VRBAS Media

Autor: INFO

  • Forum u Davosu: Ekonomske teme u sjenci bezbjednosnih

    Forum u Davosu: Ekonomske teme u sjenci bezbjednosnih

    U švajcarskom gradu Davosu održava se Svjetski ekonomski forum koji okuplja ekonomsku i političku elitu svijeta.

    Ekonomske teme ovaj put potisnute su u drugi plan usljed najnovijeg zaoštravanja američko-evropskih odnosa zbog Grenlanda.

    Dok američki predsjednik Donald Tramp ponovo najavljuje da će SAD preuzeti kontrolu nad najvećim ostrvom na svijetu, evropski zvaničnici ocjenjuju da su takve poruke veoma zabrinjavajuće i neprihvatljive.

    Uoči sutrašnjeg Trampovog obraćanja, koje cijeli svijet iščekuje sa velikim nestrpljenjem, današnja obraćanja evropskih zvaničnika u Davosu obilježila je veoma oštra retorika prema SAD. Francuski predsjednik Emanuel Makron smatra da Amerika želi da potčini Evropu i da je to neprihvatljivo.

    – Bez kolektivnog upravljanja, saradnja ustupa mjesto neumoljivoj konkurenciji. Konkurencije iz Sjedinjenih Američkih Država kroz trgovinske sporazume koji potkopavaju naše izvozne interese, zahtijevaju maksimalne ustupke i otvoreno ciljaju na slabljenje i potčinjavanje Evrope, u kombinaciji sa beskrajnim akumuliranjem novih tarifa koje su fundamentalno neprihvatljive, pogotovo kada se koriste kao poluga protiv teritorijalnog suvereniteta – rekao je Makron.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen reagovala je na Trampovu najavu da će od februara biti uvedena carina od deset odsto na uvoz robe iz osam evropskih zemalja koje su se okupile oko Danske, nakon njegovih pojačanih poziva da Sjedinjene Države preuzmu Grenland.

    – I zato su predložene dodatne tarife greška, posebno između dugogodišnjih saveznika. Evropska unija i SAD su se dogovorile o trgovinskom sporazumu prošlog jula. I u politici, kao i u biznisu – dogovor je dogovor. I kada se prijatelji rukuju, to mora nešto da znači – poručila je Fon der Lajen.

    Tramp, čini se, razmišlja potpuno drugačije. Pored najavljenih carina planira da učvrsti i svoj Odbor za mir. Za članstvo traži milijardu dolara a pozvano je oko pedeset zemalja. Evropski lideri su po ovom pitanju prilično oprezni. Na pitanje novinara šta će uraditi ako Makron odbije da se pridruži mirovnom savjetu za Gazu Tramp kaže:

    – Јe li to rekao? Pa, niko ga ne želi jer će uskoro otići sa funkcije, tako da je to u redu. Šta ću uraditi ako ne bude želio? Uvešću carine od 200 odsto na francuska vina i šampanjce i on će se pridružiti mirovnom savjetu. Ali ne mora da se pridruži.

    U Davosu je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji pažljivo prati razvoj situacije između Evrope i SAD. Očekuje veoma snažan govor Trampa, u suprotnom smjeru od onoga što se čulo danas od evropskih lidera.

    – Ta igra carinama i donošenja odluka na dnevnom nivou, nije dobra, o čemu je govoro i kineski zamjenik premijera. Mi polako, ali sigurno ulazimo u dnevno donošenje odluka i vi ne možete ništa sa planirate – rekao je Vučić.

    EU planira kontramjere. Čini se da u ovom trenutku nemaju jasan plan, ali ono što je jasno jeste da će naredni dani biti ključni za odnose Evropske unije i SAD.

  • Nilsen: Ne možemo izostaviti mogućnost da će SAD upotrijebiti vojne snage na Grenlandu

    Nilsen: Ne možemo izostaviti mogućnost da će SAD upotrijebiti vojne snage na Grenlandu

    Ne možemo izostaviti mogućnost da će Sjedinjene Američke Države upotrijebiti vojne snage na Grenlandu, iako je malo vejrovatno da će do nje doći, izjavio je danas premijer Grenlanda Јens-Frederik Nilsen.

