VRBAS Media

Autor: INFO

  • Minić: Novi ministri donijeće novu energiju, čeka nas mnogo posla

    Minić: Novi ministri donijeće novu energiju, čeka nas mnogo posla

    Mandatar za sastav Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je da izbor nove Vlade, sa pet novih imena, predstavlja kontinuitet rada i poboljšanje svih segmenata rada Vlade s obzirom da je u ovoj godini predviđeno mnogo infrastrukturnih projekata.

    – Ekspoze sam prilagodio do izbora. Dogovarali smo i započinjali projekte i sve ćemo nastaviti i dodatno razraditi. To ću predstaviti sutra na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske kada ću i predstaviti plan i program rada – rekao je Minić na konferenciji za novinare u sjedištu Vlade Republike Srpske.

    On je istakao da je riječ o kontinuitetu Vlade i mandatu koji je ova politička struktura dobila na izborima 2022. godine.

    – Imali smo rekonstrukciju Vlade, a predloženo je pet novih imena. Mijenja se skoro pola Vlade. Svakako bi došli u situaciju da moramo birati novu Vladu. Ovim pokazujemo političku snagu i moć da u kratkom vremenkom periodu rekonstruišemo Vladu. Ne postoji bilo kakav zastoj u radu i obavezama Vlade – poručio je Minić.

    On je istakao da se ne kažnjava niko, već se unosi nova energija i pojačavaju aktivnosti za 2026. godinu.

    – Iza nas su godine pune izazova, od napada na institucije Republike Srpske, međunarodnog pritiska i unutrašnjih problema u BiH. Ovo je dobar i na vrijeme planiran proces – poručio je Minić.

    Premijer Minić je 15. januara vratio mandat, a vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić ga je obavijestila da će ponovo biti predložen za mandatara.

    Trišić Babić je istakla ranije da ova odluka ima za cilj da se onemogući stvaranje još jedne vještačke krize u režiji strane uprave, kao i da o procesima u Srpskoj odlučuje Republika Srpska i njene institucije, a ne niko izvan nje.

    U Banjaluci će sutra biti održana posebna sjednica Narodne skupštine o usvajanju ostavke predsjednika Vlade Save Minića.

    Po okončanju ove posebne sjednice, zasjedaće Kolegijum Narodne skupštine o održavanju nove sjednice o izboru nove vlade.

    Riječ je o 19. sazivu Vlade Republike Srpske.

  • Cvijanović: “Vidoviti” Crnadak ponovo zamajava narod

    Cvijanović: “Vidoviti” Crnadak ponovo zamajava narod

    Potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović napisala je na Iksu da Igor Crnadak zamajava narod, te poručila da Blanko Blanuša niti je pobijedio, niti će pobijediti na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

    – “Vidoviti” Crnadak ponovo zamajava narod. Gospodin Blanuša niti je pobijedio, niti će pobijediti, makar njegovi kompanjoni u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK), zajedno sa cijelom koalicijom koju predvodi Kristijan Šmit, svaki dan držali digitron u ruci i gledali kako to da izvedu – napisala je Cvijanović, reagujući na izjavu šefa Kluba PDP-a u Narodnoj skupšti Srpske, Igora Crnatka, koji je rekao da SNSD “zna da Blanuša pobjeđuje” i da je “jedino rješenje krize da “novi predsjednik Republike Srpske odredi mandatara za sastav nove vlade”.

  • Petković: Članovi krnjeg Ustavnog suda BiH prihvatili ulogu političkih sudija

    Petković: Članovi krnjeg Ustavnog suda BiH prihvatili ulogu političkih sudija

    Јedina uloga krnjeg Ustavnog suda BiH je da oduzima nadležnosti Republici Srpskoj, a njegovi članovi prihvatili su ulogu političkih sudija, rekao je advokat Milan Petković.

    Petković, koji je i predsjedavajući Srpskog kluba poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kaže da postaje degutantno komentarisati odluke tog suda jer su one najčešće unaprijed poznate.

    – Toliko je kontroverzi vezano za taj sud, od toga da od nije popunjen svim sudijama, preko toga da u njemu sjede stranci, penzioneri, pa sve do toga da ne postoji zakon o tom sudu i da sude po svojim pravilima – dodao je Petković za Srnu.

    Na sjednici Ustavnog suda BiH, koja je najavljena za 22. januar, nalazi se zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke o izboru Vlade Republike Srpske, koju predvodi Savo Minić.

    Minić je podnio ostavku o kojoj će Narodna skupština Srpske raspravljati sutra. On je obaviješten od vršioca dužnosti predsjednika Srpske Ane Trišić Babić da će ponovo biti predložen za premijera.

    Trišić Babić je istakla ranije da ova odluka ima za cilj da se onemogući stvaranje još jedne vještačke krize u režiji strane uprave, kao i da o procesima u Srpskoj odlučuje Republika Srpska i njene institucije, a ne niko izvan nje.

