Autor: INFO

  • Iran traži ukidanje sankcija i kontrolu nad Hormuškim moreuzom, Tramp poručio: Ne prihvatam

    Iran traži ukidanje sankcija i kontrolu nad Hormuškim moreuzom, Tramp poručio: Ne prihvatam

    Američki predsjednik Donald Tramp odbacio je odgovor Irana na američki prijedlog za okončanje rata, ocijenivši zahtjeve Teherana kao „potpuno neprihvatljive“.

    – Upravo sam pročitao odgovor takozvanih iranskih predstavnika. Ne sviđa mi se – potpuno neprihvatljivo – napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

    Iran je prethodno, posredstvom Pakistana, dostavio odgovor Vašingtonu na američku mirovnu inicijativu, ali detalji dokumenta u početku nisu bili objavljeni. Kasnije su iranski mediji prenijeli da Teheran traži prekid američke pomorske blokade, ukidanje sankcija, obustavu svih napada i priznanje iranskog suvereniteta nad Hormuškim moreuzom.

    Prema navodima agencije Tasnim, Iran zahtijeva i garancije da više neće biti vojnih napada, kao i prestanak zabrane izvoza iranske nafte. Među zahtjevima je i prekid sukoba na svim frontovima, posebno u Libanu, gdje izraelske snage vode borbe protiv Hezbolaha, saveznika Teherana.

    Sjedinjene Američke Države ranije su predložile prekid borbi prije nastavka razgovora o osjetljivijim pitanjima, uključujući iranski nuklearni program. Međutim, nakon najnovijeg odgovora Teherana pregovori su ponovo zapali u zastoj.

    Reakcija tržišta uslijedila je gotovo odmah, pa su cijene nafte porasle za oko tri dolara po barelu zbog straha da bi Hormuški moreuz mogao ostati blokiran. Kroz taj pomorski prolaz prije početka sukoba prolazilo je oko petine svjetske nafte.

    Rat je postao i ozbiljan politički problem za Trampa, pošto ankete pokazuju da američki birači negativno reaguju na rast cijena goriva pred izbore za Kongres koji se održavaju za manje od šest mjeseci.

    Prema dostupnim informacijama, Vašington nije uspio da obezbijedi širu međunarodnu podršku za vojnu operaciju otvaranja Hormuškog moreuza. NATO saveznici odbili su slanje ratnih brodova bez međunarodnog mandata i sveobuhvatnog mirovnog sporazuma.

    Tramp bi u srijedu trebalo da otputuje u Peking, gdje će sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom razgovarati i o Iranu. Cilj razgovora biće pokušaj da Kina iskoristi svoj uticaj na Teheran kako bi se postigao dogovor sa Vašingtonom.

    Govoreći o situaciji na terenu, Tramp je izjavio da je Iran „poražen“, ali je upozorio da to „ne znači da je sve završeno“.

    Istovremeno, izraelski premijer Benjamin Netanjahu poručio je da rat neće biti završen dok Iran ne ukloni obogaćeni uranijum, ne demontira postrojenja za obogaćivanje i ne riješi pitanje balističkih projektila i regionalnih saveznika.

    – Još uvijek ima posla u Iranu – rekao je Netanjahu, dodajući da bi diplomatija bila najbolje rješenje, ali da Izrael ne isključuje ni upotrebu sile.

    Iranski predsjednik Masud Pezeškijan poručio je da se Iran „nikada neće pokoriti neprijatelju“ i da će „snažno braniti nacionalne interese“.

    U međuvremenu, bezbjednosna situacija na Bliskom istoku dodatno se pogoršava. Ujedinjeni Arapski Emirati saopštili su da su presreli dva drona koja su dolazila iz Irana, dok je Katar osudio napad dronom na teretni brod u svojim teritorijalnim vodama. Kuvajt je takođe prijavio ulazak neprijateljskih dronova u svoj vazdušni prostor.

