VRBAS Media

Autor: INFO

  • Sud u Parizu oslobodio Marin Le Pen

    Sud u Parizu oslobodio Marin Le Pen

    Krivični sud u Parizu oslobodio je Marin Le Pen optužbe za klevetu jedne žene koju je liderka Nacionalnog okupljanja (FN) povezala sa “radikalnim islamom”.

    “Iako je takva praksa predmet debate u našem društvu, povezivanje osobe sa radikalizovanim praktikovanjem religije ne predstavlja uvredu”, navodi se, između ostalog u obrazloženju krivičnog suda u Parizu, prenosi dnevni list Figaro.

    Marin Le Pen nije bila prisutna jer je morala da se pojavi pred Apelacionim sudom u Parizu u žalbenom postupku u slučaju nazvanom “evropski parlamentarni asistenti” u kome su ona i još 11 osoba osuđeni da su krivi da su nezakonito koristili sredstva Evropskog parlamenta za isplatu stranačkih službenika tako što su ih angažovali kao parlamentarne asistente, a da su oni retko ili nikada radili na stvarnim parlamentarnim poslovima.

    U toj presudi Le Pen je zabranjeno da pet godina obavlja javne funkcije.

    U sudu se pojavila i 30-godišnja žena koja je podnijela tužbu protov Le Penove, ali bez hidžaba.

  • Kvar na Trampovom avionu nakon polijetanja: Vratio se u Vašington pa drugim otišao u Davos

    Kvar na Trampovom avionu nakon polijetanja: Vratio se u Vašington pa drugim otišao u Davos

    Predsjednički avion na putu za Davos u Švicarskoj, u kome se nalazio američki predsjednik Donald Tramp, vratio se protekle noći u Merilend manje od sat vremena nakon polijetanja, zbog “manjeg problema sa elektrikom”, izjavila je danas portparol Bijele kuće Kerolajn Livit.

    Tramp je drugim avionom za Davos poletio sat vremena kasnije, prenosi CBS.

     

     

    Livit je novinarima u predsjedničkom avionu rekla da je, nakon polijetanja iz zajedničke baze Endruz, posada identifikovala “manji problem sa elektrikom” i, iz predostrožnosti, odlučila da se okrene i vrati u bazu.

    Avion se vratio u bazu u 23.07 sati po lokalnom vremenu, a Tramp se potom ukrcao u novi avion, koji je poletio za Davos oko ponoći.
    Novinari su rekli da su se svjetla u novinarskoj kabini nakratko ugasila nakon polijetanja.

    Tramp će u Davosu učestvovati na Svjetskom ekonomskom forumu, na kome bi trebalo da se obrati danas, ubrzo nakon slijetanja. Trenutno postoje dva modifikovana “boinga 747” koji služe kao predsjednički avioni, a oba su u upotrebi od 1990. godine.

    Trebalo je da budu zamijenjeni 2024. godine modifikovanim “boingom 747”, ali je završetak prvog aviona za zamjenu odložen do 2027. godine, a drugog do 2028. godine, prema podacima Američkog ratnog vazduhoplovstva.

  • Zapad zabrinut zbog veza BiH s Iranom

    Zapad zabrinut zbog veza BiH s Iranom

    Zapadne diplomate i bezbjednosne strukture pažljivo prate aktivnosti iranskih kulturnih i akademskih organizacija u BiH, smatrajući ih produženim djelovanjem iranskog režima na zapadnom Balkanu, navodi njemački servis Deutsche Welle.

    U prilogu o ovom fenomenu podsjeća se da odnosi između BiH i Irana imaju korijene u ratnom periodu 1992-1995. godine, kada je Teheran, uprkos embargu Ujedinjenih nacija, isporučivao oružje Armiji BiH.

    “Te isporuke pratili su pripadnici Iranske revolucionarne garde, koji su učestvovali i u obuci bosanskih vojnika. Na toj osnovi razvijena je mreža veza koja i danas postoji kroz kulturne centre, obrazovne projekte i političke kontakte”, navedeno je u tekstu.