  • Stanić: Sa rješenjem za NIS i veći rast industrije i BDP-a u ovoj godini

    Stanić: Sa rješenjem za NIS i veći rast industrije i BDP-a u ovoj godini

    Ekonomski analitičar u Privrednoj komori Srbije Bojan Stanić izjavio da će kada se riješi poslovanje NIS-a, kao što se očekuje, Srbija u drugoj polovini godine opet imati veći rast industrijske proizvodnje, što će povećati i BDP zemlje.

    Stanić je rekao da, imajući u vidu sve najave i nedavnu posjetu ministra spoljnih poslova Mađarske Petera Sijarta, vjeruje da zaista neće biti problema u funkcionisanju NIS-a tokom ove godine.

    – To je neophodno da bismo imali vraćanje prerađivačke industrije u zonu pozitivnog rasta, jer smo od oktobra, pa zaključno verovatno sa januarom, bilježili pad prerađivačke industrije što je doprinosilo i manjoj stopi BDP-a – naveo je Stanić za RTS.

    Prema njegovim riječima, tokom cijele prethodne godine bio je pozitivan rast industrije, ali onda je došlo po nekoliko procenata smanjenja u tim mjesecima.

    – Mi sada opet imamo NIS kao goruće pitanje, ali verujemo, takva su bar očekivanja, da će se to srediti i da ćemo u drugoj polovini godine, već posle prvog kvartala, imati pozitivan industrijski rast, što bi svakako uticalo da stopa rasta ove godine ipak bude veća nego što je bila prošle godine – naveo je Stanić.

    On je rekao da se prilikom izjava Sijarta i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića moglo naslutiti da pregovori ulaze u završnicu, dodajući da se pominje i arapska kompanija.

    Ukazao je da je kompanija iz Emirata moćnija u smislu prometa, a njihova tržišna kapitalizacija veća nego što je MOL-a.

    – Sad se postavlja pitanje ako je mađarska strana zainteresovana za većinski udio, to je 51 odsto, od 56 odsto koliko ruski vlasnik ima, da li bi kompanija iz Emirata, ADNOK, bila zainteresovana da uzme svega pet odsto – navodi Stanić.

    Sa druge strane, dodaje Stanić, govori se da kada bi se desila kupovina od ruskog vlasnika, da bi onda mogao da bude pregovor između te tri strane, MOL-a, ADNOK-a i Vlade Srbije.

  • Vipotnik: U školske programe uvrstiti posjete zaštićenim područjima u Srpskoj

    Vipotnik: U školske programe uvrstiti posjete zaštićenim područjima u Srpskoj

    Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik rekao je da će predložiti da se u školske programe, u okviru terenske nastave ili škole u prirodi, predvide posjete zaštićenim područjima u Srpskoj, među koja spada i jedno od malobrojnih očuvanih prirodnih vlažnih staništa u plavnom području rijeke Save “Tišina” u opštini Šamac.

    Vipotnik je istakao da je zaštićeno područje “Tišina” odlična nastavna baza za studente prirodnih nauka, ali i za učenike osnovnih škola koji se tek upoznaju sa prirodom i njenim bogatstvom.

    – Smatram da naša djeca moraju od prvih školskih dana znati kakvim prirodnim bogatstvom raspolažemo, jer samo tako će naučiti da ga čuvaju – rekao je Vipotnik za Srnu..

    Načelnik Odjeljenja za privredu Šamac Јadranko Todorović rekao je da zaštićeno stanište “Tišina” predstavlja identitet opštine, te ogroman potencijal za razvoj naučno-istraživačkog, ali i održivog turizma.

    – Naš cilj je da sačuvamo ovaj ekosistem za buduće generacije, dok istovremeno omogućavamo lokalnom stanovništvu i ribolovcima da uživaju u blagodatima ovog prostora na kontrolisan i održiv način – poručio je Todorović.

    Prema njegovim riječima, planirana infrastrukturna ulaganja biće u potpunom skladu sa ambijentom kako se ne bi narušila prirodna ravnoteža, stoga je u planu uređenje staza za šetnju, postavljanje vizitor centra sa pratećom suvenirnicom i edukativnih tabli, uz korištenje isključivo prirodnih materijala, poput drveta.

    On naglašava da je opština Šamac u potpunosti opredijeljena za očuvanje ovog dragocjenog prirodnog resursa.

    – Bara Tišina ostaje otvorena i na raspolaganju svim udruženjima građana, ekološkim organizacijama, obrazovnim institucijama i zainteresovanim pojedincima za sve vidove promocije, edukativne aktivnosti ili istraživačke projekte – naveo je Todorović.

    Suština zaštićenog staništa “Tišina” su tri “starače”, odnosno barske ili jezerske površine koje predstavljaju prirodni fenomen i hidrološki spomenik prirode.

    Odlukom Vlade Republike Srpske pod zaštitu su stavljene bare i močvare Mala Tišina, Velika Tišina, plavna livada Odmut i kanal Žandrak sa okolnim poplavnim šumama, dok je opština Šamac proglašena za upravljača.

    Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, radeći studiju zaštite ovog područja, na području močvarno-barskog kompleksa Tišina i Odmut registrovao je više od 340 biljnih i životinjskih vrsta, od kojih su mnoge pod strogom zaštitom EU.

    Zaštićeno stanište “Tišina” nalazi se uz rijeku Savu, u neposrednoj blizini postojećih, ali i planiranih saobraćajnica.

