VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stevandić o Šmitovom povlačenju: Marfi mu čuvao leđa, sada je kraj

    Stevandić o Šmitovom povlačenju: Marfi mu čuvao leđa, sada je kraj

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić oglasio se nakon najave povlačenja Kristijana Šmita iz BiH, poručivši da je još 18. avgusta 2023. godine upozoravao na, kako je naveo, posljedice politike koju je tadašnji visoki predstavnik vodio uz podršku američkog ambasadora Majkla Marfija.

    Stevandić je u objavi na društvenoj mreži X podsjetio na otvoreno pismo koje je tog datuma uputio Šmitu, navodeći da je tada, „dok je Šmit bio najjači, a Marfi mu čuvao leđa“, iznio stavove o djelovanju OHR-a i odnosu prema Republici Srpskoj.

    „Rekao sam sve navedeno uz poruku da poslije ’41. dođe i ’45. i da mene neće strpati u svoj logor kao što su njegovi preci mog dedu odveli u Mathauzen. Karma ili pravilo, svejedno je. ŠMIT KAPUT! Ko će čistiti njegovo smeće?“, napisao je Stevandić.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i ranije je otvoreno kritikovao odluke i poteze Kristijana Šmita, osporavajući njegov legitimitet i tvrdeći da je djelovanje OHR-a dodatno produbilo političku krizu u BiH.

    Stevandićeva reakcija uslijedila je nakon informacija da bi Šmit mogao napustiti funkciju visokog predstavnika, što je izazvalo brojne političke komentare i reakcije u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

  • Do kada će građani čekati povrat PDV-a na prvu nekretninu?

    Do kada će građani čekati povrat PDV-a na prvu nekretninu?

    Prije više od godinu dana je usvojen Zakon o povratu poreza na dodatu vrijednost, međutim njegova primjena se još ne nazire.

    Ovaj zakon je stupio na snagu još 12. aprila 2025. godine.

    Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, na čijem čelu je Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, još ovo pitanje nije stavio na dnevni red kako bi se konačno riješilo i kako bi ljudi mogli da dobiju povrat PDV-a na prvu nekretninu.

    Ipak, on je na konferenciji za novinare prije nekoliko dana rekao da će uskoro biti sazvana sjednica UO UIO i da su pored njega, Zora Vidović i Toni Kraljević, entitetski ministri finansija i članovi UO UIO, saglasni da se riješi ovo pitanje i omogući povrat PDV-a na prvu nekretninu.

    Ko ima pravo na povrat i od kada?
    Amidžić je rekao da niko neće biti oštećen, te da će svi koji su kupili prvu nekretninu nakon 12. aprila 2025. godine imati pravo na povrat PDV-a na prvu nekretninu.

    Podsjećamo, UO UIO BiH je u septembru prethodne godine usvojio Pravilnik o povratu PDV-a na prvu nekretninu, međutim nakon toga su bile omogućene 15-dnevne konsultacije kako bi svi mogli da upute primjedbe na ovaj pravilnik.

    Planirano je da se nakon toga održi sjednica na kojoj bi trebalo da se uvaže ili ne uvaže primjedbe, kako bi se pravilnik konačno usvojio i zaživio, međutim do sada to nije urađeno.

    Inače, ovaj zakon je najviše usvojen zbog visokih cijena nekretnina, kako bi se kupcima omogućilo da povratom PDV-a eventualno opreme tu nekretninu.

    Za nešto više od godinu dana cijene su drastično porasle, te je pitanje da li se za povrat PDV-a može opremiti stan ili kuća.

    Takođe, kad on stupi na snagu, postavlja se pitanje da li će država moći da isplati odjednom sve ljude koji su kupili nekretninu u roku od godinu dana.

    Novac gubi vrijednost dok pravilnik “putuje sporije od puža”
    Želimir Nešković, delegat SDS-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, izrazio je ogorčenje zbog činjenice da još nije usvojen pravilnik koji bi omogućio povrat PDV-a pri kupovini prve nekretnine, ističući da ovaj pravilnik putuje sporije od puža.

    Politički pritisci: “Vrati ljudima pare”
    Saša Magazinović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i jedan od predlagača ovog zakona u ovom tijelu, nedavno je prozvao Amidžića i rekao mu, citiramo: “Vrati ljudima pare.”

