VRBAS Media

Autor: INFO

  • Gujon: Pitanje oduzimanja srpske imovine traži ozbiljnu pažnju međunarodne zajednice

    Gujon: Pitanje oduzimanja srpske imovine traži ozbiljnu pažnju međunarodne zajednice

    Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon upozorio je da slučaj upisa dva pravoslavna groblja, kapele i druge imovine Srpske pravoslavne crkve u Mostaru kao vlasništva nekakve države BiH, zahtijeva ozbiljnu pažnju domaćih institucija, ali i međunarodne zajednice, budući da je poštovanje imovinskih i vjerskih prava jedan od osnovnih evropskih standarda.

    – To je ozbiljan razlog za zabrinutost, ali, nažalost, nije izolovan incident – rekao je Srni Gujon.

    Gujon je ukazao da je riječ o nastavku jednog procesa na koji je često upozoravao još u vrijeme kada je bio na čelu Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu.

    On je napomenuo da u Federaciji BiH /FBiH/ već godinama traje takozvana harmonizacija zemljišnih knjiga i katastra, koja sama po sebi ne bi bila sporna da se sprovodi transparentno, pravično i uz puno poštovanje prava stvarnih vlasnika.

    – Međutim, u praksi se često dešava da u odsustvu vlasnika ili usled nedovoljne informisanosti, imovina koja je decenijama, pa i vekovima pripadala Srbima ili Srpskoj pravoslavnoj crkvi, bude prepisana na državu, kanton ili opštinu – upozorio je Gujon.

    Prema njegovim riječima, posebno je problematično to što se pozivi nosiocima imovinskih prava ne dostavljaju lično, već se objavljuju u službenim glasilima i pojedinim dnevnim novinama, do kojih veliki broj Srba u rasejanju uopšte ne može da dođe.

    Gujon je podsjetio da je u FBiH 1991. godine živjelo više od 540.000 Srba, dok ih je, prema posljednjem zvaničnom popisu iz 2013, ostalo svega 56.000.

    On je nnaveo da je, prema najnovijim procjenama Federalnog zavoda za statistiku i relevantnim analizama, taj broj danas dodatno smanjen i kreće se oko 36.000.

    – Istovremeno, procjenjuje se da oko 400.000 Srba širom svijeta polaže pravo na nepokretnosti u FBiH. U takvim okolnostima, imovina se lako gubi ne zbog pravnog osnova, već usljed administrativnih procedura, neadekvatnog obaveštavanja i objektivne nemogućnosti da raseljeni vlasnici blagovremeno reaguju – ukazao je Gujon.

    Prema njegovim riječima, ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da je u ovom konkretnom slučaju riječ o imovini Srpske pravoslavne crkve, grobljima i kapelama.

    – Dakle, o mjestima dubokog duhovnog, kulturnog i identitetskog značaja. Imovina koja je pripadala Srbima pijre rata, koja je opstala čak i tokom ratnih sukoba, ne sme da se izgubi u miru, pod plaštom administrativnih procesa – rekao je Gujon.

    On je ocijenio da je slučaj u Mostaru jasan signal da ovaj problem i dalje traje i da zahtjeva ozbiljnu pažnju domaćih institucija, ali i međunarodne zajednice.

    – Poštovanje imovinskih i vjerskih prava jedan je od temeljnih evropskih standarda i ne sme biti selektivno. Samo dosljedna primjena prava, jednaka za sve narode i vjerske zajednice, može doprineti istinskom pomirenju i stabilnosti u BiH – poručio je Gujon.

    Opštinski sud u Mostaru upisao je u gruntovnicu da je “država” vlasnik pravoslavnog groblja u mostarskom naselju Vrapčići, čiji je posjednik Srpska pravoslavna crkvena opština.

    Odlukom ovog suda isto je učinjeno i sa kapelom i još jednim pravoslavnim grobljem na drugoj parceli.