    Zahvaljujući dobroj saobraćajnoj povezanosti, blizini drugih prirodnih i kulturno-istorijskih znamenitosti, ali prije svega zbog svoje unikatnosti, “Tišina” je značajan resurs, koji može unaprijediti turističku ponudu, ali i privredu Šamca u cjelini.

  • Špirić: Sarajevski pokušaji podrivanja Srpske dodatno podstiču građane da podrže SNSD

    Dok god BiH počiva na ravnoteži straha, a Sarajevo uspjehom za BiH smatra podrivanje Republike Srpske, građani Srpske će još snažnije na izborima podržavati SNSD i predsjednika Milorada Dodika, izjavio je u zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić.

     

    On je istakao da su od postizanja Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas bili rijetki trenuci u kojim su se gradili partnerski odnosi i politički dogovor, te podsjetio da su neke pobjede osvajane na nesporazumima i na međusobnim političkim sukobima.

    – Bilo bi dobro da, 30 godina poslije Dejtona, pitamo sve političke faktore da li imamo isto viđenje BiH. Kada bismo to uradili, onda bismo shvatili i ne vidimo isto budućnost BiH, a ne možemo ni vidjeti kad ne razgovaramo o budućnosti ove zemlje, ni o unutrašnjim odnosima – ukazao je Špirić.

    SVE DOK POSTOЈI NEGACIЈA SARAЈEVA PREMA REPUBLICI SRPSKOЈ NISMO NA DOBROM PUTU

    On je rekao da je političko Sarajevo ušlo u fazu političkog autizma, da misli da se politika može voditi bez dijaloga, očekujući da će ključeve za evropski put BiH baciti neko spolja.

    – Ne, to je politika guranja koja je i ocijenjena kao politika nedovoljnog napretka za jači iskorak ka EU – naveo je Špirić.

    On je ocijenio da bi bilo dobro da dođe do promjene tog narativa, da se razgovara o svim otvorenim pitanjima, pa i o svim strahovima.

    – Ljudi imaju pravo da imaju strah. Nisu ovdje u godinama rata jedni drugima dijelili čokoladu, to je bio krvavi rat. Ali se 30 godina nije radilo dovoljno na izgradnje politike povjerenja unutar BiH – smatra Špirić.

    On je istakao da se bez politike povjerenja, partnerstva, dijaloga koja za bazu ima Dejtonski mirovni sporazum, teško može govoriti o uspjehu.

    Špirić kaže da bi odnosi na globalnoj političkoj sceni, pa i kriza u regionu, trebali da otrijezne jednu malu zemlju punu nesporazuma kao što je BiH i da se ljudi posvete unutrašnjim problemima.

    – Sve dok postoji negacija Sarajeva prema Republici Srpskoj, pa i obrnuto ponekad, mislim da nismo na dobrom putu – rekao je Špirić u intervjuu za Srnu.

    DOBRO BI BILO DA POLITIČKO SARAЈEVO RAZBIЈE SVOЈE OGLEDALO U KOЈEM VIDI SAMO SEBE

    Špirić je napomenuo da u BiH svi spavaju otvorenih očiju, ali da Republika Srpska mora ostati budna, budući da protiv sebe ima i političko Sarajevo i opoziciju iz Srpske.

    – Dobro bi bilo da 2026. godina bude godina triježnjenja, ali ja nisam siguran – rekao je on.

    Govoreći o ubrzanju evropskog puta i optužbe da ga SNSD navodno koči, Špirić je naveo da zapravo nije sreo politički subjekt iz Sarajeva koji raspravlja o evropskom putu i hoće to ubrzanje.

    – Oni, dakle, imaju samo politički konsenzus u obračunu sa Banjalukom i sa Republikom Srpskom. A sve dotle dok taj politički narativ živi ovdje, nema ubrzanja tog puta – ocijenio je on.

    Špirić je upitao o kakvom se napretku, a pogotovo ubrzanju evropskog puta BiH može pričati ako parlamentarna većina, koja se raspala nakon godinu i po, od međunarodnih adresa zahtijeva da se njihovi partneri u vlasti sankcionišu?

    Špirić je ukazao da je vrijeme da se govori o tim zabludama i o izazovima.

    – Oni su pokušali da prodaju tu priču kako je kočničar evropskog puta SNSD i Dodik. Oni će pokušati taj narativ zadrže do izbora 2026. godine. Ali, to nas ne smije obeshrabiti – poručio je Špirić.

    U očuvanju interesa Republike Srpske na bazi Dejtonskog sporazuma, kaže Špirić, niko nema pravo da popusti u bilo kojem elementu.

    – U godinama koje dolaze dobro bi bilo da političko Sarajevo razbije svoje ogledalo jer je u njemu sve vrijeme gledalo samo sebe, ne videći ni Srbe, ni Hrvate, ni njihove zahtjeve – naglasio je Špirić.

    On je ukazao da se u BiH mora shvatiti da su svi jedni drugima potrebni kako bi bili postignuti uspjesi i na unutrašnjem planu, kao i na evropskom putu.

