VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kad dolazi “prava zima”?

    Kad dolazi “prava zima”?

    U Bosni i Hercegovini u decembru su oboreni svi temperaturni rekordi, kazao je za N1 meteorolog Igor Kovačić. Također, Kovačić je govorio i o dugoročnoj prognozi navodeći da iza 10. januara možemo očekivati vrijeme prikladno zimskim mjesecima.

    Prvo je Kovačić koji je ujedno i glasnogovornik Svjetske meteorološke organiozacije za Bosnu i Hercegovinu i zamjenik direktora Republičkog hidrometrorološkog zavoda Republike Srpske predstavio podatke za decembar koji je oborio sve dosadašnje temperaturne rekorde.

    “Posljednji dan decembra mjeseca 2022. godine u Bosni i Hercegovini Banjaluka bila najtoplija sa 20,4 a ta temperatura čak od 1961. godine nije prevaziđena i to je što se tiče BiH bile maksimalne temperature kada je riječ o decembru”, kazao je za N1 Kovačić.

    Ljubitelji snijega i zimskih sportova i ugođaja još malo će pričekati na vrijeme koje je prikladno za januar.

    “Što se tiče kratkoročnih prognoza za ovih desetak dana oni govore o natprosječno visokim temperaturama s tim što će oni zbog zonalnog strujanja i povremenog stizanja svježeg vazduha ali ne i hladnog ta temperatura opadati ali će i dalje biti iznad 10 stepeni što je neoubičajeno za januar mjesec i ostajemo bez i dalje sniježnog pokrivača. Neku značajniju promjenu očekujemo oko 10. januara trebalo bi doći do prolaznog zahlađenja i mogući snijeg na planinama”, naveo je Kovačić.

    “Hajdemo u planine jer tamo nema zime”
    Svi oni koji vole boraviti na planinama očekuju pahulje snijega, a Kovačić kaže da su prognoze neprecizne koliko bi moglo napadati snijega.

    “Na istoku očekivati da je da snijega bude 10. i da če temperature pasti ispod nule. Šarolike prognoze govore da će biti od nekoliko do 20 cm. Modeli pokazuju nepreciznost”, istakao je Kovačić.

    Kada je riječ o klimatskim promjenama, Kovačić kaže da ih itekako moramo biti svjesni i da svoje živote već moramo njima prilagođavati.

  • Lavrov: Pružaćemo bratsku podršku Beogradu

    Lavrov: Pružaćemo bratsku podršku Beogradu

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov uputio je novogodišnju i božićnu čestitku ministru spoljnih poslova Srbije Ivici Dačiću, u kojoj je istakao da će Moskva i dalje pružati bratsku podršku Beogradu u odbrani legitimnih nacionalnih interesa u skladu sa normama međunarodnog prava.

    Lavrov je ukazao da su rusko-srpski odnosi u prošloj godini još jednom prošli provjeru izdržljivosti, uprkos međunarodnim okolnostima koje nisu bile nimalo lake, saopšteno je iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije.

    • Spremni smo za održavanje visoke dinamike saradnje spoljnopolitičkih resora naše dvije zemlje i prisne koordinacije poteza na svjetskoj areni – naveo je Lavrov, ističući da je Rusija uvijek otvorena za kontakte sa srpskim prijateljima.
  • Vučević povodom 9. januara: Predstojeće godine moraju biti u znaku srpskog ujedinjenja

    Vučević povodom 9. januara: Predstojeće godine moraju biti u znaku srpskog ujedinjenja

    Potpredsjednik Vlade Srbije Miloš Vučević izjavio je povodom predstojećeg obilježavanja Dana Republike Srpske – 9. januara da Srbiju i Srpsku niko i ništa ne može da podijeli, uz poruku da predstojeće godine moraju biti u znaku srpskog ujedinjenja.
    – U ovim teškim i izazovnim vremenima izuzetno je važno da se zajedno, svim kapacitetima, borimo za očuvanje suvereniteta Srbije, u skladu sa Rezolucijom 1244 Savjeta bezbjednosti UN – izjavio je Srni Vučević.Vučević koji je i ministar odbrane Srbije, naglasio je da sabornost i jedinstvo Srbije i Republike Srpske garantuju zaštitu srpskog naroda na Kosovu i Metohiji, koji je stalno izložen nasilju, teroru i provokacijama od institucija samoproglašenog Kosova.
    – Vi najbolje razumete šta su neotuđiva prava jer se 31 godinu borite za njih, ne ugrožavajući prava drugih. Srbija će uvek biti sa vama! – poručio je Vučević.

