VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šljivić: Porodica nije predmet političkih kalkulacija

    Šljivić: Porodica nije predmet političkih kalkulacija

    Nikolina Šljivić, poslanik Ujedinjene Srpske u Narodnoj skupštini Republike Srpske, oštro je reagovala povodom pisanja internet portala Srpskainfo, koji je, kako navodi, na veoma maliciozan način izvještavao o njenom izostanku sa glasanja na 30. posebnoj sjednici parlamenta.

    Ona je istakla da je uvredljivo i krajnje neprimjereno insinuirati da bi zdravstveno stanje njenog djeteta koristila kao izgovor za, kako se navodi, politički motivisanu odluku.

     

    Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

     

    Објава коју дели 💫Nikolina Šljivić💫 (@nikolina_sljivic)

    „Korištenje formulacija poput ‘navodno bolesno dijete’, pozivanje na anonimne izvore i relativizovanje roditeljske potrebe da bude uz bolesno dijete jasno ukazuju na namjeru da se porodicni razlog prikaže kao sumnjiv i politički problematičan, čime se svjesno prelazi granica profesionalnog i odgovornog novinarstva“, rekla je Šljivićeva.

    Ona je dodala da svako ko je roditelj zna koliko je važno biti uz svoje dijete kada je bolesno i da su u takvim situacijama svaka minuta i svaki trenutak dragocjeni. „Reći da to vrijeme ‘ne bi bitno promijenilo situaciju’ može samo neko ko ili nije roditelj ili neko ko je krajnje drzak i potpuno odvojen od razumijevanja roditeljske brige i odgovornosti. Zdravlje mog djeteta uvijek će biti iznad svake političke sjednice i bilo kakvih političkih kalkulacija“, poručila je Šljivićeva.

  • Da li je pjesnički blok na obilježavanju Dana RS halucinacija AI-ja?

    Da li je pjesnički blok na obilježavanju Dana RS halucinacija AI-ja?

    Zavedeni postprazničnom depresijom, u redakciji Naratoriuma tradicionalno smo pogledali reprizu svečane akademije povodom 9. januara, Dana Republike Srpske, kao što drugi ljudi gledaju Novogodišnji koncert Bečke filharmonije. Sve je slutilo na još jednu dosadnjikavu priredbu sa redom recitacija, redom muzičko-scenskih nastupa i redom političkih obraćanja, prepletenih mamurnom čangrizavošću retorike.

    Neki mediji su u osvrtu na događaj zapazili da je ovogodišnja proslava neobično skromna i tiha, te da su, u promijenjenim geopolitičkim konstelacijama, bombastične izjave stišane, bar u poređenju s proslavama prethodnih godina. Umjesto poruka koje bi danima punile medijske stupce, organizacijski odbor ceremonijala odlučio se za univerzalističko pozivanje na nacionalnu tradiciju i kulturu. Naravno, žongliranje simbolima nije moglo proći bez pokojeg nadahnutog citata iz bogate riznice srpske književnosti, koji su se smjenjivali na ekranu iza učesnika.

    Moto svečane akademije bio je „Živjeće ognjište“, pa je nepoznati scenarista manifestacije imao zadatak da sumornu atmosferu podgrije plamenom rodoljubivog mudroslovlja. Sve je slutilo na već oprobanu formulu po kojoj se režiraju ovakve svetkovine i dok smo već pomalo tonuli u san, slušajući blagoglagoljenje patrijarha Porfirija, prenuo nas je citat oca nacije:

    Čovek ne može pobeći od onog što mu je u korenu. Zemlja je jedina istina koju niko ne može poreći, jer nas ona drži i kad mi nju zaboravimo.

