Autor: INFO

  • Zelenski iznio podatak koliko je Ukrajina izgubila vojnika

    Zelenski iznio podatak koliko je Ukrajina izgubila vojnika

    Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, rekao je za francuske medije da je u ratu s Rusijom poginulo 55 hiljada ukrajinskih vojnika, a da se veliki broj vodi kao nestalo.

    “U Ukrajini, zvanično, broj vojnika poginulih na ratištu – bilo profesionalaca ili mobilisanih – iznosi 55.000”, rekao je Zelenski u snimljenom intervjuu za televiziju France 2.

    Ukrajinski lider nije naveo tačan broj onih koji se i dalje smatraju nestalima.

    Zelenski je ranije naveo broj poginulih ukrajinskih vojnika u intervjuu za američku televizijsku mrežu NBC u februaru 2025. godine, kada je rekao da je na ratištu poginulo više od 46.000 pripadnika ukrajinskih oružanih snaga.

    Sredinom 2025. godine, Centar za strateške i međunarodne studije u Vašingtonu procijenio je da je od početka rata gotovo 400.000 ukrajinskih vojnika poginulo ili ranjeno. Ako se uzme standardni omjer da je na svakog poginulog troje ranjeno, može se, prema ovoj procjeni, iznijeti podatak da je Ukrajina u stvarnosti izgubila oko 110 hiljada vojnika.

    Ruski gubici procjenjuju se na više od milion poginulih i ranjenih, što bi značilo da je poginulo nešto više od 300 hiljada vojnika.

    Imajući u vidu da je Rusija veći dio rata provela u napadu, kao i da prema tradicionalnoj vojnoj računici napadač trpi tri puta više gubitaka od vojnika u odbrani, ovi podaci bi se mogli smatrati realnim, mada se tačna cifra neće saznati dok ne budu sprovedena nezavisna istraživanja kada rat bude završen.

  • Polovina noćenja u privatnom smještaju neprijavljena

    Polovina noćenja u privatnom smještaju neprijavljena

    Ako ste makar jednom prenoćili u stanu koji se izdaje „na dan“, velika je vjerovatnoća da taj boravak nikada nije evidentiran u zvaničnim turističkim podacima. Dok institucije objavljuju rekorde u broju dolazaka i noćenja, značajan dio turističkog prometa u Republici Srpskoj odvija se mimo sistema prijave i kontrole.

    Prema informacijama Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge, u Republici Srpskoj registrovana su 3.144 objekta za kratkoročni najam, od čega se 545 nalazi u Banjaluci. To su kapaciteti koji se zvanično vode u evidencijama i ulaze u statistiku.

    Ipak, stanje na terenu pokazuje drugačiju sliku. Na osnovu oglasa na globalnim platformama, društvenim mrežama i lokalnim kanalima oglašavanja, procjenjuje se da se samo u Banjaluci istovremeno iznajmljuje između 700 i 1.000 stanova. To ukazuje da veliki broj izdavalaca posluje bez registracije.

    Rukovodilac Sektora za promociju u Turističkoj organizaciji Republike Srpske Marko Radić kaže da se manjkavosti jasno vide i kroz zvanične brojke. „Ako pogledamo statistiku za 2025. godinu, gotovo da nemamo evidentiran promet u privatnom smještaju. U zemljama okruženja taj segment učestvuje sa 50 do 60 odsto u ukupnim noćenjima, što govori koliko je kod nas turizam van evidencije“, navodi Radić.

    On ističe da zbog toga i ukupni rezultati djeluju slabije nego što realno jesu. „Može se reći da bi postojeće brojke trebalo uvećati za oko 50 odsto, jer toliki dio otpada na privatni smještaj koji se ne prijavljuje“, dodaje Radić.

    Prema njegovim riječima, problem se ne odnosi samo na apartmane i stanove. Zvanična popunjenost hotela iznosi oko 20 odsto, dok je za održivo poslovanje potrebno najmanje 35 do 40 procenata, što otvara sumnju da ni svi hotelski podaci nisu obuhvaćeni prijavama.

