zločin nije bio rat, nije bila borba vojski, već planski pokolj golorukog naroda, žena, staraca, nejači na kućnom pragu.

    Ubijane su majke pred djecom, djeca pred majkama i očevima. Cijele porodice su zbrisane sa lica zemlje samo zato što su bile srpske – istakao je Dodik za Srnu povodom sutrašnjeg obilježavanja 84 godine od zločina NDH nad srpskim civilima u selima Drakulić, Šargovac i Motike i rudniku Rakovac kod Banjaluke koji se dogodio 7. februara 1942. godine.

    On je istakao da tog crnog dana nije ugašena jedna vojna formacija, već su pokušali da ugase srpska ognjišta, prezimena i budućnost jednog naroda i stoga to ostaje jedan od crnih datuma u istoriji srpskog naroda na ovim prostorima.

    Lider SNSD-a je podsjetio da istorija srpskog naroda, nažalost, prepuna ovakvih događaja, ali da je ovaj zločin, u kome su djeca pobijena bez ispaljenog metka, najtragičniji.

    – Zločin u Osnovnoj školi “Đura Јakšić” u banjalučkom naselju Šargovac koji su počinili ustaše nad 52 učenika jedan je od najstrašnijih koji je počinjen u Drugom svjetskom ratu. Nevina djeca ubijana su maljevima, sjekirama, noževima… Taj zločin predstavlja simbol stradanja Srba u NDH i dokaz je do kakvih razmjera može dovesti ideologija mržnje kada se pretvori u državni projekat i dobije uniformu i nož – naglasio je Dodik.

    Nažalost, dodao je on, od iste ruke i politike srpski narod je nekoliko puta stradao u 20. vijeku, što nikada ne smije biti zaboravljeno, jer da nismo zaboravljali i da smo imali svoju državu ne bi nam se ponavljalo.

    – Zaborav je drugo ubistvo žrtava. Svaki pokušaj relativizacije, prećutkivanja ili umanjivanja ovog zločina je udar na dostojanstvo nevino postradalih i na temelj civilizacijskih vrijednosti. Republika Srpska i srpski narod imaju moralnu dužnost da čuvaju kulturu sjećanja na Drakulić, Šargovac, Motike i sva druga mjesta srpskog stradanja. To nije samo pitanje prošlosti, već i opomena za budućnost – da se zlo ne ponovi, da se istina ne prekraja i da se stradanje nevinih nikada ne zaboravi.

    Svako prećutkivanje, svako umanjivanje, svaka relativizacija ovog zločina jeste novo poniženje žrtava i udar na samo dostojanstvo čovječanstva. Svako mjesto srpskog stradanja je zavjet da istina ostane jača od zaborava i da žrtve žive u našem pamćenju onako kako su stradale – nevine – naglasio je Dodik.

    On je podsjetio da je poslijeratni komunistički režim sve do 1991. godine vješto prikrivao zločin, gradeći ideologiju lažnog “bratstva i jedinstva”, na štetu srpskog naroda, onemogućavajući utvrđivanje činjenica o genocidu nad Srbima i njihovim počiniocima.

    U prilog tome govori i činjenica, dodao je Dodik, da je istina o ovom zločinu prikrivana i prećutkivana, a tek 1965. godine u Drakuliću je podignut spomenik sa petokrakom i natpisom “žrtvama fašističkog terora”, uz umanjen broj žrtava i skrivanje nacionalnosti žrtava i njihovih dželata.

    On je podsjetio da je spomenik obnovljen 1991. godine, a u Donjem Drakuliću je izgrađen Spomen-hram Svetog velikomučenika Georgija, osveštan 2009. godine, posvećen žrtvama ovog pokolja.

    Dodik je ukazao da je to još jedna potvrda značaja postojanja Republike Srpske, koja nije samo politička činjenica, već garant opstanka, slobode i dostojanstva srpskog naroda na ovim prostorima.

    – Republika Srpska je naša domovina i naš štit, i moramo je čuvati da bi ona čuvala nas, naše pretke i naše buduće generacije. Republika Srpska je garant našeg opstanka i našeg postojanja – poručio je lider SNSD-a Milorad Dodik.

  • Srpska pred ključnom odlukom o litijumu

    Srpska pred ključnom odlukom o litijumu

    Republika Srpska i BiH bi u 2026. godini mogla ući u potpuno novu ekonomsku i političku fazu, jer se upravo ove godine očekuju ključne odluke o eksploataciji litijuma na području Majevice, jednog od najvećih potvrđenih nalazišta ovog strateškog minerala u Evropi.

    Riječ je o projektu koji se već sada opisuje kao vrijedan više milijardi eura, ali koji istovremeno izaziva snažne podjele u javnosti – od entuzijazma vlasti i investitora do otvorenog protivljenja ekoloških organizacija i dijela lokalnog stanovništva.

    Litijum s Majevice – šta se tačno planira

    straživanja na području Lopara, na planini Majevici, pokazala su izuzetno bogat mineralni potencijal. Prema dostupnim procjenama, na ovom lokalitetu se nalazi:

    oko 1,5 miliona tona ekvivalenta litij-karbonata,

    oko 14 miliona tona borne kiseline,

    35 miliona tona kalija,

    te 94 miliona tona magnezij-sulfata.