    Sukobi se nastavljaju i na jugu Libana uprkos primirju koje su Sjedinjene Američke Države posredovale u aprilu. Netanjahu je upozorio da eventualni kraj sukoba sa Iranom ne znači automatski i kraj rata u Libanu.

    – Trebalo im je vremena da shvate koliki je to rizik, ali sada to razumiju – rekao je Netanjahu, govoreći o mogućnosti blokade Hormuškog moreuza.

  • FBI objavio dokumente o NLO: Misteriozni metali i bića visoka metar

    FBI objavio dokumente o NLO: Misteriozni metali i bića visoka metar

    Novoobjavljeni dokumenti američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) otkrivaju izvještaje o neidentifikovanim letećim objektima (NLO), uključujući svjedočenja o bićima visine oko jednog metra koja su, prema navodima svjedoka, izlazila iz letjelica, kao i opise nepoznatih metalnih materijala i navodnih ostataka srušenih objekata, u okviru programa deklasifikacije koji sprovodi administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa.

    Dokumenti, objavljeni u okviru inicijative Bijele kuće za transparentnost o NLO pojavama, sadrže pregled prijava iz 1960-ih godina, uključujući 1965. godinu koja je u FBI beleškama označena kao period “najvećeg broja viđenja NLO-a širom svijeta”, prenosi Tanjug.

    U izvještajima se, kako piše Dejli mejl, navode opisi metalnih objekata koji navodno mogu da lebde bez zvuka, dostižu velike brzine i utiču na elektromagnetne sisteme, kao i tvrdnje o više slučajeva pronalaska ostataka navodno srušenih “letećih tanjira”, uključujući materijale opisane kao nepoznati metali sa mikroskopskim sferama.

    “Neki svjedoci prijavili su da su vidjeli članove posade koji su izašli iz objekata, visine oko jednog metra, obučene u odijela nalik svemirskim skafanderima i kacige”, navodi se u dokumentu FBI.

    Dio stotina stranica, fotografija i snimaka

    Dokumenti su dio stotina stranica, fotografija i snimaka objavljenih u okviru šireg programa deklasifikacije, koji obuhvata i vojne izvještaje i arhivsku građu NASA.

    Kongresmen iz Tenesija Tim Berčet, koji se godinama zalaže za objavljivanje podataka o NLO, naveo je na društvenoj mreži X da je “ovo tek početak”, navodeći da su ranije tvrdnje da takvi podaci ne postoje bile netačne.

    Novoobjavljeni memorandum FBI datiran je na 19. oktobar 1966. godine i poslat je iz kancelarije biroa u San Francisku tadašnjem direktoru FBI pod naslovom “Neidentifikovani leteći objekti”.

    “Poslati iz svemira da posmatraju Zemlju”

    U dokumentu se pominju i tvrdnje autora Frenka Edvardsa, koji je NLO opisivao kao objekte navodno “poslate iz svemira da posmatraju Zemlju”, kao i navodi o navodnom prikrivanju informacija američkog ratnog vazduhoplovstva.

    FBI je u bilješkama naveo da su prijavljeni objekti različitih oblika, uključujući diskove, cilindrične i jajolike formacije, kao i da su u nekim slučajevima nakon njihovog navodnog slijetanja pronađeni tragovi izgorjelog tla.

    U izveštaju se navodi da su objekti opisivani kao uglačane metalne letjelice koje emituju toplotu i svjetlost, a pojedini svjedoci tvrdili su da su zadobili opekotine usljed blizine objektima.

    U memorandumu se navodi da je tadašnji kongresmen i budući predsednik SAD Džerald Ford javno pozivao na održavanje kongresnih saslušanja o incidentima povezanim sa NLO.

    Objavljivanje dokumenata dio je šire odluke administracije Donalda Trampa o deklasifikaciji materijala vezanih za NLO i navodne vanzemaljske pojave, dok su zvaničnici ranije upozorili da svjedočenja ne predstavljaju dokaz postojanja vanzemaljskog života.