    – Zato moramo biti pripremljeni za sve mogućnosti. Ali naglašavamo da je Grenland članica NATO-a, i ako bude eksalacije, to će imati posledice po spoljni svijet – rekao je Nilsen, prenosi Rojters.

    Naveo je da “nema sumnje” da će Grenlandu biti potrebno veće vojno prisustvo.

    – Ako pogledamo odbrambeni sektor, vidimo da ima mnogo vežbi savezničkih zemalja, i da postoje rastuće tenzije na Arktiku – naveo je on.

    On je istakao da Grenland teži bližoj saradnji sa Evropskom unijom.

    Govoreći o fotomontaži koju je ranije danas američki predsjednik Donald Tramp objavio na svom nalogu na mreži Socijalna istina, a na kojoj se vide Tramp, potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država DŽej Di Vens i američki državni sekretar Marko Rubio kako pobadaju američku zastavu na tlo Grenlanda, Nilsen je rekao da je riječ o “nepoštovanju”.

    Ranije danas danska premijerka Mete Frederiksen je rekla da Danska ne može da pregovara o sopstvenom suverenitetu, identitetu i demokratiji.

    – Ovo je pitanje svjetskog poretka. Najgore možda tek dolazi – rekla je ona.

    Istakla je da Danska smatra SAD svojim “najbližim saveznikom”, rekavši da Kopenhagen nikada nije tražio sukob, već saradnju.

    Frederiksen nije doputovala na Svetski ekonomski forum u Davosu, usled tenzija sa SAD oko namere Trampa da Vašington preuzme kontrolu nad Grenlandom.

  • Održan sastanak Dmitrijeva sa američkom delegacijom u Davosu

    Održan sastanak Dmitrijeva sa američkom delegacijom u Davosu

    Specijalni izaslanik ruskog predsjednika Kiril Dmitrijev, specijalni izaslanik američkog lidera Stiven Vitkof i Džared Kušner, zet Donalda Trampa, sastali su se na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu kako bi razgovarali o rješavanju ukrajinske krize. Razgovor je trajao više od dva sata.

    Vitkof je razgovore sa Dmitrijevom ocijenio kao veoma pozitivne, javlja Sputnjik.

    – Razgovori su bili veoma pozitivni – rekao je on poslije sastanka.

     

  • Tramp: Putin je svjetski lider

    Tramp: Putin je svjetski lider

    Američki predsjednik Donald Tramp objasnio je zašto je pozvao predsjednika Rusije Vladimira Putina u Savjet mira.

    – On je jedan od ljudi, jedan od svjetskih lidera. Da – rekao je Tramp novinarima, upitan da potvrdi poziv svog ruskog kolege u tu strukturu.

    Takođe je prokomentarisao izvještaje da francuski predsjednik Emanuel Makron namjerava da odbije poziv da se pridruži Savjetu mira.

    Američki lider rekao je da Makron “nikome nije potreban” u Savjetu i da će uskoro sići sa predsjedničke funkcije.

    Tramp je ranije saopštio je o formiranju Savejta mira i pozvao lidere nekoliko zemalja da mu se pridruže. Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov potvrdio je da je Putin primio poziv.

  • Vučić: Uskoro stvaranje uslova za početak strateškog dijaloga sa SAD

    Vučić: Uskoro stvaranje uslova za početak strateškog dijaloga sa SAD

    Srbija će uskoro pokušati da stvori uslove za početak strateškog dijaloga sa SAD, izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Što se tiče NIS-a, Vučić vjeruje da je preliminarni ugovor mađarskog MOL-a i ruskog Gaspromnjefta dovoljan za američki OFAK čiji odgovor očekuje do četvrtka, petka i vjeruje u dobro rješenje.

    – Srbija je uradila sve kako je traženo i ne vidim prepreku da bude produžena operativna licenca do konačnog zaključenja ugovora. Uspećemo da povećamo i vlasništvo Srbije u NIS-u – rekao je Vučić novinarima u Davosu.