    Navodeći da Srbiju i Srpsku niko i ništa ne može da podijeli, Vučević naveo da je danas više nego ikada važna zajednička bora za očuvanje mira i stabilnosti, za slobodu, za državu i za živote ljudi.

    – Kao što zajedno obilježavamo Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, tako i ovog 9. januara, na Dan Republike Srpske, šaljemo poruku da godine pred nama moraju biti u znaku srpskog ujedinjenja, jer u opštoj krizi sa kojom se svet suočava, jedino su sloga i jedinstvo garant slobode. Živela Srbija! Živela Republika Srpska! – naglasio je Vučević.

    Republika Srpska će 9. januara proslaviti Dan Republike i 31 godinu postojanja.

  • “Ukrajina gubi suverenitet”

    “Ukrajina gubi suverenitet”

    Kako smatra predsednik Komiteta za međunarodna pitanja Državne dume Rusije Leonid Slucki, Ukrajina gubi suverenitet.

    Zemlja je u potpunosti pod spoljnom kontrolom, pregovori sa njenim rukovodstvom biće beskorisni.

    On je odreagovao na izjavu generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga koji je u intervjuu za “Bi-Bi-Si” izjavio da je neophodno da Zapad nastavi da pruža vojnu pomoć Ukrajini jer je to jedini način da se “ubedi Rusija da sedne za pregovarački sto i prizna Ukrajinu kao suverenu, nezavisnu evropsku državu”.

    “Ispada da status Ukrajine kao države zahteva potvrdu. Ovde pregovori nisu potrebni: Ukrajina je, iako samodestruktivna, ipak i dalje država i taj status niko ne osporava. Cilj specijalne vojne operacije je zaštita naših građana od agresije kijevskog neonacističkog režima, a ne uništavanje Ukrajine”, saopštio je Slucki na Telegramu.

    Što se tiče suvereniteta i nezavisnosti Ukrajine, Kijev zahvaljujući svojim zapadnim pokroviteljima munjevito gubi i jedno i drugo, ocenjuje Slucki.

    “Posebno kada se prodaje Zapadu i dozvoljava da se zemlja pretvori u antiruski poligon. S obzirom na to da se Ukrajinom u potpunosti upravlja spolja, takvi pregovori ne vrede ni pet para”, ocenio je Slucki. Istovremeno je poručio da se ne gaje iluzije po pitanju moguće pobede Kijeva.

    “Ciljevi specijalne vojne operacije će biti realizovani. Parole ‘slobode i demokratije’, kojima kijevski režim prikriva svoju neonacističku suštinu, neće mu pomoći, osuđen je na propast”, konstatovao je ruski političar.

    Ono u čemu je Stoltenberg potpuno u pravu, po rečima Sluckog, jeste to da Rusija ne namerava da odustane od svojih ciljeva.

  • Šeranić: Dječji dodatak biće povećan za 20 odsto

    Šeranić: Dječji dodatak biće povećan za 20 odsto

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić najavio je da će ove godine za 20 odsto biti povećani iznosi prava na dodatak za djecu.

    Šeranić je rekao Srni da će dodatak na prvorođeno, drugorođeno i četvrtorođeno dijete, umjesto dosadašnjih 97,20 KM iznositi 117 KM.

    On je dodao da će dodatak na trećerođeno dijete biti povećan sa dosadašnjih 140,40 KM na 169 KM, dok će dodatak za osjetljive kategorije djece, poput djece sa smetnjama u razvoju i djece korisnika prava na dodatak za tuđu njegu i pomoć, iznositi 208 KM, umjesto dosadašnjih 172,80 KM.

    “To je rezultat nedavne odluke Vlade Republike Srpske kojom je, u skladu sa Zakonom o dječjoj zaštiti, osnovica za utvrđivanje visine prava na dodatak na djecu i na naknadu roditelju – njegovatelju ili njegovatelju utvrđena u procentu od 100 odsto od najniže plate u Republici Srpskoj u prošloj i za ovu godinu iznosi 650 KM. Po istom osnovu, iznos prava na naknadu roditelju-njegovatelju ili njegovatelju u ovoj godini biće povećan sa 540 KM na 650 KM”, istakao je Šeranić.