  • Zakon kao poluga za rušenje Dejtona

    Nova godina u Bosni i Hercegovini počela je bez iznenađenja – sa starim pokušajima i još starijim ambicijama. Dok sudovi u Mostaru preknjižavaju groblja, kapele i crkvene parcele sa Srpske pravoslavne crkve na apstraktnu „državu“, iz Sarajeva se ponovo vadi iz fioke zakon o takozvanoj državnoj imovini. Sve po već viđenom scenariju: ono što ne piše u Ustavu, pokuša se upisati u zakon, a ono što ne pripada, pokušava se uzeti.

    Ideja je jednostavna, gotovo naivna u svojoj drskosti. Svu imovinu – od šuma i rijeka do puteva, elektroprenosa i grobalja – upisati na nivo BiH, a onda je, po potrebi i političkom raspoloženju, „posuđivati“ ili „poklanjati“ entitetima. Naravno, uz pretpostavku da će Sarajevo biti arbitar dobre volje. Dejton? Ustav? Entitetske nadležnosti? Tek smetnja na putu ka zamišljenoj „funkcionalnoj“ BiH.

    Da stvar bude ozbiljnija, ovakvo rješenje ponovo je formalno upućeno u parlamentarnu proceduru. Već na prvoj sjednici Predstavničkog doma u ovoj godini, poslanici će raspravljati o zakonu koji otvoreno negira ustavni poredak zemlje. Ne o evropskim zakonima, ne o reformama, već o imovini – jer tamo gdje nema saglasnosti, ostaje otimačina.

    Bošnjački politički blok, nesposoban da sa druga dva konstitutivna naroda postigne bilo kakav dogovor, odlučio je da dodatno produbi krizu. Razlike u stranačkim bojama tu ne igraju nikakvu ulogu – apetiti su jedinstveni. Meta je ista kao i ranije: entitetska imovina, preimenovana u „državnu“, iako takav pojam ne postoji ni u jednom relevantnom pravnom aktu.

    Kada se sluša obrazloženje predlagača, postaje jasno da granice više nisu ni misaona kategorija. Na spisak „državne imovine“ spremni su da stave sve – vazdušni prostor, vode, šume, zemljište, biljni i životinjski svijet, radiofrekvencije, spomenike, puteve, energetske i telekomunikacione mreže. Ukratko: sve što postoji i sve što je ikada izgrađeno, bez obzira na to ko je gradio i ko je plaćao.

    Pravnici upozoravaju da ovdje nije riječ o benignom političkom prijedlogu, već o direktnom udaru na ustavni poredak. Ustav BiH ne poznaje pojam državne imovine, niti daje ovlašćenje institucijama BiH da budu titular vlasništva nad teritorijom i resursima. Naprotiv, pitanje imovine riješeno je još prije Dejtona, Ženevskim i Njujorškim principima, a potom precizirano samim mirovnim sporazumom. Granice između entiteta su jasno utvrđene, aneksima omeđene, i pravno neupitne.

    Uprkos tome, sarajevska politička scena uporno pokušava da pravnim nasiljem proizvede novu realnost. I svaki put se čudi kada naiđe na otpor. Iz Republike Srpske poruka je godinama ista i nepromijenjena: imovina je crvena linija. Prelazak te linije ne znači kompromis, već kraj Dejtona, a samim tim i kraj BiH kakva danas postoji.

    Paradoks je u tome što oni koji najglasnije govore o očuvanju države, upravo svojim potezima najviše doprinose njenoj destabilizaciji. Jer država koja se pokušava graditi otimanjem, preknjižavanjem i ignorisanjem Ustava, ne jača – ona se raspakuje.

    Zato je i ovaj pokušaj, ma koliko bučan bio, unaprijed osuđen na neuspjeh. Može donijeti još tenzija, još političke galame i još dublje nepovjerenje, ali ne i željeni rezultat. Osim ako cilj, možda, nikada nije ni bio dogovor – već kriza sama po sebi.

