VRBAS Media

Autor: INFO

  • Istekao posljednji nuklearni sporazum, Gutereš traži hitnu akciju

    Istekao posljednji nuklearni sporazum, Gutereš traži hitnu akciju

    Istek sporazuma Novi START ozbiljan je trenutak za međunarodni mir i sigurnost, a glavni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Gutereš (António Guterres) pozvao je Rusiju i Sjedinjene Američke Države da bez odgode započnu pregovore o novom okviru kontrole nuklearnog naoružanja.

    Sporazum Novi START, koji je istekao u ponoć sa srijede na četvrtak, ograničavao je broj strateških nuklearnih bojevih glava koje mogu rasporediti Rusija i Sjedinjene Američke Države, kao i broj projektila i bombardera s kopnenim i podmorničkim baziranjem namijenjenih njihovoj isporuci.

    Svijet bez ograničenja nuklearnog naoružanja

    “Po prvi put u više od pola vijeka suočavamo se sa svijetom bez ikakvih obvezujućih ograničenja strateških nuklearnih arsenala Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država, dviju država koje posjeduju veliku većinu globalnog nuklearnog naoružanja”, rekao je Gutereš u saopštenju.

    Upozorio je da se raspad decenija postignuća u kontroli naoružanja događa u trenutku kada je, kako je naveo, rizik od upotrebe nuklearnog oružja najveći u posljednjih nekoliko decenija

    Poziv na djelovanje

    Istovremeno je istakao da postoji prilika za “resetovanje” i stvaranje režima kontrole naoružanja prilagođenog promjenjivom globalnom okruženju te pozdravio izjave zvaničnika Rusije i SAD-a o potrebi sprečavanja povratka svijetu nekontrolisanog širenja nuklearnog oružja, prenosi Index.hr.

    “Svijet sada gleda prema Rusiji i Sjedinjenim Državama kako bi riječi pretočile u djela”, poručio je Gutereš, pozvavši obje zemlje da se bez odgode vrate za pregovarački stol i dogovore nasljedni sporazum koji bi obnovio provjerljiva ograničenja, smanjio rizike i ojačao zajedničku sigurnost.

    Podsjećamo, Sporazum START I, potpisan 1991. godine, dok se Sovjetski Savez raspadao, uveo je prva značajna ograničenja na američko i rusko strateško nuklearno naoružanje i uspostavio režim inspekcija koji će postati obrazac za kontrolu naoružanja nakon hladnog rata.

    Novi START ograničio broj bojevih glava

    Nakon kratkog prekida, sporazum je na kraju zamijenio Novi START, koji je potpisan 2010, a produžen 2021. godine. Njime je broj nuklearnih bojevih glava, koje svaka zemlja ima raspoređene, ograničen na 1.550 – i dalje više nego dovoljno da se međusobno uništi i razori veliki dio svijeta, piše “Financial Times”.

    Novi START je takođe omogućio detaljan proces verifikacije i obavještavanja, osmišljen da smanji rizik od nesporazuma koji mogu brzo da eskaliraju u nuklearnu krizu.

    “Stvarna vrijednost sporazuma o kontroli naoružanja ogleda se u njihovoj primjeni, a to uključuje inspekcije, razmjenu podataka i obavještenja, kojih je bilo na hiljade”, rekao je za “Financial Times” Semjuel Čarap, viši politički naučnik u RAND korporaciji.

    Rusija je spremna za novu realnost svijeta bez ograničenja kontrole nuklearnog naoružanja između SAD i Rusije nakon što sporazum Novi START istekne ove sedmice, rekao je glavni moskovski predstavnik za kontrolu naoružanja.

  • Makron: Evropa mora povećati odbrambene izdatke

    Makron: Evropa mora povećati odbrambene izdatke

    Francuska, čak i prije nego što je Poljska i Njemačka prestignu, kao najjača vojska u Evropskoj uniji, namjerava nastaviti ulagati u svoje oružane snage i jačati saradnju s partnerima. Emanuel Makron najavio je značajno povećanje odbrambenih izdataka, koji će u nadolazećim godinama premašiti dva odsto BDP-a.

    Francuska planira izdvojiti 413 milijardi evra za odbranu između 2024. i 2030., s ciljem prilagođavanja zemlje i Evrope rastućim globalnim prijetnjama. To predstavlja znatno povećanje u poređenju s prethodnim periodom, kada je Francuska potrošila 295 milijardi evra između 2019. i 2025. Ovaj rast trebao bi se sprovesti kroz godišnje povećanje odbrambenog budžeta, što je primjer budžeta za 2026., koji bi trebao dostići 57.2 milijarde evra.

