VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tramp kritikovao Putina: Veoma sam razočaran

    Tramp kritikovao Putina: Veoma sam razočaran

    Predsjednik SAD Donald Tramp ponovo je kritikovao ruskog predsjednika Vladimira Putina tokom razgovora sa novinarima u utorak u Bijeloj kući.

    Tramp je rekao da ruski lider jednostavno nije voljan da okonča ”svoj rat u Ukrajini”, prenosi Rojters.

    “Gledajte, veoma sam razočaran jer smo Vladimir i ja imali veoma dobar odnos, vjerovatno i dalje imamo. On stvarno mora da riješi ovaj rat. Znate, trenutno u Rusiji imaju duge redove ljudi koji čekaju na benzin”, rekao je Tramp.

    “Svi napuštaju BRIKS zbog američkih carina”
    Tramp je izjavio da su sve zemlje koje su željele da budu dio BRIKS-a odustale od tih ambicija zbog američkih carinskih tarifa.

    “Rekao sam svima koji žele da budu u BRIKS-u da je to u redu, ali da ćemo mi uvesti tarife njihovim zemljama. Svi su istupili. Svi su odustali od BRIKS-a. BRIKS je napad na dolar i rekao sam ‘ako želite da igrate tu igru, uvešću tarife na sve vaše proizvode koji ulaze u SAD’. Kazali su, kao što sam rekao, ‘napuštamo BRIKS'… Više o tome ni ne pričaju…”, rekao je Tramp u utorak na konferenciji za medije, a prenijela je danas azijska novinska agencija ANI, pozivajući se na snimak iz Bijele kuće.

    Tramp je istakao da je američka politika uz prijetnju tarifama bila odlučujući faktor u odustajanju zemalja od planiranog članstva u ekonomskom savezu BRIKS.

  • SIPA o akciji “Border” u Banjaluci i Doboju: Pretresi na više lokacija, na meti službenici UIO

    SIPA o akciji “Border” u Banjaluci i Doboju: Pretresi na više lokacija, na meti službenici UIO

    Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) danas, 15. oktobra, na području Banjaluke i Doboja izvode akciju “Border”, koja je usmjerena protiv nekoliko službenika Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, potvrđeno je “Nezavisnim novinama” iz SIPA.

    U toku su, kako su dodali iz SIPA, pretresi na više lokacija, a ova lica su osumnjičena za primanje dara i drugih oblika koristi, propisano Krivičnim zakonom BiH.

    Akciju “Border” sprovode po nalogu Suda BiH, pod nadzorom Tužilaštva BiH, a u saradnji sa pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

    Više informacija trebalo bi da bude poznato u toku dana, po okončanju aktivnosti na terenu. Do sada, navodno su četiri službenika UIO BiH uhapšena.

  • Najveći svjetski rudar pikira srpsko blago

    Najveći svjetski rudar pikira srpsko blago

    Kanadska kompanija Mundoro Capital Inc objavila je da je sklopila konačni ugovor o opciji sa firmom koja je u vlasništvu australijske korporacije BHP Group Limited, prema kojem BHP ima mogućnost da stekne udio u sedam Mundorovih istražnih dozvola u Srbiji.

    Riječ je o projektu Centralni Timok kod Zaječara, a ugovor se odnosi na bakarno-zlatni porfirni sistem Skorusa, Tilva Roš, gdje je iskopavanje rovova dalo rezultat od 12 metara sa 30.39 g/t zlata i 171.27 g/t srebra, kao i na lokalitete Markov Kamen, Orlovo, D-vein, Prekostenski, Zlot 1, 2 I 3, Bukova, Tilva Mare, Glavica, Bačevica Sever, Gorunov, Oblez SE i Branik, ukupno na 418 kvadratnih kilometara.