  • Vozači najavljuju blokade: Evropska komisija prati situaciju

    Vozači najavljuju blokade: Evropska komisija prati situaciju

    Bliži se 26. januar, kada su prevoznici iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije najavili blokadu svih teretnih graničnih terminala prema šengenskoj zoni, zbog primjene pravila boravka od 90 dana u okviru 180 dana, koje, kako navode, ozbiljno ugrožava njihovo poslovanje.

    Blokade su planirane za 26. januar u podne, a odnose se na sve teretne granične prelaze prema zemljama Šengena. Povod je novi sistem ulaska i izlaska iz Evropske unije i ograničenje boravka profesionalnih vozača unutar šengenskog prostora.

    Prevoznici upozoravaju da na ovaj problem ukazuju gotovo godinu dana, kako domaćim institucijama, tako i Evropskoj komisiji. Iz Konzorcijuma „Logistika BiH“ poručuju da cilj protesta nije destabilizacija, već hitno pronalaženje sistemskog i održivog rješenja.

    „Poruka je takva da Evropska komisija želi da eliminiše domaće prevoznike iz međunarodnog transporta. Mi očekujemo oko milion tona robe u lancima snabdijevanja. Kolege iz Turske takođe se na neki način pridružuju našem solidarnom pristupu“, rekao je glavni koordinator Konzorcijuma Velibor Peulić.

    Iz Evropske komisije navode da pažljivo prate najavljeni protest i da su u kontaktu sa partnerima sa Zapadnog Balkana. Podsjećaju da državljani zemalja koje nisu članice EU mogu boraviti u Šengenu najviše 90 dana u periodu od 180 dana, dok je za duži boravak potrebna dugoročna viza ili boravišna dozvola.

    Portparol Evropske komisije Markus Lamert pojasnio je da šengenska pravila već predviđaju određenu fleksibilnost. „Ona se odnosi na prekogranične radnike, osobe koje često prelaze granicu na istom prelazu, kao i stanovnike pograničnih područja, koji se ne prijavljuju u EES sistem, već podliježu nasumičnim kontrolama“, rekao je Lamert.

    Dodao je da odluku o tome da li će se sprovoditi nasumične granične kontrole donose države članice na spoljnim granicama, a ne Evropska komisija, te da se pravila nisu mijenjala.

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić izjavio je da ministar komunikacija i transporta Edin Forto nije preduzeo konkretne korake po ovom pitanju. Prevoznicima je dao punu podršku i pozvao ih na blokadu svih graničnih prelaza dok se ne postignu bilateralni sporazumi.

    „Veći može da koristi manjeg, ali do određene granice. Imate situaciju da njima treba 500.000 vozača iz BiH i pokušavaju da nadomjeste taj nedostatak radne snage u EU na nekorektan način“, rekao je Amidžić.

    Apel Evropskoj komisiji uputio je i Upravni odbor Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana, upozoravajući na posljedice politika koje direktno pogađaju kompanije, povećavaju troškove poslovanja i ugrožavaju stabilnost trgovinskih tokova između EU i regiona.

    U saopštenju Spoljnotrgovinske komore BiH navodi se da je zatraženo izuzeće zemalja Zapadnog Balkana kada je riječ o primjeni pravila „90/180 dana“, uz poruku da regionalna privreda mora nastupati jedinstveno kada su u pitanju mjere koje narušavaju ravnopravne tržišne uslove.

    Upravni odbor KIF-a podsjetio je da Evropska unija predstavlja najvažnije izvozno tržište regiona, sa više od tri četvrtine ukupnog izvoza, te da su stabilnost lanaca snabdijevanja i nesmetan protok robe strateški interes i regiona i EU.

    Istaknuto je i da KIF Zapadnog Balkana zastupa interese više od 370.000 kompanija u regionu, te da će nastaviti da djeluje kao most između privrede i institucija, sa ciljem zaštite i unapređenja interesa regionalnih kompanija.