    Autor „Korena“ zvučao je malo čudno, ali prilično autentično. Sve ključne riječi su bile tu: čovek, koren, zemlja, istina. Pošto nismo pretjerano upućeni u Ćosićev opus, imali smo pravo biti zavedeni. Potpuno nas je razbudio tek sljedeći citat. Opet „čovjek“, opet „zemlja“, a varijacija je nastala kod predaka. Da parafraziramo Derviša Sušića, „sjede Dobrica, ustade Meša“:

    Čovjek se utvrđuje u zemlji kojom hoda, u mirisima koje udiše, u precima koji u njemu žive.

    Malo sumnjivo, ali ko se usuđuje reći da poznaje baš svaku Selimovićevu univerzaliju sa boomerskih feedova. Nakratko smo pospremili sumnje, željno iščekujući idući citat.

    Glitchy Mesha/ Obrada: Naratorium
    No kada je glas naratora zagrmio stihove „Vaska Pope“, zažmurili smo „na jedno oko“, zavirili „u sebe u svaki ugao“, pogledali „da nema eksera da nema lopova / Da nema kukavičjih jaja“. Kad ono fakat kukavičje jaje:

    „Vrati se u svoj koren, tamo gde vatra spava pod korom. Budi cvet koji ne strahuje od mraza, jer te greje sunce koje su tvoji stari u zemlju zakopali.“

    Još jedna popazjanija? Još jedna provjera ključnih riječi: koren, vatra, kora. Zbirka „Kora“ doista postoji. Cvet, mraz, sunce, stari, zemlja. „Uspravna zemlja“, možda? Davno je bio ispit iz Srpske književnosti druge polovine XX vijeka. Ni Google nije ništa mudriji. Ostali smo zbunjeni dok je priredba odmicala dalje, recitacijom „Tebi Republiko“.

    Potom nam se na uši obrušio deseterac, naizgled poznat, ali je već u sljedećem stihu ispao iz vinkla:

    „Klica iznikne, đe joj je mjesto, tu vatra gori, đe je drvo suvo. Sve se u prirodi drži svojim žarom, a čovjek svojim imenom i krsnom svijećom.“

    Ova salata od riječi pripisana je Petru Petroviću Njegošu, a potom je uslijedio ćopavi Ćopić, zabašuren u sumnjivu formulu „nije samo…, to je…“. Prvi put se javlja lajtmotiv cjelokupnog slavlja – ognjište:

    „Naše ognjište nije samo vatra na kojoj se peče hljeb, to je svjetionik koji pokazuje put putniku namjerniku i čuva stražu nad našim snovima.“

    Naredni citat pripisan je Dobrici Eriću: “Svaka je kuća cvetna kruna na glavi brda. Ognjište je srce tog cveta a mi smo latice što se oko njega greju.“

    Sa sumnjivim nedostatkom zareza i mašte, pojavio se i „Miloš Crnjanski“, savršeno isprazno odgovarajući na zadatu temu:“Ima jedna biljka koja raste samo tamo gde je čovek nekad plakao od sreće… Ona cveta na pepelu starih ognjišta i nikad ne vene.“

    „Jovan Dučić“ nije mogao bez kamena (I kad nas ne bude, ostaće svetlost na kamenu. Vetar će razneti iskru koja ne prži, nego budi usnule cvetove u proleće), a omiljeni pjesnik svake recitatorske sekcije, „Mika Antić“, na svečanosti se predstavio lekcijom iz osnova botanike: „Svi pamtimo početak, ali samo retki razumeju da je kraj svake biljke zapravo novi početak sakriven u malom zrnu semena koje čeka svoju zemlju.“

    Stihovi napisani „Nogom“ su zaključili poetsko-patriotski blok prije izlaska na scenu „gospodina Milorada Dodika“, kako ga je najavila voditeljica: „Zatrpaj ognjište pepelom, ali žar sačuvaj pod jezikom. To je sjeme iz kojeg će sutra nići bijeli krin slobode.“

