VRBAS Media

Autor: INFO

  • U SIPA-u stiže desetine novih Sky predmeta

    U SIPA-u stiže desetine novih Sky predmeta

    Za pet godina u predmetima Sky u BiH zaplijenjene višemilionske nekretnine, 90 vozila od kojih su neka vrijedna po 200.000 eura, blokirano šest miliona u kriptovalutama, oduzeta dva sata vrijedna 650.000 evra…

    Oni koji znaju da su se, vjerujući u neprobojnost kriptovane aplikacije, upuštali u kriminalne dogovore, a do sada nisu obuhvaćeni istragama, sigurno s nelagodom i strepnjom prate razvoj događaja i čekaju hoće li se i njihovo ime pojaviti u tom nizu.

    Oduzeta ili blokirana višemilionska imovina

    Prema podacima Tužilaštva BiH ažuriranim u zadnjem tromjesečju prošle godine, u periodu od 2021. do polovine 2025. godine tim tužilaca zaduženih za Sky predmete, u saradnji s policijskim i bezbjednosnim  agencijama u BiH, proveo je oko 32 operacije. Rezultat tih akcija je hapšenje ili pritvor više od 174 osumnjičene osobe širom zemlje.

    U ovim predmetima izrečene su zatvorske kazne u ukupnom trajanju od 29 godina i 10 mjeseci, dok su sporedne novčane kazne dostigle iznos od oko 54.000 KM. Istovremeno je zaplijenjena nezakonito stečena imovina procijenjena na oko 63.000 KM.

    U okviru Sky predmeta oduzeto je čak 1.670 kilograma opojne droge marihuane. Zaplijenjeno je više od 90 vozila, pri čemu je vrijednost nekih procijenjena na više od 200.000 evra, kao i pet skupih ručnih satova vrijednosti oko 100.000 KM, te dva sata čija je vrijednost procijenjena na 615.000 evra.

    Zamrznuta je imovina koja obuhvata više od 37 objekata, stanove, kuće, poslovne prostore, zemljišta i garaže, ukupne višemilionske vrijednosti.

    Zaplijenjena je gotovina, a blokirani su i računi u kriptovalutama u vrijednosti od oko šest miliona KM.

    Posebno zabrinjavaju  podaci Tužilaštva BiH iz posljednjeg tromjesečja prošle godine, prema kojima je od ukupno 30 zaposlenih u policiji i agencijama za provođenje zakona obuhvaćenih istragama, njih devet i optuženo.

    Među optuženima se nalaze i advokati, kao i jedan bivši savjetnik u Ministarstvu bezbjednosti BiH.

    Dalji podaci Tužilaštva pokazuju da se među osumnjičenima nalaze i aktivni policijski službenici, uključujući visoke zvaničnike iz različitih agencija za provođenje zakona, ali i sudija, advokat, te jedan novinar.

    Pravni prelom, u pogledu rasprava o tome jesu li dokazi iz Sky aplikacija validni,  desio se u decembru prošle godine, kada je Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbilo žalbu Radovana Damjanovića i u cijelosti potvrdilo prvostepenu presudu iz jula te godine. Tom presudom Damjanović je osuđen na dvije godine i šest mjeseci zatvora zbog krivičnog djela organizovani kriminal u vezi s neovlaštenim prometom opojnim drogama.

    Na taj način donesena je prva pravosnažna presuda u kojoj je Sud BiH, odlučujući o meritumu, potvrdio zakonitost i prihvatljivost dokaza pribavljenih putem Sky ECC aplikacije.

    U zemlji u kojoj se veliki broj krivičnih djela direktno veže za dokaze iz Sky komunikacije, ova presuda, bez prava na dalju žalbu, praktično ruši svaku argumentaciju onih koji su pokušavali izbjeći odgovornost za krivična djela dogovarana putem skrivene aplikacije, kao i njihovih advokata, koji su godinama osporavali zakonitost ovako pribavljenih dokaza.

  • Bijela kuća: Vitkof i Kušner će učestvovati na trilaterali sa Rusijom i Ukrajinom

    Bijela kuća: Vitkof i Kušner će učestvovati na trilaterali sa Rusijom i Ukrajinom

    Američki izaslanici Stiv Vitkof i DŽared Kušner učestvovaće na trilateralnim pregovorima sa Rusijom i Ukrajinom u Abu Dabiju, izjavila je sinoć portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit.

