VRBAS Media

Autor: INFO

  • Privredna komora Srpske zatražila od Vlade smanjenje minimalca

    Privredna komora Srpske zatražila od Vlade smanjenje minimalca

    Privredna komora Republike Srpske traži od Vlade Republike Srpske da najniža plata za narednu godinu ostane ista ili da se čak smanji.

    Oni su to predložili kao kratkoročnu mjeru koja je kako tvrde usmjerena na ublažavanje opterećenosti privrede i sprečavanja daljeg odlaska radne snage.

    Minimalna plata u Srpskoj je ove godine prvi put vezana za stručnu spremu i kreće se između 900 i 1.300 KM.

    U Komori navode da je veliki broj preduzeća u prerađivačkom sektoru pogođen negativnim efektima ekonomske krize u Srpskoj, regionu i svijetu.

    Njihovo pojašnjenje zahtjeva za stagnacijom i smanjenjem minimalca je posebno zanimljivo.

    Naime, tvrde oni, osnovni problem daljeg povećanja minimalne plate je to što bi došlo do izjednačavanja plata svih zaposlenih u preduzeću jer poslodavci nisu u  mogućnosti da isprate povećanje najniže plate povećanjem plate rukovodećim radnicima, a koji takođe imaju svoje zahtjeve.

    – Sve navedeno prijeti da Republika Srpska, u slučaju daljeg povećanja iznosa najniže plate, ostane bez visokokvalifikovanih kadrova koji predstavljaju ključne kadrove u privrednim društvima – navodi se u Prijedlogu ekonomskih reformi koje Komora upućuje Vladi RS.

    Traže smanjenje zbirne stope doprinosa

    Takođe, oni predlažu i pojednostavljenje svih procedura kod zapošljavanja strane radne snage.

    Kažu da sve više privrednih društava nalazi način da uveze nedostajuću radnu snagu iz zemalja poput Turske, Filipina, Bangladeša, Indije, Nepala tako da su se na tržištu pojavila domaća privredna društva koja čak iznajmljuju strane radnike.

    Poslovna zajednica predlaže i izmjenu Zakona o radu tako da se briše član koji definiše da se najniža plata uvećava po osnovu radnog staža.

    – Takođe smatramo da u najnižu platu moraju biti uračunata sva uvećanja plate, kao što je slučaj u javnom sektoru, u cilju izjednačavanja radnika u realnom i javnom sektoru – stoji u prijedlozima PKRS.

    Iz Komore traže i da država za određene kategorije zaposlenih preuzima obaveze po osnovu poreza i doprinosa za određeni period kao i da se smanjenje zbirne stope doprinosa sa 31 na 29 odsto.

    – Smanjenje zbirne stope može amortizovati ozbiljno povećanje troškova poslovanja prethodnih nekoliko godina u Republici Srpskoj koji se ogledaju najčešće kroz povećanje cijena repromaterijala i sirovina, povećanje najniže plate, povećanje cijena električne energije, nepovoljna geopolitička kretanja ali i druge negativne uticaje na poslovanje što bi dovelo do očuvanja i daljeg razvoja privrede – zaključuju oni.

    Nisu oduševljeni idejom da se oporezuje dividenda, jer po njima to predstavlja kontraproduktivnu i destimulativnu mjeru za potencijalne ulagače i investitore.

    Među zanimljivim prijedlozima se izdvaja sistem privlačenja i zadržavanja talentovanih i perspektivnih radnika kroz mjere osiguranja stambenog pitanja, profesionalnog razvoja i pružanja dodatnih edukacija.

    Podsjećamo, Milorad Dodik je u avgustu najavio da će minimalna plata za zaposlene sa srednjom stručnom spremom sa 900 biti povećana na 1.100 KM, dok će oni sa visokom stručnom spremom primati 1.400 KM.

    Međutim, kasnije je predsjednik Vlade RS Savo Minić najavio da će se mijenjati Zakon o radu kroz koji će se definisati iznos minimalca, a gdje će se uspostaviti ekonomski kriteriji za određivanje najniže plate, prenosi CAPITAL.

  • Čović: Nema razloga da ne imenujemo glavnog pregovarača sa EU

    Čović: Nema razloga da ne imenujemo glavnog pregovarača sa EU

    Dragan Čović, lider HDZ-a rekao je da je zbog političkih previranja protekla godina izgubljena ali da vjeruje da se propušteno može nadoknaditi, posebno na evropskom putu BiH i da ne vidi razlog da ne bude imenovan glavni pregovarač.

    “Mi smo se bavili sami sobom posljednjih godina dana, ali bez obzira na to, ja sam neporaziv optimista. Duboko vjerujem da sve ono što smo propustili ovih godina dana možda nas je ozbiljno nečemu naučilo, tako da izgubljeno vrijeme, prije svega na evropskom putu, treba iskompenzirati odmah”, rekao je Čović, gostujući u programu BHRT-a.

    Naglasio je da su dva zakona, o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i o Sudu BiH, prioriteti koje treba usvojiti kako bi se ispunili evropski kriteriji, te da je Reformska agenda u okviru Plana rasta već dostavljena. Dodao je da je kampanja, koja je počela ranije nego što je očekivano, usporila zamah koji je BiH imala na evropskom putu.