    “Zakon o povratu PDV-a za kupovinu prve nekretnine usvojen je u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, objavljen u ‘Službenom glasniku’ i stupio na snagu prije više od godinu dana. Međutim, ljudi i dalje ne mogu ostvariti svoje zakonsko pravo jer UO UIO, na čijem ste čelu, nije usvojio provedbene akte. Javna rasprava je završena, dokumenti su pripremljeni, ali odluka nikada nije donesena. Posebno zabrinjava činjenica da ste na početku bili zagovornik ovog zakona, dok danas svojim (ne)djelovanjem postajete ključna prepreka njegovoj primjeni i putu da ljudi dobiju novac koji im zakonski pripada”, napisao je Magazinović, između ostalog, u pismu koje je uputio Amidžiću.

    Finansijski gubitak za građane: Šta se danas može kupiti za taj novac?
    Ekonomista Admir Čavalić je nedavno za “Nezavisne novine” rekao da je pitanje hoće li se ovaj pravilnik usvojiti.

    “Jasno je da pada vrijednost datog novca. Na gubitku su oni koji očekuju povrat PDV-a od strane države, odnosno oni koji su kupili stan. Posebno se to odnosi na one koji su očekivali da će dobiti taj novac još prošle godine, te pravili kalkulacije, planove, posudbe ili kreditiranje”, istakao je Čavalić.

    I potrošači su rekli slično, što je potvrdio i Dušan Srdić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija” iz Banjaluke, koji je rekao da novac iz aprila prošle godine danas nema istu vrijednost, te da to nije stvar utiska, nego jasnih brojki.

    “Iznos od 15.000-20.000 KM, na koji su porodice računale kroz povrat PDV-a, danas vrijedi manje i može pokriti manji dio opremanja stana ili kuće nego prije godinu dana. Zbog toga kašnjenje donošenja pravilnika nije samo administrativni problem, nego direktan finansijski gubitak za građane”, naglasio je Srdić.

  • Šmit odlazi iz OHR-a, u pozadini dogovor SAD i Banjaluke

    Šmit odlazi iz OHR-a, u pozadini dogovor SAD i Banjaluke

    Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg Republika Srpska ne priznaje i koji nikada nije dobio potvrdu Savjeta bezbjednosti UN-a, prema tvrdnjama više diplomatskih izvora uskoro bi mogao da napusti funkciju u BiH.
    Kako navodi Istraga.ba, njemački diplomata našao se pod ozbiljnim pritiskom američke administracije zbog višegodišnjeg odugovlačenja rješavanja pitanja državne imovine, ali i zbog sve većeg nezadovoljstva njegovim političkim potezima u BiH.
    Prema istim informacijama, iz Vašingtona mu je navodno poručeno da mora riješiti pitanje državne imovine ili se povući sa funkcije, a pominjala se čak i mogućnost uvođenja američkih sankcija. Šmit je, tvrde izvori, svojim saradnicima već prenio da razmatra odlazak kako bi izbjegao dodatni politički i diplomatski pritisak.
    Istraga.ba navodi da je njegovo povlačenje navodno dio šireg političkog dogovora između američke administracije i predstavnika Republike Srpske, postignutog nakon što su SAD ublažile ili ukinule sankcije većem broju zvaničnika iz Srpske.
    Ostaje neizvjesno da li će Šmit uopšte govoriti pred Savjetom bezbjednosti UN-a na sjednici zakazanoj za utorak. Iz OHR-a je potvrđeno da se nalazi u Njujorku, gdje se sastao sa generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guterešom.
    Iz OHR-a je saopšteno da je tokom sastanka bilo riječi o izazovima za Dejtonski sporazum i političkoj situaciji u regionu, ali bez konkretnih detalja. Kritičari već duže vrijeme upozoravaju da su brojni Šmitovi potezi dodatno produbili političku krizu u BiH, umjesto da doprinesu stabilizaciji odnosa.
    Njegov polugodišnji izvještaj za period od oktobra 2025. do aprila ove godine trebalo bi da bude razmatran pred Savjetom bezbjednosti. U dokumentu se navodi da je bezbjednosna situacija stabilna, ali krhka, te da političke blokade i sukobi ozbiljno opterećuju rad institucija BiH.
    Šmit u izvještaju posebno insistira na rješavanju pitanja državne imovine, tvrdeći da bez toga nije moguće realizovati ključne infrastrukturne projekte. Međutim, uprkos brojnim upozorenjima i nametnutim odlukama u drugim oblastima, upravo po ovom pitanju nije povukao konkretne poteze, što je izazvalo nezadovoljstvo dijela međunarodne zajednice, ali i američke administracije.
    Posebno je spominjan projekat Južne plinske interkonekcije, koji Zapad vidi kao način smanjenja energetske zavisnosti BiH od ruskog gasa. Upravo zbog izostanka odluke o državnoj imovini, projekat je ostao blokiran, a odgovornost za zastoj sve češće se pripisuje i samom Šmitu.
    Na predstojećoj sjednici Savjeta bezbjednosti moglo bi biti otvoreno i pitanje njegovog legitimiteta, što godinama osporavaju vlasti Republike Srpske ukazujući da njegovo imenovanje nikada nije potvrđeno u UN-u.
    Šmita je na funkciju predložila Njemačka, a tokom političke karijere važio je za bliskog saveznika hrvatskog političkog vrha. Hrvatski premijer Andrej Plenković ranije mu je dodijelio i odlikovanje Republike Hrvatske.
    Njegov mandat obilježile su brojne kontroverze, a posebno odluka iz aprila 2023. godine kada je suspendovao Ustav Federacije BiH na jedan dan kako bi omogućio formiranje vlasti koju su činili Trojka i HDZ, što su mnogi ocijenili kao direktno političko miješanje u unutrašnje odnose BiH.