    Budući da je svaka Google pretraga svih navedenih stihova vodila u ćorsokak, ne bi nam mrsko ostati u ćoravu poslu. Pošto u Ćosića nismo pretjerano sumnjali (citat je podijelio i sam gospodin Dodik na društvenim mrežama), a nismo ni poznavaoci djela Erića i Noge, pretragu po ključnim riječima počeli smo od Selimovića. Kao jedan od rijetkih pisaca čija su gotovo sva djela dostupna na internetu, bio je idealan za testiranje naše teze: da je nepoznati scenarista svečane akademije lijeno prepustio zadatak velikom jezičkom modelu (LLM – Large Language Model), popularno poznatom kao umjetna inteligencija. Nijedna od riječi iz citirane sentence „Selimovića“ ne pojavljuje se u navedenoj kombinaciji ni u jednom njegovom proznom djelu (Derviš i smrt, Tvrđava, Krug, Ostrvo, Magla i mjesečina, Djevojka crvene kose). Štaviše, riječ „preci“ zapravo se ne pojavljuje nijednom, čak ni u jednini. Postaje jasno da je pred nama falsifikat. Možda je nesporazum nastao samo kod Meše?

    Sreće nismo imali ni sa pretragom „Popinih“ stihova. Očajni, posegli smo i sami za vještačkom „inteligencijom“ – bez rezultata. Preostalo je tragati po elektronskim izdanjima; dobri stari Ctrl+F! Kod Njegoša se u „Gorskom vijencu“ pojavljuje slična misao (Đe je zrno klicu zametnulo, onde neka i plodom počine), ali rečenica koju je scenarista naveo u takvom obliku ne postoji; nema ni traga od „suvog drveta“ (ali: „staro drvo slomi, ne ispravi“) ili „krsne svijeće“ (ali: „svijeća srpska“). Glavni stručni saradnik organizatora manifestacije, ChatGPT, Gemini ili pak DeepSeek, očigledno je dobro zamiješao sastojke, „ka u sahan što se čorbe slažu“, što bi, ovaj put stvarno, rekao Njegoš, ali je rezultat potpuno isprazna „mudra sentenca“ neodređene patriotske poruke, na početku vjerna desetercu – na kraju slupana u raštimani trinaesterac. Šta reći već „AI-u stati nogom za vrat / dovesti ga k poznaniju prava, / to je ljudska dužnost najsvetija!“

    Chopy-chop/Obrada: Naratorium
    Kod Ćopića, također, nije teško pronaći riječi “ognjište” i “putnik” u istoj rečenici, ali verzija koju smo čuli tokom performansa blijeda je imitacija Ćopićevog jezika i stila. Evo jednog primjera iz „Gluvog baruta“ gdje je značenje simbola ognjišta mnogo nijansiranije, a jezik raskošniji, razigraniji, ni nalik na ‘polirani’ citat koji smo ranije naveli: „Plamen s ognjišta, sve jače svijetleći u sutonu, igrao je i čarao kao zavodlјiva napast koja opija i zanosi promrzla putnika, spremajući mu podmukle zamke neoprezne ulјulјanosti i sna.“

    Ali avaj, kako da potvrdimo da je kompletan poetski blok halucinacija vještačke inteligencije? Sačekali smo odjavnu špicu, ali na kraju RTRS-ovog prenosa svečane akademije nije navedeno nijedno ime. Provjeravamo: isto se desilo i prošle godine, za razliku od 2024., kada je scenarista bio Vladimir Kecmanović, a potpisani su i ostali učesnici i saradnici. Misterija nepotpisanog scenarija neobično koincidira sa normalizacijom upotrebe LLM-ova u svim sferama života?

