VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Evropa pred opasnom dilemom”

    “Evropa pred opasnom dilemom”

    Evropski saveznici SAD u NATO suočeni su s teškom i opasnom dilemom kada je riječ o tome kako odgovoriti na odlučnost Donalda Trampa da preuzme Grenland, navodi u analizi Trampovog govora u Davosu Frenk Gardner, dopisnik BBC-ja za bezbjednosna pitanja.

    Diplomatija zasad nije dala rezultate. Ministri spoljnih poslova Danske i Grenlanda vratili su se praznih ruku s razgovora u Vašingtonu.

    Sve češće se govori o čvršćem stavu

    Zbog toga se sada sve češće govori o potrebi zauzimanja čvršćeg stava prema Trampu, pri čemu su francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Friedrih Merc, iako nevoljko, spomenuli mogućnost uvođenja uzvratnih trgovinskih sankcija na američki uvoz.

    Međutim, iako bi takav pristup možda, barem teoretski, mogao dovesti do američkog povlačenja, istovremeno predstavlja i igranje s vatrom.

    Zapadna odbrana i sigurnost i dalje su u velikoj mjeri ovisne o Sjedinjenim Državama, navodi analitičar BBC-ja, prenosi Index.hr.

    Bilo da se radi o tome da SAD osigurava najveći dio povjerljivih obavještajnih podataka u okviru saveza Five Eyes, koji okuplja SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanadu, Australiju i Novi Zeland, ili o servisiranju i održavanju britanskih projektila Trident koji nose nuklearno odvraćanje Ujedinjenog Kraljevstva, američka uloga ostaje gotovo nezamjenjiva za bezbjednost Ujedinjenog Kraljevstva i NATO, stoji u analizi.

    U aktuelnom političkom raspoloženju predsjednika Trampa teško je procijeniti dokle je spreman ići ako ne dobije ono što želi, zaključuje BBC.

  • Šta čeka BiH ako se SAD i EU nađu na suprotnim stranama?

    Šta čeka BiH ako se SAD i EU nađu na suprotnim stranama?

    Bosna i Hercegovina, kao zemlja u kojoj se preklapaju interesi i Istoka i Zapada, uvijek je bila osjetljiva na međunarodne krize, a s obzirom na to da se većina stručnjaka slaže s tim da svijet ulazi u nestabilnu i neizvjesnu fazu, postavlja se pitanje kako će to sve uticati na BiH i na region.

    Iako EU i SAD još od rata nisu imali uvijek usaglašen pristup o BiH i regionu, što se može pratiti i kroz seriju deklasifikovanih dokumenata američke vlade iz tog perioda, ipak je uvijek postojala opšta saglasnost o ključnim principima.

    Odnosi Brisela i Vašingtona
    Dolaskom Donalda Trampa na čelo Amerike i rastom desničarskog populizma u Evropi, pojavljuju se sve veće pukotine u odnosima Brisela i Vašingtona, koje su kulminirale prošlomjesečnom strategijom o nacionalnoj bezbjednosti SAD, koja je u najmanju ruku skeptična prema EU. To znači ne samo da Amerika više neće pomagati evropski put BiH nego da će se fokusirati na vlastite strateške i ekonomske interese. Sa druge strane, kriza u vezi sa Grenlandom motiviše Evropljane da se sve više aktivno ograđuju od američke politike globalno, pa je samo pitanje dana kada će BiH direktno osjetiti negativne efekte ovog globalnog sukoba koncepcija.

    Istorijski govor u Davosu
    Mark Karni, kanadski premijer, održao je tokom Ekonomskog foruma u Davosu govor koji mnogi već sada proglašavaju istorijskim. U tom govoru, Karni je priznao da međunarodno pravo ne funkcioniše, ali da su se srednje sile, poput Kanade, pretvarale da funkcioniše, jer su, zatvarajući oči na očigledne devijacije u primjeni principa međunarodnog prava, uživale u prednostima multipolarnog svijeta iza kojeg je stajala Amerika. Iako Karni to nije spomenuo, jedan od primjera na koje se njegove riječi mogu primijeniti je otimanje Kosova od Srbije, iako se radi o očiglednom kršenju teritorijalnog integriteta i suvereniteta jedne članice Ujedinjenih nacija.