  • Kina ima više rezervi od Amerike, Japana i Evrope zajedno

    Kina ima više rezervi od Amerike, Japana i Evrope zajedno

    Kina danas drži najveće strateške rezerve nafte na svijetu – procjenjuje se na čak 1,4 milijarde barela, što je više od ukupnih zaliha narednih devet najvećih rezervi zajedno.

    Ovaj podatak pokazuje koliko se velike sile ubrzano pripremaju za moguće energetske šokove, ratove, sankcije i poremećaje na globalnom tržištu goriva, prenosi Investitor.me.

    Prema podacima američke Uprave za energetske informacije (EIA), strateške rezerve nafte postale su jedno od ključnih oružja država u periodu rastućih geopolitičkih tenzija i nestabilnosti na tržištu energenata.

    Situacija je dodatno eskalirala nakon zatvaranja Ormuskog moreuza, jednog od najvažnijih energetskih koridora na svijetu, što je prema procjenama Međunarodne agencije za energiju (IEA) izazvalo jednu od najvećih kriza u snabdijevanju energijom u modernoj istoriji.

    Kina ima više nafte od Amerike, Japana i Evrope zajedno

    Kineske strateške zalihe procijenjene su na 1,397 milijardi barela, čime Peking dominira globalnom listom energetskih rezervi.

    Na drugom mjestu su Sjedinjene Američke Države sa 413 miliona barela, dok Japan zauzima treću poziciju sa 263 miliona.

    OECD Evropa raspolaže sa 179 miliona barela strateških rezervi.

    Ukupno, ove zemlje drže oko 70 odsto ukupnih svjetskih zaliha nafte uskladištenih na kopnu.

    Zašto Kina gomila ogromne količine nafte?

    Analitičari smatraju da ogromne kineske rezerve nisu slučajne. Kina je izrazito zavisna od uvoza energenata i pomorskih ruta poput Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi veliki dio svjetske trgovine naftom.

    Što država ima veće zalihe, to može duže izdržati poremećaje na tržištu i ublažiti rast cijena goriva i energije.

    Amerika i dalje ima jednu od najvećih rezervi

    SAD i dalje drže drugu najveću stratešku rezervu nafte na svijetu kroz svoj poznati Strategic Petroleum Reserve (SPR), sistem ogromnih podzemnih skladišta nastalih nakon velike naftne krize 1973. godine.

    Japan, iako gotovo u potpunosti zavisi od uvoza nafte, godinama agresivno gradi energetske rezerve upravo zbog straha od prekida snabdijevanja.

    Naftne krize promijenile energetsku politiku svijeta

    Globalna energetska strategija značajno je promijenjena nakon naftne krize 1973–1974, kada su velike zemlje proizvođači uvele embargo, što je dovelo do skoka cijena nafte od čak 300 odsto.

    Upravo tada osnovana je International Energy Agency, sa ciljem da države razviju strateške rezerve kako bi bile spremnije za buduće krize.