    Prema njenim riječima, delegacije SAD, Ukrajine i Rusije “do sada nisu bile u stanju da sjednu za pregovarački sto i pokrenu se ka miru”.

    Ona je ocijenila da je izaslanik Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa, “učinio nemoguće mogućim” kad je riječ o postizanju mira na Bliskom istoku i da se zato očekuje da slično bude učinjeno i u slučaju rata u Ukrajini, prenosi Foks njuz.

    Ona je trilateralne sastanke iz januara ove godine nazvala ‘istorijskim’.

    Na razgovorima u januaru američku delegaciju činili su izaslanici Vitkof, Kušner i DŽoš Gruenbaum, kao i vojni sekretar Den Driskol i general Aleksus Grinkevič.

    Ukrajinu su predstavljali šef kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Kirilo Budanov, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Rustem Umerov i načelnik vojnog štaba, general Andrij Hnatov, zajedno sa savjetnicima Sergijem Kislicom i Davidom Arahamijom.

    Ruski tim je predvodio šef ruske vojne obaveštajne službe Igor Kostjukov.

  • Dodik i Čović traže promjene sporazuma, opozicija upozorava na rizike

    Dodik i Čović traže promjene sporazuma, opozicija upozorava na rizike

    Izjave više političkih lidera u proteklim danima, iako dolaze iz različitih političkih tabora i obrazlažu se različitim ciljevima, vode ka istoj temi – preispitivanju postojećeg dejtonskog ustavnog poretka. Takve poruke otvaraju pitanje koliko je realno pokretanje izmjena Dejtonskog sporazuma, ali i kakve bi posljedice takav proces mogao imati po stabilnost u Bosni i Hercegovini.

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, nakon sastanka u Beogradu, ocijenio je da je Dejtonski sporazum faktički urušen. Naveo je da je o tome razgovarao i sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, ističući da je, prema njegovom stavu, Bosna i Hercegovina oslabila zbog, kako tvrdi, ignorisanja prava Republike Srpske. Pravne institucije, dodao je, djeluju kao sredstvo političkog pritiska, zbog čega, kako smatra, Srpska mora da štiti sopstvene interese i stanovništvo.

    U sličnom periodu oglasio se i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, koji je poručio da je došlo vrijeme za otvaranje pitanja Dejtonskog sporazuma. Najavio je razgovore u Briselu i Vašingtonu, s namjerom da obezbijedi podršku za ustavne i izborne promjene, uz poseban fokus na izmjene Izbornog zakona u skladu sa prijedlozima njegove stranke. Iako se te inicijative predstavljaju kao reformske, zajednička poruka je da sadašnji okvir više nije prihvatljiv.

    Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić upozorava da bi takav pristup mogao imati ozbiljne posljedice po Republiku Srpsku i srpski narod u BiH. Kako navodi Srpska info, ona ističe da se malo govori o tome šta bi se dogodilo ako bi se Dejton u potpunosti otvorio. Prema njenim riječima, postoje pitanja koja treba rješavati, poput imovine, stranih sudija u Ustavnom sudu i uloge OHR-a, ali bez dovođenja u pitanje samog sporazuma.

    Trivićeva ocjenjuje da Dejton nije savršen, ali da je obezbijedio institucionalni okvir i nivo samostalnosti Srpske. Smatra i da je neodgovorno olako otvarati temu njegovog ukidanja, te tvrdi da Dodik i Čović po tom pitanju djeluju usklađeno, na štetu interesa Republike Srpske.

    Pravnik Milko Grmuša podsjeća da se rasprave o izmjenama sporazuma vode još od njegovog potpisivanja, ali da do suštinskih promjena nikada nije došlo. Prema njegovom mišljenju, u uslovima globalnih i političkih nestabilnosti mnoge teme jesu otvorene, ali to ne znači da su promjene ostvarive. Naglašava da su sporazum potpisali i domaći akteri, iako pod snažnim pritiscima, te da se ta činjenica često zanemaruje.