    On je podsjetio da se ovo pravo isplaćuje posredstvom Javnog fonda za dječiju zaštitu, a za navedena povećanja u budžetu Fonda planirano je dodatnih oko 10,4 miliona KM.

    Od početka 2022. godine u primjeni izmjene Zakona o dječjoj zaštiti kojima su uvedena nova i unapređena ranija prava iz dječije zaštite prvi put je uvedeno pravo na dodatak na djecu za prvorođeno dijete, značajno su povećani iznosi ostalih dodataka na djecu, naknada za opremu za novorođenče je udvostručena, a naknada za roditelja-njegovatelja je uvećana četiri puta, odnosno do iznosa najniže plate u Republici Srpskoj koja je tada iznosila 540 KM.

    Šeranić je naglasio da su sve ove mjere dio opredjeljenja Vlade Republike Srpske i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite da se pruži podrška djeci i porodicama, kao i da se poboljšava njihov materijalni položaj.

    “Prava iz oblasti socijalne, porodične i dječije zaštite u Republici Srpskoj se konstantno unapređuju i proširuju”, zaključio je Šeranić.

  • Šta smijete unijeti u Hrvatsku i kolike su kazne

    Šta smijete unijeti u Hrvatsku i kolike su kazne

    Zbog svih pravila kojih je toliko da ih ponekad nije lako zapamtiti ni samim carinicima važno je podsjetiti na popis svih stvari koje smijete, odnosno, ne smijete unositi preko granice u Hrvatsku.

    Hrvatska je postala 20. članica evrorone, a postala je i nova članica šengenske zone, najvećeg područja slobodnog kretanja roba i ljudi u svijetu.

    Od 1. januara 2023. počinje period dvojnog opticaja, koji će trajati 14 dana, odnosno do 14. janura u 24 časa. Tokom tog perioda prilikom gotovinskih transakcija istovremeno će se, uz evro, moći koristiti i gotov novac kune kao zakonsko sredstvo plaćanja. Novčani iznosi koji se moraju platiti ili obračunati preračunavaju se uz primjenu fiksnog kursa konverzije koji je određen na nivou 1 evro = 7,53450 kuna.

    Planirate li uskoro putovati u inostranstvo sigurno se pitate šta (ne)smijete prenositi preko granice. Večernji list je objavio popis svih stvari koje smijete odnosno ne smijete unositi u Hrvatsku.

    Prvo treba napomenuti kako se ova lista odnosi na uvoz robe iz zemalja koje se nalaze izvan EU, s izuzetkom Švajcarske, Islanda, Norveške, San Marina, Andore i Lihtenštajna. Dakle, za ova posljednje nabrojane države vrijede ista pravila kao da prevozite robu unutar EU te tu nema nikakvih ograničenja. Još neka posebna pravila vrijede za Farska ostrva i Grenland, ali da se dodatno ne bi komplikovala ionako duga lista, te dvije države su izostavljene s ovog popisa.

    Ukratko, ako uvozite robu iz trećih zemalja ( Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Albanija itd.) limit za uvoz robe ne smije po osobi premašivati 3.200 kuna u pomorskom i vazdušnom saobraćaju te 2.200 kuna u svim ostalim vrstama prevoza, odnosno, 1.100 kuna za putnike mlađe od 15 godina nezavisno kojim prijevoznim sredstvom putuju, prenosi N1.

    Putnici u vazdušnom saobraćaju u Hrvatsku mogu unijeti nešto više duvanskih prerađevina od onih koji putuju drugim oblicima saobraćaja. Oni u vazdušnom prijevozu mogu unijeti 200 cigara, 100 cigarillosa, 50 cigara i 250 grama duvana za pušenje.

    Osobe koje putuju drumskim ili željezničkim prevozom mogu unijeti 40 cigareta, 20 cigarillosa, 10 cigara i 50 grama duvana za pušenje. Svi putnici mogu unijeti jednaku količinu od 50 grama grijanog duvanskog proizvoda, 10 mililitara e-tečnosti te 50 grama tzv. novih duvanskih proizvoda iz članka 94. stav 2. Zakona o taksama.

