Autor: INFO

  • Meloni: Italija će zaplijeniti brodove za spašavanje migranata ako prekrše pravila

    Meloni: Italija će zaplijeniti brodove za spašavanje migranata ako prekrše pravila

    Italija će zaplijeniti spasilačke brodove nevladinih organizacija koji nemaju dopuštenje za uplovljenje u međunarodne vode ili za koje se utvrdi da krše pravila, rekla je u utorak premijerka zemlje, Đorđa Meloni.

    U video izjavi na Twitteru, Melonijeva je rekla da će brodovi nevladinih organizacija biti zaplijenjeni ako prekrše pravila ili uđu u međunarodne vode bez dopuštenja.

    Desničarska koaliciona vlada koju vodi Melonijeva, koja je preuzela dužnost u oktobru, prošlog je mjeseca počela sprovoditi politiku “zatvorene luke” kako bi spriječila brodove nevladinih organizacija da pristaju u Italiji.

    Odnosi između Italije i Francuske zategnuti su zbog te politike. Francuska je kritikovala italijansko odbijanje da otvori svoje luke za brodove nevladinih organizacija.

    Optužujući brodove nevladinih udruženja da služe kao pokrivači za krijumčare ljudima, Melonijeva je izjavila da Italija više neće ignorisati one koji sistemski krše pravila, prenosi “Anadolija”.

  • Pritvor osumnjičenima za incident na splavu koji je potonuo

    Pritvor osumnjičenima za incident na splavu koji je potonuo

    Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, UKP Peto odelјenje i Interventne jedinice 92, u saradnji sa Trećim osnovnim javnim tužilaštvom uhapsili su odgovorna lica splava “Freestyler” M. Lj. ( 1952), D. V. (1947) i M. R. ( 1942) zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično djelo teško djelo protiv opšte sigurnosti u vezi krivičnog djela izazivanje opšte opasnosti.

    Oni se sumnjiče da su 31. decembra 2022. godine na splav omogućili prisustvo većeg broja osoba nego što je kapacitet ovog objekta, koji je zbog toga dijelom potonuo i na taj način ugrozili bezbjednost većeg broja lјudi.

    Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati nakon čega će, uz krivične prijave, biti privedeni Trećem osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu, prenosi Tanjug.

  • KFOR uklonio i posljednju barikadu na sjeveru KiM

    KFOR uklonio i posljednju barikadu na sjeveru KiM

    Kfor je danas uklonio i posljednju barikadu na Sjeveru Kosova i Metohije, pošto je sklonio kamione sa barikade u Dudunom kršu.

    Jedinica Kfora je sprovela inženjersku operaciju i uklonila dva kamiona na novom mostu kod Dudinog krša u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice.

    U saopštenju Kfora se navodi da su vozila uklonjena kako bi putevi na sjeveru Kosova i Metohije bili prohodni i kako bi bila vraćena sloboda kretanja, prenio je RTS.

    Barikada na mostu kod Dudinog krša postavlјena je 27. decembra kada je postavljena i u centru Kosovske Mitrovice kod Bošnjačke mahale kao odgovor Srba sa KiM zbog hapšenja Milјana Adžića, Slađana Trajkovića i Dejana Pantića i prisustvo specijalnih jedinica kosovske policije na sjeveru.

    Kamioni na tom mostu su zapalјeni u noći između 28. i 29 decembra kada je donesena odluka da se Srbi povuku sa barikada.

    U objavi Kfora na Tviteru ranije danas takođe je istaknuto da se operacije uklanjanja barikada sprovode sa ciljem da bude ​​vraćena sloboda kretanja.

  • Sahranjeni otac i kćerka iz Prijedora koji su poginuli u padu aviona

    Sahranjeni otac i kćerka iz Prijedora koji su poginuli u padu aviona

    Predsjednik Planinarskog saveza Republike Srpske Ljubiša Aramande (47) i njegova kćerka Andrea (23), koji su 31. decembra prošle godine poginuli u padu sportskog aviona kod aerodroma Urije, sahranjeni su danas na Gradskom groblju u Prijedoru.

    Prethodno je održana komemoracija, na kojoj je Radoje Vojvodić, predsjednik Nadzornog odbora Planinarskog saveza Republike Srpske, rekao je da su članovi Saveza i građani Prijedora i Srpske izgubili, a da je nebo dobilo najbolje od svih.

    Zoran Kontić iz Planinarskog saveza Srbije rekao je da planinari Srbije danas tuguju zajedno sa planinarima Republike Srpske.

  • Fudbaler iz Gradiške preminuo nakon teške nesreće

    Fudbaler iz Gradiške preminuo nakon teške nesreće

    U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na autoputu Banjaluka – Gradiška, u mjestu Romanovci, od teško zadobijenih povreda je danas preminuo u UKC-u RS, Rade Krstanović (30) iz Gradiške, vozač opel korse, prenosi portal Moja Gradiška.