    “Vjerujem da možemo napraviti pozitivan iskorak u odnosu na dosadašnje ponašanje”, rekao je, dodajući da je predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto ključna osoba u provođenju reformi.

    Čović je istaknuo da je u proteklih mjesec i po dana intenzivno pregovarao sa svim predstavnicima stranaka i međunarodnih institucija, te da ne vidi nijedan razlog da se ne imenuje glavni pregovarač i ne usvoje oba zakona.

    “Ako bismo imali malo mudrosti, kao što smo prihvatili Plan rasta, koji smo bezrazložno razvlačili sedam, osam mjeseci, onda bi i ovo trebalo završiti”, rekao je Čović.

    Govoreći o partnerstvu sa SNSD-om, Čović je rekao da je to politička realnost utemeljena na izbornim rezultatima iz 2022. godine.

    “SNSD je naš partner, to je naša realnost. Ima svog člana Predsjedništva, tri predstavnika u Domu naroda, i to je već dovoljna konfiguracija da se ne može ustavno eliminirati”, rekao je Čović.

    Na pitanje o teritorijalnom preustroju BiH, Čović je odbacio takvu mogućnost.

    “Za nas je Bosna i Hercegovina u svakom elementu cijelovita kao takva i postoji samo jedan Ustav, nema drugog. Moramo u okvirima dejtonskog kapaciteta Ustava tražiti rješenja”, rekao je predsjednik HDZ-a BiH.

    “Ne vidim političku volju ni kapacitet za promjenu Ustava u smislu teritorijalnog razgraničenja” istakao je Čović.

    Čović je potvrdio da će koalicioni sporazum potpisan u decembru 2022. trajati do narednih izbora, jer boljih partnera nema.

    “Tada smo postavili sebi neke dimenzije, vrlo brzo otvorili proces, ali je sve otišlo u sunovrat. Moja poruka kolegama iz pozicije i opozicije je da nastavimo raditi na evropskom putu”, rekao je.

    Na pitanje o mogućem imenovanju Ane Trišić-Babić za glavnu pregovaračicu BiH s EU, Čović je rekao da je to pitanje za srpsku stranu, ali da je za njega prihvatljiva svaka kompetentna osoba koju predlože.

    “Što se mene tiče, može. To je do predstavnika srpskog naroda. Krišto je ovih dana završila odluku koja definira podlogu za raspravu u Vijeću ministara”, rekao je, pozvavši kolege da se prestanu nadmudrivati i da se imenuje pregovarač.

    Čović je potvrdio da je postignut dogovor da sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH bude u Istočnom Sarajevu.

    “Mislim da je dogovoreno Istočno Sarajevo, ali da ne budem ja taj koji to definira. Svi koji smo sjedili međusobno kroz ove razgovore smo prihvatili u konačnici”, rekao je.

    Govoreći o budžetu za 2025. godinu, Čović je rekao da je prijedlog koji je došao iz Predsjedništva BiH neprovodiv i da je dogovoreno da se vrati u redovnu proceduru kako bi se omogućile izmjene kroz amandmane.

    Na pitanje o izmjenama izbornog zakona, Čović je rekao da nema smisla ići s novim prijedlozima, jer je HDZ već uputio desetak prijedloga koji se uglavnom odnose na izbor člana Predsjedništva BiH.

    “To je osnovno izvorište krize u BiH. Pokušaj da brojnošću eliminirate jedan narod kao konstitutivan narod” rekao je, pozvavši “bošnjačke” stranke da predlože rješenja koja će omogućiti Hrvatima da biraju svog člana Predsjedništva.

    “Bilo koji prijedlog koji će omogućiti da Hrvati mogu izabrati svog člana Predsjedništa – to nam je prihvatljivo”, zaključio je Čović.

  • Britanci i Ukrajinci planiraju udar na “Turski tok”

    Britanci i Ukrajinci planiraju udar na “Turski tok”

    Rusija ima saznanja o pripremi diverzija protiv “Turskog toka”, u režiji britanskih i ukrajinskih obaveštajnih službi, izjavio direktor FSB Aleksandar Bortnikov.

    “Raspolažemo informacijama da britanske službe, u saradnji s ukrajinskim obaveštajnim službama, pripremaju diverzije usmerene protiv gasovoda ‘Turski tok'”, istakao je Bortnikov.

    On je dodao da su instruktori elitnih jedinica britanske vojske (SAS), zajedno sa agentima britanske obaveštajne službe MI6, isplanirali seriju napada bespilotnim letelicama na objekte Kaspijskog cevovodnog konzorcijuma, u čijem vlasništvu učestvuju kompanije iz Rusije, Kazahstana i SAD.

    Prema njegovim rečima, britanske specijalne službe takođe planiraju upotrebu borbenih ronilaca za napade na kritičnu infrastrukturu u Rusiji.

    “Zajedno sa MI6 planiraju upade ukrajinskih diverzantskih grupa u pogranične regione Rusije, napade na objekte kritične infrastrukture, uključujući upotrebu bespilotnih letelica, besposadnih čamaca i borbenih ronilaca”, naglasio je direktor FSB.