  • Pismo namjere američke kompanije zainteresovane za gasovod južna interkonekcija

    Pismo namjere američke kompanije zainteresovane za gasovod južna interkonekcija

    Federalna Vlada danas je prihvatila informaciju o pismu namjere američke kompanije “AAFS infrastruktura i energetika” i dala podršku da se razmotri mogućnost saradnje na razvoju projekata, uključujući izgradnju “Јužne interkonekcije BiH i Hrvatska”.

    To podrazumijeva i izgradnju gasnih elektrana sa pratećim gasovodima, uključujući dogradnju gasovoda Kladanj-Tuzla i modernizaciju međunarodnih aerodroma.

    Vlada FBiH je na telefonskoj sjednici konstatovala da se realizacija projekta izgradnje gasovoda “Јužna interkonekcija BiH i Hrvatska” može razmatrati u okviru Zakona o koncesijama FBiH, uključujući mogućnost podnošenja samoinicijativne ponude.

    Za ostale infrastrukturne projekte iz pisma namjere, mogu se razmotriti i drugi modeli realizacije koji će zavisiti od dalje analize i važećih zakonskih i regulatornih okvira, saopšteno je iz Vlade FBiH.

    U slučaju podnošenja samoinicijativne ponude ove kompanije, Vlada FBiH će u skladu sa Zakonom o koncesijama FBiH razmotriti mogućnost dodjele koncesije za realizaciju projekta gasovoda “Јužna interkonekcija”.

  • Frederiksen: Od SAD dobijamo neprihvatljive prijetnje prema Grenlandu; Najgore možda tek dolazi

    Frederiksen: Od SAD dobijamo neprihvatljive prijetnje prema Grenlandu; Najgore možda tek dolazi

    Ono što trenutno doživljavamo sa američke strane su neprihvatljive prijetnje prema Grenlandu i danskom Komonveltu, izjavila je danas danska premijerka Mete Frederiksen, prenosi danski Јavni servis.

    – Nisam naivna. Mislim da je to pogrešno. I to mijenja, nažalost, uslove igre koji su postojali već mnogo godina – rekla je Frederiksen.

    Ona je postavila pitanje da li Danska treba da Sjedinjene Američke Države i dalje opisuje kao svog najbližeg saveznika.

    – Mogu reći da mi sa danske i evropske strane nemamo drugu želju osim da održimo našu veoma jaku transatlantsku saradnju, saradnju sa NATO-om. To je ono što je osiguralo našu slobodu, mir i stabilnost – rekla je ona.

    Ranije danas Frederiksen je rekla da Danska ne može da pregovara o sopstvenom suverenitetu, identitetu i demokratiji.

    – Ovo je pitanje svjetskog poretka. Najgore možda tek dolazi – rekla je ona.

    Ona je ocijenila da je Danska trenutno u “mračnom poglavlju”.

    – Ako neko započne trgovinski rat sa Evropom, naravno da ćemo odgovoriti. Niko u Evropi to ne želi da uradi ali to bi bilo ispravno. Do 1. februara radimo na tome da to spriječimo – rekla je Frederiksen, aludirajući na prijetnju američkog predsjednika Donalda Trampa da će uvesti carine zemljama koje se protive tome da Sjedinjene Američke Države preuzmu kontrolu nad Grenlandom.

    Ona je upozorila da bi trgovinski rat doveo da smanjenja broja radnih mjesta u SAD, kao i u EU.

    – Koliko god morali da upozoravamo na to, moramo se pripremiti i za to – rekla je ona.

    Istakla je da Danska smatra SAD svojim “najbližim saveznikom”, rekavši da Konephagen nikada nije tražio sukob, već saradnju.

    Frederiksen nije doputovala na Svjetski ekonomski forum u Davosu, usljed tenzija sa SAD oko namjere Trampa da Vašington preuzme kontrolu nad Grenlandom.

  • Šljivić: Porodica nije predmet političkih kalkulacija

    Šljivić: Porodica nije predmet političkih kalkulacija

    Nikolina Šljivić, poslanik Ujedinjene Srpske u Narodnoj skupštini Republike Srpske, oštro je reagovala povodom pisanja internet portala Srpskainfo, koji je, kako navodi, na veoma maliciozan način izvještavao o njenom izostanku sa glasanja na 30. posebnoj sjednici parlamenta.