    No možda i nije toliko skandalozno što se ovim patriotskim mantrama ne može ući u trag. Kada se književnost instrumentalizira u patriotske svrhe, u pravilu biva banalizirana. Vještačka inteligencija – ako je ovdje (zlo)upotrijebljena, a prilično smo sigurni da jeste – samo naglašava tu banalnost. Potpuno je svejedno koje su riječi potpisane imenima „velikana“, sve dok ta imena podupiru nacionalni imaginarijum ognjišta, zemlje, korijena i klice. Sjetimo se samo ploča sa lažnim citatima Alije Izetbegovića koje je 2020. godine u sarajevskoj općini Centar postavila SDA vlast. Šarada bezidejnog nacionalizma, u odsustvu otvorenih sukoba, i nema bogzna kakve vrijednosti na koje bi se oslonila, osim rekombinacije praznjikavih fraza. AI je zapravo njen prirodni saveznik. Već je mnogo toga napisano o AI kao glavnom alatu desničarskih političkih snaga i glavnom izvoru njihove nove “estetike”. Rastućoj bazi primjera možemo, čini se, dodati još jedan domaći, ovaj put na najvišem, pseudo-državnom nivou. Gotovo da smo nostalgični za vremenima kada su književnici bili ‘očevi nacije’, a književnost jedan od glavnih alata nacionalne indoktrinacije, a ne samo dekor, da ne kažemo: AI slop.

    Jedino što nam preostaje na kraju jeste da pozovemo akademsku zajednicu u Republici Srpskoj, članove Srpske akademije nauka i umjetnosti, profesore srpskog jezika i književnosti i slobodne istraživače da se uključe u rješavanje enigme.

    (Naratorium)

  • Novi rekordi cijene zlata i srebra

    Novi rekordi cijene zlata i srebra

    Cijena zlata i srebra dostigla je nove rekorde nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio uvođenje carina na robu iz osam evropskih zemalja, koje će ostati na snazi sve do postizanja dogovora u vezi sa Grenlandom.

    Cijena zlata za isporuku u februaru porasla je za 1,71 odsto na 4.674,20 dolara po unci /oko 31,1 gram/, dok je spot cijena skočila na 4.668,14 dolara, piše Si-En-Bi-Si.

    Cijena srebra skočila je za 5,06 odsto na rekordnih 93 dolara po unci, dok je spot cijena dostigla 93,16 dolara.

    Berzanski investitori u prognozama za ovu godinu ističu da je uspon zlata zasnovan na čvrstim osnovama, uz očekivani pad realnih kamatnih stopa i nastavak aktivnosti centralnih banaka da diverzifikuju svoje rezerve.

    Evropska tržišta kapitala pala su jutros nakon američke najave carina, tako da su potonule akcije najvećih evropskih proizvođača automobila i ključnih luksuznih brendova.

    Indeks auto-industrije pao je za 2,2 odsto, a indeks luksuzne robe za 2,9 odsto.

  • Lavrov: Prodaja NIS-a mađarskom MOL-u je u interesu Rusije

    Lavrov: Prodaja NIS-a mađarskom MOL-u je u interesu Rusije

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov nazvao je preliminarni sporazum o prodaji paketa akcija u srpskoj kompaniji NIS, koja pripada Gasprom njeftu, mađarskoj kompaniji MOL obostrano korisnim.

    – Otvoreni smo za saradnju sa svima – naglasio je on, dodajući da je Rusija spremna da sarađuje sa Amerikancima na Balkanu.

    On je dodao da je Rusija voljna da sarađuje sa Amerikancima na ovu temu.

    “Gaspromnjeft” je potvrdio u ponedjeljak da je sa mađarskom kompanijom MOL potpisao dogovor o namjerama o prodaji paketa akcija u Naftnoj industriji Srbije, saopštila je ruska kompanija.

    Mađarska kompanija MOL prethodno je saopštila da je potpisala obavezujući preliminarni ugovor sa “Gaspromnjeftom” o kupovini 56,15 odsto udela u NIS-u.

    Za završetak transakcije potrebno je odobrenje Ministarstva finansija SAD i srpskih vlasti. Strane planiraju da potpišu ugovor o kupovini do 31. marta.

  • Pješak podlegao nakon udesa u Doboju

    Pješak podlegao nakon udesa u Doboju

    Pješak M.D. iz Doboja preminuo je nakon udesa koji se juče 19. januara desio na lokalnom putu u mjestu Bukovica Velika u Doboju.