    Bortnikov je istakao da FSB poseduje pouzdane podatke da se teroristički napadi i diverzije na teritoriji Rusije izvode pod direktnim pokroviteljstvom britanskih obaveštajnih službi.

    “Specijalne jedinice britanske vojske (SAS) direktno učestvuju u borbenim dejstvima protiv Rusije”, zaključio je Bortnikov na 57. zasedanju Saveta rukovodilaca bezbednosnih službi u Uzbekistanu.

     

  • Stevandić zapjevao u Sankt Peterburgu: Znaš li odakle si, sine

    Stevandić zapjevao u Sankt Peterburgu: Znaš li odakle si, sine

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić objavio je kako, nakon uspješne radne posjete Sankt Peterburgu, pjeva srpsko-ruske pjesme sa ruskim prijateljima.

    „Na emotivnom polju Srbi su uvijek laka meta jer imamo dušu slovensku, pravoslavnu. Ali imamo i hrabrost, znanje i mudrost zbog kojih smo za zlonamjerne težak rival. Živjeli!“, objavio je Stevandić na društvenim mrežama.

     

    Kako se može vidjetio i čuti, na repertoaru uz klavir našle su se patriotske pjesme „Tamo daleko“ i „Ovo je Srbija“ sa poznatim stihom „znaš li odakle si, sine“, ali i tradicionalne ruske pjesme koje je, zajedno sa Stevandićem, izveo Ivan Sapunov, operski bariton teatra Marinski.

    Podsjećamo, Stevandić se juče obratio deputatima Zakonodavne skupštine Sankt Peterburga, a potom se, zajedno sa delegacijom poslanika Narodne skupštine, sastao sa predsjednikom Zakonodavne skupštine Aleksandrom Nikolajevičem Bjeljskim i njegovim saradnicima.

  • Dodik ponovo zagovara treći entitet

    Dodik ponovo zagovara treći entitet

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ponovo je otvorio pitanje stvaranja trećeg, hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini.

    Dok hrvatski politički lideri u BiH, prije svega predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, godinama izbjegavaju čak i pomen takve ideje, vjerovatno zbog reakcije međunarodne zajednice, Dodik, sudeći po njegovim nastupima, tih obzira nema.

    – Budućnost BiH je u tri entiteta, Bošnjaci su nesposobni napraviti bilo kakvu državu. Vjerujemo da je budućnost BiH u tri entiteta, da se Federacija BiH podijeli na dva entiteta – poručio je Dodik nakon sastanka s Čovićem.

    Ovo, međutim, nije prvi put da Dodik istupa u ime hrvatskih političkih interesa. On je i ranije, više puta, iznosio stavove i inicijative koje su izazvale pitanje – u čije ime, zapravo, govori. Jedan od primjera datira iz 2019. godine, kada je, kao srpski član Predsjedništva BiH, od Narodne skupštine Republike Srpske zatražio pokretanje mehanizma zaštite vitalnog interesa zbog izgradnje Pelješkog mosta.

    Sličnu pažnju izazvao je i slučaj kada je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović u Derventi odlikovao pripadnike 103. brigade HVO, odgovorne za teške zločine nad Srbima u Posavini. Zvanične reakcije iz Republike Srpske tada su gotovo potpuno izostale.

    Iako Dodik i Čović već godinama održavaju partnerstvo, položaj Srba u kantonima s većinskim hrvatskim stanovništvom ostao je nepromijenjen – bez prava na obrazovanje na svom jeziku i pismu.

    Član Glavnog odbora SDS-a, Darko Babalj, smatra da Dodik odavno djeluje kao “agent hrvatskih interesa” u BiH.

    – Uporno zalaganje za stvaranje hrvatskog entiteta sasvim je očekivano od čovjeka koji je jasenovačku građu predao Hrvatima i koji svakim danom pokazuje da radi isključivo za hrvatske interese. Ono što treba da zna je da nikad nećemo dozvoliti da se i jedan pedalj Republike Srpske preda onima koji su počinili najstrašnije zločine nad Srbima, što u NDH, što u posljednjem ratu – istakao je Babalj.

    Lider Liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, ocijenio je da SNSD i Milorad Dodik “već decenijama vode izdajničku i prohrvatsku politiku”, kojom se, kako kaže, još i ponose.

    – Dovoljno je reći i to da je onaj koga je Dodik imenovao za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske i dao mu ovlaštenja, samo nekoliko dana kasnije otišao u Brod i odao počast hrvatskoj vojsci koja je tamo prešla iz Slavonskog Broda uz ustaške pjesme, te nazivao Vojsku Republike Srpske “neprijateljskom”. Činjenica je i da je Željka Cvijanović, kao srpski član Predsjedništva BiH poluhrvatica, a da je budući kandidat za predsjednika Republike Srpske, Siniša Karan, takođe poluhrvat. Ne ulazim u brojanje krvnih zrnaca, ali je nevjerovatno da je Dodik na sve ključne funkcije postavio Hrvate i Zagrebu lojalne ljude – rekao je Vukanović.

    Prema njegovim riječima, Dodik “na sve načine urušava Republiku Srpsku – ekonomski, moralno i demografski”.