    Ona je istakla da je uvredljivo i krajnje neprimjereno insinuirati da bi zdravstveno stanje njenog djeteta koristila kao izgovor za, kako se navodi, politički motivisanu odluku.

     

    Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

     

    Објава коју дели 💫Nikolina Šljivić💫 (@nikolina_sljivic)

    „Korištenje formulacija poput ‘navodno bolesno dijete’, pozivanje na anonimne izvore i relativizovanje roditeljske potrebe da bude uz bolesno dijete jasno ukazuju na namjeru da se porodicni razlog prikaže kao sumnjiv i politički problematičan, čime se svjesno prelazi granica profesionalnog i odgovornog novinarstva“, rekla je Šljivićeva.

    Ona je dodala da svako ko je roditelj zna koliko je važno biti uz svoje dijete kada je bolesno i da su u takvim situacijama svaka minuta i svaki trenutak dragocjeni. „Reći da to vrijeme ‘ne bi bitno promijenilo situaciju’ može samo neko ko ili nije roditelj ili neko ko je krajnje drzak i potpuno odvojen od razumijevanja roditeljske brige i odgovornosti. Zdravlje mog djeteta uvijek će biti iznad svake političke sjednice i bilo kakvih političkih kalkulacija“, poručila je Šljivićeva.

  • Da li je pjesnički blok na obilježavanju Dana RS halucinacija AI-ja?

    Da li je pjesnički blok na obilježavanju Dana RS halucinacija AI-ja?

    Zavedeni postprazničnom depresijom, u redakciji Naratoriuma tradicionalno smo pogledali reprizu svečane akademije povodom 9. januara, Dana Republike Srpske, kao što drugi ljudi gledaju Novogodišnji koncert Bečke filharmonije. Sve je slutilo na još jednu dosadnjikavu priredbu sa redom recitacija, redom muzičko-scenskih nastupa i redom političkih obraćanja, prepletenih mamurnom čangrizavošću retorike.

    Neki mediji su u osvrtu na događaj zapazili da je ovogodišnja proslava neobično skromna i tiha, te da su, u promijenjenim geopolitičkim konstelacijama, bombastične izjave stišane, bar u poređenju s proslavama prethodnih godina. Umjesto poruka koje bi danima punile medijske stupce, organizacijski odbor ceremonijala odlučio se za univerzalističko pozivanje na nacionalnu tradiciju i kulturu. Naravno, žongliranje simbolima nije moglo proći bez pokojeg nadahnutog citata iz bogate riznice srpske književnosti, koji su se smjenjivali na ekranu iza učesnika.

    Moto svečane akademije bio je „Živjeće ognjište“, pa je nepoznati scenarista manifestacije imao zadatak da sumornu atmosferu podgrije plamenom rodoljubivog mudroslovlja. Sve je slutilo na već oprobanu formulu po kojoj se režiraju ovakve svetkovine i dok smo već pomalo tonuli u san, slušajući blagoglagoljenje patrijarha Porfirija, prenuo nas je citat oca nacije:

    Čovek ne može pobeći od onog što mu je u korenu. Zemlja je jedina istina koju niko ne može poreći, jer nas ona drži i kad mi nju zaboravimo.

    Autor „Korena“ zvučao je malo čudno, ali prilično autentično. Sve ključne riječi su bile tu: čovek, koren, zemlja, istina. Pošto nismo pretjerano upućeni u Ćosićev opus, imali smo pravo biti zavedeni. Potpuno nas je razbudio tek sljedeći citat. Opet „čovjek“, opet „zemlja“, a varijacija je nastala kod predaka. Da parafraziramo Derviša Sušića, „sjede Dobrica, ustade Meša“:

    Čovjek se utvrđuje u zemlji kojom hoda, u mirisima koje udiše, u precima koji u njemu žive.