    Nesreća se desila oko 11.30, a učestvovao je putnički automobil marke mercedes kojim je upravljalo lice inicijala G.O. sa područja grada Doboja i pješak lice inicijala M.D. sa područja grada Doboja koje je od zadobijenih povreda preminulo u bolnici “Sveti apostol Luka”u Doboju.

    Uviđaj lica mjesta su izvršili policijski službenici Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Doboj.

    O svemu je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva u Doboju.

  • Ilon Mask najavio da želi kupiti Ryanair

    Ilon Mask najavio da želi kupiti Ryanair

    Ilon Mask, američki milijarder i vlasnik Tesle i svemirske kompanije SpaceX, najavio je da bi želio kupiti Ryan Air, niskobudžetnu evropsku aviokompaniju, koja ima letove i za BiH.

    On je na X tagovao ovu irsku kompaniju, koja se nalazi u sve većim problemima, i pitao koliko bi koštalo da ih kupi.

    Kako piše Forbes, to je Maskov najnoviji nagovještaj da bi mogao razmotriti preuzimanje kompanije koja se bori s problemima.

    Nedugo nakon toga, zakačio je anketu na svoj X profil pitajući korisnike da li bi trebali kupiti kompaniju.

    Neposredno prije 15:30 EST, anketa je imala nešto više od 300.000 glasova. 79% korisnika je reklo da.

    Mask prodaje Wi-Fi usluge tokom leta putem SpaceX-ovih satelita Starlink.

    Majkl O Liri, izvršni direktor kompanije, je prije nekoliko dana za Maska rekao da je idiot, iako je vrlo bogat, što je razbjesnilo Maska.

    Prema O’ Liriju, godišnji trošak instaliranja antene potrebne za pristup Starlink satelitima na krovu aviona iznosi između 200 i 250 miliona dolara, a Maskove usluge je opisao kao nedostupne.

    U snimku podkasta objavljenom u četvrtak, O Liri je odbacio ideju o instaliranju SpaceX-ovog satelitskog internet sistema Starlink na avionima Ryanaira. Rekao je da Mask ima “nula znanja” o letenju i aerodinamičkom otporu.

    Ubrzo nakon što je X u petak pretrpio pad sistema na cijeloj platformi, Ryanair nalog, poznat po svojim duhovitim objavama, našalio se na račun Maska. Pitali su: “Možda vam treba Wi-Fi?”. Zatim je Mask uzvratio sugerišući da bi mogao pokušati kupiti Ryanair, i da na čelo kompanije želi da postavi osobu po imenu Rajan. Do juče poslijepodne prikupio je 9,5 miliona pregleda

  • Lavrov: Snažni potresi u Evropi – posmatramo duboke pomake u kontekstu svjetskog poretka

    Lavrov: Snažni potresi u Evropi – posmatramo duboke pomake u kontekstu svjetskog poretka

    U Evropi se odvijaju snažni potresi usljed kursa američkog predsjednika Donalda Trampa, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov na godišnjoj konferenciji za novinare.

     

    – Јasno je da posmatramo duboke pomake u kontekstu svjetskog poretka. Јasno je da je Zapad aktivno suprotstavljao međunarodnom pravu – u njegovom principijelnom, osnovnom značenju – svoj koncept svetskog poretka zasnovanog na pravilima – izjavio je on, prenosi rt.rs.

    Kako je primijetio, sada je taj termin izašao iz upotrebe, a cijeli svijet pokušava da shvati šta se dešava u svijetu, u kontekstu kursa koji sprovodi američki predsjednik Donald Tramp.

    – Samo ne piše pravila Kolektivni zapad, nego jedan njegov predstavnik, a za Evropu je to strašan potres – poručio je on.

    Prema njegovim riječima, postupci i najave Trampa predstavljaju konkurentsku borbu. Danas je u svijetu u toku igra “ko je jači, taj je u pravu”, naglasio je ruski ministar.

