Autor: INFO

Vladajuća koalicija u Republici Srpskoj funkcioniše savršeno, te će koalicija imati jednog kandidata za predsjednika Republike Srpske i jednog za člana Predsjedništva BiH, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

On je dodao da vladajuća koalicija ima jedinstvo po svim pitanjima nacionalne odgovornosti.

“Ipak, još je rano govoriti o kandidatima. Sa druge strane, imamo političko Sarajevo. Šmit je uništio šta je god mogao. Nedorasla opozicija je stala na stranu Sarajeva. BiH je propala zemlja, nema hemije da može od nje da napravi državu. Dejton je srušen, ne od nas, nego od onih koji žele da sruše Republiku Srpsku, da od nje ostane prazna ljuštura. To naši partneri u Americi razumiju, kao i naši partneri u Rusiji. Nećemo da razgovaramo ni sa kim u Evropi, jer oni ne razumiju. Marta Kos to ne razumije. Evropa sada ima alternativu. Njihovih 300 miliona KM ne može da kupi nas, i da činimo političke ustupke kakve vi želite. Plan rasta neće biti usvojen, neka Federacija BiH ako hoće to čini, neka se odvoje i uzmu taj novac. Daćemo im i mi ovih 300 miliona”, kazao je Dodik.

SNSD će nastaviti naš put borbe i činjenicu da ćemo i dalje nastaviti institucionalno i pravno da se borimo kako bismo ispravili svu nepravdu i sva zlodjela koje je Kristijan Šmit načinio prema Srpskoj – rekla je šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić.

– Ono što je činjenica, on je došao bez relevantne rezolucije Savjeta bezbjednosti i bez nje i odlazi – rekla je Vulićeva reagujući na najavu Šmita da podnosi ostavku.

Ističe da je prvo pitanje rješenje i poništavanje svih akata koje je pustio u pravni promet, a koje je, kako je istakla, Sarajevo objeručke prihvatilo.

– Drugo pitanje, je Ustavni sud koji konačno odlaskom Šmita može da se vrati u pravna i ustavna načela djelovanja kako bi slobodno i nepristrasno radili. Treće pitanje, kome je Šmit uplatio stotine miliona maraka na nepoznate i nepostojeći račun. S kim je bio u dilu i da li to ide njemu ili… evo pitaćemo državu Njemačku da li oni znaju kuda ide taj novac? – pita Vulićeva.

Svakako, poručuje da će pitanje koje će biti aktuelno i koje će posebno da obrađuju enormna nabavka novih tehnologija za CIK.

– Nigdje ne bijelom svijetu 17 miliona ne može biti manje od šest. To samo može u CIK-u koja je Šmitova. Takođe, pitanje koje ostaje otvoreno jeste, da li je povrijeđen Zakon o zaštiti ličnih podataka. Mi koji smo glasali za taj Zakon tvrdimo da jeste, a CIK-om ćemo se baviti u narendom periodu. Očekujemo da se BiH konačno vrati u ustavne okvire – poručila je ona.

Prijem u Moskvi je bio na vrlo visokom nivou i ovaj sastanak sa predsjednikom Vladimirom Putinom je jedan od najvažnijih sastanaka koje smo imali do sad i gdje smo definisali kontinuiranost naših odnosa – rekao je lider SNSD-a Milorad Dodik i naglasio da impresionira činjenica da je predsjednik Putin u potpunosti upućen u sve detalje saradnje Srpske i Rusije.

– Ponosan sam što sam prisustvovao u Rusiji obilježavanju Dana pobjede nad fašizmom, kojeg danas, mnogi u Evropi osporavaju i pokušavaju da revidiraju istoriju. Mi kao što smo dočekali, da se u Americi promijeni administracija, sada čekamo da se i u Evropi promijeni – rekao je Dodik.

Ono što imamo sa Rusijom, kaže on, jeste na bazi interesa i podrške, ali bez miješanja u unutrašnja pitanja.

– Mi smo naučili da se možemo izboriti sa umišljenim spodobama kao što je Soreka – poručio je Dodik.

Naglasio je da je posjeta Rusiji bila suštinski sadržajna.

– Najznačajniji je svakako zvanični bilateralni sastanak sa državnim rukovodstvom Ruske Federacije – poručio je Dodik.

Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan rekao je danas da je posjeta delegacije Republike Srpske Moskvi još jednom pokazala da Srpska vodi odgovornu i principijelnu politiku zanovanu na zaštiti svojih interesa, jačanju međunarodnih partnerstava i očuvanju institucionalne i političke stabilnosti.

Karan je istakao da je posjeta Moskvi i potvrda istorijskog prijateljstva srpskog i ruskog naroda, dobrih odnosa Republike Srpske i Rusije, ali i jasan pokazatelj da Republika Srpska uživa poštovanje na međunarodnoj sceni.

– Bila je ovo prilika da se još jednom potvrde dobri odnosi Republike Srpske i Rusije, koji su strateški i zasnovani na povjerenju i prijateljstvu – rekao je Karan na konferenciji za novinare u Banjaluci.

On je istakao da je posjeta potvrda opredijeljenosti za dalji razvoj saradnje sa Rusijom u skladu sa ustavnim ovlašćenjima Srpske.

Karan je rekao da je sa ruskim zvaničnicima razgovarano o očuvanju ustavne pozicije Republike Srpske i da je rusko rukovodstvo upoznato o narušavanju Dejtonskog sporazuma.

– Istakli smo da su odlike Kristijana Šmita usmjererna na urušavanje Dejtonskog sporazuma kroz udar na legitimno izabranog predsjednika Srpske i pokušaj poništavanja izborne volje. Nisu uspjeli u tome, Republika Srpska je snažna i stabilna – poručio je on.

Karan je rekao da je naglašena potreba za zatvaranjem Kancelarije OHR i preispitivanjem Šmitovih odluka, te rješavanje pitanja dijalogom predstavnika tri konstitutivna naroda i dva entiteta.

– Ako ostanu Šmitove odluke, teško je zamisliti da tri naroda i dva entiteta mogu da imaju podlogu za saradnju – rekao je Karan i izrazio zahvalnost Rusiji za poštovanje Dejtonskog sporazuma.

Karan je zaključio da je delegacija Republike Srpske imala izuzetnu čast da boravi u Moskvi na obilježavnju Dana pobjede nad fašizmom.

– Imamo duboko poštovanje prema milionima stradalih u borbi protiv fašizma. Istorijski je doprinos srpskog i ruskog naroda u ovoj borbi – rekao je Karan.

On je istakao da je zvaničnicima Republike Srpske ukazano izuzetno poštovanje državnog rukovodstva Rusije.

Karan je zahvalio predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, zvaničnicima ove zemlje i njenom narodu za srdačan prijem.

Posjeta naše delagecije Kremlju je rezultat upornosti i istrajnosti Republike Srpske, rekao je predsjednik NSRS Nenad Stevandić.

– Upravo smo zbog toga i bili u prvom redu – istakao je Stevandić.

Naveo je da su ljudi u Kremlju procijenili da Srpska ima snagu karaktera i da smo spremni da izdržimo sve izazove.

– Stvorili smo situaciju u kojoj je svima jasno da će svi visoki predstavnici biti niski i da će ih Republika Srpska sve nadživjeti – istakao je Stevandić i poručio da je Kristijan Šmit uništio međunacionalne odnose u BiH.

Poručio je da je Šmitov rezultat upravo onakav kakav je i prikazao.

– Stvorio je toliko smeća i toliko odluka koje mora neko da popravlja – rekao je Stevandić.

Podsjećamo, u Kremlju je održan sastanak delegacije Srpske sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom, koju su činili predsjednik Siniša Karan, predsjednik NSRS Nenad Stevandić i lider SNSD-a Milorad Dodik.

Kancelarija visokog predstavnika objavila je da Kristijan Šmit napušta funkciju visokog predstavnika, ali da će na poziciji ostati do imenovanja njegovog zamjenika.

Time se potvrđuje pisanje Nezavisnih novina o tome da se priprema Šmitov odlazak. Prema informacijama koje smo mi objavili, Šmit je insistirao da ode u penziju i da bi trebalo da ostane dok se ne sprovedu naredni opšti izbori.

Rok za njegov odlazak za sada nismo uspjeli da potvrdimo, a moguće je da unutar međunarodne zajednice o tome idalje ne postoji konsenzus. Prema saznanjima “Nezavisnih”, SAD očekuju da on ode odmah, ali Njemačka, kao i EU, insistiraju da mora biti sproveden izbor njegovog nasljednika i da on mora da ostane kao v.d. do tada.