    „Kada se sve uzme u obzir, realna procjena je da je prošle godine ostvareno više od dva miliona noćenja“, kaže Radić, iako službena statistika bilježi nešto više od 1,2 miliona.

    Neprijavljeni gosti znače i manji prihod od boravišne takse, iz koje se finansiraju promocija i razvoj turističkih destinacija. Iako novac koji turisti troše ostaje u lokalnoj ekonomiji, bez preciznih podataka teško je planirati razvoj sektora i sagledati stvarni obim turizma.

    Od početka godine formalno je uspostavljen centralni informacioni sistem za prijavu smještaja i gostiju, ali njegova puna primjena tek se očekuje. U turističkom sektoru smatraju da ključni izazov nisu propisi, već njihovo sprovođenje u praksi.

    Zakon o ugostiteljstvu Republike Srpske predviđa kazne za fizička lica koja izdaju smještaj bez registracije, ugovora i evidencije gostiju u rasponu od 300 do 2.000 KM. Za neprijavljivanje gostiju i boravišne takse u centralni sistem kazne mogu dostići i 5.000 KM, uz mogućnost privremene zabrane rada do šest mjeseci u slučaju ponovljenih prekršaja.

    Ipak, predstavnici sektora upozoravaju da se sankcije rijetko izriču, zbog čega razlika između zakonskih rješenja i stvarnog stanja ostaje velika. Tako Republika Srpska, uprkos rastu interesovanja turista, i dalje nema potpunu sliku o tome koliki je njen stvarni turistički promet.

  • Kremlj: Rano govoriti o rezultatima pregovora u Abu Dabiju

    Kremlj: Rano govoriti o rezultatima pregovora u Abu Dabiju

    U Abu Dabiju je započeo drugi dan pregovora o okončanju četvorogodišnjeg rusko-ukrajinskog sukoba. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je rano govoriti o rezultatima pregovora u Abu Dabiju.

    – Pregovori se nastavljaju danas, tako da je prerano za izvođenje bilo kakvih zaključaka – rekao je Peskov novinarima, odgovarajući na pitanje da li je Kremlj već dobio informacije o rezultatima prvog dana razgovora u Abu Dabiju i kako pregovori napreduju.

    Po njegovim riječima, ruski pregovarači operativno izvještavaju Putina o svemu.

    Specijalni izaslanik ruskog predsjednika za strane investicije i ekonomsku saradnju Kiril Dmitrijev prethodno je ocijenio da je ostvaren napredak u pregovorima u vezi sa postizanjem mirovnog sporazuma za sukob u Ukrajini.

    Pregovori o ukrajinskom sukobu u Abu Dabiju i drugog dana se održavaju iza zatvorenih vrata, rekao je izvor za Sputnjik. Dodao je da je atmosfera na pregovorima pozitivna.

  • Postoji li rizik da se nipah virus pojavi u Srpskoj?

    Postoji li rizik da se nipah virus pojavi u Srpskoj?

    U Republici Srpskoj i regionu trenutno nema registrovanih slučajeva virusa Nipah (nipa) niti specifične vrste slijepih miševa koji ga prenose.

    Načelnik Službe za epidemiologiju u Institutu za javno zdravstvo Nina Rodić Vukmir izjavila je da je rizik za opštu populaciju trenutno veoma nizak, ali i apelovala na građane koji putuju u područja u kojima je potvrđen ovaj virus da se pridržavaju mjera predostrožnosti.

    Ona je precizirala da je riječ o dijelovima jugoistočne Azije, prvenstveno Indije, koja je trenutno glavno žarište, te Bangladeša, koji je endemsko područje za bolest koju izaziva virus Nipah, prenosi Srna.