  • Košarac: Spremni smo da predložimo uvođenje zaštitnih mjera na zahtjev ministarstava Srpske i FBiH

    Košarac: Spremni smo da predložimo uvođenje zaštitnih mjera na zahtjev ministarstava Srpske i FBiH

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izjavio je Srni da je ministarstvo spremno i opredijeljeno da postupi po inicijativi nadležnih ministarstava Republike Srpske i Federacije BiH kada je u pitanju uvođenje zaštitnih mjera na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda.

    On je naglasio da je Ministarstvu dostavljen dopis Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske, u kojem se traži hitna provjera uvoznih cijena mliječnih prerađevina sira i skuta, te preduzimanje advekatnih mjera u skladu sa Zakonom o spoljnotrgovinskoj politici BiH ili drugih mjera propisanih važećim zakonima u BiH.

    – Ministarstvo ima isključivo koordinirajuću ulogu u sektoru poljoprivrede koja je u primarnoj ustavnoj nadležnosti Republike Srpske i FBiH, te je potrebno da predmetna inicijativa bude upućena od strane nadležnog entitetskog ministarstva – naveo je Košarac.

    U vezi sa zahtjevom koji se odnosi na kontrole kojima je podvrgnuta roba prilikom uvoza u BiH, Ministarstvo je obavijestilo Udruženje mljekara Republike Srpske da granična veterinarska inspekcija prilikom kontrola pošiljki na samom graničnom prelazu obavlja uzorkovanje u skladu sa Planom službenih kontrola, a to su pretrage koje zahtijevaju mikrobiološku ispravnost navedenog proizvoda.

    Pored toga, predmet analiza su i rezidue.

    – Sve ostale analize, a koje se tiču kvaliteta proizvoda u smislu zadovoljavanja sastava proizvoda u skladu sa proizvođačkom deklaracijom spadaju u nadležnost entitetskih inspekcijskih organa, a na prvom mjestu to je inspekcija za hranu i veterinarske inspekcije entiteta, kantona, opština – navode u Ministarstvu.

    Kada je u pitanju zahtjev u vezi sa preduzimanjem advekatnih mjera u skladu sa Zakonom o spoljnotrgovinskoj politici BiH ili drugih mjera propisanih važećim zakonima u BiH, u odgovoru je istaknuto da inicijativu za uvođenje zaštitnih mjera u skladu sa Zakonom o spoljnotrgovinskoj politici BiH i ustavnoj nadležnosti potrebno je da upute nadležna ministarstva iz Republike Srpske i FBiH.

    Ukoliko se utvrdi da se roba uvozi u povećanim količinama, bilo u apsolutnom ili relativnom iznosu u odnosu na domaću proizvodnju i pod takvim uslovima pod kojima se nanosi ili prijeti opasnost nanošenja ozbiljne štete domaćoj proizvodnji, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa će na prijedlog nadležnog entitetskog ministarstva odmah pokrenuti prethodni postupak po proceduri.

    U odgovoru navode da je u ovoj proceduri neophodno dokazati postojanje direktne uzročne veze između prekomjernog uvoza i štete domaćoj proizvodnji, odnosno dokazati da je dampinški ili subvencionisani uvoz nanio štetu domaćoj proizvodnji, te utvrditi postojanje direktne uzročne veze između takvog uvoza i slabljenja domaće proizvodnje.

    U Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa ističu da stoje na raspolaganju i spremni su da razmotre svaku inicijativu upućenu od nadležnih ministarstava Republike Srpske i FBiH, a koja ima za cilj pronalazak adekvatnog rješenja kojim bi se zaštitila domaća proizvodnja i hitno je uputi na usvajanje prema Savjetu ministara.

  • Gujon: Pitanje oduzimanja srpske imovine traži ozbiljnu pažnju međunarodne zajednice

    Gujon: Pitanje oduzimanja srpske imovine traži ozbiljnu pažnju međunarodne zajednice

    Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon upozorio je da slučaj upisa dva pravoslavna groblja, kapele i druge imovine Srpske pravoslavne crkve u Mostaru kao vlasništva nekakve države BiH, zahtijeva ozbiljnu pažnju domaćih institucija, ali i međunarodne zajednice, budući da je poštovanje imovinskih i vjerskih prava jedan od osnovnih evropskih standarda.