  • Soreka: Republika Srpska ima važnu ulogu na evropskom putu BiH

    Soreka: Republika Srpska ima važnu ulogu na evropskom putu BiH

    Ambasador Evropske unije u BiH Luiđi Soreka izjavio je da Republika Srpska ima važnu ulogu na evropskom putu Bosne i Hercegovine, podsjećajući da je Srpska i ranije pokazivala konstruktivan angažman u procesu evropskih integracija.

    Soreka je u intervjuu za Srpskainfo rekao da iz perioda od 2007. do 2010. godine pamti saradnju Republike Srpske tokom procesa ukidanja viznog režima za građane BiH.

    – Isto tako i kasnije, kada je BiH dobila status zemlje kandidata. Tako da je uloga Republike Srpske važna i želimo da se Republika Srpska ponovo angažuje na evropskom putu. To će biti i tema mojih sastanaka prilikom naredne posjete Banjaluci – rekao je Soreka.

    Govoreći o trenutnom stanju evropskih integracija, on je ocijenio da BiH danas nije na nivou na kojem se očekivalo da bude dvije godine nakon dobijanja zelenog svjetla za otvaranje pristupnih pregovora.

    – Moram reći da nismo tamo gdje bi željeli biti nakon dvije godine. Pogotovo u protekloj godini sa dramatičnim usporavanjem aktivnosti. Mi, kao Evropska unija, smo razočarani – naveo je ambasador EU.

    Prema njegovim riječima, prošle godine izgubljena je kultura dijaloga i kompromisa među političkim akterima, dok je raspad koalicije na nivou BiH dodatno usporio reformske procese.

    – Nadam se da još ima vremena prije izbora. Protraćiti još jednu godinu bila bi prava šteta za zemlju, posebno sada kada ostatak regiona pravi iskorake – rekao je Soreka.

    On je podsjetio da je Crna Gora nedavno započela izradu pregovaračkog sporazuma sa Evropskom unijom, te izrazio očekivanje da bi ta zemlja u narednim godinama mogla postati članica EU.

    Soreka je ocijenio da u BiH trenutno nema dovoljno povjerenja među političkim subjektima, te upozorio na rast antievropskog narativa, posebno u Republici Srpskoj.

    – Žalim što to kažem, ali posebno je to slučaj ovdje u Republici Srpskoj. Jasno je da to utiče na kapacitete vlasti na nivou BiH da ostvare rezultate – rekao je on.

    Ambasador EU upozorio je i na mogućnost gubitka značajnih finansijskih sredstava iz evropskog Plana rasta ukoliko BiH ne ubrza reformske aktivnosti.

    – Nažalost, još je prošle godine BiH već izgubila 108 miliona evra. Ukoliko se ništa ne desi u narednim mjesecima, dodatnih 373 miliona evra sredstava će se povući i dodijeliti zemljama koje ostvaruju mnogo bolje rezultate – istakao je Soreka.

    On je naveo da Evropska unija sredstva usmjerava prema državama koje provode reforme, naglašavajući da „nedjelovanje ima svoju cijenu“.

    Komentarišući poređenja sa Ukrajinom, koja uprkos ratu napreduje ka članstvu u Evropskoj uniji, Soreka je odbacio tvrdnje o dvostrukim standardima.

    – Nema dvostrukih standarda. Ukrajina je dobila zadatke i pored rata ostvaruje rezultate. Bosna i Hercegovina ima svoje zahtjeve koji se ne ispunjavaju – rekao je ambasador EU.

    Soreka smatra da evropske integracije donose konkretne koristi građanima, navodeći primjer Rumunije, čiji je životni standard značajno porastao nakon ulaska u Evropsku uniju.

    – Ponekad se čini da mi, kao Evropska unija, želimo BiH pod okriljem Unije više nego što to želi BiH, odnosno barem njene vlasti – rekao je on.