Problem mogućeg američkog nasljednika

Ako bi Šmit napustio BiH odmah, njegovu ulogu bi preuzeo njegov zamjenik, američki diplomata Lui Krišok, ali tu bi nastao problem za Evropu jer je prema dogovoru iz Dejtona predviđeno da ulogu visokog predstavnika obavlja Evropljanin, šefa Misije OEBS-a Amerikanac, kao i vojne misije NATO u BiH. Dolazak američkog diplomate, koliko god se radilo o profesionalnom i stručnom diplomati, za Evropu bi predstavljalo suviše veliki problem.

OHR je saopštio da Šmit funkciju napušta dobrovoljno, što, prema saznanjima “Nezavisnih”, nije potpuno tačno jer je Šmit želio da odradi svoj mandat do penzionisanja. S druge strane Njemačka je stala na stranu svog predstavnika jer je u pitanju i ugled te zemlje i ne želi da on ode dok se ne zatvori OHR.

Iz OHR-a kažu da je Upravni odbor za sprovođenje mira već informisan o ovoj odluci, i da je zatraženo da počne proces izbora njegovog nasljednika.

Da li će novi visoki predstavnik biti imenovan bez UN-a?

Prema saznanjima “Nezavisnih”, izvjesno je da će novi visoki predstavnik biti imenovan na isti način kao i Šmit, bez formalne saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN-a. Ako se to pokaže tačno, padaju u vodu teorije da je za odlazak Šmita odgovoran Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, jer on zastupa poziciju Rusije koja želi da se novi visoki predastavnik izabere u UN-u, a ne od strane PIC-a, gdje zapadne zemlje imaju presudan uticaj.

To će se posebno pokazati ako za Šmitovog nasljednika bude imenovana Dama Karen, britanska specijalna izaslanica za zapadni Balkan, s odličnim odnosima s administracijom Donalda Trampa.

U saopštenju, Šmit je istakao je ostvaren značajan napredak u funkcionalnosti institucija BiH, čime je želio odbraniti svoj angažman u BiH od kritika koje su se često pojavljivale u javnosti o tome da je bio suviše servilan prema Hrvatima, da je bio previše mekan i neodlučan u ključnim trenucima, da je odlukama urušavao institucije BiH, pa i da je bio popustljiv prema Dodiku.

U jednom dijelu saopštenja, priznaje se da Šmit ipak nije ostvario svoj glavni cilj – ispunjavanje agende 5+2 i zatvaranje kancelarije. Nije tajna da je Šmit došao s namjerom da bude zadnji visoki predstavnik i da poslije njega ključnu ulogu u BiH preuzme Evropa.

To se, međutim, teško ostvaruje jer EU idalje nema jedinstvenu spoljnopolitičku viziju, posebno zbog činjenice da se odluke u spoljoj politici i bezbjednosti moraju donositi jednoglasno na nivou Savjeta EU, što otežava bilo kakvu spoljnopolitičku aktivnost. Osim toga, unutar EU pojedine zemlje članice imaju različite spoljnopolitičke prioritete na Balkanu, što se takođe negativno odražava na pristup EU.

Zato se SAD ispostavljaju idalje kao ključni faktor uticaja u BIH, što se vidi prema dogovorima i poslovnim aranžmanima koje sklapaju i koje namjeravaju sklopiti u narednom periodu.

Zašto SAD žele odlazak Šmita

Vjeruje se da je možda upravo to ključni razlog zašto američka administracija želi da on ode – smatraju da je slab, bez dovoljno uticaja i da nije u stanju riješiti probleme, od državne imovine, pa do drugih pitanja.

“Kristijan Šmit zahvalio je građanima Bosne i Hercegovine na gostoprimstvu, toplini i podršci koju je dobio tokom mandata. Naveo je da je u tom periodu došlo do sazrijevanja domaćih pravosudnih institucija, koje su odlučno djelovale u zaštiti ustavnog i pravnog poretka države. Takođe je istakao da su preduzeti važni koraci kako bi institucije postale funkcionalnije i kako bi se osigurao integritet izbora. Dodao je da će u narednim godinama biti potrebno dodatno raditi na provođenju svih odluka Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”, zaključeno je u saopštenju OHR-a.