    On smatra da bez saglasnosti političkih predstavnika sva tri naroda i šireg društvenog dogovora nije realno očekivati izmjene Ustava BiH. Upozorava da bi jednostrani potezi mogli dovesti do novih tenzija i dugotrajnih sukoba, ističući da je stabilnost moguća jedino kroz kompromis i međusobni dogovor.

    Sličan stav iznosi i šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak. On ocjenjuje da bi rušenje Dejtonskog okvira predstavljalo najnepovoljniji scenario za sve narode u BiH i regionu. Smatra da ideje o gašenju sporazuma nose bezbjednosne rizike i vode u neizvjesnost.

    Crnadak podsjeća da su, prema postojećem uređenju, ključne oblasti poput obrazovanja, zdravstva, policije, penzionog sistema i radnih prava u nadležnosti entiteta, dok se odluke na nivou BiH donose uz saglasnost predstavnika Republike Srpske. Dodaje da sporazum omogućava i posebne veze sa Srbijom, te da je prioritet jačanje institucija i poboljšanje životnog standarda, a ne otvaranje, kako navodi, rizičnih političkih avantura.

  • Helez planira da spiska 810 miliona KM

    Helez planira da spiska 810 miliona KM

    Ministarstvo odbrane BiH, sa Zukanom Helezom na čelu, u ovoj godini planira da potroši skoro 810 miliona maraka, od čega se 490 miliona odnosi na novac poreskih obveznika, dok preostali dio otpada na donacije.

     

    Ministarstvo odbrane najveći je budžetski potrošač od svih institucija na nivou BiH, a u prošloj godini ovaj resor u Savjetu ministara imao je na raspolaganju nešto više od 401 miliona KM.

     

    Iako budžet zajedničkih institucija BiH za 2026. godinu nije usvojen, niti iko od nadležnih o njemu priča u javnosti, Ministarstvo odbrane planira da mu kasa bude uvećana za 90 miliona maraka u odnosu na 2025. godinu, što je vidljivo i iz plana njegovog rada za ovu godinu u koji je “Glas Srpske” imao uvid.

    Ministarstvo odbrane BiH, sa Zukanom Helezom na čelu, u ovoj godini planira da potroši skoro 810 miliona maraka, od čega se 490 miliona odnosi na novac poreskih obveznika, dok preostali dio otpada na donacije.

    Ministarstvo odbrane najveći je budžetski potrošač od svih institucija na nivou BiH, a u prošloj godini ovaj resor u Savjetu ministara imao je na raspolaganju nešto više od 401 miliona KM.

    Iako budžet zajedničkih institucija BiH za 2026. godinu nije usvojen, niti iko od nadležnih o njemu priča u javnosti, Ministarstvo odbrane planira da mu kasa bude uvećana za 90 miliona maraka u odnosu na 2025. godinu, što je vidljivo i iz plana njegovog rada za ovu godinu u koji je “Glas Srpske” imao uvid.

    Kada je riječ o donacijama, najteži projekat je “obezbjeđenje i unapređenje operativnosti helikoptera” koji je težak čak 257,50 miliona maraka.

    – Iz donacija je planirana i nabavka oklopnih vozila teških 22,07 miliona, ali i municije i minsko-eksplozivnih sredstava od 17,78 miliona, dok je za nabavku helikoptera planirano 8,15 miliona maraka iz donatorskih sredstava – stoji u programu rada resora odbrane za 2026.

    Od donacija je planirana i nabavka nove terenske uniforme pripadnicima Oružanih snaga BiH, a za te namjene biće potrošeno, prema zacrtanom planu, 4,64 miliona maraka.

    Stručnjak za bezbjednost Slobodan Župljanin navodi da su već odavno poznati Helezovi apetiti o pitanju krojenja budžeta Ministarstva odbrane.

    – To nije ni realno ni racionalno i ne ide u korist BiH i svih njenih građana. Traži ogromnu svotu novca, kako on kaže, za jačanje odbrambene sposobnosti BiH, a ta zemlja se ni od koga ne može odbraniti ako bi je napao, niti bilo koga može napasti ukoliko bi iz glava u FBiH potekla takva ideja – kazao je “Glasu” Župljanin.

    Naglasio je i da se potrebno okrenuti racionalnijem pristupu, a to je da se Oružane snage BiH zadrže u okviru Ustava i zakona.