    Govoreći o mogućem ulasku BiH u Evropsku uniju, Soreka je poručio da ostaje „umjereni optimista“, ali da je za napredak neophodna veća odgovornost domaćih političkih aktera.

    – Ne mogu reći datum, ali mogu dati svoju ličnu i institucionalnu posvećenost da ćemo uraditi sve u svojoj moći da osiguramo da BiH ne propusti ovaj voz – zaključio je Soreka.

  • Delegacija Skupštine Srpske ugostila delegaciju Zakonodavne skupštine Sankt Peterburga

    Delegacija Skupštine Srpske ugostila delegaciju Zakonodavne skupštine Sankt Peterburga

    Delegacija Narodne skupštine Republike Srpske, na čelu sa predsjednikom Nenadom Stevandićem, ugostila je na večeri u Banjaluci delegaciju Zakonodavne skupštine Sankt Peterburga, koju predvodi predsjednik Komiteta za spoljne poslove Grigorjev Јevgenij Dmitrijevič.

    U ruskoj delegaciji su još i zamjenica predsjednika Komiteta za spoljne poslove Androsova Oljga Vladimirovna i deputati Zakonodavne skupštine Sankt Peterburga Sergejeva Vera Vladimirovna i Kiseleva Elena Јurjevna i zamjenik šefa Administracije Gubernatora Sankt Peterburga Mihajlov Andrej Sergejevič.

    Delegacija Parlamentarne skupštine Sankt Peterburga boravi u višednevnoj posjeti Republici Srpskoj.

  • Minić uz citat iz Gorskog vijenca zahvalio Dodiku

    Minić uz citat iz Gorskog vijenca zahvalio Dodiku

    Premijer Republike Srpske Savo Minić zahvalio je predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku uz citat iz Gorskog vijenca vladike Petra Drugog Petrovića Njegoša, jednog od najvećih srpskih pjesnika.

    – Tirjanstvu stati nogom za vrat, dovesti ga k poznanju prava, to je ljudska dužnost najsvetija – davno je rekao veliki Njegoš, napisao je Minić na društvenoj mreži Iks.

  • Trišić Babić: Nije misterija zašto Šmit odlazi

    Trišić Babić: Nije misterija zašto Šmit odlazi

    Kristijan Šmit je vladao BiH pet godina, a da nikada nije bio izabran, pa čak ni potvrđen od strane Savjeta bezbjednosti, istakla je vršilac dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić.

    – Nije misterija zašto odlazi: zloupotrijebio je svoj položaj, više puta je nadjačao demokratske institucije i pokušao da dejtonsku viziju države sastavljene od dva entiteta zamijeni multietničkom unitarnom državom – istakla je Trišić Babić u objavi na društvenoj mreži Iks.

    Dodaje da Šmitov odlazak podsjeća da je BiH jedina država u Evropi u kojoj je apsolutnu zakonodavnu i izvršnu vlast preuzeo neizabrani, strani zvaničnik.

    – Nakon 30 godina izgradnja nacije u BiH mora biti konačno zaustavljena. Kako Evropa može opravdati stranu kontrolu nad BiH, koju nigdje drugdje ne bi prihvatila – ističe ona.

    Podsjećamo, ranije je Šmit obavijestio njemački Dnevni list da namjerava podnijeti ostavku.

  • Karl Bilt: OHR više nije koristan

    Karl Bilt: OHR više nije koristan

    Karl Bilt, koji je obavljao dužnost prvog visokog predstavnika istakao je da “uvijek pod napadom od strane Ruske Federacije visoki predstavnik u BiH sada je oboren i od strane SAD-a”.

    – Evropska unija je bila slaba u svom pristupu, ali sada mora da se sabere. OHR nakon 30 godina nije koristan. Potrebna je nova inicijativa – istakao je Bilt u objavi na Iks nalogu.