    U skladu sa ugovorom, Mundoro je BHP-u, koji je jedna od najvećih rudarskih kompanija na svijetu pored Rio Tinta, dao opciju da u roku od 10 godina stekne 100 odsto udjela u projektu nazvanom BHP-Mundoro Centralni Timok. Da bi ostvario opciju, BHP mora da finansira ukupno 35 miliona USD istraživanja, piše “eKapija”.

    Mundoro će upravljati projektom, a nakon ostvarivanja opcije zadržava tantijemu od 2 odsto od prodaje metala.

    Mundoro u Srbiji od 2011. godine traži zlato u bakar, u reonu Timočke krajine.

    Kako “eKapija” podsjeća, ovo nije prva saradnja Mundora i BHP-a u Srbiji. U januaru 2023. U Kanađani takođe sklopili opcioni ugovor sa Australijancima, prema kojem BHP ima mogućnost da stekne vlasništvo u tri srpska bakarna projekta – Borsko Jezero, Južni Timok i istražno područje Trstenik.

    BHP je nakon toga u Srbiji osnovao i kćerku firmu u Srbiji, BHP Metals Exploration doo, čiji je vlasnik prema podacima iz APR- a BHP Billiton (stari naziv za BHP).

    Prema ugovoru iz 2023, BHP je dobio pravo da stekne 100 odsto učešća u svakom od navedenih projekata uplatom oko 1.7 mil USD gotovine, plaćanjem operativnih naknada kompaniji Mundoro u periodu od tri godine, a takođe snosi i troškove istraživanja u iznosu od 7.5 miliona dolara na tri projekta tokom tri godine.

    BHP je tada saopštio da na ovim projektima namjerava da se fokusira na “sirovine budućnosti”, uključujući bakar, nikl i kalijum.

    Izvršna direktorka Mundora, Teo Dečev, u jučerašnjoj izjavi povodom potpisivanja najnovijeg uvogora sa BHP, “sa zadovoljstvom je objavljila proširenje strateške saradnje sa kompanijom BHP, svjetskim liderom u rudarskoj industriji”.

    “Produbljivanje saradnje fokusira se na istraživanje dodatnih istražnih dozvola u veoma perspektivnom regionu Timoka u istočnoj Srbiji, poznatom po porfirnim sistemima bakra. Integrisani pristup, koji se oslanja na duboko razumijevanje lokalnih geoloških uslova od strane Mundora i najmodernije globalne metodologije istraživanja koje koristi BHP, ima za cilj da značajno poveća vjerovatnoću novih otkrića u regionu Timoka. Vjerujemo da će ovo prošireno partnerstvo donijeti vrijednost za obe kompanije i doprinijeti ekonomskom razvoju istočne Srbije”, izjavila je Dečev.

    U saopštenju se dodaje da je u posljednji projekat koji je predmet ugovora, Mundoro sa partnerima do sada uložio 15.4 miliona kanadskih dolara, prenosi “b92”.

  • U akciji “Petlja” uhapšeno šestoro Banjalučana i Prijedorčanin

    U akciji “Petlja” uhapšeno šestoro Banjalučana i Prijedorčanin

    Danijel Delić zvani Dela, Radenko Zeljković, Mirko Marković, Miroslav Buzaković, Branimir Kajkut i Nina Kuvalja, svi iz Banjaluke, te Ibrahim Taim Dizdarević iz Prijedora, uhapšeni su u akciji “Petlja”, koju su juče, 14. oktobra, izveli pripadnici MUP-a Republike Srpske, saznaju “Nezavisne novine”.

    Podsjetimo, pripadnici Uprave za organizovani i teški kriminalitet MUP-a RS, u saradnji sa policijskim upravama Banjaluka i Prijedor, te asistenciju Jedinice Žandarmerije, realizovali su ovu akciju na području ta dva grada, usmjerenu na dokazivanje prodaje droge.