    – Sve dok taj narativ ne bude promijenjen, nažalost, biće politika gordog posrtanja koja nije u interesu bilo koga i građana BiH – ocijenio je Špirić.

    SDA ЈE PRAVILA BLOKADE I NIЈE DOZVOLILA “TROЈKI” DA SE HVALI UBRZANIM EVROPSKIM PUTEM

    Komentarišući rad Parlamentarne skupštine, odnosno Predstavničkog doma i Doma naroda u prethodnom periodu, Špirić je rekao da je to vrlo teško posmatrati izolovano od opšte situacije i unutrašnjih odnosa u BiH.

    – Svjedoci smo da je u ove posljednje četiri godine svijet, u političkom smislu, podivljao. Imamo regionalnu krizu, unutrašnju nestabilnost, političku nestabilnost koja se ogleda u tome da se u BiH još vode bitke unutrašnjih pobjeda i poraza – naveo je on.

    Špirić kaže da je zbog toga i ocjena Brisela i Evropske komisije da BiH bilježi nedovoljan napredak na evropskom putu, zbog čega nije dobila datum otpočinjanja pregovora za članstvo.

    – Dakle, 30 godina poslije Dejtona ova zemlja počiva na međusobnom strahu od jednih, drugih i trećih, a ne na povjerenju, uzajamnom poštovanju i dijalogu – ukazao je on.

    Prema njegovim riječima, prva godina u kojoj je formirana parlamentarna većina postigla je određene rezultate, sve dotle dok je bila jasna.

    On je pojasnio da ta većina, iako Dom naroda u ovim izborima nikad nije imao nacionalnu većinu, nije postojala u Klubu Bošnjaka jer je većinu i dalje kontrolisala SDA, koja je u ovom mandatu opozicija.

    – Dakle, mi smo činili sve da ono što je dio političkog konsenzusa koji se postigao u okviru Savjeta ministara i postojeće većine bude podržano od SNSD-a unutar Doma naroda i postigli smo neke, doduše, nedovoljne rezultate, ali smo gurali naprijed sve dok političko Sarajevo, odnosno `trojka` iz Sarajeva nije vidjela da SDA neće dozvoliti da se ona hvali ubrzanim evropskim putem – rekao je Špirić.

    Napomenuo je da je SDA iz opozicije činila sve da “trojku” u političkom smislu čini neuspješnom, čekajući izbore 2026. godine i to je bila zapravo najveća blokada.

    – Kada nisu smjeli da ulaze u obračune sa SDA, oni su se okrenuli Republici Srpskoj, pokušavajući da od opozicije iz Srpske stvore alternativu ne politici nego Republici Srpskoj, zaboravljajući zapravo da se – ko će biti dio većine u ime Republike Srpske, pitaju birači na izborima – rekao je zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda.

    On je ocijenio da je to bila čista zloupotreba opozicije iz Republike Srpske, samo zarad interesa učešća u vlasti.

    – S obzirom na takvu atmosferu, urađeno je dosta dobrih stvari, sem što se nije mogla stvoriti vještačka većina unutar bošnjačkog kluba – rekao je Špirić.

    Umjesto da pokušaju da prave prolazno vrijeme za ono što je politički konsenzus, pojasnio je on, okrenuli su se da stvaraju destrukciju unutar Kluba Srba.

    – I jednostavno, mi smo koristili ustavni mehanizam da to ne dozvolimo. I tu je bilo uspona i padova, ali i rezultata koliko je to bilo moguće – naveo je Špirić.

    Ukazao je da je opozicija iz Republike Srpske učinila sve da zloupotrebom pravosudnih institucija BiH uz pomoć “trojke” i političkog Sarajeva, zlopotrebom pravosuđa, Centralne izborne komisije i OHR-a, uđe, ne bitno svjesno ili nesvjesno, u obračune sa institucijama Republike Srpske i pojedinicama iz Srpske.

    Opozicija je, podsjetio je, promijenila većinu unutar Predstavničkog doma, uz pomoć SDA.

    – SDA je vrlo uspješno sve činila da ne uspije ni jedan ni drugi dom. Tu sliku pokušali su da prenesu u Dom naroda, gdje su naišli na poslovničke i ustavne prepreke i mi to nismo dozvolili – naveo je Špirić.

    To je, ocijenio je on, zloupotreba opozicije iz Republike Srpske.

    OVO BI MOGLA BITI GODINA SRPSKE SABORNOSTI AKO SE OPOZICIЈA IZVUČE IZ ZAGRLjAЈA POLITIČKOG SARAЈEVA

    On je izrazio nadu da će 2026. biti godina triježnjenja opozicije u Republici Srpskoj.

    – Uvijek sam pozivao na sabornost, na jedinstvo među srpskim i delegatima i poslanicima. Vjerujem da su prepoznali zabludu u koju su ih uvukli političko Sarajevo i “trojka” iako oni i sada ne pružaju otpor takvoj poziciji – ukazao je Špirić.

    On je napomenuo da je “trojka” tri godine pokušavala da posredstvom međunarodnih adresa stvori narativ da postoji politička alternativa SNSD-u iz Republike Srpske.