    – To je ozbiljan razlog za zabrinutost, ali, nažalost, nije izolovan incident – rekao je Srni Gujon.

    Gujon je ukazao da je riječ o nastavku jednog procesa na koji je često upozoravao još u vrijeme kada je bio na čelu Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu.

    On je napomenuo da u Federaciji BiH /FBiH/ već godinama traje takozvana harmonizacija zemljišnih knjiga i katastra, koja sama po sebi ne bi bila sporna da se sprovodi transparentno, pravično i uz puno poštovanje prava stvarnih vlasnika.

    – Međutim, u praksi se često dešava da u odsustvu vlasnika ili usled nedovoljne informisanosti, imovina koja je decenijama, pa i vekovima pripadala Srbima ili Srpskoj pravoslavnoj crkvi, bude prepisana na državu, kanton ili opštinu – upozorio je Gujon.

    Prema njegovim riječima, posebno je problematično to što se pozivi nosiocima imovinskih prava ne dostavljaju lično, već se objavljuju u službenim glasilima i pojedinim dnevnim novinama, do kojih veliki broj Srba u rasejanju uopšte ne može da dođe.

    Gujon je podsjetio da je u FBiH 1991. godine živjelo više od 540.000 Srba, dok ih je, prema posljednjem zvaničnom popisu iz 2013, ostalo svega 56.000.

    On je nnaveo da je, prema najnovijim procjenama Federalnog zavoda za statistiku i relevantnim analizama, taj broj danas dodatno smanjen i kreće se oko 36.000.

    – Istovremeno, procjenjuje se da oko 400.000 Srba širom svijeta polaže pravo na nepokretnosti u FBiH. U takvim okolnostima, imovina se lako gubi ne zbog pravnog osnova, već usljed administrativnih procedura, neadekvatnog obaveštavanja i objektivne nemogućnosti da raseljeni vlasnici blagovremeno reaguju – ukazao je Gujon.

    Prema njegovim riječima, ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da je u ovom konkretnom slučaju riječ o imovini Srpske pravoslavne crkve, grobljima i kapelama.

    – Dakle, o mjestima dubokog duhovnog, kulturnog i identitetskog značaja. Imovina koja je pripadala Srbima pijre rata, koja je opstala čak i tokom ratnih sukoba, ne sme da se izgubi u miru, pod plaštom administrativnih procesa – rekao je Gujon.

    On je ocijenio da je slučaj u Mostaru jasan signal da ovaj problem i dalje traje i da zahtjeva ozbiljnu pažnju domaćih institucija, ali i međunarodne zajednice.

    – Poštovanje imovinskih i vjerskih prava jedan je od temeljnih evropskih standarda i ne sme biti selektivno. Samo dosljedna primjena prava, jednaka za sve narode i vjerske zajednice, može doprineti istinskom pomirenju i stabilnosti u BiH – poručio je Gujon.

    Opštinski sud u Mostaru upisao je u gruntovnicu da je “država” vlasnik pravoslavnog groblja u mostarskom naselju Vrapčići, čiji je posjednik Srpska pravoslavna crkvena opština.

    Odlukom ovog suda isto je učinjeno i sa kapelom i još jednim pravoslavnim grobljem na drugoj parceli.

  • Zakon kao poluga za rušenje Dejtona

    Nova godina u Bosni i Hercegovini počela je bez iznenađenja – sa starim pokušajima i još starijim ambicijama. Dok sudovi u Mostaru preknjižavaju groblja, kapele i crkvene parcele sa Srpske pravoslavne crkve na apstraktnu „državu“, iz Sarajeva se ponovo vadi iz fioke zakon o takozvanoj državnoj imovini. Sve po već viđenom scenariju: ono što ne piše u Ustavu, pokuša se upisati u zakon, a ono što ne pripada, pokušava se uzeti.

    Ideja je jednostavna, gotovo naivna u svojoj drskosti. Svu imovinu – od šuma i rijeka do puteva, elektroprenosa i grobalja – upisati na nivo BiH, a onda je, po potrebi i političkom raspoloženju, „posuđivati“ ili „poklanjati“ entitetima. Naravno, uz pretpostavku da će Sarajevo biti arbitar dobre volje. Dejton? Ustav? Entitetske nadležnosti? Tek smetnja na putu ka zamišljenoj „funkcionalnoj“ BiH.