  • Stav Ruske Federacije jasan – podrška Srpskoj i poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma

    Stav Ruske Federacije jasan – podrška Srpskoj i poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma

    Ruska Federacija nastavlja da se zalaže za poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i strogo protivljenje uplitanja stranaca u unutrašnje stvari suverenih država. Јasno je ovo naglasio ruski predsjednik Vladimir Putin na sastanku sa delegacijom Republike Srpske u Kremlju. Istakao je da Rusija ostaje čvrsto opredijeljena za nastavak plodonosne saradnje sa Republikom Srpskom.

    Zvaničnici Srpske posebno su ukazali na štetno djelovanje OHR i nelegitimnog Kristijana Šmita i na njihove pokušaje urušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Uz najveće počasti delegacija Republike Srpske dočekana je na prijemu kod ruskog predsjednika.

    Siniša Karan, predsjednik Republike Srpske, bio je prvi strani lider kojeg je Vladimir Putin dočekao u Kremlju nakon Parade pobjede.

    Nakon svečanosti koje je Putin organizovao za sve državnike povodom 81. godišnjice pobjede u Velikom otadžbinskom ratu, predsjednik Ruske Federacije održao je bilateralni sastanak sa delegacijom Republike Srpske.

    I tom prilikom Vladimir Putin iskazao je podršku politici koju vodi rukovodstvo Srpske, u namjeri da sačuva svoje nadležnosti i ovlašćena, na koje atakuju političko Sarajevo i stranci.

    – Ruska strana je čvrsto opredijeljena za nastavak plodonosne saradnje sa Republikom Srpskom. Odnosi između Srpske i Rusije zasnovani su na vijekovnim tradicijama prijateljstva i duhovne bliskosti naših naroda. Dijelimo zajedničku viziju istorije i slične pristupe situaciji u Bosni i Hercegovini, na Balkanu i u Evropi. Zajedno se zalažemo za formiranje pravednijeg svjetskog poretka i unapređenje obostrano korisne saradnje bez spoljnog miješanja u unutrašnje poslove – naveo je Putin.

    Siniša Karan, predsjednik Republike Srpske ističe da je partnerstvo sa Ruskom Federacijom zasnovano na međusobnom povjerenju, iskrenom prijateljskom povjerenju i ravnopravnosti, bez političkih i ikakvih uslovljavanja.

    – Dakle, to je podloga. Rusija je dokazano pouzdan partner koji dosljedno podržava Dejtonski mirovni sporazum – jasan je Karan.

    Na sastanku sa ruskim predsjednikom, delegacija Srpske ukazala je na političku situaciju u BiH nastalu narušavanjem Dejtonskog sporazuma.

    – Posebno nakon intervencije nelegalnog stranca Kristijana Šmita, koji je napravio veliki nered i praktično do kraja pokušao urušiti Dejtonski mirovni sporazum, a posebno udarom na legalno izabranog predsjednika Milorada Dodika i urušavanje izborne volje. Oni to potpuno razumiju i djelovaće u tom pravcu da se eliminiše dalje djelovanje visokog predstavnika u Savjetu bezbjednosti i da se eliminišu, što je najvažnije, sve posljedice njegovog djelovanja koje su ostale – dodao je Karan.

    To bi se moglo vidjeti već u utorak, za kada je zakazana redovna polugodišnja sjednica Savjeta bezbjednosti.

    Delegacija Srpske u Kremlju je predsjedniku Putinu iznijela svoje viđenje situacije.

    – Sjednica koja će se održavati za dva, tri dana u SB u Njujorku sigurno će imati jedan definitivan i rigorizan stav Ruske Federacije. Mi smo tražili i rekli da je taj Šmit nelegalan, da on ne može da donosi nikakve odluke pa bi bilo neophodno da sve njegove odluke putem SB proglase ništavnim i da je jedini način za normalizaciju odnosa u BiH takvo jedno postupanje – rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

    Čak i onda kada je izgledalo da je Republika Srpske međunarodno izolovana, Rusija je uvijek bila oslonac i najvažniji spoljnopolitički partner Srpske.