    – Sve što se investira i finansira u Oružane snage treba da bude upotrijebljeno u smislu da se obezbijedi logistika za onu misiju koja je i predviđena, a nikakvo pripremanje za rat ili ratnohuškačke prijetnje prema bilo kome u BiH i izvan nje – naveo je Župljanin.

    Dodao je da je to, s druge strane, teško očekivati od nekoga ko je po svojim stavovima poznat kao jedan od “većih jastrebova u BiH i ratnih huškača”.

    – Ali sve to što on radi ide ka ubrzanom nestanku BiH. Jer BiH kakvu Helez želi sasvim sigurno nije održava i niko je neće praviti takvu kakvom je on vidi. Zbog toga je pitanje šta će se sve događati i sa donacijama i koliko će ih uopšte biti, ali i redovnim sredstvima kad budžet bude usvojen i kada budu predviđena sredstva za rad tog resora – poručio je Župljanin.

    Kako je naglasio, “Ministarstvo odbrane je šuplje, te ima mnogo nezakrpljenih rupa”.

    – Ako se samo pogledaju oprema i sredstva za redovnu upotrebu, vidimo da to ne liči ni na šta i da je to bruka i sramota. Sve što Helez radi je sasvim sigurno u funkciji predizborne kampanje partije kojoj pripada, jer su ove godine i izbori. Jasno je da se resursi institucija koriste za sprovođenje kampanje političkih partija – naglasio je Župljanin i zaključio da Oružane snage mogu preživjeti samo ukoliko sve što rade bude rezultat međusobnog dogovora dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

    ARMIJA ZAPOSLENIH

    U Ministarstvu odbrane BiH prema posljednjim dostupnim podacima, koji su navedeni i u planu rada za ovu godinu, ima 272 zaposlenih dok Oružane snage broje 8.519 pripadnika.

    – Ti podaci odnose se na brojno stanje na dan izrade prijedloga godišnjeg programa rada.  Budžetskim zahtjevom za 2026. godinu planirana je popuna u ljudstvu – stoji u programu rada.

  • Vučić poručio blokaderima: Ne želim da se svetim

    Vučić poručio blokaderima: Ne želim da se svetim

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se na svom Instagram nalogu i poslao snažnu poruku.

    “Niti hoću, niti mogu, niti želim da se svetim. Jedino što mogu to je da sanjam još veće snove, da radim još više, da se borim još snažnije i da novim projektima pobeđujemo one koji mrze”, naveo je Vučić.
  • Nastavak projekta turističkih vaučera u Republici Srpskoj

    Nastavak projekta turističkih vaučera u Republici Srpskoj

    Projekat turističkih vaučera u Republici Srpskoj planiran je i u ovoj godini, a u budžetu RS planirano je ukupno dva miliona konvertibilnih maraka za ove namjene.

    U Ministarstvu trgovine i turizma Republike Srpske kažu da će razmotriti mogućnost unaprijeđenja ovog projekta i novih načina plasiranja tursitičkih vaučera.

    Tokom prošle godine je, kako podsjećaju, u dva navrata plasirano 9.330 vaučera za domaće turiste koji su ostavili turističku posjetu u Srpskoj. Nominalni iznos je 100 KM po vaučeru, a isplate pružaocima usluge smještaja se, kako tvrde u Ministarstvu trgovine, obavljaju kontinuirano i u skladu sa dostupnim budžetskim sredstvima.

    U projektu je tokom prošle godine učestvovao 61 objekat za smještaj i šest turističkih agencija, a kao i u prethodnim ciklusima, najviše ih je iskorišćeno u banjskim i velnes centrima u Republici Srpskoj, te turističkim centrima Banjoj Luci, Trebinju i Jahorini.

    “Kada je riječ o ostvarenom broju noćenja, statistički pokazatelji upućuju na to da je zahvaljujući upravo ovom projektu broj noćenja domaćih turista značajno povećan”, tvrde u Ministarstvu trgovine i turizma.

    Tako je u junu 2025. godine ostvareno ukupno 47.546 noćenja, te je došlo do povećanja noćenja od 22,7 odsto u odnosu na isti mjesec godinu prije. U septembru je ostvareno 39.926 noćenja i došlo je do povećanja od 14,7 odsto u odnosu na deveti mjesec 2024.