    Vukmirova savjetuje građanima da nakon povratka sa puta prate zdravstveno stanje, te da se odmah jave nadležnoj zdravstvenoj ustanovi ukoliko u roku od 21 dan osjete simptome poput visoke temperature, jake glavobolje, kašlja ili otežanog disanja.

    Virus se prenosi sa životinja na ljude

    Vukmirova je rekla da je virus Nipah virus prenosi sa životinja na ljude, ali se može prenositi i direktnim kontaktom sa zaraženom osobom.

    “Prirodni domaćini virusa su voćni šišmiši. Klasifikovan je kao nivo biosigurnosti četiri /BSL-4/, što je najviši nivo biološke sigurnosti i u istoj kategoriji sa patogenima kao što je ebola. Zbog karakteristika, ponekad se pominje i u kontekstu potencijalne zloupotrebe /bioterorizam/”, pojasnila je Vukmirova.

    Prema njenim riječima, virus se prenosi direktnim kontaktom sa zaraženim životinjama, najčešće slijepim miševima ili svinjama, kao i konzumiranjem kontaminirane hrane, na primjer, voća ili soka od urmi /datula/ koje su zaražene pljuvačkom ili urinom zaraženih šišmiša.

    “Takođe, moguće je i prenošenje sa čovjeka na čovjeka putem bliskog kontakta sa sekretima zaražene osobe, često u kućnim uslovima ili zdravstvenim ustanovama”, navela je Vukmirova.

    Period inkubacije traje od četiri do 14 dana

    Vukmirova kaže da inkubacija obično traje od četiri do 14 dana.

    Klinička slika, napominje Vukmirova, varira od asimptomatske /supkliničke/ infekcije do akutne respiratorne bolesti /blage ili teške/ i fatalnog encefalitisa.

    “Blagi simptomi uključuju groznicu, glavobolju, kašalj, bol u grlu i otežano disanje. Teže forme bolesti se karakterišu kao akutni respiratorni distres, encefalitis, dezorijentacija, a u najtežim slučajevima koma”, pojasnila je Vukmirova.

    Rizik od infekcije spriječiti higijenom

    Vukmirova je rekla da trenutno ne postoji specifična vakcina ili lijek za virus Nipah, ali da se rizik od infekcije u zahvaćenom području može znatno smanjiti redovnim pranjem ruku, naročito nakon kontakta sa životinjama ili boravka na potencijalno rizičnim područjima.

    Potrebno je prati voće, svježi sok od ubrane urme prokuvati, dok treba izbjegavati konzumiranje sirovih sokova od palme/urme koji su stajali na otvorenom.

    Ona je rekla da, ukoliko neko njeguje osobu sa simptomima respiratorne infekcije, treba da koristi zaštitne maske i rukavice.

  • Lavrov: Američke priče o saradnji ne idu uz sankcije

    Lavrov: Američke priče o saradnji ne idu uz sankcije

    Izjave Sjedinjenih Američkih Država o perspektivama ekonomske saradnje sa Rusijom ne uklapaju se baš najbolje sa sankcionom politikom Vašingtona, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

    – Prvi put su uvedene nove, veoma oštre sankcije, protiv naših najvećih naftnih kompanija Lukoil i Rosnjeft. To se dogodilo dvije do tri nedjelje nakon sastanka u Enkoridžu. Predsjednik Rusije bio je iznenađen – iz Enkoridža smo se razišli uz dogovor da je Rusija podržala prijedlog Sjedinjenih Država o sveobuhvatnom rješavanju ukrajinske krize – ukazao je Lavrov.

    Prema njegovim riječima, nakon susreta ruskog predsjednika Vladimira Putina i predsjednika SAD Donalda Trampa, Rusija je očekivala da će Amerikanci sazvati konferenciju povodom postignutih dogovora.

