Adelhajd Volfl, novinarka njemačkog lista “Der Standard” upozorava da bi moglo doći do novih blokada u formiranju vlasti u BiH.
Volfl, koja intenzivno prati političku situaciju u Bosni i Hercegovini, smatra da bi uprkos “paketu funkcionalnosti” koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Srpska ne priznaje za Visokog predstavnika u BiH, ponovo moglo doći do problema u formiranju vlasti, ali i do dodatnih etničkih podjela.
Volfl za austrijski “Der Standard” navodi da je političarka “nacionalističkog HDZ” Borjana Krišto već imenovana za predsjedavajuću Savjeta ministara, te da su u koaliciji još “srpski nacionalistički secesionistički SNSD” i još osam stranaka.
– Između ostalog, na zahtjev međunarodnih predstavnika – prije svega SAD – bošnjačka nacionalistička SDA nije dio vlasti. Po svemu sudeći, SDA treba biti “kažnjena” jer nije sklopila “dil” sa HDZ tokom pregovora o izbornom zakonu početkom godine, kako su to SAD i EU predviđale – ocijenila je.
Kritika međunarodnog uplitanja
Ona objašnjava da je Šmit u izbornoj noći nametnuo izmjene izbornog zakona i ustava u entitetu Federaciji, što neki građani vide kao “udar na demokratiju”, prenosi N1.
Zatim navodi da Demokratska fronta i njen lider Željko Komšić, koji je ponovo izabran u državno Predsjedništvo, također nisu dio nove vladajuće koalicije, te da je Komšić u više navrata otvoreno kritikovao predstavnike međunarodne zajednice, te samog Šmita.
Komšić je Šmitove odluke takođe iznio pred Ustavni sud, koji se još nije izjasnio po tom pitanju, a Volfl smatra da bi to moglo biti zbog političkog pritiska.
– Očigledno, međunarodni krugovi su željeli osigurati da se vlada formira na osnovu Šmitovih odluka i bili su zabrinuti da bi ih Ustavni sud mogao ponovo promijeniti prije formiranja koalicije. Šmitove mjere dijelom odgovaraju željama HDZ, koji je zajedno s hrvatskom vladom i SAD vršio pritisak na Schmidta da odluči u njihovu korist – piše Volfl.
Dodatne podjele
Naredna plenarna sjednica Ustavnog suda zakazana je za 19. januar, kada bi se eventualno moglo odlučiti o ustavnosti Šmitovih odluka.
Ona ističe da je Šmit prije svega bio na udaru kritika zbog “ignorisanja odluke ustavnog suda iz 2015. godine” u kojoj je navedeno da su prilikom izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije diskriminisane osobe koje se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, što je suprotno Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.
No, Šmit nije osigurao provođenje ove ustavne odluke, već se pozvao na drugu, “koju je HDZ tražio”, iako je ona, kako navodi ova novinarka, odavno provedena.
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJAFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
Šmoitove odluke su, navodi Volfl, takođe dovele do dodatnih etničkih podjela.
Ona citira stručnjake koji smatraju da je Šmit prekršio princip o nepromjenjivosti izbornih pravila neposredno prije izbora i zanemario praksu Evropskog suda za ljudska prava i stavove Venecijanske komisije.
Takođe ističe da je Šmit koristio dva različita popisa stanovništva, jedan iz 1991. godine i drugi iz 2013. godine, “što bi moglo predstavljati kršenje Dejtonskog sporazuma”.
Uništena reputacija
Volfl objašnjava da bi u odluci 19. januara ključnu ulogu sada mogle imati one sudije u Ustavnom sudu BiH koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, a tom odlukom će biti uspostavljena praksa koja će se primjenjivati i ubuduće.
– Ukoliko Šmitove odluke ostanu na snazi, u budućnosti bi se mogla mijenjati i postizborna izborna pravila s ciljem ispunjavanja političkih ciljeva pojedinih političkih aktera, kao što se sada dogodilo za HDZ – upozorila je.
Navela je da su ubrzo uslijedile kritike na Šmitov potez od 27 evroparlamentaraca, koji su ga pozvali da odmah povuče izmjene zakona i upozorili da ne poštuje demokratska prava građana.