    Ukupna vrijednost ovih sirovina procjenjuje se na više milijardi eura, zbog čega se projekat smatra jednim od najznačajnijih rudarskih poduhvata u ovom dijelu Evrope.

    Ko traži koncesiju i gdje je zapelo

    Zahtjev za dodjelu koncesije podnijela je Arcore AG, švajcarska kompanija koja je godinama vodila istražne radove putem svoje lokalne firme Arcore ulaganja d.o.o.

    Međutim, kako je Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske potvrdilo ove sedmice, odluka o dodjeli koncesije još nije donesena.

    – Vlada Republike Srpske još nije donijela odluku po pitanju podnesenog zahtjeva za dodjelu koncesije, niti je ovo pitanje razmatrano u bilo kom obliku – naveli su iz Ministarstva.

    Nezvanično, BiznisInfo saznaje da bi se odluka mogla donijeti u narednim mjesecima, što bi 2026. godinu moglo učiniti presudnom za sudbinu projekta.

    Podsjetimo, nedavnim izmjenama Zakona o geološkim istraživanjima Republike Srpske ograničena je uloga lokalnih zajednica u postupku odlučivanja, dok je odlučujuća nadležnost prebačena na nivo Republike.

    Stoga je prostor za djelovanje protivnika ovakvih odluka znatno sužen, budući da je njihov najveći utjecaj do sada bio upravo na lokalnom nivou.

    Početak eksploatacije već najavljen za kraj 2026.

    Iako koncesija još nije odobrena, investitori već govore o početku komercijalne eksploatacije krajem 2026. godine, uz ulaganja od nekoliko stotina miliona evra u prvoj fazi.

    Planirano je da se sirovina iz Lopara transportuje na preradu u Njemačku, gdje bi se proizvodio litijum-hidroksid namijenjen evropskoj automobilskoj industriji.

    U tom lancu ključnu ulogu ima partnerstvo Arcorea s kompanijom Rock Tech Lithium, koja već razvija pogone za preradu litijuma u Njemačkoj.

    Švajarska firma i Mađarska – ko šta radi

    Važan dio priče je i uloga Mađarske. Riječ je o istom projektu s jasno podijeljenim ulogama:

    Arcore AG (Švajcarska) – nosilac istraživanja, tehnologije i formalnog zahtjeva za koncesiju;

    Mađarska – glavni finansijski i politički partner, kroz državne fondove i banke;

    Evropska autoindustrija – krajnji korisnik litijuma, preko Njemačke i Mađarske.

    Mađarska vlada planira uložiti oko 500 miliona evra tokom 2026. godine u mineralni sektor Republike Srpske, u okviru šire strategije premijera Viktor Orbán da Mađarsku pretvori u evropsko središte proizvodnje baterija.

    Ovaj angažman dio je i šireg političkog sporazuma Budimpešte i vlasti Republike Srpske.

    Ekološki otpor i strahovi

    Paralelno s ekonomskim ambicijama, projekat se suočava s jakim ekološkim otporom. Građani Lopara, ali i šire regije, strahuju od zagađenja podzemnih voda, upotrebe sumporne kiseline u procesu prerade, dugoročnog uništavanja prirode Majevice.

    Ekološke organizacije već su najavile daljnje proteste i pravne bitke, upozoravajući na iskustva iz Srbije, gdje je projekat Rio Tinta u dolini Jadra obustavljen upravo zbog ekoloških razloga.

    Godina odluke

    Iako vlasti ovaj projekat opisuju kao “istorijsku razvojnu šansu”, jasno je da se BiH nalazi pred jednom od najvažnijih odluka u novijoj ekonomskoj istoriji.

    Hoće li litijum s Majevice postati temelj novog industrijskog razvoja ili simbol propuštene prilike i ekološkog rizika – odgovor bi mogao stići već u narednim mjesecima, prenosi Biznisinfo.

  • Orban: Mađarska ekonomija ne zahtijeva štednju

    Orban: Mađarska ekonomija ne zahtijeva štednju

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da mađarska ekonomija ne zahtijeva nikakvu vrstu štednje, te istakao da će njegova stranka Fides nakon izbora zadržati svoje politike u vezi sa potrošnjom.

    Orban je istakao da je čista laž tvrdnja da će, ako Fides pobijedi na izborima u aprilu, Mađarska morati da uvede mjere štednje kako bi se obuzdao budžetski deficit.

    On je dodao da će budžetski deficit Mađarske, koji je premašio vladine prognoze posljednjih godina, morati da se smanji “mirno, polako i postepeno” kako se ekonomski izgledi budu poboljšavali, prenosi Rojters.

    – Ne treba nam štednja i ništa ne treba oduzimati od naroda – rekao je Orban na predizbornom skupu.

    On je istakao da će subvencionisana hipotekarna kamatna stopa od tri odsto ili plan za oslobađanje majki dvoje djece od poreza na dohodak ostati na snazi.