    – Doveo nas je u podređen položaj, napravio da nemamo ni predsjednika ni vladu. Istovremeno, on se bori za treći hrvatski entitet i dozvoljava da se prave spomenici kod Dervente s jasnim ustaškim obilježjima. Prosto je nevjerovatno koliko je izmanipulisao srpski narod. Kad dođete na područje bivše Herceg-Bosne ne možete vidjeti nijedno selo u kojem table s ćiriličnim natpisima nisu išarane, a najmanje na polovini je nacrtano slovo “U”. Mislim da je razlog svemu nabrojanom to što je Dodik kontrolisan od strane hrvatske obavještajne službe i zato ima političku podršku Plenkovića, Milanovića, kao i svake vlasti u Hrvatskoj. On odrađuje ključne poslove za Hrvate i njihove interese, a na štetu Srba i Republike Srpske – tvrdi Vukanović.

    Predsjednica Narodnog fronta, Jelena Trivić, kaže da je “zastupanje hrvatskih interesa u BiH jedna od rijetkih Dodikovih politika koje imaju kontinuitet”.

    – Dodikova politika ima kontinuitet u laži kad su u pitanju srpski nacionalni interesi, jer ih on mijenja bukvalno na dnevnoj osnovi, dok kontinuitet podilaženja hrvatskim interesima ima jak kontinuitet. Nebrojeno puta sam rekla da je Dodik agent hrvatskih interesa, što sam potkrepljivala konkretnim primjerima – navodi Trivićeva.

    Ona podsjeća i na predaju jasenovačke građe, kao i slučaj Pelješkog mosta, koji je, iako očigledno ne spada u vitalne interese Republike Srpske, proglašen upravo takvim.

    – Pelješki most je u Narodnoj skupštini Republike Srpske uveden kao vitalni interes, iako se to nikako ne može proglasiti vitalnim interesom Republike Srpske. Ustaški spomenik u Modranu kod Dervente takođe ne može da ima opravdanje, isto kao ni dolazak Zorana Milanovića u Derventu i odlikovanje 103. brigade HVO. To je Milanović mogao da uradi negdje u Hrvatskoj, ali to je suštinski bila poruka Srbima da oni na teritoriji Republike Srpske mogu da rade šta hoće. Za takve stvari nema opravdanja, kao i za niz drugih konkretnih primjera – poručila je Trivićeva.

    Govoreći o aktuelnoj Dodikovoj izjavi o trećem entitetu, Trivićeva naglašava da se takva ideja ne može ostvariti bez zadiranja u dio teritorije Republike Srpske.

    – Tu govorimo o dijelovima Dervente i Posavine. Nevjerovatno je da je neko za koga ima toliko primjera da je podilazio hrvatskim interesima već ovoliko godina bio predvodnik srpskog naroda – zaključila je Trivićeva.

  • Tramp: Putin želi da se sukob u Ukrajini riješi

    Tramp: Putin želi da se sukob u Ukrajini riješi

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da vjeruje da je rusko rukovodstvo posvećeno rješavanju sukoba oko Ukrajine.

    – Predsednik (Rusije Vladimir) Putin, mislim, želi da se to uradi – rekao je Tramp na konferenciji za novinare u Bijeloj kući.

    Prema njegovim rečima, činilo se da je ukrajinski sukob “relativno lako rješiv”.

    On je dodao da neprijateljski odnosi između ruskog lidera Vladimira Putina i Vladimira Zelenskog ometaju rješavanje sukoba u Ukrajini.

    Američki predsjednik ranije je izjavio da se Putin i Zelenski mrze do te mere da im to sprečava da razgovaraju.

    Putin je ranije rekao da, ako je Zelenski spreman za sastanak, treba da dođe u Moskvu. Zelenski je odbio ovu ponudu, iako je kontradiktorno izjavio da je spreman za sastanak u bilo kom formatu.

  • Predložen pritvor za sedmoro uhapšenih u akciji ”Petlja”

    Predložen pritvor za sedmoro uhapšenih u akciji ”Petlja”

    Okružno javno tužilaštvo Banjaluka zatražilo je određivanje jednomjesečnog pritvora za sedam osoba, uhapšenih u akciji u akciji ”Petlja”.

    Pritvor je predložen za Danijela Delića (45) zvanog Dela, Radenka Zeljkovića (51) iz Banjaluke, Ibrahima Taima Dizdarevića (59) iz Prijedora, Miroslava Buzakovića (58), Branimira Kajkuta (49), Mirka Markovića (48) i Nini Kuvalja (45) svi iz Banjaluke, piše ATV.

     

     

    U OJT Banjaluka navode da se svima na teret stavlja da su počinili krivično djelo neovlaštena proizvodnja i promet drogom.

    ”U vremenskom periodu od početka 2025. godine do dana 14. oktobra osumnjičeni vršili nabavku, držali radi prodaje, nudili na prodaju, posredovali u prodaji i prodavali opojne droge kokain i marihuanu konzumentima na području Banjaluke i Prijedora”, saopštilo je OJT Banjaluka.

    Pojašnjavaju da je pritvor predložen zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva, naročitih okolnosti koje ukazuju da će osumnjičeni ometati krivični postupak uticajem na svjedoke, te zbog postojanja naročitih okolnosti koje opravdavaju bojazan da će osumnjičeni ponoviti krivično djelo.