    Uprkos svim pritiscima, zvanična Banjaluka je to cijenila i nikada nije okrenula leđa Moskvi.

    – Mi nismo nikada prihvatili da žrtvujemo svoje prijateljstvo i saradnju sa Ruskom Federacijom radi tuđih geopolitičkih interesa kada je to od nas traženo, jer ti interesi veoma često uključuju veoma loše stvari i veoma loš odnos prema Republici Srpskoj, otimanja nadležnosti i svođenja na manju jedinicu vlasti nego što to imamo u Dejtonskom sporazumu – kazao je Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

    Od 1995. godine i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Ruska Federacija nije odstupila od onoga što je garantovala u Parizu, potpisom tadašnjeg premijera Viktora Černomirdina. I tri decenije poslije, Srpska i Rusija zagovaraju isto.

    Isključivo poštovanje slova Dejtona i nadležnosti koje su Republici Srpskoj njime pripale.

  • Cvijanović: Pred nama je još jedna važna dionica na putu ka pravednosti

    Cvijanović: Pred nama je još jedna važna dionica na putu ka pravednosti

    Pred nama je još jedna važna dionica puta, napisala je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović na Iksu.

    – Idemo – korak po korak – kaže Cvijanovićeva.

    Cvijanović je podsjetila na svoju prvu objavu na Iksu od 10. septembra prošle godine kada je napisala da je dugo očekivano putovanje ka pravednosti upravo otpočelo.

    – Pred nama je mnogo važnih dešavanja. Odličan povod da se počnem oglašavati na Iksu – navela je tada Cvijanovićeva.

    Podsjećamo, ranije je Šmit obavijestio njemački Dnevni list da namjerava podnijeti ostavku.

  • Dodik: Šmit mnogo zla pokušao da napravi, ali je na kraju potvrdio jednu činjenicu – Srpska neuništiva

    Dodik: Šmit mnogo zla pokušao da napravi, ali je na kraju potvrdio jednu činjenicu – Srpska neuništiva

    Kristijan Šmit odlazi iz BiH onako kako je u nju i došao – bez legitimiteta, bez odluke Savjeta bezbjednosti UN i bez međunarodnog prava na svojoj strani, istakao je lider SNSD-a Milorad Dodik.

    – Sve vrijeme njegovog mandata bilo je jasno da je riječ o čovjeku koji je u BiH boravio i djelovao mimo procedura na kojima bi trebalo da počiva međunarodni poredak. Zato je i svaka marka njegove previsoke plate bila jednako nelegalna kao i odluke koje je pokušavao da nameće – istakao je Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.

    Dodaje da Šmitu može na kraju dati samo jedan prijedlog – pošto je sav novac koji je primio, kao i onaj koji je planirao da primi, proizvod jednog nelegalnog mandata, neka ga donira u humanitarne svrhe.

    – Sigurno postoje ljudi u Federaciji BiH kojima bi time makar nešto korisno učinio, kada je već svoj mandat potrošio na uzaludno dodvoravanje sarajevskoj čaršiji i pokušaje da nanese štetu Republici Srpskoj. U svom nelegalnom mandatu opljačkao je međunarodnu zajednicu i građane zemalja iz kojih je finansiran, uzimajući novac na koji nije imao nikakvo pravo. Republika Srpska će pokrenuti odgovarajuće postupke, jer i mi, ali i građani zemalja koje su ga finansirale, imamo pravo da znamo koliku je materijalnu štetu proizvelo njegovo djelovanje – dodaje Dodik.

    Kaže da je Šmit mnogo zla pokušao da napravi, ali je na kraju svojim djelovanjem samo potvrdio jednu činjenicu – Republika Srpska je neuništiva.

    Podsjećamo, ranije je Šmit obavijestio njemački Dnevni list da namjerava podnijeti ostavku.