    Od 1974. do danas zabilježeno je šest velikih koordinisanih oslobađanja strateških rezervi: tokom Zalivskog rata, nakon uragana Katrina i Rita, zbog građanskog rata u Libiji, nakon ruske invazije na Ukrajinu, drugog talasa oslobađanja rezervi zbog energetske krize te nakon zatvaranja Ormuskog moreuza – najvećeg oslobađanja rezervi do sada.

    Kako rastu globalne tenzije i nestabilnost energetskog tržišta, sve više država ubrzano povećava skladišne kapacitete i strateške rezerve nafte kako bi se zaštitile od budućih šokova.

  • Evakuisani putnici pod nadzorom nakon izbijanja hantavirusa na brodu

    Evakuisani putnici pod nadzorom nakon izbijanja hantavirusa na brodu

    Evakuisani Amerikanac sa kruzera „MV Hondius“ testiran je pozitivno na hantavirus, dok je francuski državljanin razvio simptome patogena na odvojenom letu.

    Jedan od 17 američkih putnika pozitivan je na hantavirus, ali ne pokazuje nikakve simptome, saopštili su američki zdravstveni zvaničnici u nedjelju uveče, prenosi AP.

    Ranije je jedan od pet francuskih putnika razvio simptome tokom leta nazad, a ostali putnici su u strogoj izolaciji do daljnjeg, saopštio je francuski premijer Sebastijan Lekorni, dodajući da će četiri putnika uskoro biti testirana.

    Japansko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je japanski državljanin stigao u Britaniju čarter letom koji je organizovala britanska vlada i da će biti pod zdravstvenim nadzorom britanskih vlasti do 45 dana.

    U Velikoj Britaniji vlasti su saopštile da će putnici biti hospitalizovani 72 časa u karantinu, nakon čega slijedi šest sedmica samoizolacije.

    Među 26 putnika na brodu bilo je osam holandskih državljana, kao i ljudi iz Indije, Njemačke, Argentine, Belgije, Grčke, Portugala, Ukrajine, Gvatemale, Filipina i Crne Gore, saopštilo je holandsko Ministarstvo spoljnih poslova.

    Tri osobe preminule su od početka epidemije, a pet ljudi koji su ranije napustili brod zaraženo je hantavirusom.

    Hantavirus se najčešće prenosi kontaktom sa urinom ili izmetom zaraženih glodara, ali se u rijetkim slučajevima može prenositi i među ljudima.

    Simptomi se obično javljaju između jedne i osam sedmica nakon izlaganja.

  • Tramp: Uništićemo svakog ko priđe iranskom uranijumu

    Tramp: Uništićemo svakog ko priđe iranskom uranijumu

    Sjedinjene Američke Države uništiće svakoga ko se približi iranskim zalihama obogaćenog uranijuma, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp.
    – To nadgledamo veoma dobro. Ako se neko približi tom mjestu, znaćemo i dići ćemo ga u vazduh – rekao je Tramp u intervjuu novinarki Šeril Etkison.

    Američki zvaničnici rekli su ranije da je jedan od uslova za mirovni sporazum sa Iranom taj da Teheran ne može da posjeduje atomsko oružje.

    Obogaćeni uranijum je materijal koji može da se iskoristi za pravljenje atomske bombe.

    Iran je sprovodio obogaćivanje uranijuma u prethodnih nekoliko godina, ali nije poznato koliko je tačno tog materijala posjedovao prije početka vojne intervencije SAD i Izraela 28. februara.

  • Vučić: Ako želi da kupi NIS, MOL će morati da drži otvorenom rafineriju u Pančevu

    Vučić: Ako želi da kupi NIS, MOL će morati da drži otvorenom rafineriju u Pančevu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će mađarski MOL morati da drži otvorenom Rafineriju u Pančevu, ako želi da kupi NIS.

    – Ili ćete to da kupite sad ili ćemo onda drugačije da rješavamo – rekao je Vučić.

    Kada je riječ o izborima, Vučić je rekao da će izbori biti održani u roku od dva ili pet mjeseci i dodao da odluku o tome još nije donio.

  • Haos u Letoniji nakon udara ukrajinskih dronova: Ministar odbrane podnio ostavku

    Haos u Letoniji nakon udara ukrajinskih dronova: Ministar odbrane podnio ostavku

    Letonski ministar odbrane Andris Spruds podnio je danas, 10. maja, ostavku nakon što su u četvrtak dva ukrajinska drona pogodila skladišta nafte.