    Kad su u pitanju alkoholna pića, jednaka pravila vrijede i za sve vrste prevoza – svima je dopušteno unijeti 16 litara piva, 4 litre vina te 2 litre alkoholnih pića koja imaju manje od 22% alkohola, odnosno, jedan litar jačih alkoholnih pića.

    Ako želite plaćati taksu moguće je, uz uslov da ste stariji od 17 godina, unijeti 800 cigareta, 400 cigarillosa, 200 cigara, kilogram duhana, 10 litara žestice, 90 litara vina, 110 litara piva te 100 mililitara e-tečnosti, a sve preko toga nećete moći unijeti čak ni uz plaćanje.

    Carinski službenici obavljaju službene kontrole proizvoda životinjskog podrijekla koji čine dio ličnog prtljaga putnika, tako da uopšte nije dopušteno unijeti meso i mlijeko te proizvode od mesa i mlijeka. Dopušteno je po osobi unijeti 20 kilograma svježe, sušene, kuvane, osoljene ili dimljene ribe, kozice, rakove i dagnje. Kada su u pitanju drugi proizvodi životinjskog porijekla, poput meda, jaja, proizvoda od jaja, mesa puževa ili žabljih krakova, tu je dopušteno unijeti do 2 kg po osobi. Svježeg voća i povrća, osim krompira, smijete unijeti do 5 kilograma.

    Ostali proizvodi (hrana za dojenčad i kućne ljubimce, kolači, slatkiši, dodaci prehrani, gorivo…)

    Putnici iz trećih zemalja mogu u Hrvatsku unijeti do dva kilograma mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga te za unos hrane za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga uz uslove da ne zahtijeva držanje u frižideru prije otvaranja.

    Bez ograničenja ili u količini za ličnu upotrebu, svi putnici u Hrvatsku mogu unijeti hljeba, kolača, keksa, vafla i oblatni, dvopeka, tostiranog hljeba i sličnih prepečenih proizvoda s manje od 20 % prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi.

    Bez ograničenja se mogu unijeti i brojni drugi proizvodi poput čokolada i poslastica (uključujući slatkiše) s manje od 50 odsto prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja, dodataka hrani pakovanih za krajnjeg potrošača koji sadržavaju manje količine (ukupno manje od 20 %) prerađenih proizvoda životinjskog porijekla, masline punjene ribom, tjestenina i rezanci, koncentrati supe i poboljšivači okusa.

    Kad je u pitanju gorivo, u kanisterima smijete prevesti do 10 litara identičnog goriva onom koji se nalazi u vašem vozilu, dakle nema prevoza dizela ako vozite benzinca.

    Unošenje gotovih lijekova za lične potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uslov da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača) i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije.

    Unošenje lijekova koji sadrže drogu, takođe za lične potrebe putnika, moguće je u količini potrebnoj za liječenje do najviše pet dana, i to takođe uz posjedovanje medicinske dokumentacije, iz koje proizlazi neophodnost uzimanja odnosnoga lijeka.

    Ako se ipak odlučite kockati, znajte da vas mogu “opaliti po džepu” s kaznom koja može iznositi i do 100.000 kuna (oko 25.000 KM). Konkretno, kada se određuje visina kazne bitno je što i koliko toga ste pokušali prošvercati.

    Za prekršaj neprijavljivanja robe ili neprijavljivanja sve robe ili nepodnošenja robe ili nepodnošenja sve robe, iz čl. 64. st. 1. tačka 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU-a propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 2.000 kn (oko 521 KM) do 50.0000 kn (oko 13.026 KM). Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje Unije na skriven način ili iznošenje ili pokušaj iznošenja robe iz carinskog područja Unije na skriven način, te za nepodnošenje carinske deklaracije za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne naravi ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, čl. 63. st. 1. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU-a propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 3.000 kn (oko 781 KM) do 100.000 kn (oko 78.187 KM).

    Poznati primjeri kazne iznosili su 5.100 kuna (oko 1.328 KM) za pokušaj unošenja dvije vreće, odnosno oko 15 kg kupusa, 3.500 kuna (oko 911 KM) za tri bundeve, 4.000 kuna (oko 1.042 KM) za tri akumulatora te čak 22.000 kuna (oko 5.731 KM) za 6 kilograma svježeg i 5 kilograma suvog mesa.