    – Ali se dogodilo nešto sasvim drugo – sankcije protiv Lukoila i Rosnjefta. Štaviše, sada se istovremeno uvode i carine protiv zemalja koje kupuju energente iz Rusije – rekao je Lavrov u intervjuu za Raša tudej, povodom Dana diplomatskog radnika.

    Kako je podsjetio šef ruske diplomatije, nedavno je usvojen dokument o Kubi kojim se proglašava vanredno stanje zbog prijetnje koju, kako tvrde u Vašingtonu, Kuba navodno predstavlja za interese SAD u Karipskom moru, između ostalog i zbog navodne “neprijateljske i zlonamjerne politike Rusije”.

    – Nekako se sve to u vezi sa svijetlom budućnošću našeg ekonomskog i investicionog partnerstva ne uklapa baš najbolje sa tim – naglasio je Lavrov.

    Napomenuo je i da se Indiji zabranjuje da kupuje rusku naftu.

    – Bar je tako saopšteno. Ali u suštini svima se zabranjuje da je kupuju – i naftu i gas. I svuda se govori da će rusku naftu i ruski gas zamijeniti američka nafta i američki tečni prirodni gas – istakao je šef ruske diplomatije.

    Predsjednik SAD Donald Tramp saopštio je 2. februara da je, navodno, premijer Indije Narendra Modi pristao da odustane od kupovine ruske nafte i da poveća uvoz iz Sjedinjenih Država. Indijski premijer, međutim, po okončanju razgovora sa Trampom nije komentarisao te tvrdnje o navodnom odustajanju Nju Delhija od ruske nafte.

    Takođe, Rusija vidi kako se, nakon događaja u Venecueli, ruske kompanije potiskuju iz te zemlje.

  • Epstin trese Britaniju

    Epstin trese Britaniju

    Iako britanski premijer Kir Starmer (Keir Starmer) nikada nije bio povezan sa Dežrijem Epstajnom (Jeffreyjem Epsteinom), u ozbiljnoj je opasnosti da zbog njega izgubi posao, dok d druge strane, predsjednik SAD Donald Tramp, čije se ime spominje više hiljada puta u spisima o osramoćenom finansijeru, nema takvih briga.

    Dok se politička kriza na istočnoj strani Atlantika produbljuje, Epstajnove žrtve u Vašingtonu bore se protiv inercije u potrazi za pravdom. Ta razlika odražava relativnu političku snagu Trampa i moguću egzistencijalnu slabost Starmera, ali i naglašava ogromne razmjere skandala koji se nastavlja širiti gotovo sedam godina nakon smrti njegovog začetnika, a čiji krakovi sada dosežu i do Norveške i Poljske, piše CNN.

    Tramp je siguran

    Pritisak ne osjeća samo Starmer. Javno zgražanje zbog veza s Epstajnom u Ujedinjenom Kraljevstvu toliko je snažno da je kralj Čarls  (Charles III.) oduzeo kraljevske titule vlastitom bratu i Epstajnovom prijatelju, bivšem princu Endrjuu, te ga prisilio da napusti svoju rezidenciju na imanju dvorca Windsor.

    U Sjedinjenim Državama nije bilo sličnog uklanjanja s javne scene za bilo koga povezanog s Epstajnom, za kojeg su istražitelji utvrdili da je 2019. počinio samoubistvo u zatvoru prije suđenja za trgovinu ljudima i zlostavljanje maloljetnih djevojaka. Najistaknutija osoba koja se suočila s posljedicama zbog prijateljstva s Epstajnom možda je bivši američki ministar financija Lari Samers (Larry Summers).

    Nekadašnji predsjednik Univerziteta Harvard povukao se iz javnosti prošle godine, izjavivši da se “duboko stidi” nakon što su e-mailovi s Epstajnom otkrili njegove seksističke primjedbe i traženje ljubavnih savjeta.

    U međuvremenu, Tramp pokušava ostaviti bijes iza sebe nakon što je Ministarstvo pravosuđa insistiralo da neće biti daljih krivičnih progona.