    Dodaju da je svježu pažnju zapadne javnosti zbog ovih veza izazvala izjava Zukana Heleza, ministra odbrane BiH, koji je nakon sastanka s iranskim vojnim atašeom poručio da će BiH učiniti sve da ojača vojnu saradnju s Iranom, naglasivši da se iranska pomoć iz ratnih godina nikada neće zaboraviti.

    Nakon oštre reakcije SAD, kako je navedeno, da je svaka vojna saradnja s Iranom nespojiva sa strateškim partnerstvom BiH sa Zapadom, Helez je izjavu povukao, nazvavši je “pogrešno protumačenom”.

    DW ističe da nisu samo političari u trenutnoj vladajućoj koaliciji u FBiH davali izjave koje se tumače kao proiranske, već da su to činili i predstavnici prošle vlasti.

    Sličan pragmatičan pristup Iranu ranije je pokazivala i bivša ministarka spoljnih poslova Bisera Turković, koja je Teheran više puta opisivala kao partnera i prijatelja.

    “Njeni susreti s iranskim zvaničnicima odvijali su se u periodu kada su u Iranu trajali nasilni protesti, dok su EU i SAD razmatrale dodatne sankcije i moguće proglašenje Revolucionarne garde terorističkom organizacijom”, naglašeno je.

    Dio stručne javnosti upozorava da iranske nevladine organizacije u regionu mogu djelovati na više frontova – vjerskom, kulturnom i ideološkom – te da postoje indicije o finansiranju ekstremističkih struktura. Iran se, u međunarodnom kontekstu, smatra glavnim finansijskim i logističkim pokroviteljem Hamasa, kojem godišnje osigurava stotine miliona dolara.

    Emir Hadžikadunić, bivši ambasador BiH u Iranu, smatra da su stvarni odnosi dvije zemlje ograničeni: trgovinska razmjena je zanemarljiva, investicija gotovo da nema, a politički kontakti svode se na povremene sastanke. Prema njegovim riječima, Iran u Bosni i Hercegovini prije svega djeluje kroz stvaranje meke moći otvarajući kulturne centre, obrazovne institucije i filozofsko-religijske programe.

    Pitanje koje se sve češće postavlja jeste da li Bosna i Hercegovina, svjesno ili nesvjesno, postaje prostor putem kojeg Iran pokušava ublažiti svoju međunarodnu izolaciju – i koliko je to kompatibilno s njenim evroatlantskim putem.

  • Evropske akcije pale zbog najava novih trgovinskih carina

    Evropske akcije pale zbog najava novih trgovinskih carina

    Akcije na evropskim berzama završile su današnje trgovanje u minusu reagujući na najave novih trgovinskih carina, što je štetilo raspoloženju na tržištu.

    Panevropski STOXX 600 okončao je dan u padu od 0,72 odsto, pri čemu su glavne regionalne berze i većina sektora zabeležili negativne rezultate, preneo je Si-En-Bi-Si.

    Indeks Frankfurtske berze DAX pao je za 1,03 odsto, francuski CAC 40 za 0,61 odsto, a londonski FTSE 100 za 0,67 odsto.

    Pad na tržištima usledio je nakon što je američki predsjednik Donald Tramp objavio da će osam evropskih saveznika dobiti povećanje carina najpre za 10 odsto od 1. februara, a potom i za 25 odsto od 1. juna, ako se ne postigne dogovor koji bi Vašingtonu omogućio da “kupi” Grenland, poluautonomnu teritoriju koja je dio Danske.

    Predložene tarife odnosile bi se na Dansku, Norvešku, Švedsku, Francusku, Njemačku, Veliku Britaniju, Holandiju i Finsku, rekao je Tramp.

    Evropski lideri su uzvratili najavom kontratarifa i pozvali na veći dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama.

    Kada je riječ o kompanijama, akcije luksuznog giganta LVMH pale su za 2,1 odsto na kraju današnjeg trgovanja pregovaranja, dok je francuski proizvođač šampanjca i drugog pića Remy Cointreau završio sa padom od 0,1 odsto.