    Malo sumnjivo, ali ko se usuđuje reći da poznaje baš svaku Selimovićevu univerzaliju sa boomerskih feedova. Nakratko smo pospremili sumnje, željno iščekujući idući citat.

    Glitchy Mesha/ Obrada: Naratorium
    No kada je glas naratora zagrmio stihove „Vaska Pope“, zažmurili smo „na jedno oko“, zavirili „u sebe u svaki ugao“, pogledali „da nema eksera da nema lopova / Da nema kukavičjih jaja“. Kad ono fakat kukavičje jaje:

    „Vrati se u svoj koren, tamo gde vatra spava pod korom. Budi cvet koji ne strahuje od mraza, jer te greje sunce koje su tvoji stari u zemlju zakopali.“

    Još jedna popazjanija? Još jedna provjera ključnih riječi: koren, vatra, kora. Zbirka „Kora“ doista postoji. Cvet, mraz, sunce, stari, zemlja. „Uspravna zemlja“, možda? Davno je bio ispit iz Srpske književnosti druge polovine XX vijeka. Ni Google nije ništa mudriji. Ostali smo zbunjeni dok je priredba odmicala dalje, recitacijom „Tebi Republiko“.

    Potom nam se na uši obrušio deseterac, naizgled poznat, ali je već u sljedećem stihu ispao iz vinkla:

    „Klica iznikne, đe joj je mjesto, tu vatra gori, đe je drvo suvo. Sve se u prirodi drži svojim žarom, a čovjek svojim imenom i krsnom svijećom.“

    Ova salata od riječi pripisana je Petru Petroviću Njegošu, a potom je uslijedio ćopavi Ćopić, zabašuren u sumnjivu formulu „nije samo…, to je…“. Prvi put se javlja lajtmotiv cjelokupnog slavlja – ognjište:

    „Naše ognjište nije samo vatra na kojoj se peče hljeb, to je svjetionik koji pokazuje put putniku namjerniku i čuva stražu nad našim snovima.“

    Naredni citat pripisan je Dobrici Eriću: “Svaka je kuća cvetna kruna na glavi brda. Ognjište je srce tog cveta a mi smo latice što se oko njega greju.“

    Sa sumnjivim nedostatkom zareza i mašte, pojavio se i „Miloš Crnjanski“, savršeno isprazno odgovarajući na zadatu temu:“Ima jedna biljka koja raste samo tamo gde je čovek nekad plakao od sreće… Ona cveta na pepelu starih ognjišta i nikad ne vene.“

    „Jovan Dučić“ nije mogao bez kamena (I kad nas ne bude, ostaće svetlost na kamenu. Vetar će razneti iskru koja ne prži, nego budi usnule cvetove u proleće), a omiljeni pjesnik svake recitatorske sekcije, „Mika Antić“, na svečanosti se predstavio lekcijom iz osnova botanike: „Svi pamtimo početak, ali samo retki razumeju da je kraj svake biljke zapravo novi početak sakriven u malom zrnu semena koje čeka svoju zemlju.“

    Stihovi napisani „Nogom“ su zaključili poetsko-patriotski blok prije izlaska na scenu „gospodina Milorada Dodika“, kako ga je najavila voditeljica: „Zatrpaj ognjište pepelom, ali žar sačuvaj pod jezikom. To je sjeme iz kojeg će sutra nići bijeli krin slobode.“

    Budući da je svaka Google pretraga svih navedenih stihova vodila u ćorsokak, ne bi nam mrsko ostati u ćoravu poslu. Pošto u Ćosića nismo pretjerano sumnjali (citat je podijelio i sam gospodin Dodik na društvenim mrežama), a nismo ni poznavaoci djela Erića i Noge, pretragu po ključnim riječima počeli smo od Selimovića. Kao jedan od rijetkih pisaca čija su gotovo sva djela dostupna na internetu, bio je idealan za testiranje naše teze: da je nepoznati scenarista svečane akademije lijeno prepustio zadatak velikom jezičkom modelu (LLM – Large Language Model), popularno poznatom kao umjetna inteligencija. Nijedna od riječi iz citirane sentence „Selimovića“ ne pojavljuje se u navedenoj kombinaciji ni u jednom njegovom proznom djelu (Derviš i smrt, Tvrđava, Krug, Ostrvo, Magla i mjesečina, Djevojka crvene kose). Štaviše, riječ „preci“ zapravo se ne pojavljuje nijednom, čak ni u jednini. Postaje jasno da je pred nama falsifikat. Možda je nesporazum nastao samo kod Meše?