    Makron je istakao da je trenutni nivo odbrambenih izdataka u Evropi preniska u poređenju s drugim globalnim silama. Sjedinjene Države troše oko 3.5 odsto svog BDP-a na odbranu, dok je Kina povećala svoj vojni budžet za 7.2 procenta u protekloj godini. U tom kontekstu, Poljska, koja troši preko četiri odsto BDP-a, i Litvanija, koja planira premašiti pet procenata, jasno nadmašuju zapadne saveznike na Starom kontinentu.

    Trenutno je u Evropi u upotrebi više od 180 različitih sistema naoružanja, što rezultira neučinkovitošću i visokim troškovima. Makron je najavio potrebu za pojednostavljenjem postupaka i fokusiranjem na takozvane “evropske šampione” (fr. “champions européens”), što znači kompanije sposobne postati lideri u odbrambenom sektoru. Ključna područja uključuju vještačku inteligenciju, dronove, kibernetičku sigurnost i svemirske tehnologije.

    Obim i ograničenja francuske podrške Ukrajini
    Nadalje, prema izvještajima iz druge polovine 2025., procjenjuje se da je ukupna francuska vojna i finansijska pomoć Ukrajini od 2022. dostigla 8.6 milijardi evra, od čega 5.9 milijardi evra predstavlja vojnu pomoć. Makron je naglasio da Ukrajina trenutno igra ulogu “čuvara evropske sigurnosti”. Dalja podrška Francuske namijenjena je omogućavanju Ukrajini da se učinkovito brani i izgradi poziciju snage prije nadolazećih mirovnih pregovora.

    Međutim, kako sami francuski stručnjaci naglašavaju, doprinos Francuske je značajan, ali ne i presudan. Iznosi samo 0.3 odsto BDP-a, dok čak i Njemačka izdvaja otprilike dvostruko više. Ako bi Francuska trošila proporcionalno koliko i neke države istočnog krila – poput Poljske, Finske ili Švedske – iznos bi mogao premašiti 30 milijardi evra. Francuska sebi i dalje može priuštiti više.

    Takođe ne treba zaboraviti da je Francuska, zajedno s Italijom, u decembru na sastanku Evropskog savjeta blokirala plan korištenja zamrznute ruske imovine za pružanje finansijske podrške Ukrajini. Sličan skepticizam prema rizičnim akcijama izrazila je francuska vojska u prvim mjesecima rata, protiveći se transferu oružja iz zabrinutosti zbog gubitka vrijednih zaliha. Uprkos Makronovoj retorici, Francuska nije bila – i još uvijek nije – pravi lider u podršci Kijevu.

    Mobilizacija društva i rezerve
    Šef države takođe je skrenuo pažnju na potrebu povećanja broja rezervista. Cilj je do 2035. godine dostići 100.000 “uspavanih” rezervista – odnosno jednog oficira na svaka dva profesionalna vojnika. Trenutno francuska rezerva broji oko 40.000 pripadnika. Očekuje se da će svake godine otprilike 800.000 mladih francuskih građana učestvovati u Danu odbrane i građanstva, od kojih će se neki moći prijaviti za službu u rezervi.

    Predsjednik Republike takođe polaže velike nade u pokretanje nacionalne službe 2026. godine (fr. “Le service national”), namijenjene mladim Francuzima starosti od 18 do 25 godina. Ove godine očekuje se da će 3.000 pojedinaca dobrovoljno, plaćeno, devetomjesečno služiti u oružanim snagama, a prethodiće im mjesec dana vojne obuke, s ambicijom da se taj broj poveća na 50.000 do 2035. godine. Program je namijenjen proširenju rezervnog sastava, podršci operativnim sposobnostima oružanih snaga i jačanju spremnosti društva za potencijalni sukob.

    Makron takođe je najavio dalje akcije za jačanje evropskog stuba NATO-a, koji će služiti kao temelj evropske strateške autonomije. Evropa sebi ne može priuštiti da ostane ovisna o stranim dobavljačima oružja i tehnologija, uključujući Sjedinjene Države.

    Za Francusku – a možda čak i više za njenog predsjednika – uloga evropskog sigurnosnog lidera ostaje ključna. Trenutno postoji pritisak da Evropska unija podrži odbrambena ulaganja država članica. Makron takođe nije odustao od svoje ideje o raspoređivanju trupa u Ukrajini.