    Kako dodaju, povećanje noćenja u oktobru je iznosilo 22,4 odsto, a u novembru 23,3 odsto.

    “Ovi podaci govore da je projekat plasiranja turističkih vaučera uspješno realizovan, te da smo na ovaj način povećali broj dolazaka i noćenja domaćih turista, kao i domaću potrošnju što je i bio krajnji cilj projekta”, navode u Ministarstvu.

  • Lidl priprema otvaranje i formira tim zaposlenih

    Lidl priprema otvaranje i formira tim zaposlenih

    Njemački trgovački lanac Lidl privodi kraju izgradnju prvog prodajnog objekta u Banjaluci, koji se gradi u naselju Petrićevac. Radovi su u završnoj fazi, a objekat je gotovo u potpunosti izgrađen.

    Paralelno sa završetkom gradnje, kompanija sprovodi i aktivnosti na formiranju tima zaposlenih. Prema informacijama sa terena, već se obavljaju razgovori sa kandidatima za rukovodeće pozicije, dok će oni koji prođu selekciju biti upućeni na obuku.

    Na informativnoj tabli uz gradilište navedeno je da je početak radova zabilježen 12. avgusta 2025. godine, dok je završetak planiran do 15. maja 2026. godine. Kao investitor je označena firma Lidl BH, dok je za izvođenje radova zadužena banjalučka kompanija Delta MD. Građevinsku dozvolu izdala je Gradska uprava Banjaluka.

    Prodajni objekat se podiže na parceli koja je u vlasništvu katoličkog samostana Petrićevac. Osim ove lokacije, u planu je izgradnja dodatnih marketa i u drugim dijelovima grada, uključujući Lazarevo i Adu.

    Prema ranijim najavama, Lidl namjerava da do kraja 2026. godine otvori sve planirane objekte širom Bosne i Hercegovine. U Banjaluci je predviđeno otvaranje ukupno šest prodajnih centara, dok su u Republici Srpskoj planirane i lokacije u Laktašima, Gradišci, Prnjavoru, Doboju, Zvorniku, Bijeljini i Trebinju.

  • Tramp poziva na druge prioritete

    Tramp poziva na druge prioritete

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ocijenio je da je vrijeme da se zemlja okrene drugim pitanjima, nakon što je Ministarstvo pravde krajem prošle sedmice objavilo još gotovo tri miliona dokumenata u vezi sa slučajem Džefrija Epstajna.

    Obraćajući se novinarima u Ovalnom kabinetu, Tramp je rekao da nije čitao novoobjavljene spise, koji obuhvataju hiljade fotografija Epstajnove imovine, elektronsku prepisku, evidenciju letova, kao i prijave dostavljene Saveznom istražnom birou putem Nacionalnog centra za prijavu prijetnji.

    U tim dokumentima pominju se brojni visoki zvaničnici, među kojima su i Tramp, bivši predsjednik Bil Klinton, preduzetnik Ilon Mask i ministar trgovine Hauard Latnik, ali niko od njih nije optužen za krivična djela.

    „Mislim da je sada vrijeme da se zemlja možda posveti nečem drugom, poput zdravstvene zaštite. Nečemu do čega je ljudima stalo“, rekao je Tramp novinarima.

    On je umanjio značaj činjenice da se u spisima pojavljuju imena Maska i Latnika, navodeći da je uvjeren da s njima nema ništa sporno.

    Istovremeno je ponovio tvrdnje da ga posljednji paket dokumenata oslobađa svake odgovornosti, ističući da je protiv njega vođena zavjera u kojoj su, kako je naveo, učestvovali Epstajn i drugi ljudi.

    Tramp je ponovo pozvao javnost da se usredsredi na teme poput zdravstvene zaštite, za koje tvrdi da su građanima važnije od ovog slučaja.

    Slučaj Epstajnovih dokumenata prati Trampa tokom cijelog njegovog drugog predsjedničkog mandata, a predstavnici i demokrata i republikanaca kritikovali su administraciju zbog načina na koji je vođena istraga o Epstajnu i njegovoj saradnici Gislejn Maksvel.