    – Oni taj narativ pokušavaju da održe do izbora 2026. godine, pa smo svjedoci da opozicija iz Republike Srpske, prije svega SDS i PDP, predlažu zakon o Sudu i VSTS-u, gdje će im izaći u susret kroz male amandmane, kako bi Briselu poslali poruku i rekli – `vidite, ta alternativa iz Republike Srpske nas razumije i oni su poželjni partneri na izborima 2026. godine`, ne shvatajući da jedini koji te partnere definišu jesu birači, građani Republike Srpske – istakao je Špirić.

    On je rekao da nema ništa protiv da građani, u trenutku kada ocijene, kreiraju političke promjene.

    – Ali, dok god BiH počiva na ravnoteži straha, dok Sarajevo uspjehom za BiH smatra podrivanje Republike Srpske, njenih institucija i najistaknutijih pojedinaca, zloupotrebljavajući sve što može, siguran sam da će građani iz Republike Srpske dodatnu snagu na izborima davati SNSD-u i predsjedniku Dodiku – poručio je Špirić.

    Špirić je konstatovao da je to zamka u koju je opozicija svjesno ili nesvjesno upala.

    – Ne znam hoće li imati snage da naprave korak nazad, pa da se pravi neki srpski narativ u budućnosti Republike Srpske i BiH. Јa bih volio da ta politika pobijedi, ali vidjećemo. Do njih je – istakao je Špirić.

    On je ocijenio da bi, ukoliko se opozicija iz Republike Srpske uspije izvući iz tog zagrljaja, 2026, a pogotovo 2027, mogla biti godina srpske sabornosti.

  • Ilić: Nećemo dozvoliti da krnji Ustavni sud BiH “obezglavi” Republiku Srpsku

    Ilić: Nećemo dozvoliti da krnji Ustavni sud BiH “obezglavi” Republiku Srpsku

    Nećemo dozvoliti da krnji Ustavni sud BiH “obezglavi” Republiku Srpsku, rekao je u Јutarnjem programu RTRS- Krnji Ustavni sud BiH donosi političke odluke, a ne pravne. Tako i mi moramo reagovati – jasan je Ilić.

    Ističe da krnji Ustavni sud BiH sad ima intenciju da obori Vladu Srpske.

    -U momentu davanja mandata Savi Miniću, predsjednik  Republike Srpske bio je Milorad Dodik. Presuda je došla kasnije, znači kasnije je zaprimljena. Međutim, pravno se boriti protiv političkih odluka pokazalo se neadekvatno. Njihova ideja je da uđemo u sistem da niko ne može donositi odluke. Mi to nećemo dozvoliti – naveo je Ilić.

    Istakao je da sada apelacija o Vladi Srpske pred Ustavnim sudom BiH neće imati smisla.

    – Mi probleme ne stvaramo, ali moramo reagovati i rješavati – izjavio je Ilić.

    Istakao je da će sutra biti održane dvije sjednice NSRS.

    – Na prvoj sjednici ćemo samo konstatotvati ostavku premijera Save Minića. Nakon toga biće održan Kolegijum i odmah druga sjednica o izboru nove Vlade Srpske. Očekujemo podršku vladajuće većine – naglasio je Ilić.

    poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mladen Ilić.

  • Da li je Srpska sama mogla napraviti auto-put za 770 miliona KM

    Da li je Srpska sama mogla napraviti auto-put za 770 miliona KM

    Umjesto nepunih 600 miliona KM, koliko je prvobitno trebalo da košta izgradnja 40,6 kilometara auto-puta Banjaluka – Prijedor, Republika Srpska će kineskoj kompaniji “Shandong Hi-Speed International”, koja gradi trasu, sada platiti oko 770 miliona maraka.

    A uz sve uslove koje su ovim poslom dobili Kinezi, postavlja se pitanje da li je Srpska sama mogla izgraditi auto-put koji se u budućnosti treba spojiti sa Novim Gradom.

    Ovaj projekat, prema pojedinima, smatran je nepotrebnim s obzirom na blizinu Banjaluke i Prijedora, a brojne organizacije i novinari tražili su od Vlade Srpske da pojasni njegovu isplativost i finansijske detalje samog sporazuma, što se, kako navode, ne zna ni danas.

    Izgradnja ovog auto-puta ozvaničena je u Orlovači kod Prijedora u novembru 2021. godine, kada je tadašnji predsjednik Vlade RS Radovan Višković, a sada v.d. direktora JP “Autoputevi RS”, rekao da će on biti završen čak i prije trogodišnjeg roka.

    Od tada, sve je više puta prolongirano, a najnovije tvrdnje kažu da će biti završen 2028.

    Ministarstvo: Cijene materijala 44 odsto više nego 2018.

    Da je kineska strana nedavno zatražila povećanje cijene za trasu Banjaluka – Prijedor u iznosu od 90 miliona evra (oko 180 miliona KM), odnosno sa 297 miliona evra na 388 miliona evra (oko 770 miliona KM), za “Nezavisne novine” je potvrđeno iz Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske.

    Tačno je, kažu, da je koncesionar zatražio korekciju jediničnih cijena pojedinih materijala, a to je odobreno u skladu sa odredbama koncesionog ugovora, koji je, podsjećaju, potpisan 12. decembra 2018. godine.