  • 16 bh. državljana na Interpolovim potjernicama zbog terorizma

    16 bh. državljana na Interpolovim potjernicama zbog terorizma

    Na Interpolovim potjernicama zbog terorizma i srodnih krivičnih djela nalazi se 16 bh. državljana.

    Riječ je uglavnom o imenima koja su dobro poznata bezbjednosnim agencijama, a neka od njih su već godinama na ozloglašenom spisku.

    Recimo, jedan od njih je i dvadesetsedmogodišnji Alija Keserović, rodom iz Bužima, kod kojeg je navedeno da ga sumnjiče za organizovanje terorističke grupe, ali i protivpravno osnivanje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama.

    Keserović se prije šest godina pojavio u propagandnom filmu Islamske države pod naslovom “Struktura hilafeta” u kojem se ta teroristička organizacija hvali brojnim “vojnim uspjesima”.

    Dugo je na Interpolovoj potjernici i Muradif Hamzabegović (62), koji je, prema ranijim navodima Tužilaštva BiH, bio visokopozicionirani pripadnik Islamske države.

    Postoje tvrdnje da je on ranije zbog udruživanja radi činjenja krivičnih djela i krijumčarenja ljudi bio osuđen na jedinstvenu kaznu od šest godina zatvora i novčanu u iznosu od 20.000 KM, ali, kako se tvrdi, nije nikada odslužio ovu kaznu jer je u proljeće 2013. godine otišao u Siriju.

    On je, navodno, i dalje u Siriji, odnosno dijelu te zemlje koji kontrolišu džihadističke grupe i pobunjenici, gdje, kako je ranije objavljeno, živi kao civil i bavi se trgovinom.

    Na Interpolovoj potjernici nalazi se i ime Fikreta Zukića (62), a terete ga za organizovanje terorističke grupe. On je, prema dostupnim informacijama, živio u vehabijskom gnijezdu Gornjoj Maoči, a potom otišao u Siriju.

    Objavljeno je, podsjetimo, da je hapšen u akciji “Damask” 2014. godine, ali je pušten na slobodu, te da je u Siriji od 2016. godine. Postoje tvrdnje da je u džihad odveo cijelu porodicu, koja je u Siriji priključena terorističkim grupama.

    Aleksandar Radić, vojni analitičar i stručnjak za bezbjednost, nije iznenađen zbog toga što bjegunci godinama izmiču ruci pravde.

    “Postoji dovoljno prostora na Bliskom istoku i u centralnoj Aziji gdje se takve ličnosti mogu skloniti”, rekao je Radić za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, BiH je tu u pasivnoj poziciji, pa čak i za neke stvari koje su trivijalnije, kao što je, primjera radi, praćenje aktivnosti ljudi koji su bili strani ratnici.

    “Pokazalo se da je sistem bezbjednosti u BiH u pogledu razmjene podataka i koordiniranog djelovanja prilično neefikasan. To je pokazao i slučaj terorističkog napada u Zvorniku”, naglasio je Radić.

    Kada se podvuče crta, može se zaključiti da je upitno da li će neko od bjegunaca ikada biti priveden na optuženičku klupu. Ako se to desi, prijete im višegodišnje kazne.

    Recimo, prema Krivičnom zakonu BiH, ko organizuje, rukovodi, obučava, oprema ili mobiliše pojedince ili grupe ljudi s ciljem pridruživanja stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji koje djeluju van BiH, biće kažnjen zatvorom od najmanje osam godina.

    “Ko se na bilo koji način pridruži stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji, biće kažnjen zatvorom od najmanje tri godine”, navedeno je u Krivičnom zakonu BiH.

  • Dačić: Još jedna država će povući priznanje samoproglašenog Kosova

    Dačić: Još jedna država će povući priznanje samoproglašenog Kosova

    Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da će još jedna zemlja povući priznanje takozvane države Kosovo.

    Zvaničnici Srbije ranije su najavili da će objaviti koje su zemlje povukle priznanje samoproglašenog Kosova, mimo onih za koje je to poznato.