    Ova godina je počela burno, naglasio je šef ruske diplomatije, dodajući da smo postali svjedoci događajima bez presedana nakon američkog upada u Venecuelu i hapšenja njihovog zakonitog lidera Nikolasa Madura i njegove supruge. Osim toga, podsjetio je i na upućivanje prijetnji Kubi i drugim zemljama Latinske Amerike, kao i na otvorene pokušaje spoljnih snaga da za destabilizaciju Irana.

    – Principi ravnopravnosti se ne smiju ukinuti. Naravno, onaj koji raspolaže većim resursima, imaće veći uticaj na rezultat, ali u svakom slučaju treba ostvarivati rezultate koji će odražavati ravnotežu interesa – objasnio je on.

    Rusija će braniti svoje interese dosljedno, bez pretenzija na nečija zakonska prava, naveo je Lavrov i napomenuo da je jedan od prioriteta zemlje učvršćivanje nacionalnog suvereniteta.

    Kada je u pitanju ukrajinski sukob, Rusija ostaje posvećena traženju diplomatskog rješenja krize, dodao je on.

    – Ali svaki put, naše zapadne, prije svega – zapadnoevropske kolege radile su sve kako bi te dogovore poremetile. Upravo tako se odnose i prema inicijativama koje predlaže administracija Donalda Trampa, na sve načine težeći da ubede američku administraciju da se ne dogovara sa Ruskom Federacijom – naglasio je Lavrov.

    Kako dodaje, iz izjava šefice evropske diplomatije Kaje Kalas i predjsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen može se zaključiti da se Evropa zaista priprema za rat protiv Rusije.

  • Јokić: Privremena rješenja o naplati parkinga u Banjaluci mogu postati opasan presedan

    Јokić: Privremena rješenja o naplati parkinga u Banjaluci mogu postati opasan presedan

    U Banjaluci je ponovo otvoreno pitanje zakonitosti naplate parkinga. Prema odluci gradonačelnika Draška Stanivukovića, parking se naplaćuje, međutim pravnici su suprotnog mišljenja jer odluku nije podržala Skupština grada Banjaluka.

    Advokat Aleksandar Јokić ističe za RTRS da je odluka gradonačelnika Banjaluke iznenadila ali i zbunila javnost, te da građani moraju sami da ocijene kako će da postupe.

    Ističe da ukoliko građani ne plate parking i dobiju kaznu, mogu da se odluče za sudsko odlučivanje po prekršajnom nalogu, ali da je važno da znaju da takav proces neće uticati na registracije vozila.

    – Građani mogu podnijeti zahtjev za sudsko odlučivanje po prekršajnom nalogu. Građanima je važno da znaju da, ukoliko se traži sudsko odlučivanje, taj prekršaj ne predstavlja prepreku za registraciju vozila – naglasio je Јokić.

    Smatra da je odluka gradonačelnika Banjaluke zbunila građane, te da je i prethodna odluka unijela dosta pometnje.

    – Ova odluka je “šlag na tortu”. Njegova odluka je diskutabilna i postoje oprečna mišljenja. Stav je bio da je trebalo da postoji saglasnost Skupštine na takvu odluku, jer to proizilazi iz odluke Ustavnog suda. Tako da, bez obzira na samu predmetnu odluku i njen sadržaj, Skupština je trebalo da donese tu odluku – istakao je Јokić.

    Poručuje da je objava u Službenom glasniku BiH je najspornija, po tri nivoa.

    – Prvi je da li je ovlašten da donosi odluku, drugi je sadržina koja je suprotna stavu Ustavnog suda Srpske, a treći je objava u Službenom glasniku BiH. Zakon o lokalnoj samoupravi propisuje da se opšti akti jedinica lokalne samouprave objavljuju u službenim glasilima lokalne samouprave – jasan je Јokić.

    Ističe da on lično neće plaćati parking, ali da je nezahvalno da govori on građanima kako oni da postupe.

