Autor: INFO

Libansko ministarstvo zdravstva saopštilo je u srijedu da je u izraelskim napadima na južna predgrađa Bejruta i obližnji grad ubijeno najmanje sedam osoba, dok je izraelska vojska tvrdila da su ciljali visoki članovi Hezbolaha.

Liban je uvučen u rat na Bliskom istoku 2. marta kada je militantna grupa Hezbolah, koju podržava Teheran, pokrenula napade na Izrael kako bi osvetila ubistvo iranskog vođe ajatolaha Alija Hamneija.

Izrael je odgovorio širokim napadima širom Libana i kopnenom ofanzivom.

Ministarstvo zdravstva saopštilo je da je u izraelskom vazdušnom napadu na područje Jnah u južnom Bejrutu ubijeno najmanje pet osoba, a ranjena 21 osoba.

Izvor iz libanskih sigurnosnih snaga rekao je da su pogođena četiri parkirana automobila, navodi “HurriyetDailyNews”.

Sirijski predsjednik Ahmed al Šara izjavio je danas da će njegova zemlja ostati van američko-izraelskog rata protiv Irana, osim ako Sirija ne bude izložena napadu.

“Ukoliko Sirija ne bude meta bilo koje strane, Sirija će ostati van bilo kakvog sukoba”, rekao je sirijski predsjednik u govoru na događaju koji je organizovao tink-tenk Četam haus u Londonu, prenosi Rojters.

Sirijska vojska saopštila je ranije da su njene jedinice u ponedjeljak odbile napad velikog broja dronova, usmjerenih na njihove vojne baze blizu granice sa Irakom, prenosi Tanjug.

To je bio posljednji takav incident od izbijanja rata u Iranu, a sirijska vojska je pre tri dana saopštila da su vojne jedinice uspjele da odbiju napad dronova koji su se kretali prema vojnoj bazi Al Tanf, na jugu zemlje.

Papa Lav pozvao je američkog predsjednika Donalda Trampa da potraži put za izlazak iz rata u Iranu.

Papa je izrazio nadu da Tramp “traži način da smanji količinu nasilja”.

“Rečeno mi je da je predsjednik Tramp nedavno izja

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da su uništeni industrijski kapaciteti Irana za proizvodnju nuklearnih bombi i balističkih raketa.

Netanjahu je u video-obraćanju naveo da je Islamska Republika pogođena sa deset pošasti.

On je dodao da Izrael stvara “nove saveze sa važnim zemljama u regiji” protiv zajedničke prijetnje iz Irana, prenio je portal “Tajms of Izrael”.

Netanjahu se izrazio nadu da će “uskoro moći da kaže više o ovim važnim paktovima” i obećao da će iranski režim pasti “prije ili kasnije”.

Francuski predsjednik Emanuel Makron pohvalio je evropsku “predvidivost” tokom posjete Japanu, u očiglednoj kritici američkog predsjednika Donalda Trampa, javlja AFP.

“Svjestan sam da se Evropa ponekad može doživljavati kao kontinent koji je sporiji od drugih”, rekao je Makron pred japanskim poslovnim ljudima i investitorima u Tokiju.

“Predvidivost ima svoju vrijednost”
“Međutim, predvidivost ima svoju vrijednost i to smo pokazali svih ovih godina, a usudio bih se reći i posljednjih semica, mi smo ondje gdje znate da ćemo biti”, dodao je.

Kritika nepredvidivih saveznika i indirektna poruka SAD-u
Makron je kritikovao zemlje koje tvrde da djeluju brže od svojih saveznika, ali istovremeno nisu pouzdane.

“Ne znate hoće li i prekosutra biti na toj poziciji i hoće li već sutra donijeti odluku koja vam može nauditi, a da vas o tome ni ne obavijeste”, rekao je on.

AFP navodi da je riječ o očiglednoj referenci na rat SAD-a i Izraela protiv Irana, koji je doveo do praktičnog zatvaranja Ormuskog zaliva, ključne rute za japanski uvoz energije.

Američki predsjednik Donald Tramp juče je kritikovao Francusku, poručivši na društvenim mrežama da je Pariz bio “vrlo nekoristan” tokom rata s Iranom, prenosi Index.hr.

Državni sekretar Marko Rubio izjavio je u utorak da će Sjedinjene Države “morati preispitati” svoj odnos s NATO-om nakon što završi rat protiv Irana.

“Mislim da nema sumnje, nažalost, da ćemo nakon završetka ovog sukoba morati preispitati taj odnos. Moraćemo preispitati vrijednost NATO-a u tom savezu za našu zemlju”, rekao je Rubio domaćinu Šonu Hanitiju na “Fox News”.