    Ministarstvo pravde je u početku odbijalo zahtjeve da se dokumenta objave, ali je u novembru, nakon promjene stava, predsjednik pozvao republikance da podrže zakon o objavljivanju tih spisa, poznat kao Zakon o javnosti Epstajnovih dokumenata, koji je potom i potpisao.

  • Tramp želi rijetke minerale

    Tramp želi rijetke minerale

    Američki interesi za bakar, litijum i rijetke metale u Pakistanu sudaraju se s rastućom pobunom u pograničnim oblastima, gdje džihadisti koriste oružje ostavljeno nakon povlačenja SAD iz Avganistana.

    U Pakistanu je prošle godine iz jednog rudnika iskopano 22.000 tona bakra, u vrijednosti od stotina miliona dolara. Vlasti tvrde da u zemlji ima još mnogo toga za iskopavanje, a interesovanje je pokazao i američki predsjednik Donald Trump (Tramp).

    Riječ je o rudniku bakra Muhammad Khel, smještenom u planinama Hindu Kuša, svega petnaestak kilometara od granice s Avganistanom. Iskopani bakar je potom izvezen u Kinu, zemlju s gotovo nezasitnom potrebom za metalima i mineralima.

    Vašington odobrio milijardu dolara
    Šta je dovelo do neočekivanog zbližavanja

    U susjednoj pakistanskoj pokrajini nalazi se još jedan rudnik bakra za koji Pakistan tvrdi da može dati gotovo deset puta veći prinos – količinu koja bi činila petinu ukupne godišnje potrošnje bakra u SAD-u. Taj potencijal bio je dovoljno primamljiv da je Vašington već odobrio više od milijardu dolara kako bi se eksploatacija pokrenula.

    Pakistan tvrdi da se ispod njegovog tla krije čak osam biliona dolara u bakru, litijumu, kobaltu, zlatu, antimonom i drugim strateški važnim mineralima. Upravo ta tvrdnja postala je osnova za neočekivano zbližavanje s predsjednikom Trumpom, koji je nabavku kritičnih minerala stavio u samo središte američke spoljne politike.

    Blago u nemirnim pograničnim oblastima
    Ekskluzivna posjeta nekim od najopasnijih dijelova Pakistana

    Problem je, međutim, u tome što se to bogatstvo nalazi u oblastima koje decenijama potresaju džihadističke pobune, a koje su postale još nestabilnije nakon haotičnog povlačenja SAD iz Avganistana 2021. godine. Tada je, prema procjenama, iza sebe ostavljena ogromna količina savremenog oružja.

    Tokom ekskluzivne posjete nekim od najopasnijih dijelova Pakistana, ekipi CNN-a pokazane su stotine komada američkog oružja – automatske puške, mitraljezi i snajperi – zaplijenjeni od nove generacije pobunjenika.

    Nedaleko od rudnika Muhammad Khel, u blizini grada Wana, pakistanski vojni oficir je pred novinarima izložio tri puške M-16 i krvavu maramu zaplijenjene nakon samoubilačkog napada pakistanskih talibana na vojnu školu. Na marami su, na urduu i engleskom, bili ispisani slogani o spremnosti na mučeništvo, dok je na puškama jasno stajao natpis:

    „Vlasništvo Vlade SAD. Proizvedeno u Kolumbiji, Južna Karolina.“

    Kina drži monopol, SAD pokušavaju da ga razbiju
    Jedno od najjačih oruđa Pekinga u trgovinskom sukobu

    Više od 90 odsto svjetske proizvodnje prerađenih rijetkih zemnih metala, koji se koriste u svemu – od pametnih telefona do električnih vozila – pod kontrolom je Kine. Taj gotovo potpuni monopol postao je jedno od najjačih oruđa Pekinga u trgovinskom sukobu sa SAD-om.

    Trump je zato pokušao da osigura američki pristup tim resursima, potpisujući sporazume s Australijom, Kambodžom i Tajlandom, uz obećanje da će SAD imati „više minerala nego što će znati šta s njima“.

    U tom kontekstu, pakistanski premijer Shehbaz Sharif i načelnik vojske Asim Munir ponijeli su neobičan „rekvizit“ prilikom zajedničke posjete Bijeloj kući – sanduk s uzorcima rijetkih metala iz Pakistana. Trump je bio vidno impresioniran, a mjesec dana kasnije javno je pohvalio Munira, nazvavši ga „svojim omiljenim feldmaršalom“.