    Kada je Amerika očigledno odlučila da ti principi više ne važe, Karni je poručio da više nema benefita koji su opravdavali okretanje glave na drugu stranu i da se treba suočiti s realnošću da su pogodnosti proistekle iz svijeta predvođenog Amerikom nestale. Shodno tome, prema njegovom mišljenju, srednje sile, poput Kanade, treba da prave ad hok saveze s drugim sličnim zemljama da bi odbranile svoje interese, jer bi alternativa bila trka ka dnu u pokušaju da se umile velikim silama poput Amerike, Kine ili Rusije.

    Politička istorija postratne BiH pokazala je da zbog unutrašnjih podjela teško postoji mogućnost usaglašavanja zajedničkih spoljnopolitičkih principa, a glavni kohezioni faktor je bila koliko-toliko ujedinjena međunarodna zajednica. Moglo bi se pokazati da će buduća stabilnost BiH ovisiti o daljem razvoju odnosa između Evrope i Amerike.

  • Republikanci traže da se Klintonovima sudi zbog Epstina

    Republikanci traže da se Klintonovima sudi zbog Epstina

    Republikanski odbor Zastupničkog doma SAD-a preporučio je da se bivši predsjednik Bil Klinton i bivša državna sekretarica Hilari Klinton smatraju u prekršaju prema Kongresu zbog odbijanja svjedočenja o vezama s pokojnim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, što bi moglo dovesti do kaznenih prijava.

    Moguća kazna i zatvor?
    Bil Klinton je u Odboru osuđen glasanjem 34-8, a Hilari Klinton 28-15, pri čemu su svi republikanci glasali za mjere.

    Sljedeći korak je glasanje cijelog Zastupničkog doma o uputi slučaja Ministarstvu pravosuđa za moguću kaznenu prijavu.

    Klintonovi tvrde da su pozivi za svjedočenje politički motivisani i odbijaju se pojaviti pred odborom, dok je Bil Klinton navodno bio spreman svjedočiti u svojoj kancelariji u Njujorku, što je odbor odbio.

    Contempt of Congress je predložio prekršaj koji nosi kaznu do godinu dana zatvora i 100.000 dolara.

    Istraga odbora odnosi se na Epstinove veze s bivšim predsjednikom i bivšom državnom sekretaricom, dok su političke tenzije dodatno naglašene rivalstvom Hilari Klinton i Donalda Trampa u predsjedničkoj trci 2016. godine, prenosi “Index”.

  • Dodik: Krajnji cilj je pravo na samoopredjeljenje i samostalnost Republike Srpske

    Dodik: Krajnji cilj je pravo na samoopredjeljenje i samostalnost Republike Srpske

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da su njegovi krajnji politički ciljevi pravo na samoopredjeljenje, mirni razlaz u Bosni i Hercegovini i samostalnost Republike Srpske, navodeći da su ti stavovi odgovor na, kako kaže, višedecenijske napade kojima je Srpska izložena.

    Gostujući u emisiji Telering RTRS-a, Dodik je ocijenio da je cilj uvijek bio isti, dok su se, prema njegovim riječima, mijenjali samo metodi i sredstva pritiska na Republiku Srpsku. Naveo je da su nadležnosti koje su Srpskoj garantovane Ustavom i Dejtonskim sporazumom sistematski oduzimane.

    Govoreći o ulozi visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH, Dodik je rekao da su korištena ovlaštenja koja nisu predviđena Ustavom niti Dejtonskim sporazumom. Prema njegovim riječima, kasnije su odluke donošenje kroz Ustavni sud, u kojem su, kako tvrdi, presudnu ulogu imali strani sudije i bošnjački članovi.