    “Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, cijene materijala koji se koriste u niskogradnji danas su u prosjeku za oko 44 odsto više u odnosu na period potpisivanja ugovora. Navedena korekcija svakako predstavlja povećanje ukupne vrijednosti projekta, ali je izvršena u skladu sa ugovornim mehanizmima za usklađivanje cijena i realnim kretanjima na tržištu građevinskih materijala od momenta potpisivanja ugovora”, pojašnjavaju iz Ministarstva saobraćaja i veza RS.

    Što se tiče samog projekta, navode da je koncesionaru do sada predato u posjed oko 65 odsto trase puta i da se na tim dionicama izvode građevinski radovi.

    “Zvanična nota za početak građevinskih radova izdata je 30. septembra 2025. godine, a rok za završetak radova je 30. septembar 2028. godine, što je u skladu sa ugovorenim rokom od tri godine”, tvrde iz resornog ministarstva.

    Kinezima putarina 30 godina

    Kineskoj strani je ugovorom data koncesija na period od 30 godina, kojom je predviđeno da oni finansiraju, upravljaju i održavaju auto-put u tom trajanju nakon što se on izgradi.

    Takođe, to podrazumijeva i da će tri decenije Kinezi naplaćivati i putarinu sa ovog auto-puta, a da po tom osnovu dobiju 32,5 miliona evra godišnje (što je oko 60 miliona KM).

    Ako se to pomnoži sa 30 godina, dobije se da se Srpska obavezala da će Kinezi na osnovu putarine od Banjaluke do Prijedora zaraditi oko 975 miliona evra (1,8 milijardi KM).

    Mnogi su mišljenja da je to potpuno nerealno, s obzirom na dionicu. Ali i za to ima rješenje.

    Naime, ukoliko Kinezi ne budu uspjeli naplatiti toliko putarina, Vlada RS se obavezala da će im isplatiti svu razliku. U tome u Ministarstvu ne vide ništa sporno.

    “To je standardna praksa kod koncesionih infrastrukturnih projekata širom Evrope i svijeta”, poručuju, te dodaju da projekcije prihoda, kao i finansijske garancije, predstavljaju poslovnu tajnu koncesionara i nisu namijenjene javnoj objavi.

    Odgovarajući na pitanje da li je, ako se sve sabere, Republika Srpska mogla samostalno izgraditi auto-put Banjaluka – Prijedor i da li postoji rizik za budžet, iz Ministarstva kažu da se u savremenoj međunarodnoj praksi veliki infrastrukturni projekti izuzetno rijetko finansiraju isključivo iz budžetskih sredstava, te da su koncesije, kreditna zaduženja ili javno-privatna partnerstva uobičajeni modeli.

    “Koncesioni model koji je primijenjen na projektu auto-puta Banjaluka – Prijedor omogućava izgradnju bez direktnog finansijskog opterećenja budžeta u fazi izgradnje, uz jasno definisane obaveze i mehanizme zaštite interesa Republike Srpske”, tvrde oni.

    Iz JP “Autoputevi RS” kratko su za “Nezavisne” poručili da nisu nadležni za ovaj posao.

    Traljić: Sve rizike preuzima Republika Srpska

    Srđan Traljić iz “Transparensy Internationala” u BiH navodi da nije dobro ako se Srpska zaista obavezala da će preuzeti sve eventualne rizike u ovom slučaju, poput naplate putarina.

    “Poenta odnosa koncesora i koncesionara je da investitor preuzima tržišne rizike. Koliko shvatam, ovdje sve rizike preuzimaju poreski obveznici, odnosno Srpska koja garantuje isplativost projekta, pa se postavlja pitanje zašto ga onda sama nije gradila”, kaže Traljić.

    “Transparensy” godinama, čak i putem suda, traži da Vlada RS objavi finansijske detalje ugovora, ali je to konstantno odbijano uz obrazloženje da na to ne pristaje kineska strana.

    “Ključno je pitanje na šta se Vlada RS tačno obavezala. Mi nemamo zvaničnu potvrdu ni koliki je taj iznos u vezi sa putarinama jer se krije finansijski model koji se vjerovatno mijenja s promjenom vrijednosti investicije. Ali sve su to spekulacije. Ključno je da se ta stvar krije od građana i da imamo brojne sudske presude u našu korist. Sud je jasno potvrdio da je Ministarstvo nezakonito štitilo komercijalni interes privatnog investitora umjesto javnog interesa”, naglašava Traljić za “Nezavisne”.

    Centar za životnu sredinu Banjaluka u februaru 2024. dobio je, nakon više pokušaja, dokumentaciju u vezi sa ovim projektom, ali je, kaže za “Nezavisne” Tihomir Dakić, ona nepotpuna, jer pogađate, nedostaje finansijski model po imenu “Prilog 23”.

    “Centar za životnu sredinu će preispitati pravne mogućnosti za nastavak ovog slučaja, sve dok ne dobijemo i ‘Prilog 23’. Svakako, ono što očekujemo da nam se dostavi nakon sudskog spora je i Studija ekonomske opravdanosti, koja će pokazati koliko je bilo opravdano da se ulazi u ovaj jako upitan finansijski i infrastrukturni aranžman”, dodaje Dakić.