    Ranije danas letonska premijerka Evika Silina zatražila je njegovu ostavku, rekavši da protivdronovski sistemi nisu bili dovoljno brzo raspoređeni.

    Za novog ministra odbrane imenovala je pukovnika letonske vojske Raivisa Melnisa, prenosi Index.hr.

    Letonija i Litvanija u četvrtak su pozvale NATO da pojača protivvazdušnu odbranu u njihovoj regiji nakon što su dva drona preletjela rusku granicu i pogodila skladište nafte u Letonija.

    Ukrajina razmatra slanje stručnjaka
    Ukrajinski ministar odbrane Andrij Sibiha potvrdio je da su dronovi ukrajinski. Napomenuo je da su dronovi uletjeli u Letoniju zbog “ruskog elektroničkog ratovanja koje je namjerno preusmjerilo ukrajinske dronove s njihovih ciljeva u Rusiji”.

    Kao odgovor na incidente s dronovima, Ukrajina razmatra slanje stručnjaka koji bi pomogli u jačanju vazdušne bezbjednosti iznad baltičkih država.

  • Makron: Francuska nije planirala slanje ratnih brodova u Ormuski moreuz

    Makron: Francuska nije planirala slanje ratnih brodova u Ormuski moreuz

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je danas, 10. maja, da nikada nije bilo riječi o raspoređivanju francuskih ili francusko-britanskih snaga u Ormuskom moreuzu, ističući da je Francuska spremna za djelovanje, ali da je njen prioritet sloboda plovidbe i okončanje blokada u međunarodnim pomorskim pravcima.

    Makron je, prenosi BFM TV, naveo da je prije nekoliko dana odlučeno da se nosač aviona „Šarl de Gol“, zajedno sa pratećim fregatama i kompletnom vazduhoplovno-pomorskom grupom, premjesti iz istočnog Mediterana ka području izvan moreuza Bab el-Mandeb, u širem regionu blizu kriznih zona.

    On je naglasio da se ne radi o raspoređivanju u smislu eskalacije, već o pripravnosti francuskih snaga.

    Makron je, kako prenosi Figaro, dodao da je stav Pariza od početka krize u Ormuskom moreuzu jasan i da se zalaže za slobodu plovidbe, ukidanje blokada i deeskalaciju tenzija, uz poziv na povratak pregovorima o nuklearnim i balističkim pitanjima u skladu sa međunarodnim pravom.

    „Od početka govorimo o jednoj jednostavnoj stvari – slobodi plovidbe, okončanju blokade i omogućavanju nesmetanog saobraćaja“, rekao je Makron.

    On je naveo da je o tome razgovarao i sa partnerima, ističući da su posljedice krize globalne i da od nje trpe svi, uključujući i Afriku, kao i građani Francuske koji, kako je rekao, „plaćaju cijenu rata koji nisu željeli“.

    Francuski predsjednik je podsjetio da Pariz nije zagovarao vojnu eskalaciju, već je u saradnji sa Velikom Britanijom pokrenuo specijalnu međunarodnu misiju koja je okupila oko 50 država i međunarodnih organizacija, sa ciljem obezbjeđivanja bezbjedne i koordinisane pomorske plovidbe.

    Prema njegovim riječima, cilj je da se, čim se steknu uslovi, omogući nesmetan protok robe, uključujući energente, hranu i đubriva.

    Makron je pozvao na smirivanje tenzija i uzdržanost, upozorivši da verbalna eskalacija može dovesti do daljeg pogoršanja situacije na terenu.

    „Pozivam na povratak smirenosti i odgovornosti. Prioritet mora biti mirno i dogovoreno otvaranje Ormuskog moreuza“, poručio je Makron.

    On je dodao da Francuska ostaje spremna da učestvuje u pronalaženju rješenja u okviru međunarodnog prava i kroz nastavak odgovornih pregovora o nuklearnim i raketnim programima.

    Makronova izjava uslijedila je ubrzo nakon što je zamjenik ministra spoljnih poslova Irana Kazem Garibabadi izjavio da će prisustvo stranih vojnih snaga u strateškom Ormuskom moreuzu, uključujući britanske i francuske brodove, biti shvaćeno kao eskalacija i naići na odlučan odgovor.