  • Tramp o Grenlandu: Mislim da će se stvari dobro razviti, saznaćete sve

    Tramp o Grenlandu: Mislim da će se stvari dobro razviti, saznaćete sve

    Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da francuski predsjednik i britanski premijer postanu malo oštriji kada on nije u blizini, kao i da smatra da će se stvari dobro razvijati kada je riječ o Grenlandu.

    Na pitanje da li je razgovarao sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i britanskim premijerom Kirom Starmerom, Tramp je odgovorio da nije, ali smatra da se sa njima dobro slaže.

    – Mislim, uvijek se prema meni ponašaju korektno. Malo postanu oštriji kad nisam u blizini, ali kad sam tu, onda se prema meni odnose vrlo lijepo. I, znate, sviđaju mi se obojica – rekao je Tramp na konferenciji za novinare.

    Odgovarajući na pitanje koliko je daleko spreman ići po pitanju Grenlanda, Tramp je kratko naveo “saznaćete”, prenosi Skaj njuz.

    Novinar ga je pitao je li konačni raspad NATO-a cijena koju je spreman platiti za Grenland.

    – Mislim da ćemo pronaći rješenje s kojim će NATO biti jako sretan i s kojim ćemo mi biti jako sretni. Ali nam je Grenland potreban iz bezbjednosnih razloga, potreban nam je za nacionalnu bezbjednost, pa čak i za svjetsku bezbjednosti – ponovio je Tramp.

    O najavljenim carinama prema Evropi, ako evropske zemlje ne podrže njegov plan preuzimanja Grenlanda, Tramp je naveo da ima zakazan velik broj sastanaka o Grenlandu.

    – Večeras, kao što znate, odlazim u Davos gdje imam zakazan velik broj sastanaka o Grenlandu. I mislim da će se stvari prilično dobro razviti – rekao je Tramp.

  • Pekari u Republici Srpskoj najavljuju nova poskupljenja

    Pekari u Republici Srpskoj najavljuju nova poskupljenja

    Od početka godine zabilježene su nove cijene pojedinih pekarskih proizvoda u Srpskoj gdje je hljeb poskupio i do 30 feninga, a proizvođači opravdanje za ovakve korekcije nalaze u rastu plata i troškova za struju.

    Iako se pojedinačna poskupljenja mjere u feninzima, građani ističu da se njihov kumulativni efekat sve više osjeća, posebno u uslovima već povećanih troškova za hranu, energente i druge osnovne životne potrebe. Predstavnici udruženja potrošača upozoravaju da i minimalne korekcije cijena osnovnih namirnica dodatno opterećuju kućne budžete pa naglašavaju da proizvođači još imaju prostor za uštede kroz racionalnije poslovanje.

    S druge strane, pekari ističu da su korekcije cijena neminovne zbog rasta troškova rada i energije i da bez njih nije moguće održati proizvodnju.

    Vlasnik banjalučke kompanije “Krajina klas”, u okviru koje posluje lanac pekara “Manja”, Saša Trivić ističe da početkom godine nisu mijenjali cijene svih pekarskih proizvoda te da su tamo gdje je do korekcije došlo povećanja iznosila između dva i tri odsto.

    – To je bilo i očekivano s obzirom na rast plata i cijena električne energije. Međutim, veliko je pitanje da li će i takav minimalan rast pokriti sve troškove koji nas očekuju. Danas na cijenu naše proizvodnje najviše utiču plate, koje učestvuju sa oko 30 odsto, dok gorivo, koje je pojeftinilo, nema presudan uticaj – rekao je Trivić, dodajući da gramaže hljebova nisu mijenjali već pet godina.

    Sličan stav ima i direktor “Žitoprerada” iz Prijedora Zoran Kos, koji navodi da bi eventualni rast cijena električne energije i plata mogao dovesti i do blagog poskupljenja brašna.

    – Govorimo o povećanju od pola marke do marku po vreći od 25 kilograma, koja sada košta od 22 do 28 KM, u zavisnosti od kvaliteta. Ako do poskupljenja dođe, ono bi iznosilo od dva do četiri feninga po kilogramu – kazao je Kos, dodajući da će konačne kalkulacije biti napravljene nakon što utvrde troškove struje.

    Predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš naglašava da među pekarima za sada nema odluke o novim poskupljenjima i da će se čekati da se sagledaju svi ulazni troškovi.

    – Svjesni smo da situacija za građane nije laka i ne želimo da po svaku cijenu povećavamo cijene. Napravićemo računicu i vidjeti koja je najniža cijena sa kojom možemo poslovati, jer ne možemo raditi u minusu. Plate pekara moraju rasti da bismo zadržali radnu snagu, ali u naredna dva mjeseca sigurno nećemo dirati cijene, jer imamo dovoljne zalihe brašna – istakao je Pelemiš.

    Iz prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača “Don” upozoravaju da su poskupljenja neopravdana. Izvršna direktorica ovog udruženja Murisa Marić smatra da pekari imaju prostor da racionalizuju poslovanje bez udara na džepove građana.

    – Svjedoci smo da se ogromne količine pekarskih proizvoda dnevno bacaju. Kada bi se sabralo koliko hljeba i peciva završi u otpadu, vidjelo bi se da su tu gubici daleko veći od onih koje pokušavaju da nadomjeste poskupljenjima. Tih nekoliko feninga na kraju mjeseca za građane znači desetine maraka – istakla je Marićeva.

    Ekonomista Aleksandar Ljuboja ističe da je rast ulaznih troškova neminovan, ali da on mora biti racionalan.

    – Plata i trošak električne energije rastu i to se mora odraziti na krajnju cijenu, ali taj rast ne smije biti monopolistički niti služiti za stvaranje ekstra profita. Poskupljenja nas očekuju, ali ona moraju biti realna i opravdana – poručio je Ljuboja.

    Banjalučanka Marija Arsenić kaže da su je nova poskupljenja pekarskih proizvoda neprijatno iznenadila. Ističe da je hljeb, koji je do manje od mjesec dana u jednom banjalučkom marketu plaćala 2,30 KM sada 2,50 KM, dok je u drugoj trgovini vekna koja je koštala 1,50 KM poskupjela na 1,80 KM.

    – Naizgled to su mali iznosi, ali se na mjesečnom nivou značajno odražavaju na kućni budžet, pogotovo u uslovima kada su već skočili svi drugi troškovi. A od najavljenog “povećanja” plata, kao i do sada, većina građana neće osjetiti nikakvu korist – kazala je Arsenićeva.

  • Petković: Kurti priča besmislice

    Petković: Kurti priča besmislice

    Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković rekao da Aljbin Kurtij ispaljuje besmislice iz Davosa da je takozvano Kosovo nekakva država, a u realnosti je provizorijum i

    – Ipak, i Kurti je morao nevoljno da prizna da nikada neće dobiti priznanje dok je na čelu Srbije predsjednik Aleksandar Vučić i to je za njega bolna istina, koju dijeli zajedno sa blokaderima u Beogradu koje svesrdno podržava – naveo je Petković.

    On je poručio Kurtiju da se poštedi hvalisanja na račun sjevera Kosova i Metohije, jer mora da plaća Albance da na sjeveru popiju kafu u albanskom kafiću, u koji niko svojevoljno ne zalazi.

    To je, istakao je Petković, slika neuspjelih pokušaja Kurtija da okupira sjever Pokrajine.

    Srbi su tu, ali i južno od Ibra svoj na svome, a to su mu, kaže Petković, najjasnije pokazali lokalni izbori na kojima su Srbi čvrsto odbranili svoje opštine uprkos njegovom teroru i izbornom inženjeringu, saopšteno je iz Kancelarije za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije.

    – Srbi su opstali i opstaće na svojim ognjištima uprkos njegovim nastojanjima da ih protjera i stvori nemoguće uslove za život – naglasio je Petković.

  • Formiranje nove Vlade pred ispitivanjem u Vijeću naroda

    Formiranje nove Vlade pred ispitivanjem u Vijeću naroda

    Klub delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske u četvrtak, 22. januara, razmatraće pitanje nove Vlade Republike Srpske, koja je izabrana u nedjelju na sjednici Narodne skupštine RS.

    Predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS Alija Tabaković izjavio je za Fenu da se u ovom trenutku ne može unaprijed izjasniti o stavu Kluba, ali je ukazao na ustavne dileme vezane za proceduru formiranja Vlade. Kako je naveo, Ustav Republike Srpske propisuje da mandat za sastav Vlade dodjeljuje predsjednik RS, dok kategorija vršioca dužnosti predsjednika u ustavnom okviru ne postoji.

    Tabaković je istakao i da bi predmet razmatranja mogao biti i nacionalni identitet pojedinih novoimenovanih ministara, koji su u javnosti predstavljeni kao Bošnjaci. Prema njegovim riječima, konačan stav Kluba biće zauzet nakon što delegati dobiju zvanične materijale za sjednicu.

    Narodna skupština Republike Srpske izabrala je novu Vladu RS na čijem čelu je ponovo Savo Minić, pri čemu je zadržano 12 dosadašnjih ministara, dok je pet novih imenovano u izvršnu vlast.

    Povodom navoda koji su se pojavili u javnosti, oglasila se i novoimenovana ministarka porodice, omladine i sporta Irena Ignjatović iz Doboja, koju je za ovu funkciju predložila Socijalistička partija. Ona je navela da se nacionalno izjašnjava kao Bošnjakinja te da je takvo opredjeljenje prijavila Centralnoj izbornoj komisiji BiH na opštim izborima 2024. godine.

    Ignjatovićeva je dodala da je ponosna na svoje porijeklo, naglašavajući da potiče iz mješovitog braka.

    Odluke o ostavci prethodne i imenovanju nove Vlade, sa istim predsjednikom, donesene su neposredno pred zakazano izjašnjavanje Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o zahtjevu za ocjenu ustavnosti izbora Vlade RS na čelu sa Savom Minićem. Zahtjev se odnosi na mandat koji mu je povjerio Milorad Dodik nakon pravosnažne presude Suda BiH kojom mu je izrečena zabrana obavljanja javne funkcije u trajanju od šest godina.

    Ustavni sud BiH o ovom pitanju trebalo bi da se izjasni na plenarnoj sjednici zakazanoj za 23. januar.

  • Kreće borba protiv preopterećenja hitne pomoći

    Kreće borba protiv preopterećenja hitne pomoći

    Cilj je, kažu zdravstveni radnici, sprječavanje dugogodišnje prakse zloupotrebe hitnih službi odnosno prakse da hitnu pomoć mnogi koriste kao najbrži način dolaska do ljekara, a takvi pregledi bili su besplatni. Problem je u posljednje dvije godine eskalirao, jer od pandemije kovida pacijenti u hitnu pomoć dolaze i zbog bezazlenih problema.

    “Ima žulj na nozi pacijent pa se javi u Službu Hitne medicinske pomoći, ili ima bradavicu. Ili je nekome pukao nokat nadogradnja, pa dođe u Službu hitne medicinske pomoći da se taj nokat nadogradnja stručno obradi. Mnogobrojni su problemi za koje dolaze. Imamo temperaturu. Kada je bila temperatura? Prije tri sata. Kolika je bila-37,5. Od broja pacijenata koji prođu negdje oko maksimalno 30% je pacijenata koji bi trebali do dođu u Hitnu medicinsku pomoć i dobiju u uslugu. 70% pacijenata nisu pacijenti čije zdravstveno stanje zahtijeva pregled u službi Hitne medicinske pomoći”, kaže Nevena Todorović, direktor JZU Dom zdravlja Banjaluka.

    Nova pravila zbog zaštite građana čiji su životi ugroženiTrijažu pacijenata koji pomoć zatraže u Hitnoj pomoći rade dežurni ljekari. Pacijenti koji su hitan slučaj i čiji je život ugrožen participaciju i dalje neće plaćati. Nova pravila su uvedena kako bi se zaštitili građani i pacijenti čiji je život ugrožen, poručuju medicinari, a oni koji guše zdravstveni sistem moraće da plate uslugu koja nije hitna i za koju su se mogli obratiti doktoru porodične medicine koji bi ih uputio na eventualno dalje liječenje.