    “Uhapšeno je sedam osoba i pretresi su urađeni na ukupno 11 lokacija po naredbama Okružnog suda u Banjaluci. Pronađena je određena količina droge, mobilni telefoni, dokumentacija, i drugi predmeti koji će poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku”, rekli su iz MUP-a Republike Srpske.

  • Čović između Dodika i Stanivukovića

    Čović između Dodika i Stanivukovića

    Kada političke poruke zvuče gotovo identično, iako dolaze iz formalno suprotstavljenih tabora, postavlja se pitanje – da li se zaista zna ko s kim igra u istoj postavi?

    U proteklih nekoliko dana, lider HDZ BiH Dragan Čović susreo se najprije s predsjednikom PDP-a Draškom Stanivukovićem, a ubrzo potom i s predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom. Tema oba razgovora bila je gotovo preslikana – evropski put BiH, izmjene Izbornog zakona u korist Hrvata te hitno usvajanje budžeta.

    Dodik je, međutim, otišao korak dalje, ponovo pokrenuvši pitanje trećeg entiteta, što je dodatno zaoštrilo političku scenu i izazvalo brojne reakcije.

    U takvoj situaciji, gdje se granice između interesa i principa sve teže razaznaju, nameće se dilema: da li su slične poruke slučajnost ili dogovoreni ton?

    Poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Đorđe Vučinić, za Srpskainfo ističe da razlike između politike Milorada Dodika i Draška Stanivukovića gotovo da nema.

    – Imena su im drugačija i drugačije im se zovu partije – sve ostalo je isto. Uzmimo za primjer dešavanja u Banjaluci – sumnjivi tenderi, sumnjivi javni radovi. Podsjetimo samo na 35 miliona KM koji su otišli u Zagreb. S druge strane, znamo da su bila i prevelika zapošljavanja po partijskoj liniji u Gradskoj upravi. Znamo da su imali i zajedničkih poduhvata, sa zajedničkim finansijerima i investitorima. Nema pretjerane razlike između politike Milorada Dodika i Draška Stanivukovića – kategoričan je Vučinić.

    Prema njegovim riječima, očigledno je da su nakon sastanaka i Dodika i Stanivukovića s Čovićem prenesene gotovo identične poruke.

    – Čović je htio da pokaže da je on neko ko je nezaobilazan faktor i da on može sa svima dobro da sarađuje – i sa opozicijom u Republici Srpskoj i sa vlašću. Veoma mudar potez! Njegov cilj je da se nastavi sa pričom kako je on glavni evropejac u BiH, iako on i njegovi kadrovi blokiraju BiH i njen evropski put posljednjih nekoliko godina. Oni su, zapravo, najveći blokaderi napretka BiH, zajedno sa SNSD i Miloradom Dodikom – ocjenjuje Vučinić.

    Interesi ispred principa

    Komunikolog Mladen Bubonjić smatra da su politički interesi u pozadini oba susreta, a ne ideološke srodnosti ili programska bliskost.

    – Što se tiče Dodika, to je nastojanje da se očuvaju koalicione veze sa političkim strukturama koje su na istom fonu i koje su do sada veoma dobro sarađivale. Što se tiče sastanka sa Stanivukovićem, tu vidimo pragmatičnost Dragana Čovića, uzevši u obzir da on više ne stoji toliko dobro politički i da je na izlaznim vratima, bar formalno. Na taj način želi sebi da otvori vrata za neke nove političke odnose sa igračima koji bi potencijalno mogli da imaju neki veći uticaj u narednom periodu. U politici nema svetih mjesta, nema ni toliko principa, koliko ima interesa i nekih drugih aspekata koji običnim ljudima nisu bliski. S druge strane, oportunistima, što političari svakako jesu, a možemo reći i da su pragmatičari, nije strano da pregovaraju čak i dok neke druge koalicije postoje – rekao je Bubonjić za Srpskainfo.

    On podsjeća i na ranije spekulacije o bliskim vezama Draška Stanivukovića s pojedinim strukturama vlasti u Republici Srpskoj.