    Da stvar bude ozbiljnija, ovakvo rješenje ponovo je formalno upućeno u parlamentarnu proceduru. Već na prvoj sjednici Predstavničkog doma u ovoj godini, poslanici će raspravljati o zakonu koji otvoreno negira ustavni poredak zemlje. Ne o evropskim zakonima, ne o reformama, već o imovini – jer tamo gdje nema saglasnosti, ostaje otimačina.

    Bošnjački politički blok, nesposoban da sa druga dva konstitutivna naroda postigne bilo kakav dogovor, odlučio je da dodatno produbi krizu. Razlike u stranačkim bojama tu ne igraju nikakvu ulogu – apetiti su jedinstveni. Meta je ista kao i ranije: entitetska imovina, preimenovana u „državnu“, iako takav pojam ne postoji ni u jednom relevantnom pravnom aktu.

    Kada se sluša obrazloženje predlagača, postaje jasno da granice više nisu ni misaona kategorija. Na spisak „državne imovine“ spremni su da stave sve – vazdušni prostor, vode, šume, zemljište, biljni i životinjski svijet, radiofrekvencije, spomenike, puteve, energetske i telekomunikacione mreže. Ukratko: sve što postoji i sve što je ikada izgrađeno, bez obzira na to ko je gradio i ko je plaćao.

    Pravnici upozoravaju da ovdje nije riječ o benignom političkom prijedlogu, već o direktnom udaru na ustavni poredak. Ustav BiH ne poznaje pojam državne imovine, niti daje ovlašćenje institucijama BiH da budu titular vlasništva nad teritorijom i resursima. Naprotiv, pitanje imovine riješeno je još prije Dejtona, Ženevskim i Njujorškim principima, a potom precizirano samim mirovnim sporazumom. Granice između entiteta su jasno utvrđene, aneksima omeđene, i pravno neupitne.

    Uprkos tome, sarajevska politička scena uporno pokušava da pravnim nasiljem proizvede novu realnost. I svaki put se čudi kada naiđe na otpor. Iz Republike Srpske poruka je godinama ista i nepromijenjena: imovina je crvena linija. Prelazak te linije ne znači kompromis, već kraj Dejtona, a samim tim i kraj BiH kakva danas postoji.

    Paradoks je u tome što oni koji najglasnije govore o očuvanju države, upravo svojim potezima najviše doprinose njenoj destabilizaciji. Jer država koja se pokušava graditi otimanjem, preknjižavanjem i ignorisanjem Ustava, ne jača – ona se raspakuje.

    Zato je i ovaj pokušaj, ma koliko bučan bio, unaprijed osuđen na neuspjeh. Može donijeti još tenzija, još političke galame i još dublje nepovjerenje, ali ne i željeni rezultat. Osim ako cilj, možda, nikada nije ni bio dogovor – već kriza sama po sebi.

  • Vozači najavljuju blokade: Evropska komisija prati situaciju

    Vozači najavljuju blokade: Evropska komisija prati situaciju

    Bliži se 26. januar, kada su prevoznici iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije najavili blokadu svih teretnih graničnih terminala prema šengenskoj zoni, zbog primjene pravila boravka od 90 dana u okviru 180 dana, koje, kako navode, ozbiljno ugrožava njihovo poslovanje.

    Blokade su planirane za 26. januar u podne, a odnose se na sve teretne granične prelaze prema zemljama Šengena. Povod je novi sistem ulaska i izlaska iz Evropske unije i ograničenje boravka profesionalnih vozača unutar šengenskog prostora.

    Prevoznici upozoravaju da na ovaj problem ukazuju gotovo godinu dana, kako domaćim institucijama, tako i Evropskoj komisiji. Iz Konzorcijuma „Logistika BiH“ poručuju da cilj protesta nije destabilizacija, već hitno pronalaženje sistemskog i održivog rješenja.

    „Poruka je takva da Evropska komisija želi da eliminiše domaće prevoznike iz međunarodnog transporta. Mi očekujemo oko milion tona robe u lancima snabdijevanja. Kolege iz Turske takođe se na neki način pridružuju našem solidarnom pristupu“, rekao je glavni koordinator Konzorcijuma Velibor Peulić.