    Nema jasnih dokaza o bilo kakvom Trampovom nedjelu, a vlasti nisu podigle optužnice protiv njega niti bilo koga drugog spomenutog u novoobjavljenim spisima.

    Iako su neke reference na Trampa u Epstajnovim dokumentima bezazlene, druge uključuju novootkrivene i neprovjerene optužbe za seksualni napad, kao i svježe detalje o tome kako su neke Epstajnove žrtve opisale svoje interakcije s budućim predsjednikom.

    Međutim, Tramp je ove sedmice za CNN rekao: “Stvarno je vrijeme da se zemlja posveti nečemu drugom.”

    Starmer u krizi

    Starmer bi zasigurno volio da je takav scenarij moguć i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Njegov premijerski položaj visio je o niti u četvrtak ujutro nakon pobune zastupnika u njegovoj Laburističkoj stranci, što je dodatno naštetilo vladi u Downing Streetu koja ionako tetura iz krize u krizu. Premijer je bio prisiljen priznati tokom žestoke sjednice s pitanjima premijeru u srijedu da je znao za prijateljstvo između bivšeg ministra Pitera Mendelsona i Epstajna, ali ga je svejedno imenovao ambasadorom u Vašingtonu.

    Starmer je smijenio Mendelsona prošle godine nakon ranijeg objavljivanja Epstajnovih spisa koji su pokazali da je nastavio podržavati prijatelja čak i nakon što je ovaj 2008. osuđen za seksualne prestupe na Floridi. Međutim, skandal se ponovno rasplamsao ove sedmice nakon što su novootkriveni spisi sugerisali da je Mendelson možda odavao tajne i tržišno osjetljive informacije Epstajnu na vrhuncu financijske krize 2008. godine. To bi bili neprocjenjivi podaci za Epstajna i njegovu ekipu s Wall Streeta.

    Mendelson se sada suočava s krivičnom istragom te je podnio ostavku u Domu lordova i Laburističkoj stranci.

    “Mandelson je izdao našu zemlju”

    “Mandelson je izdao našu zemlju, naš parlament i moju stranku”, rekao je Starmer u parlamentu. Bivši ambasador u Vašingtonu ispričao se zbog svog odnosa s Epstajnom u izjavi poslanoj BBC-ju prošlog mjeseca.

    “Pogriješio sam što sam mu vjerovao nakon njegove osude i što sam nastavio svoje druženje s njim. Bezuvjetno se ispričavam zbog toga ženama i djevojkama koje su patile”, rekao je Mandelson.

    Ove je sedmice izjavio da je podnio ostavku u Laburističkoj stranci kako bi je poštedio “daljeg sramoćenja”.

    Međutim, Starmerov bijes ne objašnjava zašto se čini da su posljedice Epstajnovog slučaja ozbiljnije u Britaniji nego u Vašingtonu.

    Objašnjenje leži u tome što oluja u Britaniji zapravo nije direktno povezana s Epstajnom, već je skandalozna nit koja pogoršava tri dugotrajne drame koje već dominiraju britanskom politikom i javnim životom.

    Prvo, ovo je priča o premijeru čija je politička budućnost ionako neizvjesna, manje od dvije godine nakon uvjerljive izborne pobjede.

    Drugo, saga o Epstajnu najnoviji je obrat u 30-godišnjoj političkoj tragediji katastrofama sklonog Mendelsona, političara izvanrednih vještina čiji nadimak “Princ tame” odražava i divljenje suvremenika i njegove spektakularne padove. Njegova fatalna mana – žudnja za društvom bogatih i slavnih – dovela ga je do skandala i na kraju do kobnog prijateljstva s Epstajnom.

    Treće, ovo je novo poglavlje u britanskoj drami oko kraljevske porodice, priči o prijateljstvu Endrjua Mauntbaten – Vindzora (Andrewa Mountbatten-Windsora) s Epstajnom koja godinama puni naslovnice.