    Podsjećamo, nesreća se dogodila 30. decembra 2022. godine na autoputu Gradiška – Banjaluka, u kojoj su tada teško povrijeđeni Rade Krstanović (30) i njegov suvozač Danko Buzančić (55) obojica iz Gradiške, saopštilo je Okružno javno tužilaštvo Banjaluka.

    Kako je ranije saopšteno iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka u ovoj nezgodi, koja se dogodila u 6.56 časova učestvovali su i audi kojim je upravljao Niko Nestorović (66) iz Teslića i mercedes ML za čijim je upravljačem bio Asmir Šibonjić (41) iz Zavidovića.

    “Uviđaj na licu mjesta nezgode obavio je dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, zajedno sa pripadnicima Policijske uprave Gradiška. Tužilac je naložio da se preduzmu sve potrebne istražne radnje i mjere kao i vještačenja na utvrđivanju svih okolnosti saobraćajne nezgode”, naveli su iz pomenutog tužilaštva.

    Krstanović je bio dugogodišnji fudbaler koji je prošao sve omladinske selekcije gradiške Kozare.

    Pored crveno-bijelog dresa, uspješno je još nosio boje FK Obradovca, Jedinstva iz Žeravice, Omladinca iz Brestovčine, Torpeda iz Cerovljana, Sloge DIPO iz Gornjih Podgradaca i Vilusa za koje je nastupao u tekućoj sezoni.

  • Dodik: Nerealno vjerovati da će evroatlantski centri moći mijenjati pristup prema regionu

    Dodik: Nerealno vjerovati da će evroatlantski centri moći mijenjati pristup prema regionu

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik smatra da će dešavanja iz proteklih decenija kao i aktuelni sukob na istoku Evrope uticati na razvoj događaja u regionu i dodaje da je u takvim okolnostima teško biti optimista, ali da nema osnova ni za pesimizam.

    Dodik podsjeća da sve što se dešavalo u prethodnim decenijama govori i o razvoju događaja u 2023. godini u našem regionu.

    Dodao je da je to što Vašington, Brisel, Berlin, jednostrano postupaju, podržavajući pretenzije srpskih regionalnih oponenata, a zanemarujući međunarodno pravo, generator krize koja “kod nas i u okruženju kao da ima permanentni karakter”.

    Smatra da nije realno vjerovati da će evroatlantski centri moći mijenjati pristup prema regionu.

    • Štaviše, aktuelni sukob na istoku Evrope i sa njim povezana želja zapadnih faktora da učvrste ono što smatraju svojom zonom dominacije, vjerujem da će ih podstaći da još agresivnije postupaju – rekao je Dodik. Dodik za Tanjug dodaje da vodeće zapadne sile u kontinuitetu pokušavaju da nametnu poredak koji su pogrešno definisali krajem prošlog vijeka kao poželjan, a kojim se podrazumijeva centralizacija BiH, odvajanje Kosmeta od Srbije, slabljenje srpskog faktora u Crnoj Gori, širenje NATO-a.

    Smatra da je nerealno vjerovati da će se u novoj godini promijeniti takav pristup evroatlantskih centara moći.

    Dodik, naglašava, da ni Srbija ni Srpska neće pristati da se protivpravno gaze njihovi interesi i prava i ruši njihov suverenitet.

    • Nepokolebljivo ćemo insistirati na slovu izvornog Dejtona koji podrazumijeva BiH kao demokratsku zajednicu tri ravnopravna naroda i dva entiteta, odnosno na Rezoluciji 1244 i drugim sporazumima koji potvrđuju suverenitet Srbije nad KiM – naglasio je Dodik.

    Prema Dodikovim riječima, srpski narod će, kao što je uspijevao i u prethodnim godinama, istrajati u odbrani svojih vitalnih interesa, ali će biti i otvoren za pravi, autentični dijalog sa svim drugim narodima regiona koji bi po svim spornim pitanjima trebalo da dovede do održivih kompromisa.

    • A do njih ćemo stići onda kada nas veliki igrači ostave da se sami dogovaramo, što će se prije ili kasnije desiti, ali malo je vjerovatno da će tako biti već ove godine. No, ne treba gubiti nadu – rekao je on.

    Ocijenio je i da region nije nikakvo bure baruta već ga eksterni faktori zloupotrebljavaju.