    O prijedlogu za određivanje mjere pritvora odlučiće sudija za prethodni postupak Okružnog suda u Banjaluci.Akciju “Petlja” sproveli su policijski službenici Uprave za organizovani i teški kriminalitet MUP-a Republike Srpske u saradnji sa PU Banjaluka i Prijedor, uz asistenciju Jedinice Žandarmerije. Akcija je sprovedena u Banjaluci i Prijedoru usmjerena je na dokazivanje krivičnog djela nedozvoljena proizvodnja i promet opojnih droga.

    “Tokom akcije izvršeni su pretresi na ukupno 11 lokacija. Tom prilikom je pronađena određena količina opojne droge, mobilni telefoni, dokumentacija, i drugi predmeti koji će poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku”, saopštio je ranije MUP Republike Srpske.

    Danijel Delić i ranije je dovođen u vezu sa dilovanjem droge zbog čega je 2013. godine osuđen na četiri godine zatvora u predmetu ”Kanon”. I Radenko Zeljković je poznat kao višestruki prestupnik, a 2016. godine je pravosnažno osuđen na pet i po godina zatvora zbog dilovanja droge.

  • Bocan-Harčenko o NIS-u: Neće biti ni otpuštanja ni smanjenja plata

    Bocan-Harčenko o NIS-u: Neće biti ni otpuštanja ni smanjenja plata

    Cilj SAD najavljen je još prošle godine, kada su bile u toku pripreme za uvođenje sankcija, a sada je potvrđen – postići potpuno povlačenje ruskog kapitala, odnosno smanjenje prisustva Rusije u Srbiji i na Balkanu, rekao je ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko, govoreći o situaciji oko sankcija rusko-srpskoj kompaniji NIS.
    Aleksandar Bocan-Harčenko (Foto: Tanjug, MSP) –
    Aleksandar Bocan-Harčenko (Foto: Tanjug, MSP)
    – Najvažniji zadatak u novonastalim okolnostima je očuvanje održivosti NIS-a, koji je stub energetskog sektora Srbije. Gasprom i Gaspromnjeft ne odustaju od svojih investicija i planova razvoja koji su zacrtani još pre sankcija. To su društveno odgovorne kompanije, tako da otpuštanje, smanjenje plata i slično ne dolazi u obzir. Sve socijalne obaveze biće ispunjene, to je potvrđeno srpskoj strani – rekao je Bocan-Harčenko za ruske medije.

    Kako je naveo, što se tiče mogućih rješenja, Rusija i Srbija će ih tražiti u okviru i na osnovu Međuvladinog sporazuma o saradnji u oblasti naftne i gasne privrede od 25. januara 2008. godine, što je potpuno u skladu sa međunarodnim pravom, uzajamnim obavezama i ciljem zaštite suvereniteta obje zemlje.

    Dodao je da su neprihvatljive situacije u kojima se treća strana miješa i primorava ih na “ustupke” korisne samo za nju.

    Govoreći o politici EU prema Srbiji, istakao je da se agenda EU svodi na nastavak pritiska na Srbiju da se pridruži antiruskim sankcijama i prizna nezavisnost tzv. Kosova.

    – Srbi dobro znaju šta danas predstavlja Evropska unija. Veoma su zabrinuti zbog njene militarizacije i defakto spajanja EU i NATO-a, što dovodi do smanjenja broja pristalica evropskih integracija – istakao je ambasador.

    Na temu rusko-srpske ekonomske saradnje, najavio je da je za drugu polovinu novembra ove godine planiran 21. sastanak Međuvladinog rusko-srpskog komiteta za trgovinu, ekonomsku i naučno-tehničku saradnju.

    – Trenutno, ključne oblasti saradnje su energetika, saobraćajna infrastruktura, poljoprivreda, prehrambena industrija i druge – kazao je Bocan-Harčenko.

  • Bubić: Tumačenje zakona u saopštenjima za javnost Suda BiH predstavlja potpunu eroziju vladavine prava

    Bubić: Tumačenje zakona u saopštenjima za javnost Suda BiH predstavlja potpunu eroziju vladavine prava

    Advokat Goran Bubić rekao je da se posljednjih dana svjedoči nastavku javnog progona i diskreditovanja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da ne može biti predsjednik SNSD-a, naglasivši da tumačenje zakona u saopštenjima za javnost Suda BiH predstavlja potpunu eroziju vladavine prava.
    Goran Bubić – Foto: RTRS
    Goran BubićFoto: RTRS
    Bubić, branilac predsjednika Srpske, pojasnio je da se proizvoljno se tumače pravne posljedice osude mimo svrhe i cilja odredaba Krivičnog zakona BiH, zanemarujući da se krivične norme tumače gramatički i usko, a ne ekstenzivno.

    On je napomenuo da su političke stranke političke stranke udruženja građana i da bilo koja funkcija u stranci, uključujući i predsjednika stranke, ne može predstavljati vršenje vlasti, odnosno vršenje “službene dužnosti”, polazeći od svrhe i cilja pravnih posljedica osude iz Krivičnog zakona BiH.