    Unutrašnja kriza Francuske se nastavlja
    Makronov temeljni problem, koji mora odmah riješiti – ali čini se da to ne priznaje – jeste paraliza države i ponovni rizik od raspada vlade. Neupravljivi parlament, formiran 2024. na njegov vlastiti zahtjev, ostaje njegovo najveće prokletstvo. Podijeljen u tri sukobljena bloka, mjesecima je sprečavao donošenje budžeta za 2026., kao i sprovođenje potrebnih reformi usmjerenih na smanjenje deficita.

    U konačnici, Francuska je usvojila odbrambeni budžet za 2026. Umjesto najavljenih 6.7 milijardi evra, francuske oružane snage primiće dodatnih 6.5 milijardi evra u poređenju s 2025. godinom.

    Mnogo toga ukazuje na to da će se politički zastoj, koji sada traje već godinu i po, nastaviti do kraja Makronovog mandata u aprilu 2027. To znači da će neki ambiciozni planovi i reforme morati pričekati stabilnija vremena.

    Međutim, njihov dolazak sve je vjerovatnije povezan s dolaskom na vlast istorijski proruskog Nacionalnog okupljanja na čelu s Marin Le Pen, koje i dalje vodi u anketama javnog mnijenja, potencijalno dovodeći u pitanje smjer promjena koje su u toku od 2022. godine.

    Trenutno Francuska želi biti jaka, predsjednik Makron nezavisan, a vojska što bolje opremljena. Kao što kaže francuska poslovica – Qui trop embrasse, mal étreint – “ko previše grabi, gubi kontrolu”, a možda i moć, prenosi “Defence24”.

  • U Republici Srpskoj ugašeno 506 preduzeća – porast za čak 58%

    U Republici Srpskoj ugašeno 506 preduzeća – porast za čak 58%

    Tokom prošle godine u Republici Srpskoj ugašeno je 506 preduzeća, što je za 58,3 odsto više u odnosu na 2024. godinu, kada je odjavljeno 295 preduzeća, a kako kažu naši sagovornici, svako zatvaranje preduzeća predstavlja ozbiljan udarac za privredu i ekonomiju Srpske.

    Prema zvaničnim podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), u istom periodu je zabilježen i blagi pad broja novoprijavljenih firmi u Srpskoj.

    Naime, prošle godine registrovano je ukupno 1.039 preduzeća, dok je u 2024. godini broj novoosnovanih bio 1.023.

    Povećan broj firmi u Banjaluci
    Kada je riječ o Banjaluci, prema podacima APIF-a, broj novoprijavljenih firmi u prošloj godini je 501, što je porast u odnosu na godinu dana ranije, kada ih je bilo 462.

    Međutim, broj odjavljenih firmi u Banjaluci takođe je u porastu, te ih je prošle godine bilo 163, dok je u 2024. godini ugašeno 104 preduzeća.

    Iz APIF-a navode da ovi podaci ukazuju na određene oscilacije u poslovnom okruženju te da se trendovi otvaranja i zatvaranja firmi razlikuju po regijama i djelatnostima

    Globalna ekonomska kriza
    Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da je do smanjenja broja firmi u Republici Srpskoj došlo usljed globalne ekonomske krize.

    “Sve se to prenijelo i na naše prostore, odnosno na Republiku Srpsku, i imalo je uticaja na smanjenje broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji, iako ukupan broj zaposlenih nije značajnije smanjen”, rekao je Škrebić.

    Dodao je da se ovakav trend vjerovatno neće značajnije promijeniti ni u ovoj godini, te da, s obzirom na trenutnu situaciju, postoje izgledi da se negativna kretanja nastave.

    Kako je pojasnio, na smanjenje broja preduzeća u Srpskoj utiče i rast prosječnih plata, koje su u proteklih pet godina povećane za 60 do 70 odsto.

    “Brz rast troškova ne prati odgovarajući rast produktivnosti.”

    Privredne aktivnosti padaju

    Milenko Stanić, ekonomista, kazao je ranije za “Nezavisne novine” da privredne aktivnosti godinama unazad nastavljaju ozbiljno da padaju.

    “Generalno, privredna struktura imala je niže stope privrednog rasta prošle godine, a kao rezultat toga dolazi do zatvaranja i preduzeća, ali i do pada broja zaposlenih”, kazao je Stanić.

    Prema njegovim riječima, to su parametri koji idu jedni sa drugima.

    “I svako zatvaranje preduzeća je ozbiljan udarac za privredu i ekonomiju Srpske”, kazao je Stanić.

    Komentarišući podatak da je u Banjaluci došlo do porasta broja novootvorenih firmi, Stanić navodi da to ukazuje na koncentraciju stanovništva i privrednih aktivnosti u manjem broju urbanih sredina.