Dodao je da će “u konačnici” to biti odluka koju će donijeti predsjednik Donald Tramp.

Visoki američki diplomata je rekao da je bio “jedan od najjačih branilaca NATO-a” dok je bio u američkom Senatu jer je “u tome pronašao veliku vrijednost”.

Velik dio te vrijednosti bio je u posjedovanju vojnih baza u Evropi koje su omogućile američkoj vojsci “projektovanje moći u različite dijelove svijeta”, rekao je Rubio.

“Ako smo sada došli do tačke u kojoj NATO savez znači da ne možemo koristiti te baze, da zapravo više ne možemo koristiti te baze za odbranu američkih interesa, onda je NATO jednosmjerna ulica”, dodao je.

Rubio je otišao dalje, rekavši da iako Vašington ne traži od saveznika NATO da sprovode vazdušne napade kao dio rata protiv Irana, “kada nam treba da nam dopuste da koristimo njihove vojne baze, njihov odgovor je ‘Ne’. Zašto smo onda u NATO-u? Morate postaviti to pitanje.”

Rubiovi komentari dolaze nakon što je nekoliko evropskih zemalja ograničilo američkoj vojsci korištenje baza na njihovom tlu.

Ranije u utorak otkriveno je da je Italija uskratila američkom avionu dozvolu za slijetanje dok je bio na putu prema Bliskom istoku radi borbene misije.

A u ponedjeljak je Španija zatvorila svoj vazdušni prostor za američke avione koji su izvršavali misije protiv Irana, navodi “HurriyetDailyNews”.

U sklopu kolekcije deklasifikovanih dokumenata CIA i drugih američkih obavještajnih agencija, nedavno je digitalizovan dokument iz vremena rata u BiH, s kojeg je oznaka tajnosti skinuta 2015. godine.

Riječ je o analizi pripremljenoj za tim za nacionalnu bezbjednost tadašnjeg predsjednika Bila Klintona, u kojoj se procjenjuju izgledi da BiH opstane nakon eventualnog mirovnog sporazuma.

Predviđanja o mogućem raspadu

U dokumentu je zaključeno da BiH teško može da opstane zbog snažnih secesionističkih težnji Srba i Hrvata, koje su, kako se navodi, imale podršku zvaničnih politika u Zagrebu i Beogradu.

“Ekstremisti u Beogradu i Zagrebu će željeti da otklone formalnost postojanja jedinstvene bosanske države i da apsorbuju područja koja kontrolišu njihovi sunarodnici”, navedeno je u dokumentu.

Uprkos tome, procjenjuje se da bi politička rukovodstva Srbije i Hrvatske nastojala izbjeći otvoreno kršenje međunarodno podržane ideje jedinstvene BiH.

Uloga međunarodne zajednice

Iako se procjena o raspadu nije ostvarila ni gotovo 30 godina kasnije, dokument jasno ističe da bi samo snažan međunarodni pritisak mogao sačuvati BiH kao državu.

Takve analize, prema ocjenama, vjerovatno su uticale na intenzivniji angažman SAD tokom mirovnih pregovora kako bi se spriječio neuspjeh procesa.

Promjena američke politike

Danas se postavlja pitanje šta se dešava u situaciji kada slabi američko-evropski konsenzus koji je postojao od Dejtonskog sporazuma.

Administracija Donalda Trampa usvojila je strategiju koja fokus američke spoljne politike vraća na zapadnu hemisferu, uz istovremeno otvorenije uplitanje u političke procese u Evropi i podršku suverenističkim pokretima.

Time se dodatno komplikuju odnosi između Vašingtona i Brisela, ali i zajednički pristup zapadnom Balkanu.

Stav nove administracije

Prema riječima visokog američkog diplomate, nova administracija i dalje podržava Dejtonski sporazum i ne podržava secesionizam u BiH.

Istovremeno, naglašava se da SAD ne žele da se miješaju u unutrašnje odnose, već da razvijaju saradnju zasnovanu na ekonomskim interesima.

Otvorena pitanja za budućnost

Ključno pitanje ostaje da li će SAD biti spremne da ulažu političke i finansijske resurse kako bi spriječile eventualnu destabilizaciju BiH.

Sagovornici smatraju da bi ekonomski projekti mogli igrati stabilizujuću ulogu, ali upozoravaju da BiH, bez spoljnog pritiska, prirodno klizi ka nestabilnosti.

U isto vrijeme, neizvjesno je i koliko dugo će Evropska unija imati strpljenja za BiH, posebno u kontekstu sve slabijeg entuzijazma za proširenje.