    Iz Evropske komisije navode da pažljivo prate najavljeni protest i da su u kontaktu sa partnerima sa Zapadnog Balkana. Podsjećaju da državljani zemalja koje nisu članice EU mogu boraviti u Šengenu najviše 90 dana u periodu od 180 dana, dok je za duži boravak potrebna dugoročna viza ili boravišna dozvola.

    Portparol Evropske komisije Markus Lamert pojasnio je da šengenska pravila već predviđaju određenu fleksibilnost. „Ona se odnosi na prekogranične radnike, osobe koje često prelaze granicu na istom prelazu, kao i stanovnike pograničnih područja, koji se ne prijavljuju u EES sistem, već podliježu nasumičnim kontrolama“, rekao je Lamert.

    Dodao je da odluku o tome da li će se sprovoditi nasumične granične kontrole donose države članice na spoljnim granicama, a ne Evropska komisija, te da se pravila nisu mijenjala.

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić izjavio je da ministar komunikacija i transporta Edin Forto nije preduzeo konkretne korake po ovom pitanju. Prevoznicima je dao punu podršku i pozvao ih na blokadu svih graničnih prelaza dok se ne postignu bilateralni sporazumi.

    „Veći može da koristi manjeg, ali do određene granice. Imate situaciju da njima treba 500.000 vozača iz BiH i pokušavaju da nadomjeste taj nedostatak radne snage u EU na nekorektan način“, rekao je Amidžić.

    Apel Evropskoj komisiji uputio je i Upravni odbor Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana, upozoravajući na posljedice politika koje direktno pogađaju kompanije, povećavaju troškove poslovanja i ugrožavaju stabilnost trgovinskih tokova između EU i regiona.

    U saopštenju Spoljnotrgovinske komore BiH navodi se da je zatraženo izuzeće zemalja Zapadnog Balkana kada je riječ o primjeni pravila „90/180 dana“, uz poruku da regionalna privreda mora nastupati jedinstveno kada su u pitanju mjere koje narušavaju ravnopravne tržišne uslove.

    Upravni odbor KIF-a podsjetio je da Evropska unija predstavlja najvažnije izvozno tržište regiona, sa više od tri četvrtine ukupnog izvoza, te da su stabilnost lanaca snabdijevanja i nesmetan protok robe strateški interes i regiona i EU.

    Istaknuto je i da KIF Zapadnog Balkana zastupa interese više od 370.000 kompanija u regionu, te da će nastaviti da djeluje kao most između privrede i institucija, sa ciljem zaštite i unapređenja interesa regionalnih kompanija.

  • Pismo namjere američke kompanije zainteresovane za gasovod južna interkonekcija

    Pismo namjere američke kompanije zainteresovane za gasovod južna interkonekcija

    Federalna Vlada danas je prihvatila informaciju o pismu namjere američke kompanije “AAFS infrastruktura i energetika” i dala podršku da se razmotri mogućnost saradnje na razvoju projekata, uključujući izgradnju “Јužne interkonekcije BiH i Hrvatska”.

    To podrazumijeva i izgradnju gasnih elektrana sa pratećim gasovodima, uključujući dogradnju gasovoda Kladanj-Tuzla i modernizaciju međunarodnih aerodroma.

    Vlada FBiH je na telefonskoj sjednici konstatovala da se realizacija projekta izgradnje gasovoda “Јužna interkonekcija BiH i Hrvatska” može razmatrati u okviru Zakona o koncesijama FBiH, uključujući mogućnost podnošenja samoinicijativne ponude.

    Za ostale infrastrukturne projekte iz pisma namjere, mogu se razmotriti i drugi modeli realizacije koji će zavisiti od dalje analize i važećih zakonskih i regulatornih okvira, saopšteno je iz Vlade FBiH.

    U slučaju podnošenja samoinicijativne ponude ove kompanije, Vlada FBiH će u skladu sa Zakonom o koncesijama FBiH razmotriti mogućnost dodjele koncesije za realizaciju projekta gasovoda “Јužna interkonekcija”.