    Manji gradovi zamiru
    “Banjaluka i Bijeljina zadržavaju određenu privrednu dinamiku, dok manji gradovi i opštine sve više zamiru. Nema novih privrednih aktivnosti, a dolazi i do intenzivnijeg iseljavanja stanovništva. Čak i pozitivan podatak o većem broju otvorenih firmi u Banjaluci ima svoju negativnu stranu, jer ukazuje na proces pražnjenja i ekonomske centralizacije Republike Srpske”, rekao je tada Stanić.

     

  • Da li je ovo najgori saziv Savjeta ministara u istoriji?

    Da li je ovo najgori saziv Savjeta ministara u istoriji?

    Aktuelni sastav Savjeta ministara BiH najgori je od 1997, kada je konstituisan prvi saziv, do danas, glasi tek jedna u moru poruka analitičara, a koji imaju niz zamjerki na (ne)rad ovog organa izvršne vlasti BiH.

    Kako to izgleda u praksi, pokazala je i analiza “Istinomjera”, koja pokazuje da je, nakon tri godine mandata, od ukupno 251 obećanja, u potpunosti ispunjeno samo sedam!

    Naime, rezultati monitoringa ispunjenosti predizbornih obećanja partija u vlasti na nivou BiH pokazuju da ni u trećoj godini mandata nije došlo do ubrzanja njihove realizacije, mada su u pojedinim oblastima zabilježeni pomaci.

    Dovoljno je, primjera radi, podsjetiti da više od godinu dana nakon ostavke tadašnjeg ministra bezbjednosti Nenada Nešića, još nije imenovan njegov nasljednik.

    Trudili se da ne urade ništa

    Politički analitičar Almir Terzić kaže da imamo niz pokazatelja da aktuelni saziv Savjeta ministara nije efikasan niti je odgovorio svom zadatku, te, kako napominje, zato slobodno možemo reći da je najlošiji.

    “Sigurno je da imamo najlošiji saziv Vijeća ministara BiH možda od njegovog konstituisanja u ovoj dejtonskoj BiH. To se ne mjeri samo obećanjima i zadacima koje je Vijeće ministara BiH pred sebe postavilo. To se mjeri i na druge načine, gdje imate situaciju da se budžet institucija BiH usvaja u 11. mjesecu za tu godinu, što je apsolutno, da tako kažemo, nonsens. Imamo kontinuirano privremeno finansiranje, koje uzrokuje nemogućnost kapitalnih investicija, novih projekata, zapošljavanja…. Sa druge strane, imamo totalni zastoj na usvajanju zakona koji se tiču evropskog puta BiH. Nismo gotovo ništa ispunili od obaveza”, kaže Terzić za “Nezavisne novine”.

    Dodaje da Savjet ministara nema podršku ni parlamentarnih komisija unutar institucija BiH.

    “To je najbolji pokazatelj katastrofalnog rada Vijeća ministara. Oni su se trudili da ne urade ništa. Kao da su se takmičili ko više neće raditi. Tako mi se to čini. Dok, sa druge strane, imate bjesomučne dnevnopolitičke okršaje ministra odbrane sa ministrom finansija, ministra finansija sa nekim trećim, što najbolje govori da oni jeftinim populističkim načinima pokušavaju da opravdaju svoj nerad. Ne bih rekao da su prespavali ovaj period. Radili su i te kako za neke stvari koje su njima bile u interesu, kao što su dijeljenje budžetske rezerve, kupovina i nabavka novih automobila, putovanja u inostranstvo, zapošljavanje svojih bliskih srodnika ili stranačkih simpatizera…”, ističe Terzić.

    U praksi kao raštiman orkestar

    Novinar iz Sarajeva Danijal Hadžović kaže da sam podatak do kojeg je došao “Istinomjer” pokazuje koliko je ovaj saziv Savjeta ministara bio ozbiljan, tačnije neozbiljan.

    “Mislim da je Vijeće ministara ubjedljivo najgori dio vlasti u BiH te da je već nakon prvih sedmica od formiranja pokazalo da je to raštiman orkestar. Danas postoji samo na papiru i tu nema ni minimalnog konsenzusa u vezi sa bilo kakvim politikama. Vlast koja nema nijedan zajednički cilj niti interes nije nikakva vlast”, istakao je Hadžović u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle, kaže da se najviše vremena troši na međusobne sukobe i blokade, tako da im “stvarno ostane malo vremena da se sjete šta su obećavali u predizbornoj kampanji”.