    • To će, po svemu sudeći, pokušavati da čine i 2023. godine, ali mi im nećemo dopustiti i da ga potpale, te tako dovedu do eksplozije. Banjaluka i Beograd su do sada dosljedno vodili, a tako će biti i ove godine, odgovornu politiku, koja ima u vidu očuvanje interesa našeg naroda, ali i obezbjeđivanje mira i stabilnosti u regionu – zaključio je Dodik.
  • Tramp: SAD daje previše podrške Ukrajini

    Tramp: SAD daje previše podrške Ukrajini

    Bivši predsjednik Amerike, Donald Tramp u ponedjeljak je obnovio kritike na račun NATO-a i rekao da SAD daju previše podrške Ukrajini u borbi protiv ruske specijalne vojne akcije.

    “Dobre stare američke ‘naivčine’ plaćaju veliku većinu računa za NATO i vanjski novac koji ide u Ukrajinu. Vrlo nepošteno!” Tramp je napisao na “Truth Social”.

    Tramp se dugo bunio oko iznosa novca koji SAD troši na inostrane odbrambene obaveze i podržavao je izolacionističku politiku “Amerika na prvom mjestu”.

    Trampovi komentari dolaze u trenutku kada bi novoizabrani republikanci u utorak trebali položiti zakletvu kako bi preuzeli kontrolu nad Zastupničkim domom, a stranka je osvojila tijesnu većinu na izborima u sredini mandata prošle godine.

    Neki od Trampovih saveznika u Kongresu ranije su ponovili njegove komentare o Ukrajini, pozivajući na strožiji nadzor nad milijardama pomoći koju SAD daje Ukrajini.

    Do danas, SAD su bile daleko najvažnija međunarodna podrška Ukrajini, osiguravši 48 milijardi dolara humanitarne i vojne pomoći dok se Ukrajina suprotstavlja ruskoj specijalnoj vojnoj akciji, prenosi “Business Insider”.

  • Makron: Ukrajini potrebna naša pomoć više nego ikada

    Makron: Ukrajini potrebna naša pomoć više nego ikada

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron ponovio je danas da je, kako je naveo, Ukrajini “potrebna naša podrška više nego ikada”.

    On je to izjavio tokom susreta sa švedskim premijerom Ulfom Kristersonom u Parizu, preneo je Rojters.

    Švedska je od 1. januara preuzela predsedavanje Evropskom unijom.

    Rusija je pokrenula 24. februara prošle godine specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini sa ciljem denacifikacije i demilitarizacije te zemlje.

  • “Rusi gaze preko leševa”

    “Rusi gaze preko leševa”

    Komandant ukrajinske vojske general Valerij Žaluzni imao je danas prvi put ove godine telefonski razgovor sa američkim generalom Markom Milijem.

    On je na Tviteru objavio nekoliko rečenica o razgovoru.

    “Informisao sam ga o promenama u operativnoj i strateškoj situaciji, pre svega na kopnenoj strani linije fronta, ali i u vazdušnom prostoru Ukrajine”, objavio je komandant ukrajinske vojske na Tviteru.

    “Žestoke borbe vode se na liniji Svatova-Kremin, baš kao i u pravcu Lisičanska. Najizazovnija situacija je i dalje u oblasti Soledar-Bahmut-Majorsk, gde Rusi pokušavaju da napreduju preko njihovih leševa, ali odbrambene snage Ukrajine uspevaju da obuzdaju ofanzivu neprijatelja“, saopštio je Žaluzni.

    “Hvala za protivvazdušne raketne sisteme”
    “U Donjecku uspevamo da zadržimo svoje pozicije i nastavimo sa kontraofanzivom. Odbrambene linije u pravcu Zaporožja su bezbedno držane i ulažemo napore da zaštitimo civile i energetsku infrastrukturu od granatiranja Hersonske oblasti”, rekao je Ukrajinac. General.

    “Od 31. decembra do jutros Rusi su lansirali 14 krstarećih raketa i 94 dronova tipa Šahed-136. Zahvalio sam se generalu Miliju što je poslao protivvazdušne raketne sisteme, za koje se i on zalagao. Sada se oni prvenstveno koriste za spasavanje života Ukrajinski civili“, zaključio je Žaluzni.

  • Narod se digao; hoće pomirenje sa Rusijom

    Narod se digao; hoće pomirenje sa Rusijom

    U nemačkom gradu Koelnu su održani proruski protesti kojima se apeluje na vladu da se pomiri s Rusijom sa kojom je Nemačka u lošim odnosima od početka rata.

    Kako poše “Sky News”, oko 2000 ljudi marširalo je gradom noseći plakate kojima se protestovalo protiv NATO, i gde se tražilo ukidanje sankcija koje su Rusiji uvedene zbog napada na Ukrajinu.

    U Nemačkoj žive milioni ljudi koji govore ruski jezik, javlja Rojters. Ipak, s obzirom na to da je Nemačka članica EU i NATO, nije verovatno da će Nemačka prestati da podržava Ukrajinu.