Šmit se uvijek branio argumentom da samo želi ukinuti blokade u institucijama.
Što se tiče sadržaja, Šmit je povećao broj delegata iz Doma naroda u entitetu Federaciji sa 58 na 80. Međutim, “naduvavajući” zapravo manje važan parlamentarni dom, ojačao je i etnički princip, a time i etnonacionalističke stranke – što je HDZ ranije tražio, a što su SAD i EU podržavale”, navela je.
Žrijeb sa plastičnim jajima
Neki delegati moraju biti odabrani prema komplikovanoj formuli iz kantona u kojima je dotična etnička grupa najviše zastupljena.
– Međutim, u međuvremenu se uprkos Šmitovog “paketa funkcionalnosti” dogodila se još jedna blokada. U nekim kantonima postojale su dvije liste sa istim brojem glasova za delegate u Domu naroda. Zbog toga je odlučeno da se izvuče žrijeb – “dobitnici” su izvučeni iz žutih plastičnih jaja u staklenoj posudi, kao na lutriji – opisuje Volfl.
Ističe da je SDA tu “imala sreće” i sada zajedno sa DF ima 13 delegata u Klubu Bošnjaka.
– To znači da dvije stranke, koje prema koalicionom projektu koji podržavaju SAD, uopšte ne bi trebale biti dio vlade, sada mogu birati predsjednika i potpredsjednika Federacije zbog “lutrije” sa plastičnim jajima – navodi ona.
Zavisnost od političke volje
Prema Šmitovim izmjenama izbornog zakona je potrebno najmanje jedanaest delegata u klubu tri naroda da bi se predložio kandidat za funkciju predsjednika. Međutim, nova koalicija nema jedanaest ljudi.
– To znači da SDA i DF sada mogu blokirati i formiranje vlasti na nivou FBiH – objašnjava ona, te dodaje da bi zbog toga Šmit mogao ponovo intervenisati.
– Nejasno je da li je Šmit bio svjestan da bi, uprkos njegovom “paketu funkcionalnosti”, moglo doći do nove blokade od strane SDA opcija je možda jednostavno bila zanemarena u Uredu visokog predstavnika – navodi Volfl.
Zatim citira analizu stručnjaka za ustavno pravo i BiH Jensa Volka sa Univerziteta Trento i Maje Sahadžić sa Univerziteta u Antverpenu koji su ocijenili da na kraju od političke volje zavisi hoće li reforme uspjeti ili ne, te da Šmitove mjere “ne otvaraju nikakve mogućnosti za strukturne promjene, već cementiraju postojeći sistem“.
Oni su naveli da, zbog toga što bi Šmitove odluke mogle koristiti HDZ i što su prethodno bile koordinirane sa susjednom Hrvatskom, sada postoji i “opasnost da se visoki predstavnik iz moderatora i posrednika pretvori u aktera i faktora podjela“.
– Umjesto da se raspravlja o opcijama za ustavnu reformu, sada se ponovo raspravlja o uredu visokog predstavnika i bonskim ovlaštenjima – ocijenili su.
Volk i Sahadžić smatraju da bi se 27 godina nakon završetka rata, umjesto zakulisnih dogovora ili međunarodnog nametanja, moglo pitati građane za mišljenje o budućnosti zemlje, “pogotovo jer bi inače mogli uopšte ne reagovati, već emigrirati ili se više uopšte ne uključivati.”
Licemjerje američkih zvaničnika
Volfl navodi da je u Sarajevu činjenica da je HDZ političar Marinko Čavara izabran za potpredsjednika parlamenta viđena kao “posebna vrstu licemjerja međunarodnih aktera”.
Ona ističe da su SAD uvele sankcije Čavari prošlog juna.
– Tada su američki zvaničnici rekli da Čavara spriječava važne reforme, demokratske procese i institucije. Čavara je i dalje na američkoj crnoj listi. Sada američki predstavnici u BiH očigledno nemaju ništa protiv izbora Čavare – prokomentarisala je Volfl.