    – Uzevši u obzir njegove aspiracije, možemo reći da je on oduvijek želio da dođe na vrh i da ga ne interesuje kako će to ostvariti. Sve je to dio političkog pregovaranja. S jedne strane imamo nastojanja da se očuvaju političke veze, zbog čega su se sastali Dodik i Čović, a s druge strane vidimo i otvorenost za pregovore, što je razlog sastanka Stanivukovića i Čovića – zaključuje Bubonjić.

  • NATO obara ruske avione

    NATO obara ruske avione

    NATO namerava da preispita pravila reagovanja na akcije ruskih vojnih aviona, piše The Telegraph.

    Prema informacijama tog lista, komanda Alijanse razmatra mogućnost obaranja ruskih lovaca.

    Načelnik snaga NATO u Evropi Aleksus Grinkevič predložio je formiranje jedinstvenog sistema protivvazdušne odbrane kako bi se uklonili “nacionalni izgovori”, odnosno ograničenja koja pojedine države članice postavljaju za korišćenje svoje vojne tehnike.”Još uvek imamo neka od tih nacionalnih ograničenja, i ona nas ograničavaju. Smanjuju našu efikasnost”, rekao je generalni sekretar NATO Mark Rute.

    Pitanje novih pravila i uslova primene sile planirano je da bude razmotreno na sastanku ministara odbrane zemalja NATO u Briselu danas.

    Pored toga, ministri će razgovarati o smanjenju vojne pomoći Ukrajini.

    Kako je preneo ruski portal Sputnjik, prema podacima Instituta za svetsku ekonomiju u Kileu, isporuke oružja i municije u julu i avgustu pale su za 43 odsto u odnosu na prvu polovinu godine.

    Ranije je Estonija objavila da su ruski avioni narušili njen vazdušni prostor.

    Ministarstvo odbrane Rusije je saopštilo da su 19. septembra tri ruska lovca MiG-31 obavila planirani let iz Karelije ka aerodromu u Kaljiningradskoj oblasti.

    Let je obavljen u strogom skladu sa međunarodnim pravilima korišćenja vazdušnog prostora, bez narušavanja granica drugih država, što je potvrđeno sredstvima objektivne kontrole.

    Tokom leta ruski avioni nisu skretali sa dogovorene vazdušne trase i nisu narušavali vazdušni prostor Estonije, tvrdi Moskva.

    Ruta leta prolazila je iznad neutralnih voda akvatorije Baltičkog mora na udaljenosti većoj od tri kilometra od ostrva Vajndlo.

  • Krišto: Imenujemo pregovarača s EU, Konaković: Nećemo glasati za SNSD-ove kadrove

    Krišto: Imenujemo pregovarača s EU, Konaković: Nećemo glasati za SNSD-ove kadrove

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto najavila je da je donijela odluku o imenovanju glavnog pregovarača sa Evropskom unijom, ali nije željela otkriti ime niti detalje procedure.

    „Lično sam u svojoj kancelariji pripremila odluku o utemeljenju, odnosno, uspostavi glavnog pregovarača u Bosni i Hercegovini i nadam se da ćemo je uskoro pustiti na mišljenje kako bi zadovoljila poslovničke, proceduralne obaveze“, rekla je Krišto na konferenciji za novinare nakon sastanka s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Lajen.

    Prema saznanjima portala Klix, Krišto ima u vidu Anu Trišić Babić, savjetnicu Milorada Dodika i njegovu dugogodišnju saradnicu. Navodno je prijedlog usaglašen na sastanku delegacija HDZ-a i SNSD-a održanom u Banjaluci.

    Ipak, ostaje nejasno kako će biti sprovedena procedura imenovanja, budući da odluka o glavnom pregovaraču zahtijeva širi politički konsenzus. Očekuje se da bi Savjet ministara BiH, ali i Predsjedništvo BiH, mogli imati ključnu ulogu u potvrđivanju odluke, s obzirom na to da vanjska politika spada i u nadležnost Predsjedništva.