    Saopštenje Bubića Srna prenosi u cijelosti

    Posljednjih dana svjedoci smo nastavka javnog progona i diskreditovanja predsjednika Milorada Dodika proizvoljnom “argumentacijom” da ne može biti ni predsjednik političke stranke – Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

    Više nije riječ o sudskim odlukama već kompilacijama “javnih saopštenja” i navodnih “odgovora na upit” Suda Bosne i Hercegovine (BiH) dostavljenih agresivnim portalima, kao što je tekst “Raport donosi eksplozivno tumačenje Suda BiH: Dodik ne može biti ni predsjednik SNSD!”, od 14.10.2025.godine, objavljen od strane Raport.ba. Nije riječ samo o navedenom portalu, već činjenici da su tekst preuzeli i objavili brojni mediji ne samo u BiH već u čitavom regionu.

    Proizvoljno se tumače pravne posljedice osude mimo svrhe i cilja odredaba Krivičnog zakona BiH, zanemarujući da se krivične norme tumače gramatički i usko, a ne ekstenzivno.

    Komunikacija sudova s javnošću je nužna i važna zbog povjerenja koje javnost treba imati u pravosuđe. Ali kada “saopštenja za javnost”, umjesto obavještenja javnosti o činjenicama i događajima u radu ustanove, sadrže tumačenje zakona (prava) onda je to nedopuštena improvizacija koja ozbiljno narušava princip vladavine prava, a time i autoritet suda. Tumačenje zakona daje se samo u sudskim odlukama. Ovo se prihvata kao aksiom u pravu i ključna premisa nezavisnosti sudija u pojedinačnim predmetima. Štaviše, napušten je zakonodavni okvir koji je omogućavao zauzimanje “opštih pravnih shvatanja” kod tumačenja zakona, od strane krivičnih, građanskih, upravnih odjeljenja sudova ili opšte sjednice sudija. Međutim, u krivičnom postupku, kao i postupku oduzimanja mandata predsjednika Republike Srpske Miloradu Dodiku to se zanemaruje. Pravo se tumači u “saopštenju za javnost” za šta opravdanje ne može biti okolnost da pravne posljedice osude nisu materija za sudsku odluku, već nastupaju po samom zakonu (ex lege).

    Politički motivisan obračun nelegitimnog gosp. Šmita sa predsjednikom Dodikom neistiniti visoki predstavnik preselio je u Sud BiH kako bi se progon kvalifikovao kao pravni postupak za navodno krivično djelo i instrument za oduzimanje mandata, mimo Ustava Republike Srpske . A time i mimo Ustava BiH jer je Ustav RS usaglašen sa Ustavom BiH i prema stavu Venecijanske komisije. Kako sad vidimo, preko tumačenja zakona javnim saopštenjima Suda BiH dugotrajna neprijateljska medijska kampanja evoluirala je u neku vrstu hajke protiv živog čovjeka. Sada je cilj potpuna građanska smrt.

    Zanemaren je pravni status političkih stranaka, tj. njihov karakter kao subjekata privatnog, a ne javnog prava. Kao što je poznato društvo, pa i BH društvo, organizovano je u tri sektora, prvom – javnom, te drugom i trećem – privatnom. Najopštije, prvi sektor predstavljen je vršenjem vlasti (zakonodavna, izvršna i sudska), drugi sektor je tzv. neprofitni i predstavljaju ga udruženja građana i treći sektor je profitni, predstavljen u preduzetničkoj djelatnosti (privredna društva, samostalni preduzetnici). Društvo je stabilnije ako je raspodjela moći između tri sektora uravnoteženija.

    Politička stranka, pa i SNSD, prema svojoj pravnoj prirodi je udruženje građana i time privatno-pravni subjekt. Pravne posljedice osude, kako su formulisane u KZ BiH tiču se zabrane vršenja funkcije u prvom sektoru, u vlasti (bilo kojoj od tri grane vlasti), kao zabrana vršenja “službene dužnosti”. Službena dužnost se ne proteže na drugi i treći sektor, na bilo koje poslove/funkcije u udruženjima građana ili privrednim društvima. U ovoj situaciji nije relevantno pitanje prestanka radnog odnosa, ko posljedica osude, jer predsjednik Milorad Dodik nije lice zaposleno u SNSD.

    Da je politička stranka udruženje građana i subjekt privatnog prava zaključuje se iz brojnih odluka Ustavnog suda BiH, kao i Evropskog suda za ljudska prava.

    Tako Ustavni sud Bosne i Hercegovine u predmetu U-13/05 (PDP protiv BiH, odluka od 26. 5. 2006.) konstatuje: “Političke stranke su oblik ostvarivanja slobode udruživanja građana radi artikulisanja političkih ciljeva i učešća u političkom životu zemlje. One nisu organi vlasti, ali predstavljaju nezaobilazan element u ostvarivanju demokratskog poretka i volje birača” (stav 29 odluke). Јasno se odvaja politička stranka od javne vlasti – ona je udruženje građana (privatno lice).