    Američko oružje u rukama pobunjenika
    Ljekari potvrđuju da se priroda povreda promijenila

    U bolnici u Pešavaru, desetine ranjenih vojnika leže na odjeljenju za teško povrijeđene. Među njima je i 30-godišnji Allah Uddin, kojem su obje noge amputirane nakon zasjede pakistanskih talibana.

    „Ono što me najviše pogodilo bilo je koliko su njihova oružja bila dobra“, rekao je tiho za CNN.

    „Ne znam odakle su, ali su bila drugačija – i bolja.“

    Ljekari potvrđuju da se priroda povreda promijenila. Umjesto rana od improvizovanih eksplozivnih naprava, sada se sve češće susreću s snajperskim hicima dugog dometa, a napadi se dešavaju noću jer pobunjenici posjeduju uređaje za noćno osmatranje.

    Prema podacima pakistanske vojske, više od 1.200 ljudi, uključujući civile i pripadnike bezbjednosnih snaga, ubijeno je u napadima militanata tokom 2025. godine – dvostruko više nego 2021.

    Avganistan – najveća pijaca oružja na svijetu
    Mjesto gdje idete ako želite da naoružate teroriste

    Nakon povlačenja SAD-a iz Avganistana ostavljeno je oko 300.000 komada lakog naoružanja, uz ogromne količine druge vojne opreme – od bacača raketa do sistema za noćno osmatranje, potvrdio je John Sopko, bivši specijalni američki inspektor za obnovu Avganistana.

    „Avganistan je danas najveća pijaca oružja na svijetu“, rekao je Sopko.

    „Ako želite da naoružate terorističku ili pobunjeničku grupu – to je mjesto na koje idete.“

    Bitka za minerale tek počinje
    Krvava cijena strategije već plaćena

    Dok SAD pokušavaju da obezbijede pristup ključnim mineralima, Pakistan se suočava s krvavom realnošću na terenu. Vlasti tvrde da nemaju izbora osim da vojno osiguraju rudnike i infrastrukturu.

    „Riješićemo to“, poručio je portparol pakistanske vojske za CNN.

    „Nemamo drugu opciju.“

    Za vojnike poput Allaha Uddina, cijena te strategije već je plaćena.

    „Pucao sam, ali nisam mogao da ih dohvatim“, rekao je, gledajući u prazno.

    „Bijesan sam. Pogledajte u kakvom sam stanju.“

  • Cvijanović u Vašingtonu razgovarala sa kongresmenima o saradnji i izazovima u BiH

    Cvijanović u Vašingtonu razgovarala sa kongresmenima o saradnji i izazovima u BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović sastala se u Vašingtonu sa članicom Predstavničkog doma američkog Kongresa iz Demokratske stranke Ejpril Lin Meklejn Delani i sa kongresmenom iz Republikanske stranke Petom Herigenom, a razgovori su bili posvećeni unapređenju ekonomske saradnje i aktuelnim političkim pitanjima u BiH i regionu.

    Cvijanović je navela da je sa Delani razgovarala o jačanju ekonomskih veza i aktuelnim političkim temama. „Veoma dobar i produktivan razgovor sa članicom Predstavničkog doma američkog Kongresa iz Demokratske stranke Ejpril Lin Meklejn Delani o unapređenju ekonomske saradnje i aktuelnim političkim temama u BiH i regiji“, objavila je na mreži Iks.

    Tokom odvojenog sastanka sa republikanskim kongresmenom Petom Herigenom, fokus je bio na bezbjednosnim i političkim izazovima sa kojima se suočavaju BiH i region. Kako je istakla, susret je iskorišćen za razmjenu informacija o trenutnoj situaciji i mogućim rješenjima.

    „Bila je ovo prilika da sagovornika informišem o ključnim izazovima u BiH i regiji, kao i o modalitetima za njihovo prevazilaženje“, poručila je Cvijanović.

    Sastanci u Vašingtonu dio su aktivnosti usmjerenih na jačanje političke komunikacije i saradnje sa predstavnicima američkog Kongresa.