    “Građani bi trebalo da vode računa o svemu. Da li neki radnik, koji treba da uradi određenu normu, te je ne radi iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu, može dobiti platu u punom iznosu? Po ovim podacima ‘Istinomjera’, neka građani BiH možda izračunaju koliko su oni kroz lična primanja dobili, a nisu zaradili. Ali, zaboravnost je opaka bolest. Mi vrlo brzo zaboravljamo neke stvari koje se ne bi smjene zaboraviti. Mnogi u politiku uđu ne da bi nešto uradili, nego da bi svoj mandat iskoristili da dođu do neopravdano velikog iznosa novca”, naglasio je Šehić.

    Ništa vas ne može iznenaditi

    Prema njegovim riječima, kada ne postoji politička odgovornost, odnosno odgovornost prema poslu i u prvom redu prema građanima BiH, apsolutno ništa nas ne može iznenaditi.

    “Ovo je dokaz da je politika u BiH izgubila svoju svrhu. Oni se vode isključivo svojim ličnim i uskostranačkim interesom i to je karakteristika i ovog Vijeća ministara. Kada je u politici dominantan populizam, iz kojeg proizlazi i primitivizam, onda imamo rezultate ovakve kakvi jesu”, poručio je Šehić u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Aktuelni saziv Savjeta ministara formiran je krajem januara 2023. godine, a u njegovom radu trenutno učestvuju SDP BiH, Narod i pravda, Naša stranka, HDZ BiH, BH Zeleni, SNSD i Ujedinjena Srpska.

    “Nakon tri godine mandata, od ukupno 251 obećanja, u potpunosti je ispunjeno sedam obećanja, dok je ispunjavanje njih 15 ocijenjeno kao u progresu. Započete su aktivnosti na realizaciji 109 obećanja, dok najveći broj obećanja, njih 118, i poslije tri godine mandata ima status nezapočetih”, naveli su iz “Istinomjera”.

  • Rubio: Nema sporazuma o atomskom oružju bez Kine

    Rubio: Nema sporazuma o atomskom oružju bez Kine

    Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da za sada ne može da pruži nikakve nove informacije o sudbini Sporazuma o smanjenju strateškog naoružanja (START) sa Rusijom, koji ističe 5. februara.

    On je dodao da bi predsjednik SAD Donald Tramp mogao “kasnije da prokomentariše” predstojeći kraj Sporazuma.

    Prema njegovim riječima, Tramp je u više navrata rekao da “postizanje istinske kontrole naoružanja u XXI vijeku nije moguće bez učešća Kine, s obzirom na njene ogromne i brzo rastuće zalihe oružja”.

    Potpisan 2010. godine a produžen 2021, START (poznat u Rusiji kao SNV-3) je posljednji preživjeli sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja.

    Prestanak važenja START-a će se negativno odraziti na bezbjednost u svijetu, izjavio je portparol predsjednika Ruske Federacije Dmitrij Peskov u utorak i dodao da je ruski prijedlog o obnovi sporazuma “i dalje na stolu”, ali da Moskva nije dobila odgovor od Vašingtona.

    Putin je ponudio da se Rusija i nakon 5. februara 2026. godine pridržava ograničenja u skladu sa odredbama START-a, u trajanju od godinu dana.

    Američki predsjednik Donald Tramp je u nedavnom intervjuu za “Njujork tajms” manje-više odbacio ruski prijedlog.

    – Ako istekne, istekao je – rekao je Tramp.

    On je ranije predlagao da se sporazum sa kraja Hladnog rata unaprijedi tako što bi obuhvatio i Kinu. Moskva je odgovorila da bi onda morao da se primijeni i na Veliku Britaniju i Francusku, koje su takođe nuklearne sile. London i Pariz su to odbili.

  • MSP Rusije o isteku sporazuma Novi START: Putin ponudio rješenje, nema odgovora američke strane

    MSP Rusije o isteku sporazuma Novi START: Putin ponudio rješenje, nema odgovora američke strane

    Ministarstva spoljnih poslova Rusije izrazilo je zabrinutost povodom isteka rusko-američkog Sporazuma o smanjenju strateškog naoružanja (Novi START).

    U saopštenju, ministarstvo podsjeća da je ugovor potpisan 8. aprila 2010. godine, da je stupio na snagu 5. februara 2011, a da je godinu dana kasnije produžen na još pet, na osnovu odgovarajuće jednokratne opcije predviđene samim sporazumom.

    Međutim, Ruska Federacija je suspendovala učešće u sporazumu Novi START, usled “nezadovoljavajućeg stanja u pogledu sprovođenja pojedinih aspekata sporazuma, kao i zbog apsolutno neprihvatljivih koraka Sjedinjenih Američkih Država koji su bili u suprotnosti sa osnovnim principima i dogovorima utvrđenim u preambuli sporazuma”, prenosi RT Balkan.