    Tramp ima prednosti koje Starmeru nedostaju

    Do sada, previranja oko Epstajna nisu imala egzistencijalan uticaj na Trampa. Predsjednik nije optužen ni za kakve zločine, iako njegov prošli odnos s Epstajnom izaziva sumnje u njegov odabir prijatelja. Iako nije politički jak kao nekada, Tramp nije toliko ranjiv da bi mu prijetilo izbacivanje iz Ovalne kancelarije. Starmerova je nevolja mnogo ozbiljnija.

    Čini se da je Tramp u ovom trenutku gotovo imun na političku štetu po pitanju karaktera. Afera Epstajn samo je jedna od višestrukih, neprestanih političkih kriza i skandala. Njegova je tehnika preplaviti javni prostor tolikom bukom da se pojedinačne prijetnje njegovom položaju ne mogu čuti iznad kakofonije, piše CNN.

    Tramp drži republikance u šaci

    Za razliku od Starmera, Tramp je republikanski kongres pretvorio u poslušni instrument. Iako su Epstajnovi spisi objavljeni zbog pritiska dijela republikanaca, malo je vjerojatno da će se takav trenutak ponoviti, pogotovo jer Tramp može vršiti pritisak na članove stranke.

    Vodstvo republikanaca u Zastupničkom domu ne drži administraciju odgovornom. Predsjednik Odbora za nadzor Džejms Komer (James Comer) prisilio je bivšeg predsjednika Bila Klintona (Bill Clinton) i bivšu državnu sekretaricu Hilari Klinton (Hillary Clinton) da svjedoče pod prijetnjom sudskog poziva, ali nema želju pozvati Trampa, prenosi Index.hr.

  • Tramp: Ajatolah bi trebalo da bude zabrinut, vodimo razgovore i sa Kubom

    Tramp: Ajatolah bi trebalo da bude zabrinut, vodimo razgovore i sa Kubom

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da bi iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei trebalo da bude “veoma zabrinut”, navodeći da su SAD spremne da ponovo upotrijebe silu ukoliko Teheran pokuša da obnovi svoj nuklearni program i dodao da Vašington vodi razgovore s Kubom “koja se nalazi u velikim problemima”.

     

    Tramp je, u intervjuu za En-Bi-Si njuz, rekao da Vašington istovremeno vodi pregovore sa Iranom, ali da ne isključuje vojne opcije.

    – Rekao bih da bi trebalo da bude veoma zabrinut. Oni pregovaraju sa nama – rekao je Tramp, dodajući da su američke snage već uništile iranska nuklearna postrojenja.

    On je naveo da je Iran, prije američke intervencije, bio na oko mjesec dana od razvoja nuklearnog oružja.

    – Da nismo uništili njihov nuklearni program, ne bi bilo mira na Bliskom istoku. Arapske zemlje su se plašile Irana, sada više ne – rekao je Tramp.

    Tramp je rekao da SAD raspolažu informacijama da Iran razmatra pokretanje novog nuklearnog postrojenja na drugoj lokaciji.

    – Ako to urade, vratićemo se i završiti posao – poručio je Tramp.

    Govoreći o Kubi, Tramp je ocijenio da se ta zemlja nalazi u “velikim problemima” i da će joj biti potrebna humanitarna pomoć, nakon što je, kako je naveo, ostala bez finansijske i energetske podrške iz Venecuele.

    On nije želio da procijeni da li će sadašnje kubansko rukovodstvo opstati do kraja njegovog mandata, ali je potvrdio da Vašington vodi razgovore sa Havanom.

    – Razgovaramo sa Kubom – rekao je Tramp, dodajući da bi kubansko-američkoj zajednici moglo biti omogućeno da posjećuje ostrvo i vidi članove porodice i prijatelje.

    Predsjednik SAD se osvrnuo i na američku vojnu operaciju u Venecueli, navodeći da je sprovedena bez gubitaka u ljudstvu i tehnici.