    Rakita: Neće ministri otplaćivati kredit, već građani

    Novinar Dejan Rakita ističe da je ovaj projekat, kao i brojni drugi, obavijen velom tajni.

    “Treba li uopšte napominjati da će te kredite otplaćivati svi građani Srpske, a ne ministri? Rokovi za izgradnju auto-puta odavno su probijeni, cijena je porasla za gotovo 90 miliona evra, a za to, po svemu sudeći, niko neće snositi odgovornost”, kaže Rakita za “Nezavisne”.

    Ovdje ćemo dodati da projekat izgradnje auto-puta Banjaluka – Prijedor predviđa i dionicu od Prijedora do Novog Grada, što je druga faza ugovora sa kineskom kompanijom.

    Podsjećanja radi, auto-put “9. januar” Banjaluka – Doboj u dužini od 72 km gradila je domaća operativa i koštao je 402 miliona evra (oko 800 miliona KM), a pušten je u rad 2018.

  • Banjalučani bijesni zbog najavljenih poskupljenja

    Banjalučani bijesni zbog najavljenih poskupljenja

    Građani Banjaluke užasnuti su činjenicom da bi u ovom gradu, nakon poskupljenja struje i vode, mogli da poskupe i grijanje i odvoz smeća.

    S obzirom na prilično skromne kućne budžete mnogih, svako, pa i najmanje poskupljenje, pojačava glavobolju sa kojom se mnogi i bude i liježu. S druge strane, Banjalučani su ogorčeni što toplana i čistoća traže više cijene svojih usluga, dok su radijatori u gradu često hladni, a mnoge ulice i naselja zatrpani smećem, piše Srpskainfo.

    Iz Eko toplana su zaprijetili da će, najprije, grijanje u stanovima, sa 22 stepena, spustiti na 19 stepeni. Sledeća mjera biće skraćenje broja dana grijanja, počevši od aprila, a krajnja opcija sniženje temperature u stambenim prostorima na oko 17,5 stepeni?!

    Ako se iz Grada uskoro ne oglase u vezi sa njihovim zahtjevom, iz „Čistoća“ poručuju da će za desetak dana redukovati odvoz smeća?!

    Ove prijetnje su razbjesnile građane, koji već danima svoje nezadovoljstvo iskazuju preko društvenih mreža.

    „Redukovali ste vi kante i kontejnere u centru za 70%.“

    „Sram da vas bude! Zađite kroz Kuljane, pa vidite zbog čega bi dizali cijenu komunalija, a ne radite ništa.“

    „E, pa, gospodo iz Čistoće, suočićete se sa tužbom, zbog ugrožavanja zdravlja građana.“

    „Zar možete više redukovati svoj rad? Sram vas bilo! Radite minimalno, kao da imate jedan kamion i 3 smećara za cijeli grad, a narod vam redovno plaća, jer tužite odmah. Sramite se, marvo alava!“

    „Sramota! 13. januara sam prvi put ove godine vidio kamion Čistoće. Pokupiše ljudi samo u glavnoj ulici smeće i odoše.  Sporednim ulicama u naselju Kuljani još par dana nećemo moći od smeća ni pješke proći. A dostaviće cijele račune?!“

    „Kad nakupim dovoljno smeća, onda ću ga odvesti pred kapiju Čistoće!“

    „Koji specijalni režim rada?! Vi ste već u režimu da ne odvozite. Dođite u Milana Brankovića i Jasimira Malčića da vidite deponiju! Nema asfalta, grn nije nijednom prošao, kao u Pokrovsku da živimo!“.

    „Kako rade i kako čiste ovaj nekad uredan grad, a sad zapuštenu kasabu, puno im je i 1 KM platiti. Katastrofa!“

    „Ja ću svoje smeće voziti u svoj rodni kraj i paliti.“

    „Grad je užasno prljav, i to centar grada!“, neki su od komenatara na moguće poskupljenje smeća.

    Građani su ljuti i na sam pomen poskupljenja grijanja, poručivši da je ono u Banjaluci, ionako „tanko“… Posebno su ogorčeni prijetnjama da će grijanje biti dodatno „zavrnuto“…

    „Kod mene je stalno 17,5 stepeni, radijator mlak na -10?! Najašili ste vi svi narodu na grbaču!“

    „Super, kad cijene skaču, bar neka temperatura pada.“

    „Pa, to je smrzavanje ljudi.“

    „Ja sam redovni platiša. Ukoliko dođe do smanjenja isporuke ili obustave toplotne energije, ja ću ih tužiti.“

    „Grijanje redovno plaćam, a to što vi imate nesposobno rukovodstvo, vaš je problem. Smijeniti sve! Svake godine uvjek isti problemi, niste nizašta!“.