    Dačić je ranije najavio da će Srbija i u ovoj godini nastaviti tešku diplomatsku i političku borbu za odbranu teritorijalnog integriteta i suvereniteta Srbije.

    Od ukupno 193 članice UN njih 105 ne priznaje lažnu državu. Među 88 zemalja koje priznaju samoproglašeno Kosovo pet je država koje ne glasaju u korist Prištine kada su u pitanju aplikacije za članstvo u organizacijama.

  • Uvođenje evra u Hrvatskoj dovelo do niza poskupljenja

    Uvođenje evra u Hrvatskoj dovelo do niza poskupljenja

    Prvog radnog dana nakon uvođenja evra u Hrvatskoj je došlo do niza poskupljenja, prenose hrvatski mediji.

    Zbog toga je hrvatski premijer Andrej Plenković sazvao sastanak s nadležnim ministrima i inspekcijskim vlastima.

    On je u poruci na Tviteru naveo da je sazvao sastanak s nadležnim ministrima i predstavnicima Poreske uprave, Carinske uprave i Državnog inspektorata vezano za daljnje aktivnosti kako bi zaštitili potrošače od neopravdanog dizanja cijena.

    • Uvođenje evra nije razlog za povećanje cijena roba i usluga – poručio je Plenković.

    Na sastanku Plenkovića s ministrima i šefovima Poreske uprave, Carinske uprave i Državnog inspektorata, dogovoreno je da hrvatski ministar privrede Davor Filipović pozove na sastanak predstavnike trgovačkih lanaca.

  • Ogrešević: Nećemo u vlast zbog Dodika

    Ogrešević: Nećemo u vlast zbog Dodika

    Predsjednik Narodnog evropskog saveza (NES) Nermin Ogrešević izjavio je da ta stranka neće učestvovati u vlasti u kojoj predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i prije formiranja Savjeta ministara BiH krši Sporazum o smjernicama, načelima i ciljevima u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti koji je potpisao sa Nerminom Nikšićem u ime osmorke i s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a.

    Podsjećamo osmorku čine Socijaldemokratska partija (SDP), Narod i pravda (NiP), Naša stranka (NS), Stranka za BiH (SBiH), BH Inicijativa Fuad Kasumović, Pokret demokratske akcije (PDA), Nezavisna bosanskohercegovačka lista (NES) i stranka Za nove generacije (ZnG).

    U saopštenjuu ove stranke ističe se da su NES i Stranka za BiH pratili i razmatrali niz odluka koje je inicirao Dodik, kao i njegove izjave i najave kojima negira nadležnosti države BiH i postojanje Ustavnog suda BiH.

    Kako daodaju za navedene političke subjekte neprihvatljivo je i da Dodik namjerava u Savjet ministara BiH imenovati “Denisa Šulića Bošnjaka po Dodikovoj mjeri” čime bi, prema njihovoj ocjeni, uprkos zakonskim odredbama koje bi to trebale onemogućiti, Dodik ipak dobio nadmoć odlučivanja u Savjetu ministara BiH.

    “Osuđujemo odluku većine u Narodnoj skupštini RS, a kojom dirigira Dodik, da usvoji neustavni zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, a koji je pri ranijem pokušaju stupanja na snagu, Ustavni sud BiH u septembru prošle godine stavio van snage. Lično smatram da je na ovaj način, a i s Dodikovom izjavom da državna imovina pripada entitetima, Dodik sam sebe eliminisao iz daljeg učešća u procesu formiranju državne vlasti”, naglašava Ogrešević i dodaju da nema daljih pregovora s onima čija retorika i ponašanje predstavljaju direktan udar na državu i institucije BiH.

    Ističe da su Sporazum potpisali isključivo u skladu s odredbama Ustava i zakonima BiH i da od svih potpisnika tog dokumenta očekuju da se tako i ponašaju ukoliko žele biti njihovi partneri u vlasti.

    “U ovakvim okolnostima, mi ne smijemo i ne možemo biti ‘slijepi i gluhi’ na te činjenice i ne možemo preći preko toga kao da se ništa ne dešava”, podvlačio on i poziva stranke osmorke na hitno zauzimanje stava o ovom pitanju, ističući da će dalje učešće ove stranke u pregovorima oko formiranja vlasti zavisiti o odnosu osmorke prema ponašanju Milorada Dodika.