    Sreće nismo imali ni sa pretragom „Popinih“ stihova. Očajni, posegli smo i sami za vještačkom „inteligencijom“ – bez rezultata. Preostalo je tragati po elektronskim izdanjima; dobri stari Ctrl+F! Kod Njegoša se u „Gorskom vijencu“ pojavljuje slična misao (Đe je zrno klicu zametnulo, onde neka i plodom počine), ali rečenica koju je scenarista naveo u takvom obliku ne postoji; nema ni traga od „suvog drveta“ (ali: „staro drvo slomi, ne ispravi“) ili „krsne svijeće“ (ali: „svijeća srpska“). Glavni stručni saradnik organizatora manifestacije, ChatGPT, Gemini ili pak DeepSeek, očigledno je dobro zamiješao sastojke, „ka u sahan što se čorbe slažu“, što bi, ovaj put stvarno, rekao Njegoš, ali je rezultat potpuno isprazna „mudra sentenca“ neodređene patriotske poruke, na početku vjerna desetercu – na kraju slupana u raštimani trinaesterac. Šta reći već „AI-u stati nogom za vrat / dovesti ga k poznaniju prava, / to je ljudska dužnost najsvetija!“

    Chopy-chop/Obrada: Naratorium
    Kod Ćopića, također, nije teško pronaći riječi “ognjište” i “putnik” u istoj rečenici, ali verzija koju smo čuli tokom performansa blijeda je imitacija Ćopićevog jezika i stila. Evo jednog primjera iz „Gluvog baruta“ gdje je značenje simbola ognjišta mnogo nijansiranije, a jezik raskošniji, razigraniji, ni nalik na ‘polirani’ citat koji smo ranije naveli: „Plamen s ognjišta, sve jače svijetleći u sutonu, igrao je i čarao kao zavodlјiva napast koja opija i zanosi promrzla putnika, spremajući mu podmukle zamke neoprezne ulјulјanosti i sna.“

    Ali avaj, kako da potvrdimo da je kompletan poetski blok halucinacija vještačke inteligencije? Sačekali smo odjavnu špicu, ali na kraju RTRS-ovog prenosa svečane akademije nije navedeno nijedno ime. Provjeravamo: isto se desilo i prošle godine, za razliku od 2024., kada je scenarista bio Vladimir Kecmanović, a potpisani su i ostali učesnici i saradnici. Misterija nepotpisanog scenarija neobično koincidira sa normalizacijom upotrebe LLM-ova u svim sferama života?

    No možda i nije toliko skandalozno što se ovim patriotskim mantrama ne može ući u trag. Kada se književnost instrumentalizira u patriotske svrhe, u pravilu biva banalizirana. Vještačka inteligencija – ako je ovdje (zlo)upotrijebljena, a prilično smo sigurni da jeste – samo naglašava tu banalnost. Potpuno je svejedno koje su riječi potpisane imenima „velikana“, sve dok ta imena podupiru nacionalni imaginarijum ognjišta, zemlje, korijena i klice. Sjetimo se samo ploča sa lažnim citatima Alije Izetbegovića koje je 2020. godine u sarajevskoj općini Centar postavila SDA vlast. Šarada bezidejnog nacionalizma, u odsustvu otvorenih sukoba, i nema bogzna kakve vrijednosti na koje bi se oslonila, osim rekombinacije praznjikavih fraza. AI je zapravo njen prirodni saveznik. Već je mnogo toga napisano o AI kao glavnom alatu desničarskih političkih snaga i glavnom izvoru njihove nove “estetike”. Rastućoj bazi primjera možemo, čini se, dodati još jedan domaći, ovaj put na najvišem, pseudo-državnom nivou. Gotovo da smo nostalgični za vremenima kada su književnici bili ‘očevi nacije’, a književnost jedan od glavnih alata nacionalne indoktrinacije, a ne samo dekor, da ne kažemo: AI slop.