    Istovrsno stanovište se ponavlja u predmetu AP-953/05 (SNSD protiv BiH, odluka od 02. 02. 2007.) gdje se navodi: „Činjenica da političke stranke imaju važnu ulogu u izbornom procesu i u funkcionisanju demokratskog poretka ne čini ih organima vlasti. One su, međutim, dužne poštovati zakone kojima se uređuje njihovo finansiranje i javno djelovanje“ (stav 23 odluke). Dakle, stranka ima privatnopravni status, ali javne obaveze (transparentnost, zakonitost finansiranja).

    Za našu temu važno je i stanovište u predmetu AP-368/10 (SDP BiH protiv CIK-a BiH, odluka od 27. 01. 2011.) koje glasi: „Političke stranke nisu javni organi u smislu Zakona o slobodi pristupa informacijama. Stoga se odredbe tog zakona ne mogu primjenjivati na njihovo djelovanje, osim u dijelu u kojem javna sredstva podliježu nadzoru u skladu sa zakonom“ (stav 22 odluke).

    U navedenim odlukama Ustavni sud BiH samo je recipirao praksu ESLjP, kao npr. u slučaju United Communist Party of Turkey and Others v. Turkey (1998), br. 19392/92, gdje se navodi: „Političke partije su oblik udruživanja privatnih osoba, ali imaju suštinsku ulogu u pravilnom funkcionisanju demokratskog sistema. Bez njih sloboda udruživanja bi bila bez stvarnog značenja u demokratskom društvu (stav 25).

    Slično stanovište se iznosi u predmetu Refah Partisi (The Welfare Party) and Others v. Turkey (2003), Veliko vijeće, br. 41340/98 i dr. i glasi: “Političke stranke su oblik udruživanja od posebnog značaja u demokratskom društvu. Iako su subjekti privatnog prava, njihova svrha osvajanje vlasti kroz izbore i učešće u javnim poslovima daje im ustavni značaj” (stav 98).

    U predmetu ESLJP Partidul Comunistilor (Nepeceristi) and Ungureanu v. Romania (2005), br. 46626/99 navodi se: „Političke stranke spadaju u sferu slobode udruživanja zajamčene članom 11 Konvencije. Država može zahtijevati registraciju, ali svaka zabrana njihovog djelovanja mora biti izuzetna i proporcionalna“ (stav 27). Dakle, ESLJP stranke eksplicitno smatra udruženjima građana ne javnim institucijama.

    Isto tako ESLJP iznosi stav: “Iako političke partije obavljaju funkcije od javnog značaja, one zadržavaju status udruženja privatnih osoba i ne mogu se tretirati kao državni organi“ (predmet Christian Democratic People’s Party v. Moldova (2006), br. 28793/02, stav 56).

    Slijedi da se izvan razumne sumnje može zaključiti da su političke stranke udruženja građana (subjekti privatnog prava), te da bilo koja funkcija u stranci, uključujući i predsjednika stranke, ne može predstavljati vršenje vlasti, odnosno vršenje “službene dužnosti”, polazeći od svrhe i cilja pravnih posljedica osude iz KZ BiH.

    Uslov da se subjekt/stranka potpuno ni djelimično ne finansira iz javnih sredstava je bespredmetan s obzirom na bespogovorno izvršavanje volje gosp. Šmita, o zabrani finansiranja SNSD. Iako je zabrana finansiranja suprotna ne samo zakonima već i Ustavu BiH, očigledno se u ovoj situaciji predsjednika Dodika vratila kao bumerang progonitelju. Ko drugom jamu kopa u nju će sam upasti (kad-tad).

  • Paradoks zelene energije: Holandija proizvodi previše struje, ali je nema dovoljno

    Paradoks zelene energije: Holandija proizvodi previše struje, ali je nema dovoljno

    U kampanji holandske vlade koja se emituje na televizijama pod nazivom „Okrenite prekidač“, glumica upozorava gledaoce na njihovu potrošnju električne energije.

    „Kada svi istovremeno koristimo struju, naša elektroenergetska mreža se preoptereti. To može izazvati kvarove. Zato koristite što manje struje između četiri i devet sati“, navodi se u kampanji, prenosi BBC.

    Ova poruka ukazuje da je, u jednoj od najnaprednijih ekonomija svijeta, nešto pošlo po zlu sa snabdijevanjem energijom.

    Holandija je bila jedan od najentuzijastičnijih korisnika električnih automobila i ima najveći broj stanica za punjenje po glavi stanovnika u Evropi.

    Kada je riječ o proizvodnji električne energije, Holandija je zamijenila gas iz svojih velikih rezervi u Sjevernom moru energijom vjetra i sunca – toliko da prednjači u Evropi po broju solarnih panela po osobi. Više od trećine holandskih domaćinstava danas ima ugrađene solarne panele.

    Zemlja takođe planira da do 2030. godine priobalne vjetroelektrane postanu njen najveći izvor energije.

    Iako je to povoljno sa ekološkog aspekta, energetska tranzicija stavlja holandsku elektroenergetsku mrežu pod ogroman pritisak, a posljednjih godina zabilježeno je više nestanaka struje.

    „Problem je zagušenje mreže“, objašnjava Kees-Jan Rameau, glavni izvršni direktor holandske kompanije za proizvodnju i distribuciju energije Eneco, čijih 70 odsto kapaciteta sada dolazi iz solarnih i vjetroelektrana.