    Kako je naveo Garibabadi, svako raspoređivanje dodatnih razarača izvan regiona oko Ormuskog moreuza, pod izgovorom „zaštite brodova“, predstavlja eskalaciju krize, militarizaciju ključnog pomorskog pravca i pokušaj prikrivanja stvarnih uzroka nesigurnosti u regionu.

  • Planirano zapošljavanje 17.500 ljudi sa biroa u Republici Srpskoj

    Planirano zapošljavanje 17.500 ljudi sa biroa u Republici Srpskoj

    Planirano je da se u 2026. godini zaposli 17.500 nezaposlenih lica sa evidencije Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.

    Navedeno je to u Planu o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u BiH za 2026. godinu, koji su uradili predstavnici Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta.

    Tržište rada pred ozbiljnim izazovima
    Analizom ovog dokumenta može se zaključiti da je tržište rada u BiH suočeno sa brojnim problemima, te da je jedan od ključnih nedostatak radne snage.

    Kako je naglašeno, kretanje na tržištu rada u BiH u 2025. godini karakterisali su umjereno nepovoljni trendovi, uz istovremeno smanjenje broja registrovanih zaposlenih i nezaposlenih osoba.

    “Prosječan broj zaposlenih iznosio je 853.600 i smanjen je za 0,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je prosječan broj nezaposlenih iznosio 319.100, što predstavlja pad od 2,9 odsto”, navedeno je u Planu.

    Tržište rada u BiH u 2025. godini, kako je naglašeno, suočavalo se sa izazovima koji odražavaju nastavak višegodišnjih trendova, uključujući usporavanje ekonomske aktivnosti, strukturne neravnoteže između ponude i potražnje radne snage, kao i izražene migracije radno sposobnog stanovništva.

    “Iako je zabilježeno smanjenje nezaposlenosti, pad zaposlenosti ukazuje na nedovoljnu dinamiku tržišta rada i ograničene mogućnosti generisanja novih radnih mjesta”, upozoreno je u ovom dokumentu.

    Migracije i nedostatak stručnog kadra
    U predstojećem periodu, kako je naglašeno, očekuje se snažna borba za stabilizaciju ekonomskih prilika, te će i planirane aktivnosti, tj. realizacija postavljenih ciljeva zavisiti od razvoja situacije uzrokovane globalnim ekonomskim, socijalnim, energetskim prilikama itd.

    “Takođe, potrebno je naglasiti problem migracije stručne radne snage, kako zaposlenih tako i nezaposlenih, u države članice EU, naročito u Njemačku, Austriju i Sloveniju, ali i skandinavske države. Sezonsko zapošljavanje radnika iz BiH u susjednim državama, Hrvatskoj i Crnoj Gori, posebno utiče na nedostatak radnika u djelatnostima hotelijerstvo i ugostiteljstvo, te građevinarstvo”, naglašeno je u ovom planu.

    S tim u vezi, kako se dodaje, važno je naglasiti da poslodavci iskazuju povećanu potražnju za stranom radnom snagom i ukazuju na potrebu za liberalizacijom zakonodavstva kojim se reguliše zapošljavanje stranaca, kako bi se nedostatak domaće kvalifikovane radne snage, između ostalog uzrokovan i odlaskom u inostranstvo, kompenzovao zapošljavanjem stranih radnika.

    Stav poslodavaca: Problem je kvalitet, a ne plata
    Poslodavci tvrde da je na Zavodu za zapošljavanje teško pronaći radnike koji bi radili u realnom sektoru.

    “To što ima na birou, to bi uglavnom radilo u državnom sektoru ili u državnoj službi, u ‘Elektrodistribuciji’, opštini ili nekom fondu. Na birou nema radne snage za realni sektor, odnosno prerađivačku industriju. Ili ako ima, ima je vrlo malo. Ono što je bitno – nema kvalitetne radne snage. Nije u pitanju plaćanje. Dosta radne snage koja se nudi na tržištu je uglavnom nekvalitetna”, tvrdi u izjavi za “Nezavisne novine” Janko Petrović, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske.

    Ekonomista Milenko Stanić ocjenjuje da su službe za zapošljavanje u BiH u dijelu pronalaska poslova izgubili svoju funkciju.

    “Prava je rijetkost naći nekoga ko je došao na posao putem zavoda za zapošljavanje”, naveo je Stanić u izjavi za “Nezavisne novine”.