    Jedino što nam preostaje na kraju jeste da pozovemo akademsku zajednicu u Republici Srpskoj, članove Srpske akademije nauka i umjetnosti, profesore srpskog jezika i književnosti i slobodne istraživače da se uključe u rješavanje enigme.

    (Naratorium)

  • Novi rekordi cijene zlata i srebra

    Novi rekordi cijene zlata i srebra

    Cijena zlata i srebra dostigla je nove rekorde nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio uvođenje carina na robu iz osam evropskih zemalja, koje će ostati na snazi sve do postizanja dogovora u vezi sa Grenlandom.

    Cijena zlata za isporuku u februaru porasla je za 1,71 odsto na 4.674,20 dolara po unci /oko 31,1 gram/, dok je spot cijena skočila na 4.668,14 dolara, piše Si-En-Bi-Si.

    Cijena srebra skočila je za 5,06 odsto na rekordnih 93 dolara po unci, dok je spot cijena dostigla 93,16 dolara.

    Berzanski investitori u prognozama za ovu godinu ističu da je uspon zlata zasnovan na čvrstim osnovama, uz očekivani pad realnih kamatnih stopa i nastavak aktivnosti centralnih banaka da diverzifikuju svoje rezerve.

    Evropska tržišta kapitala pala su jutros nakon američke najave carina, tako da su potonule akcije najvećih evropskih proizvođača automobila i ključnih luksuznih brendova.

    Indeks auto-industrije pao je za 2,2 odsto, a indeks luksuzne robe za 2,9 odsto.

  • Lavrov: Prodaja NIS-a mađarskom MOL-u je u interesu Rusije

    Lavrov: Prodaja NIS-a mađarskom MOL-u je u interesu Rusije

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov nazvao je preliminarni sporazum o prodaji paketa akcija u srpskoj kompaniji NIS, koja pripada Gasprom njeftu, mađarskoj kompaniji MOL obostrano korisnim.

    – Otvoreni smo za saradnju sa svima – naglasio je on, dodajući da je Rusija spremna da sarađuje sa Amerikancima na Balkanu.

    On je dodao da je Rusija voljna da sarađuje sa Amerikancima na ovu temu.

    “Gaspromnjeft” je potvrdio u ponedjeljak da je sa mađarskom kompanijom MOL potpisao dogovor o namjerama o prodaji paketa akcija u Naftnoj industriji Srbije, saopštila je ruska kompanija.

    Mađarska kompanija MOL prethodno je saopštila da je potpisala obavezujući preliminarni ugovor sa “Gaspromnjeftom” o kupovini 56,15 odsto udela u NIS-u.

    Za završetak transakcije potrebno je odobrenje Ministarstva finansija SAD i srpskih vlasti. Strane planiraju da potpišu ugovor o kupovini do 31. marta.

  • Pješak podlegao nakon udesa u Doboju

    Pješak podlegao nakon udesa u Doboju

    Pješak M.D. iz Doboja preminuo je nakon udesa koji se juče 19. januara desio na lokalnom putu u mjestu Bukovica Velika u Doboju.

    Nesreća se desila oko 11.30, a učestvovao je putnički automobil marke mercedes kojim je upravljalo lice inicijala G.O. sa područja grada Doboja i pješak lice inicijala M.D. sa područja grada Doboja koje je od zadobijenih povreda preminulo u bolnici “Sveti apostol Luka”u Doboju.

    Uviđaj lica mjesta su izvršili policijski službenici Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Doboj.

    O svemu je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva u Doboju.