    „Zagušenje mreže je poput saobraćajne gužve. Nastaje kada je potražnja za energijom u nekom području prevelika ili kada se u mrežu isporučuje više struje nego što ona može da podnese“, kaže on.

    Rameau dodaje da je infrastruktura projektovana u vrijeme kada je postojalo samo nekoliko velikih, uglavnom gasnih elektrana.

    „Izgradili smo mrežu sa velikim dalekovodima oko tih elektrana, a manjim kako se približavate domaćinstvima. Danas, kada energiju sve više dobijamo iz obnovljivih izvora, mnogo struje ulazi u mrežu upravo na njenim periferijama, gdje postoje samo manji dalekovodi“, ističe on.

    Ti manji dalekovodi sada se teško nose sa količinom energije koja dolazi iz vjetroturbina i solarnih panela raspoređenih širom zemlje.

    Profesor elektrotehnike na Univerzitetu u Liježu, Damien Ernst, jedan od vodećih evropskih stručnjaka za električne mreže, smatra da je riječ o skupom problemu koji Holandija mora riješiti.

    „Oni imaju krizu mreže jer nisu dovoljno ulagali u distributivne i prenosne sisteme. Suočavaju se sa uskim grlima svuda, a biće potrebno mnogo godina i milijarde eura da se to riješi“, navodi on.

    Profesor Ernst dodaje da je to problem cijele Evrope.

    „Instalira se ogromna količina solarnih panela, ali brzinom koja je mnogo veća od one kojom se mreža može prilagoditi.“

    U sjedištu kompanije Eneco u Roterdamu, Rameau pokazuje veliku kontrolnu ploču koju zovu „virtuelna elektrana“ i „mozak našeg poslovanja“. Ona se koristi za balansiranje mreže i sprečavanje nestanaka struje.

    Kada je proizvodnja električne energije prevelika, Eneco može da isključi vjetroturbine i solarne panele.

    U situacijama kada je potražnja prevelika, kompanija smanjuje isporuku onim kupcima koji su pristali da im se u takvim trenucima ograniči snabdijevanje u zamjenu za niže cijene.

    Međutim, za domaćinstva i preduzeća koja žele da povećaju potrošnju električne energije instaliranjem novih uređaja ili većih priključaka, to sve češće nije moguće.

    „Potrošači žele da instaliraju toplotne pumpe ili da pune svoja električna vozila kod kuće, ali to zahtijeva veći priključak, a sve češće ga ne mogu dobiti“, kaže Rameau.

    Još je teže za kompanije. „Mnoge žele da prošire poslovanje, ali jednostavno ne mogu dobiti dodatne kapacitete od operatora mreže“, dodaje on.

    Situacija je došla do tačke da čak i izgradnja novih stambenih naselja postaje teža, jer nema dovoljno kapaciteta za njihovo priključenje na mrežu.

    Mnogi, i fizička i pravna lica, završavaju na listama čekanja koje traju godinama. Istovremeno, postoje liste čekanja i za one koji žele da isporučuju višak električne energije u mrežu, poput domaćinstava sa solarnim panelima na krovovima.

    Državna agencija Tennet, koja upravlja nacionalnom mrežom, navodi da trenutno 8.000 kompanija čeka dozvolu za isporuku električne energije, dok 12.000 drugih čeka odobrenje za veću potrošnju.

    Dio privrede upozorava da to koči ekonomski rast zemlje.

    „Zagušenje mreže ugrožava budućnost holandske hemijske industrije, dok će u drugim zemljama ulaganja biti lakša“, izjavila je predsjednica Holandskog hemijskog udruženja Nienke Homan.

    Ona podsjeća da se nakon Pariškog sporazuma iz 2015. godine mnogo pažnje posvetilo razvoju obnovljivih izvora, ali da je „podcijenjen uticaj koji će to imati na elektroenergetsku mrežu“.

    Tennet sada planira ulaganja od 200 milijardi eura u jačanje mreže, uključujući postavljanje oko 100.000 kilometara novih kablova do 2050. godine.

    Iako je riječ o ogromnim ulaganjima, cijena nečinjenja može biti još veća. Prema izvještaju Boston Consulting Groupa iz 2024. godine, zagušenje mreže godišnje košta holandsku ekonomiju i do 35 milijardi eura.

    Eugene Beijings iz Tenneta, zadužen za upravljanje preopterećenjem mreže, kaže da je potrebno strpljenje.

    „Da bismo ojačali mrežu, moramo udvostručiti, utrostručiti, pa čak i deset puta povećati njen kapacitet“, objašnjava on.

    „Prosječno je potrebno oko deset godina da se takav projekat realizuje, od čega prvih osam odlazi na dobijanje dozvola i prava za postavljanje kablova, a tek posljednje dvije na samu izgradnju.“

    Beijings dodaje da energetska tranzicija napreduje takvom brzinom da se Holandija više ne može nositi s njom uz postojeću infrastrukturu.

    Finansijski podsticaji za građane koji višak solarne energije vraćaju u mrežu sada su gotovo nestali. U nekim slučajevima, građani će čak morati plaćati za isporuku solarne energije nazad u sistem.