    – To je bila prinudna mjera i neizbježan odgovor ruske strane na izrazito neprijateljsku politiku administracije DŽozefa Bajdena, koja je dovela do suštinske promjene bezbjednosne situacije, kao i na niz nelegitimnih poteza koje je Vašington preduzeo u kontekstu pojedinih odredbi sporazuma Novi START – navodi se u saopštenju MSP Rusije.

    Među ključnim negativnim faktorima posebno se izdvajaju destabilišuće aktivnosti Sjedinjenih Američkih Država u oblasti protivraketne odbrane, koje su u suprotnosti sa neraskidivom povezanošću strateškog ofanzivnog i strateškog defanzivnog naoružanja, utvrđenom sporazumom Novi START, dodaje se.

    Tako su, napominje se, narušeni ciljevi saradnje u pogledu očuvanja ravnoteže snaga, zbog čega je Rusija morala da preduzme “kompenzacione mjere van okvira sporazuma Novi START”, radi očuvanja strateške ravnoteže.

    Uprkos pojedinim očiglednim problematičnim momentima, Novi START je u osnovi ispunjavao svoje ključne funkcije.

    “Njegovo zaključivanje i godine početno uspešne primene doprineli su obuzdavanju trke u strateškom naoružanju, omogućivši značajna smanjenja arsenala obeju strana”, stoji u saopštenju.

    Iako je ponašanje SAD učinilo da potpuno sprovođenje sporazuma od ruske strane bude kontraproduktivno u njegovoj završnoj fazi, u Rusiji su bili svesni da on ima pozitivnu ulogu u smanjenju rizika od daljeg podrivanja strateške stabilnosti.

    – Upravo zato je Ruska Federacija, paralelno sa suspenzijom sporazuma, objavila namjeru da dobrovoljno zadrži svoje obaveze u pogledu ključnih kvantitativnih ograničenja naoružanja regulisanih sporazumom Novi START, do isteka njegovog životnog ciklusa u februaru 2026. godine. U to vrijeme su i Sjedinjene Američke Države postupile na sličan način, objavivši spremnost da djeluju isto – navodi se dalje.

    Kako bi se zadržao pozitivan efekat mjera, zemlja je preduzela i dodatni konstruktivan korak.

    Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin je 22. septembra 2025. godine javno predložio da se strane obavežu na dobrovoljna samoograničenja radi zadržavanja kvantitativnih gornjih granica za odgovarajuće vrste naoružanja utvrđene sporazumom Novi START najmanje godinu dana nakon njegovog isteka.

    – Međutim, nijedan formalni zvanični odgovor Sjedinjenih Američkih Država na ovu rusku inicijativu nije primljen putem bilateralnih kanala. Ni javni komentari američke strane ne daju osnova za zaključak da je Vašington spreman da slijedi kurs djelovanja u oblasti strateškog ofanzivnog naoružanja koji je predložila Ruska Federacija. U suštini, to znači da su naše ideje namjerno ostavljene bez odgovora. Takav pristup djeluje pogrešno i za žaljenje – apeluju iz Ministarstva spoljnih poslova.

    Zbog toga, Rusija će ove činjenice uzeti u obzir prilikom određivanja dalje politike u ovoj oblasti.

    – U postojećim okolnostima polazimo od toga da strane sporazuma Novi START više nisu vezane nikakvim obavezama ili simetričnim deklaracijama u okviru ovog sporazuma, uključujući i njegove ključne odredbe, te su u principu slobodne da same biraju svoje naredne korake. Pri tome, Ruska Federacija namjerava da djeluje odgovorno i uravnoteženo, razvijajući svoju politiku u oblasti strateškog ofanzivnog naoružanja na osnovu temeljne analize vojne politike Sjedinjenih Američkih Država i ukupne situacije u strateškoj sferi – navodi se u saopštenju.

    Ruska Federacija ostaje spremna da preduzme odlučne vojno-tehničke mere radi suprotstavljanja potencijalnim dodatnim prijetnjama nacionalnoj bezbednosti.

    – Istovremeno, naša zemlja ostaje otvorena za traženje političkih i diplomatskih načina sveobuhvatne stabilizacije strateške situacije, na osnovu ravnopravnih i uzajamno korisnih dijaloških rješenja, ukoliko se stvore odgovarajući uslovi za takvu saradnju – zaključuje se u saopštenju.