    – Јa neću plaćati parking po ovoj odluci. Građani su u dilemi i nezahvalno je govoriti im šta da rade. Mogu dati informacije koje sam sada iznio i da oni sami zaključe da li da rizikuju ili ne. Moja shvatanja nisu obavezujuća i sudovi mogu u sudskim postupcima da odluče drugačije, tako da ne postoji nikakva garancija. Ne bi bilo profesionalno da dam savjet da li da se plaća ili ne – moje je da dam informacije, pa neka građani odluče – poručio je Јokić.

    Dodaje da će sud odlučiti po svakoj pojedinačnoj kazni, a ukoliko bude mnogo predmeta, sud će zauzeti opšti stav.

    – Ipak, dok se to ne desi, ne mogu reći da li bi te kazne bile zakonite ili ne – rekao je Јokić.

    Ističe da struka jasno navodi da se odluka Ustavnog suda sa ovom privremenom odlukom ne može suspendovati.

    – Trebalo je pokrenuti inicijativu za ocjenu zakonitosti. Pošto to nije urađeno, definitivno suspendovanje kao takvo ne može postojati, niti se formalno može “premostiti” do donošenja zakonite odluke. Dakle, ne smijemo nezakonitim opštim pravnim aktima popunjavati vrijeme do donošenja zakonitih. Ako je Ustavni sud rekao da ne postoji mogućnost da se na neki drugi način to uradi i problem riješi, onda je to jasno – naglasio je Јokić.

    Podsjetio je da je ranije određeno da se potrebno osnovati javno preduzeće ili na postojeće prenijeti ovlašćenja.

    – Mora postojati javno preduzeće koje naplaćuje parking. Nepostupanje po odluci Ustavnog suda definitivno bi se moglo ocijeniti kao nepoštovanje odluke Ustavnog suda i može predstavljati krivično djelo – kaže Јokić.

    Naglašva da postoji opasnost da privremena rješenja proizvedu presedan koji bi mogao uticati i na druge institucije.

    – Može postati presedan, naravno. Svako privremeno rješenje koje je nezakonito i u sivoj zoni može predstavljati opasan presedan. To je rizik kako za našu lokalnu zajednicu, tako i za društvo i pravosuđe – poručio je Јokić.

    Ističe da nije jednostavno izvući poruku za građane, ali građanima poručuje da je važno da se informišu kao slobodni ljudi te da odluče o svom daljem postupanju.

    – Postoji mnogo faktora koji utiču na odluku da li žele da provedu dvije godine u sudskom postupku ili da plate parking. Ono što mogu reći jeste da, prije donošenja odluke, znaju šta su odlučili i zašto su to odlučili – kaže Јokić.

    Јasno poručuje da ukoliko građani ne žele da plaze kaznu, mogu ići na sudsko odlučivanje.

  • SAD i Danska pojačavaju vojno prisustvo na Grenlandu

    SAD i Danska pojačavaju vojno prisustvo na Grenlandu

    Severnoamerička komanda vazdušne odbrane (NORAD) saopštila je da šalje avione u bazu američkog vazduhoplovstva na severozapadu Grenlanda. Avioni će uskoro stići u svemirsku bazu Pitufik radi sprovođenja “raznih, dugo planiranih aktivnosti NORAD-a”, navedeno je u saopštenju na društvenim mrežama. Ova aktivnost je koordinisana sa Kraljevinom Danskom, uz sva neophodna diplomatska odobrenja, a Vlada Grenlanda je takođe obaveštena o planovima. NORAD je podsetio da redovno sprovodi operacije u interesu odbrane Severne Amerike.