    Na kraju, Tramp se osvrnuo i na Dan nezavisnosti SAD 4. jula navodeći da bi američki građani trebalo da se osjećaju snažno i bezbjedno.

    – Želim da se Amerikanci osjećaju snažno, pobjednički i bezbjedno, da znaju da imaju sigurnu zemlju – rekao je Tramp, ističući da su Sjedinjene Države vojno snažnije nego ikada i da raspolažu “velikom i moćnom vojskom”.

  • Vučić: Srbija će nastaviti da kupuje gas od Rusije, ali planira nabavke i od EU

    Vučić: Srbija će nastaviti da kupuje gas od Rusije, ali planira nabavke i od EU

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će Srbija nastaviti da kupuje velike količine gasa od Rusije, ali i da planira da obezbijedi 500 miliona kubnih metara gasa godišnje, što je petina ukupnih potreba, kroz mehanizam zajedničke nabavke gasa Evropske unije, kojem se priključila prošle godine.

    Vučić je intervjuu Rojtersu rekao da Srbija diverzifikuje svoje snabdijevanje energijom i da je već u pregovorima o kupovini prirodnog gasa kroz zajedničke nabavke EU.

    Agencija navodi da je Srbija balkanska zemlja koja želi da se pridruži EU i jedan od rijetkih preostalih kupaca ruskog prirodnog gasa u Evropi pošto više od 80 odsto zaliha nabavlja od Rusije.

    Vučić je rekao u intervjuu u Predsjedništvu Srbije, kako je navedeno, da razumije politiku EU prema ruskoj energetici i dodao da Srbija mora da prilagodi svoje energetske politike zahtjevima Brisela.

    – I dalje ćemo imati velike količine ruskog gasa, ali sve više uzimamo od Evropljana – istakao je Vučić.

    On je dodao da Srbija već kupuje gas iz Azerbejdžana preko Bugarske, a da bi gradnja gasovoda ka Sjevernoj Makedoniji, koji bi omogućio pristup tečnom prirodnom gasu iz Grčke, trebalo da počne ove godine.

    Takođe, dodao je da je planirano da gradnja gasovoda ka Rumuniji bude završena 2027. godine.

    – Ovo je velika diverzifikacija – istakao je Vučić.

    Rojters podseća da se kompanija NIS čiji je većinski vlasnik Gaspromnjeft našla pod američkim sankcijama i da se očekuje njena prodaja mađarskom MOL-u.

    Vučić je ponovio da je Srbija čvrsto na evropskom putu.

    – Nema sumnje, dok sam predsjednik, Srbija će biti na svom EU kursu – poručio je Vučić.

  • Oglasio se Dačić nakon hapšenja zbog napada na kuću Zdravka Čolića

    Oglasio se Dačić nakon hapšenja zbog napada na kuću Zdravka Čolića

    Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su jedno lice osumnjičeno da je bacilo bombu na porodičnu kuću pjevača Zdravka Čolića na Dedinju, dok se za drugom osobom još traga, saopštio je potpredsjednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić.

    On je, navodi se u saopštenju MUP-a, izjavio je da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, PU za grad Beograd, Uprave kriminalističke policije, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu i Bezbjednosno-informativnom agencijom, uhapsili jedno lice zbog postojanja osnova sumnje da je izvršilo krivično djelo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i izazivanje opšte opasnosti u saizvršilaštvu, dok se za drugom osobom traga.

    “Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, PU za grad Beograd, Uprave kriminalističke policije, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu i Bezbednosno-informativnom agencijom, uhapsili su S. M. (1993), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i izazivanje opšte opasnosti u saizvršilaštvu. Postoje osnovi sumnje da je S. M. (32) sa još jednom osobom za kojom se traga, 3. februara ove godine oko 4.52 časa, došli do porodične kuće oštećenog na Dedinju gde su aktivirali i bacili ručnu bombu u dvorište i tom prilikom naneta je materijalna šteta”, stoji u saopštenju.