  • Zaharova: Priština nakon izbora forsira čišćenje Kosova i Metohije od Srba

    Zaharova: Priština nakon izbora forsira čišćenje Kosova i Metohije od Srba

    Portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova upozorila je da prištinska administracija, koristeći uspjeh na nedavnim parlamentarnim izborima forsira čišćenje Kosova i Metohije od srpskog stanovništva.

    – Tako se zove ono što se tamo dešava. Srpskoj listi su bukvalno uzeli jedan mandat da bi ga dali marionetskom aktivisti koji će u skupštini, kobajagi, predstavljati srpsko stanovništvo – navela je ona.

    U osvrtu na najavu primjene Zakona o strancima, Zaharova je rekla da se premijer u tehničkom mandatu Aljbin Kurti, koga je “razmazio Zapad”, ponaša kao da mu je sve dozvoljeno.

    – U toku je sprdanje sa pravima Srba. Ekstremni nacionalista Kurti, kojeg je Zapad razmazio, bolje reći iskvario time što mu je sve dozvolio, najavio je da će 15. marta primjeniti takozvani zakon o strancima koji zabranjuje boravak u pokrajini duži od tri dana svima koji nemaju, kako je rekao, kosovsko državljanstvo ili nekakvu dozvolu – navela je ona.

    Zaharova je pojasnila da je na taj način Srbi koji žive na svojim istorijskim teritorijama, rade i školuju se faktički se proglašavaju tuđincima.

    Ona je prokomentarisala i Zakon o vozilima koji, kako kaže, udara po cijelom srpskom voznom parku, pa i medicinskih i obrazovnih institucija, prenosi “Sputnjik”.

    – Gdje ste vidjeli takvu demokratiju? Gdje je taj kolektivni Brisel koji je toliko toga obećao Beogradu, ocrtao evropsku perspektivu, da ne vidi probleme koji se stvaraju srpskom narodu – rekla je ona.

  • Pregovori propali – rat je neizbježan?

    Pregovori propali – rat je neizbježan?

    Sjedinjene Američke Države odbile su zahtev Irana za promenu mesta i formata pregovora, što bi moglo da ugrozi diplomatsko rešenje i podstakne američkog predsednika Donalda Trampa na vojnu opciju.

    Tu su informaciju danas potvrdila dva američka zvaničnika, prenosi Axios.

    Prema prvobitnom dogovoru, predstavnici SAD i Irana su trebali da se sastanu u petak u Istanbulu, uz učešće drugih zemalja Bliskog istoka u ulozi posmatrača. Međutim, iranska strana u utorak je zatražila da se pregovori premeste u Oman i održe isključivo bilateralno.

    Time su želeli da osiguraju da se razgovori fokusiraju samo na nuklearna pitanja, a ne i na druge teme poput raketnog programa, što je prioritet za SAD i zemlje u regionu.

    Američki zvaničnici razmotrili su iranski zahtev, ali su danas odlučili da ga odbiju.

    “Rekli smo im – ili ovako ili nikako. Odgovorili su: ‘Dobro, onda nikako'”, izjavio je visoki američki zvaničnik.

    Isti zvaničnik dodao je da su Sjedinjene Države spremne da se sastanu sa iranskim predstavnicima ove ili sledeće nedelje, ali samo ako se vrate na prvobitno dogovoreni format.

    “Želimo brzo da postignemo pravi dogovor, inače će se razmotriti i druge opcije”, upozorio je, aludirajući na ponovljene Trampove pretnje vojnom akcijom.

    U međuvremenu, izaslanik Bele kuće Stiv Vitkof i Trampov zet i savetnik Džared Kušner u četvrtak bi trebalo da otputuju u Katar na razgovore o Iranu sa tamošnjim premijerom. Prema trenutnom planu, nakon toga se vraćaju u Majami, umesto da nastave put ka sastanku sa iranskim predstavnicima.

  • Srpska otvara političke i ekonomske teme u Vašingtonu

    Srpska otvara političke i ekonomske teme u Vašingtonu

    Srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović sastankom sa kongresmenom Andijem Oglesom započela je treći dan posjete Sjedinjenim Američkim Državama. U delegaciji su bili i vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić i lider SNSD-a Milorad Dodik. Razgovarano je o statusu Republike Srpske, Dejtonskom sporazumu, pravosuđu u BiH i imovinskim pitanjima.

    Tema sastanka bili su, kako je navedeno, pokušaji derogiranja Dejtona i zloupotrebe pravosudnih i izbornih procesa. Otvoreno je i pitanje imovine Srpske pravoslavne crkve i položaja hrišćana u Federaciji BiH. Delegacija je najavila i prisustvo Molitvenom doručku u Vašingtonu.