    “Iz nekih svojih ličnih razloga, da li se to radi o tome da su bili na poslu, bili na selu, bili na putovanju obraćali su se službi koja radi 24 sata, u bilo koje doba dana ili noći prepoznajući svoje stanje kao njima hitno, a objektivno su svoje probleme zdravstvene prirode mogli da riješe u ambulantama Porodične medicine u radno vrijeme ambulanti. Dolazi u Hitnu kao hitan jer je trpio glavobolju cijeli dan. Pri tom masa tih pacijenata kada ih pitate jesu li popili neki analgetik-nisu”, kaže Milica Ristić, načelnik Hitne službe Doma zdravlja Doboj.U Fondu zdravstvenog osiguranja reagovali su na zahtjeve i pritužbe i Domova zdravlja u Srpskoj, ali i doktora urgentne medicine koji su tražili pomoć zbog preopterećenosti hitnih službi. Hitna pomoć treba da bude dostupna hitnim slučajevima, a ne opterećena slučajevima koje mogu riješiti porodični ljekari, poručuju iz Fonda. Visina participacije zavisi od pružene usluge i jednaka je participacijama koje se naplaćuju u Domovima zdravlja ili Kliničkim centrima.

    “Primjera radi, ako ste došli u službu Hitne pomoći zavukao vam se krpelj i tražite da vam bude krpelj izvađen , to je nehitno stanje. Ljekar na osnovu simptoma procjenjuje, to je nehitno stanje. Vi ćete imati mogućnost izbora da idete kod svog porodičnog ljekara ili insistirate da vam pomoć bude pružena u Službi Hitne pomoći. Ukoliko želite da vam usluga bude pružena u službi Hitne pomoći . U tom slučaju platićete 1,40 KM za za trijažu i 2,20 za samo vađenje krpelja”, kaže Milijana Latinović Radošević, portparol Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

    Službe Hitne pomoći i dalje će biti dostupne svima. Za hitne slučajeve ostaje besplatno liječenje. Oni pacijenti koji nisu hitni slučajevi, a ne mogu da čekaju na red kod porodičnog ljekara, a žele pomoć platiće participaciju. Doktori iz hitnih službi poručuju da je spasavanje života u kućnim uslovima, na terenu i u službama hitne medicinske pomoći njihov najvažniji zadatak, ali da neopravdana pretrpanost hitnih službi za posljedicu može da ima neadekvatno i nedostupno pružanje zdravstvenih usluga, piše ATV.

  • „Eko toplane“ samoinicijativno izmijenile režim isporuke toplotne energije

    „Eko toplane“ samoinicijativno izmijenile režim isporuke toplotne energije

    Obavještavamo građane korisnike usluga daljinskog grijanja da je preduzeće „Eko toplane“ d.o.o. Banja Luka bez prethodne najave i bez pribavljene saglasnosti samoincijativno izmjenilo režim isporuke toplotne energije, te izvršillo smanjenje temperature vazduha u prostorijama korisnika na 20℃ ± 1℃ koje su bile usvojene (Službeni glasnik Grada Banje Luka e/18 od 31.01.2018. godine član 20), saopšteno je iz Gradske uprave.

    Iz Grada naglašavaju da o navedenoj promjeni nisu prethodno informisani, niti su dali saglasnost za izmjenu režima grjanja.

    “Na ovakav način postupano je suprotno važećem dogovoru Grada Banje Luke i preduzeća „Eko toplane“, a koji je primjenjivan unazad par godina, a to je da temperatura vazduha u prostorijama korisnika trba da bude 22℃ ± 1℃., Grad Banja Luka smatra ovakvo postupanje neprihvatljivim, jer direktno utiče na kvalitACet života građana”, navode iz Gradske uprave.

    Odmah po saznanju ove odluke, Grad je preduzeo odgovarajuće mjere u cilju utvrđivanja odAC