    „Izdržaćemo još do 15. aprila, a onda trebaju svi da traže odjavu sa sistema centralnog grijanja, pa da sami riješe svoje grijanje! A oni neka se prepucavaju preko koga hoce!“

    „Evo, pronašla sam da toplotno grijanje koristi 20.000 ljudi u Banjaluci, pa računajte kolike su te cifre na mjesečnom nivou. Ne može me niko ubijediti da bar 80% tog novca nije dovoljno za nabavku drveta, peleta ili šta već toplana koristi…“

    „Pa, ljudi 5 mjeseci plaćaju grijanje ljeti, a sad nemate para da grijete narod?! Gdje idu te pare? To su milionske cifre, ali radije ćete ih u svoj džep strpati, očigledno!“

    „Bilo bi korektno da se nadležni domaćinski odnose prema budžetu grada i da se postave prioriteti. Ovo što se zove grad, ne liči na grad, a posebno zimi. Toplovod nam dobro dođe da imamo i par metara čistih trotoara, kako bi stariji stanovnici mogli da izađu po hljeb, kad zaledi“.

    „Banjaluka – grad u kojem plaćate ono što nemate… Plaćate grijanje kojeg nemate, parking kojeg nemate, odvoz smeća kojeg nemate, vodu koju nemate…“

    „Obična selendra, u kojoj ništa ne funkcioniše“, neki su od komentara ogorčenih građana.

    Banjalučane posebno ljuti to što, dok mnogi od njih žive izuzetno skromno, svako trči da im na leđa natovari novi trošak…

    „Užas! A penzije veće simbolično, kako vas nije sramota?!“

    „Sav svoj nerad i neznanje prebaciše na građane. Dokle?“

    „Srednjoškolci nam vode grad, naravno da sve propada. Dno ima, izgleda, duplo dno, kao u gepeku.“

    „Baš ste uzjašili ovaj narod! Samo hoćete pare i poskupljenja, a da ništa ne date zauzvrat. Ovo je, stvarno, sramota!“

    Podsjetimo, iz Eko toplana i Čistoće su gradskoj vlasti uputili zahtjev za poskupljenje grijanja i odvoza smeća, zaprijetivši da će, ako se Grad za koji dan ne oglasi, krenuti sa novim režimom sprovođenja svojih usluga.

  • Gužve kao politika

    Gužve kao politika

    Puna slavska trpeza nekada je bila simbol toga da se „ima“. Danas se, barem prema viđenju Milorada Dodika, blagostanje mjeri brojem automobila na cestama. Gužve u saobraćaju, kaže predsjednik SNSD-a, dokaz su da ljudi dobro žive, jer ako imaju za novi auto, imaju i za gorivo, održavanje i sve ostalo. Po toj logici, Republika Srpska je ekonomska uspješna priča, a vlast može mirno da preuzme zasluge za svaki semafor na kojem se čeka duže nego juče.

    Ali isti ti automobili, koji su proglašeni mjerom uspjeha, stoje satima i na granicama. Ne u kolonama ka domaćim turističkim centrima, nego na izlazu iz zemlje. Praznici su ponovo pokazali poznatu sliku: kilometarske kolone, čekanja i po deset sati, nervozu i tišinu u kojoj je svima jasno da se ne putuje iz hira. Ako su gužve na putevima dokaz blagostanja, šta su onda gužve na granicama?

    Dok vlast broji nove automobile i rast plata, zemlja već godinama ne zna koliko ljudi uopšte u njoj živi. Popisa nema, relevantnih podataka o vanjskim migracijama nema, ali iskustvo sa terena govori više nego bilo koja statistika. Sela se prazne, gradovi stare, a čitavi krajevi žive po principu „vikendom kući, radnim danom u inostranstvu“. Ljudi formalno nisu otišli, ali stvarno – jesu.

    Slovenija, Austrija, sjever Italije postali su produžetak domaćeg prostora. Tamo se radi, ovdje se dolazi. Tamo se zarađuje, ovdje se troši. I zato su granice stalno pune: penzioneri koji zimu provode u uređenim gradovima sa grijanjem i čistim ulicama, sezonski radnici koji ljeti idu na more da bi zimi preživjeli, porodice koje žive „na relaciji“, bez jasne odluke da li su otišli ili ostali. To nije slika blagostanja, nego snalaženja.

    Sociolozi kažu da danas migracije više nisu crno-bijele. Ljudi mogu biti i ovdje i tamo, bez osjećaja da moraju birati. Ali razlog zašto naši ljudi žive takav transnacionalni život nije kosmopolitska sloboda, nego ekonomska i institucionalna nesigurnost. Ne odlaze zato što ne znaju ko su, nego zato što znaju kako ovdje izgleda budućnost – ili tačnije, kako je nema.

    Zato je opasno gužve na putevima tumačiti kao dokaz uspjeha. Automobili ne govore ništa o tome gdje se zarađuje plata, gdje se plaćaju porezi, gdje djeca planiraju život. Kolone na granicama su glasnije od kolona na kružnim tokovima. One govore o zemlji koja svoje građane ne gubi naglo i dramatično, ali ih gura u stanje stalne privremenosti.

    Ako se ovako nastavi, imaćemo društvo bez jasnog doma, ali sa vrlo dobro uhodanim rutama kretanja. A to možda jeste globalni trend, ali je loša utjeha za zemlju koja blagostanje mjeri brojem auta, dok joj ljudi život grade negdje drugo.