    Dodik je rekao da je sastanak bio sadržajan i produktivan. „Razgovarali smo o statusu Republike Srpske, koja se nastoji oskrnaviti zloupotrebom i derogiranjem Dejtonskog sporazuma uz podršku demokratske administracije i globalista“, naveo je Dodik. Dodao je da su sagovornika informisali i o, kako je istakao, zloupotrebi pravosuđa i kompromitaciji izbornog procesa.

    On je istakao da su otvorene i druge teme. „Informisao sam sagovornika i o pokušajima otimanja imovine Srpske pravoslavne crkve i položaju hrišćana u Federaciji BiH“, poručio je Dodik. Zahvalio je i na, kako je naveo, opredjeljenju predsjednika Donalda Trampa da Amerika neće praviti nacije i države na silu.

    Cvijanovićeva je u Vašingtonu razgovarala i sa senatorom Ronom Džonsonom. Nakon sastanka istakla je da je naglasak stavljen na ekonomske odnose i investicije. „Usaglasili smo se da ekonomska saradnja i investicije u našem regionu treba da daju novu dimenziju u odnosima sa SAD“, rekla je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, saglasnost postoji i u vezi sa jačanjem institucija i zaštitom granica od ilegalnih migracija. Dodala je da je senatora upoznala sa ključnim političkim izazovima u BiH. Razgovore je vodila i sa kongresmenkama Klaudijom Teni i Ejpril Delani.

    Boravak delegacije Srpske u Vašingtonu prate i analitičari. Politikolog Vojislav Savić ocijenio je da je riječ o važnoj diplomatskoj aktivnosti. „U tom pogledu ova diplomatska ofanziva je veoma važna – od Izraela, preko Moskve, do Budimpešte“, rekao je Savić.

    On je dodao da je riječ o rezultatima dugotrajnog rada i komunikacije sa međunarodnim partnerima. Smatra da se kroz te kontakte nastoji objasniti situacija u BiH i oblikovati adekvatna strategija. Istakao je i da politike koje, kako kaže, podstiču nestabilnost gube uticaj.

    Sličan stav iznio je i politički analitičar Stevica Deđanski. „Kredibilitet Republike Srpske sve više dobija na značaju. Postoje zemlje i uticajni političari koji razumeju da Republika Srpska vodi politiku pomirenja u regionu“, naveo je Deđanski. Posjetu SAD ocijenio je kao krunu višemjesečnih diplomatskih napora.

    Delegacija Republike Srpske nastavila je aktivnosti u Vašingtonu nizom sastanaka sa američkim zvaničnicima. Fokus razgovora ostao je na političkom statusu, institucionalnim pitanjima i jačanju ekonomskih veza. Posjeta se završava učešćem na Molitvenom doručku.

  • Da li je Stevandić znao ili pogodio: Francuska potvrdila stav koji je iznio još u decembru u Parizu

    Da li je Stevandić znao ili pogodio: Francuska potvrdila stav koji je iznio još u decembru u Parizu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je tokom razgovora u Parizu dobio, kako je naveo, komplimente na račun Srba iz Srpske, te da su mu sagovornici poručili da su „sjajni i pametni“. Istakao je i da se njegov raniji stav o neuvođenju sankcija Rusiji danas poklapa sa porukama koje dolaze iz Francuske.

    Stevandić je na društvenoj mreži X naveo da je „završio razgovor sa (ime nije za sve) Parizom uz radost zbog komplimenata za nas Srbe iz Srpske da smo ‘sjajni i pametni’“.
    On je podsjetio da je 15. decembra 2025. godine u Parizu iznio stav da Republika Srpska ne treba da uvodi sankcije Rusiji, uz obrazloženje da će se, kako je rekao, „i Francuzi sa njima pomiriti“.

    „Naime, 15. decembra 2025. u Parizu rekoh da ne uvodimo sankcije Rusiji jer će se i Francuzi sa njima pomiriti. Danas to potvrdi francuski predsjednik. Italija slijedi“, naveo je Stevandić.

    Njegova objava dolazi u trenutku kada se u evropskim političkim krugovima sve češće govori o preispitivanju dosadašnje politike prema Moskvi, što je on predstavio kao potvrdu svojih ranijih procjena.

     

    U objavi je time sugerisao da su se njegove procjene iz Pariza pokazale tačnim, odnosno da se politički kurs pojedinih evropskih država sada približava stavu koji je tada zastupao u vezi sa odnosom prema Rusiji i sankcijama.