    Krišto je, svjesna mogućih političkih otpora, poručila da imenovanje glavnog pregovarača smatra neophodnim korakom u nastavku evropskog puta BiH.

    „Neka svi jasno kažu želimo li nastaviti taj proces, želimo li na tome raditi. Nadam se da će biti političke odgovornosti. Kada je u pitanju EU put, ne postoji vlast i opozicija, nego zajednički interes – naše mjesto u EU“, izjavila je Krišto, dodajući da se ne smiju koristiti „loši izgovori kao alibi politika“.

    Nedugo nakon njene izjave, oglasio se i ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković, koji je naveo da nije bio upoznat s odlukom predsjedavajuće Savjeta ministara.

    „Nismo razgovarali o imenima i ne znam s kim je razgovarala“, napisao je Konaković na društvenim mrežama, dodajući da „Trojka neće glasati za ime koje dolazi iz SNSD-a“.

    On je naglasio da će odbiti svaku kandidaturu povezanih sa SNSD-om, te kritikovao političke veze te stranke s Moskvom.

    „Ponavljam da nikad nećemo glasati za kadrove SNSD-a ili njima bliske za bilo koju poziciju, a posebno ne za poziciju glavnog pregovarača. Ruska podmornica koja razara EU put neće dobiti novi alat za blokiranje ili usporavanje procesa. Glavni pregovarač koji se konsultuje sa Lavrovom i Putinom nije opcija“, poručio je Konaković.

  • Sijarto upozorio: Napadi na “Družbu” napadi na suverenitet Mađarske

    Sijarto upozorio: Napadi na “Družbu” napadi na suverenitet Mađarske

    Snabdijevanje Mađarske naftom preko cjevovoda “Družba” je neophodno, ruski energenti su od vitalnog značaja, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    “Napadi na `Družbu` su napadi na suverenitet Mađarske”, upozorio je Sijarto na marginama Ruske energetske sedmice.

     

     

    On je naglasio da Mađarska fizički ne može da obezbijedi naftu bez ovog cjevovoda, te je istakao vitalni značaj snabdijevanja ruskim energentima.

    Ruska energetska sedmica održava se u Moskvi od 15. do 17. oktobra

     

     

     

  • MMF: Srbija nastavlja umjeren rast, globalna ekonomija ulazi u period usporavanja

    MMF: Srbija nastavlja umjeren rast, globalna ekonomija ulazi u period usporavanja

    Prema najnovijoj analizi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) „Svjetski ekonomski izgledi“, Srbija bi u 2025. godini trebalo da ostvari ekonomski rast od 2,5 odsto, dok se za 2026. prognozira rast od 3,6 procenata. Inflacija će, prema projekcijama, pasti sa 4,7 odsto iz prethodne godine na 4,6 odsto u ovoj, a na četiri odsto u 2026. godini.

    Stopa nezaposlenosti u Srbiji, koja je prošle godine iznosila 8,6 odsto, prema procjenama MMF-a ostaće nepromijenjena i ove i naredne godine.

    U izvještaju se navodi i da evrozona, nakon ekonomskog rasta od 0,9 odsto u 2024, može da očekuje rast od 1,2 odsto u ovoj i 1,1 odsto u 2026. godini, uz pad inflacije sa 2,4 na 2,1 odsto, a potom na 1,9 odsto. Stopa nezaposlenosti u evrozoni zadržaće se na 6,4 odsto tokom 2025, dok se u 2026. očekuje blagi pad na 6,3 odsto.

    Njemačku, kao najveću ekonomiju evrozone, očekuje skroman rast od 0,2 odsto u 2025. i 0,9 odsto u 2026. godini. Inflacija bi, prema MMF-u, trebalo da se smanji sa 2,5 odsto na 2,1 odsto u ovoj, te na 1,8 odsto u narednoj godini.