    Osumnjičenom je određeno zadržavanje do 48 sati nakon čega će, uz krivičnu prijavu, biti priveden Višem javnom tužilaštvu u Beogradu, izjavio je Dačić.

    Na kuću pjevača Zdravka Čolića bačena je eksplozivna naprava koja je izazvala veliku materijalnu štetu.

    Prema prvim informacijama, nije bilo povređenih, a u kući su bili pjevačeva supruga i kćerke, dok je on, prema pisanju medija, bio na poslovnom putu u Zagrebu.

    Motiv napada za sada nije poznat.

  • Radnici u vrtićima dobili povećanje plate

    Radnici u vrtićima dobili povećanje plate

    Radnici Centra za predškolsko obrazovanje i vaspitanje u Banjaluci konačno su, nakon godinu i po dana borbe, dobili veće plate.

    Povećanje plata obezbijeđeno je zahvaljujući amandmanu Socijalističke partije uloženom na gradski budžet, kojim su osigurana sredstva za povećanje plata u iznosu od 20 odsto.

    Planirano potpisivanje novog kolektivnog ugovora
    Radnici su prije nekoliko dana potpisali izmjene i dopune važećeg kolektivnog ugovora, čime je povećanje plata i formalno potvrđeno. U narednom periodu planirano je potpisivanje novog kolektivnog ugovora, s obzirom na to da Sindikat ima dodatne prijedloge i zahtjeve.

    Petar Jokanović, direktor Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka, kazao je za “Nezavisne novine” da su potpisali izmjene i dopune kolektivnog ugovora, kako bi radnici već za nekoliko dana dobili uvećanu januarsku platu.

    Možda vas zanima:

    Poznato kada banjalučki vaspitači odlaze na kolektivni godišnji odmor

    “Dogovor je da u budućnosti, kroz mjesec ili dva, otvorimo još neka pitanja, s obzirom na to da Sindikat ima dodatne zahtjeve, te da u suštini radimo na novom kolektivnom ugovoru. Izmjene i dopune člana koji se odnosi na plate i koeficijente već smo potpisali, dok će pitanja koja se tiču drugih zahtjeva biti rješavana u narednom periodu”, kazao je Jokanović.

    Radnici konačno dočekali veće plate
    Predsjednica Sindikata radnika Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka Slađana Mišić kazala je za “Nezavisne novine” da su radnici konačno dočekali veće plate.

    “Kada je reč o primanjima, direktor kao poslodavac i ja kao predsednik Sindikalne organizacije potpisali smo izmene i dopune dva člana važećeg kolektivnog ugovora, koji su nam u ovom trenutku bili prioritet. Razlog za to je što je januarska plata bila upitna, jer bismo bez povećanja od 16,66 odsto, koje je ranije predviđeno sporazumom, ostali ispod minimalne plate”, kazala je Mišićeva.

    Kako je dodala, s obzirom na to da u budžetu grada za 2026. godinu prvobitno nisu bila planirana dovoljna sredstva, Sindikat se protiv toga izjasnio na javnim raspravama.

    “Ne radi se o potpisivanju novog kolektivnog ugovora, već o izmenama i dopunama postojećeg, koji ističe krajem februara. Pregovore o ostalim članovima, sa ciljem unapređenja i revizije ugovora, nastavljamo u narednih 30 dana, sa planom da novi kolektivni ugovor stupi na snagu od marta”, kazala je Mišićeva.

    Kako navodi, u ovom trenutku najvažnije je bilo pitanje plate.

    “Zaposleni već godinu i po dana čekaju promene, bili su na minimalcu i prošli kroz štrajkačke procedure. Borba je bila intenzivna, ali smo ostali dosledni sebi i osnovnoj delatnosti, i konačno dočekali rešenje”, kazala je Mišićeva.