    U međuvremenu, Danska je poslala dodatne trupe na Grenland, gde su u toku zajedničke vojne vežbe sa nekoliko evropskih zemalja usmerene na zaštitu kritične infrastrukture. Danska vojska je saopštila da će operacija “Arktička izdržljivost” trajati tokom cele godine, sa fokusom na obuku vojnika za zaštitu luka, aerodroma i naftnih postrojenja. Prema rečima general-majora Sorena Andersena iz danske vojske, aktivnosti će se menjati tokom godine, ali su neophodne za odbranu Grenlanda i severnog boka NATO-a. On je naglasio da trenutno ne postoji vojna pretnja Grenlandu i da ne vidi mogućnost sukoba između zemalja NATO-a. Američki vojnici su takođe pozvani da se pridruže operaciji, budući da su deo NATO saveza.

    Ovi događaji dolaze u kontekstu izjava američkog predsednika Donalda Trumpa, koji je više puta izrazio nameru da traži pripajanje Grenlanda SAD zbog nacionalne bezbednosti. Trump je ranije saopštio da Danska nije bila u stanju da ukloni “rusku pretnju” po Grenland, dodajući da će to “sada biti urađeno”. On je ocenio da SAD moraju da poseduju Grenland radi bezbednosti Arktika, jer bi u suprotnom Rusija ili Kina mogle da preuzmu kontrolu nad ostrvom.

  • Španija: Broj žrtava u željezničkoj nesreći porastao na 40, proglašena trodnevna žalost

    Španija: Broj žrtava u željezničkoj nesreći porastao na 40, proglašena trodnevna žalost

    U Španiji je danas proglašena trodnevna žalost dok spasioci nastavljaju da pretražuju uništene vagone kako bi pronašli žrtve nakon sudara vozova u kojem je poginulo najmanje 40 ljudi, a desetine povrijeđeno.

    Prema posljednjim informacijama, broj žrtava željezničke nesreće u Adamuzu u Kordobi povećao se na 40, dok je 41 osoba hospitalizovana, od kojih je 12 na intenzivnoj nezi, saopštile su andaluzijske službe za hitne slučajeve.

    Policija je saopštila da je otvorila nekoliko kancelarija gdje ljudi mogu da podnesu prijave i “predaju uzorke DNK radi identifikacije žrtava”, prenosi Gardijan.

    Premijer Pedro Sančez, govoreći sa mjesta nesreće, najavio je da će biti proglašena trodnevna žalost.

    On je garantovao da će vlada objaviti informacije čim budu poznati detalji nesreće.

    Skoro 500 ljudi putovalo je u dva voza koja su učestvovala u nesreći.

    U vozu na liniji Malaga-Madrid bilo je 294 ljudi, dok se u vozu koji je išao iz Madrida za Uelvu nalazilo 184 putnika.

    Ministar saobraćaja Oskar Puente rekao je da će linija Madrid-Andaluzija vjerovatno ponovo biti otvorena 2. februara.

    Kada je riječ o mogućnosti da je uzrok iskliznuća voza iz šina kvar na pruzi, ministar je kazao da se mora utvrditi da li je to uzrok ili posljedica.

    Puente je objasnio da šine na pruzi gdje se dogodila nesreća u Adamuzu nisu pukle samo na jednoj dionici, već na nekoliko mjesta, duž dionice pruge duge 200 ili 300 metara.

    On je ukazao da se još ne zna da li je to uzrok ili posljedica nesreće.

    Ministar je napomenuo da je ovo prva velika nesreća na brzim prugama, izuzev sudara u Galiciji.

    Takođe je precizirao da su 20 minuta prije nesreće, tri druga voza prošla kroz tu dionicu pruge bez incidenata.

    Italijanska kompanija Irio je saopštila da je njihov voz, koji je učestvovao u nesreći, prošao posljednji pregled četiri dana ranije.

    Oko 40 pripadnika Јedinice za vanredne situacije (UME) radi na mjestu nesreće u Adamuzu, naveli su izvori iz španskog Ministarstva odbrane.

    U međuvremenu, broj hospitalizovanih nakon nesreće u Adamuzu smanjen je na 41, pošto su dvoje povrijeđenih otpušteni iz bolnice, dok se 12 pacijenata nalazi na intenzivnoj njezi.