    Globalno posmatrano, svjetski ekonomski rast usporiće sa 3,3 odsto u 2024. na 3,2 odsto u 2025, a zatim na 3,1 odsto u 2026. godini. Iako je prognoza za tekuću godinu nešto bolja od one iz jula, kada je MMF očekivao rast od tri odsto, u Fondu upozoravaju da svjetska ekonomija prolazi kroz period dubokih promjena.

    „Rast protekcionizma, smanjenje međunarodne pomoći i strože imigracione politike doveli su do fragmentacije globalnog tržišta“, navodi se u izvještaju.

    Nakon što su Sjedinjene Američke Države početkom 2025. uvele više carine, druge zemlje su odgovorile uzajamnim mjerama, što je, prema MMF-u, dodatno povećalo neizvjesnost. Iako su kasniji dogovori donekle ublažili pritiske, zabrinutost zbog stabilnosti i budućeg rasta ostaje visoka.

    MMF ističe da je globalna ekonomija pokazala otpornost u prvoj polovini 2025, ali upozorava da je ona uglavnom rezultat privremenih faktora, poput povećanog uvoza i skladištenja robe prije uvođenja tarifa. „Kada su ti efekti nestali, aktivnost i tržište rada počeli su da slabe“, upozorava se u analizi.

    Prema projekcijama, globalna inflacija će pasti sa 5,2 odsto u 2024. na 4,2 odsto u 2025, a zatim na 3,7 odsto u 2026. godini. Ipak, u Sjedinjenim Američkim Državama inflacija bi mogla ostati iznad ciljne vrijednosti.

    Rast svjetske trgovine takođe će usporiti — sa 3,5 odsto u 2024. na 2,9 odsto u 2025, uz očekivanje da se ta stopa neće mijenjati ni 2026. godine.

    MMF upozorava na rizike koji bi mogli dodatno usporiti rast, među kojima su produžena neizvjesnost, rast protekcionizma, ograničenja migracija i moguće pregrijavanje tržišta tehnoloških akcija ako se očekivani rast produktivnosti povezan sa vještačkom inteligencijom ne ostvari.

    U zaključku izvještaja, MMF ocjenjuje da svijet ulazi u period slabijeg rasta, geopolitičkih tenzija i ekonomske fragmentacije. Iako vještačka inteligencija i novi trgovinski dogovori nude potencijal za oporavak, globalna privreda će, bez reformi i veće saradnje država, ostati ispod svog punog potencijala.

  • Pretresi na 11 lokacija: U akciji “Petlja” uhapšen i Branimir Kajkut

    Pretresi na 11 lokacija: U akciji “Petlja” uhapšen i Branimir Kajkut

    Branimir Kajkut, koji je lišen slobode u akciji kodnog naziva “Petlja” koja se realizuje na području Banjaluke i Prijedora, a usmjerena je na dokazivanje krivičnog djela “Nedozvoljena proizvodnja i promet opojnih droga”, sproveden je u prostorije Uprave za organizovani i teški kriminalitet MUP-a Republike Srpske.

    U akciji “Petlja” uhapšeno je sedam osoba, a među njima su i Danijel Delić i Radenko Zeljković.

    Pretresi se vrše na 11 lokacija, saopšteno je ranije iz MUP-a Srpske.

    Lica lišena slobode će nakon kriminalističke obrade, uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu, biti predata u nadležnost Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

    Pretresi se vrše po naredbama Okružnog suda u Banjaluci, a u dosadašnjem toku akcije pronađena je određena količina opojne droge, mobilni telefoni, dokumentacija i drugi predmeti koji će poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku.

    Akciju “Petlja” realizuju policijski službenici Uprave za organizovani i teški kriminalitet u saradnji sa policijskim upravama Banjaluka i Prijedor, uz asistenciju Jedinice Žandarmerije. navodi se u saopštenju.