    Dodik smatra da se takva praksa vidi i kroz proces vanrednih predsjedničkih izbora u Republici Srpskoj. Naveo je da mu je Centralna izborna komisija BiH nedemokratski oduzela mandat, te da odluka o ponovnom glasanju na 136 biračkih mjesta predstavlja oduzimanje izbornog prava Republici Srpskoj.

    Ocijenio je da ponovljeni izbori ne mogu biti održani dva i po mjeseca nakon izbora, već da se u tom slučaju radi o novim izborima. Dodao je da su, prema njegovim riječima, izabrana biračka mjesta na kojima SNSD ostvaruje pobjede, uz zabranu kampanje i sankcionisanje političkih poruka.

    Dodik je rekao da takva praksa vodi ka reafirmaciji ciljeva Republike Srpske, uključujući donošenje novog Ustava i Izbornog zakona Republike Srpske, te provođenje izbora na entitetskom nivou. Naveo je i da je, prema njegovim tvrdnjama, Siniša Karan pobijedio na izborima.

    Govoreći o opoziciji, Dodik je rekao da se još nije čuo jasan stav predsjednika SDS-a Branka Blanuše o ključnim pitanjima, uključujući Srebrenicu, Bratunac, odnos prema visokom predstavniku Kristijanu Šmitu i budućnost BiH. Dodao je da poštuje njegovo akademsko zvanje, ali smatra da akademsko iskustvo nije isto što i operativni politički rad.

    Dodik je ponovio da imovina pripada Republici Srpskoj i da o tom pitanju nema pregovora. Istakao je da bi svaki pokušaj stavljanja tog pitanja na pregovarački sto, prema njegovim riječima, značio izlazak Republike Srpske iz BiH.

    Podsjetio je da je Dejtonskim mirovnim sporazumom BiH uređena kao zajednica u kojoj Federaciji BiH pripada 51, a Republici Srpskoj 49 odsto teritorije. Naveo je i da za stavove Republike Srpske, kako tvrdi, postoji sve više razumijevanja na međunarodnoj političkoj sceni.

    Dodik je najavio da će uskoro putovati u Izrael i Mađarsku, te da je dobio pozive dvojice američkih kongresmena za boravak u Sjedinjenim Američkim Državama. Ocijenio je da ključnu ulogu u budućim globalnim procesima imaju Vladimir Putin, Donald Tramp i Si Đinping.

    Na kraju je rekao da geopolitičke promjene jačaju poziciju i ekonomiju Republike Srpske, te da Srpska ulazi u godinu mira, stabilnosti i napretka. Prema njegovim riječima, investicije će iznositi četiri milijarde KM, plate će rasti, a biće nastavljena izgradnja bolnica, fabrika, puteva i auto-puteva.

  • Tramp odustao od uvođenja carina za Evropu, okvirni dogovor o Grenlandu

    Tramp odustao od uvođenja carina za Evropu, okvirni dogovor o Grenlandu

    Američki predsjednik Donald Tramp je na platformi Truth Social objavio da odustaje od planiranih carina Evropi.

    “Na osnovu tog razumjevanja, više neću uvoditi carine koje su bile planirane da stupe na snagu 1. februara”, naveo je Tramp.

    Planirano je bilo uvođenje dodatnih 10 odsto carina za osam evropskih zemalja, uključujući Dansku.

    “Na osnovu vrlo produktivnog sastanka koji sam imao sa generalnim sekretarom NATO-a, Markom Ruteom, formirali smo okvir budućeg dogovora u vezi sa Grenlandom i, zapravo, cijelom Arktičkom regijom. Ovo rješenje, ako se realizuje, biće izvanredno za Sjedinjene Američke Države i sve zemlje NATO-a. Na osnovu ovog razumjevanja, neću uvoditi carine koje su bile planirane da stupe na snagu 1. februara”, naveo je Tramp.

     

    Naveo je da dodatni razgovori se vode u vezi sa “Zlatnom kupolom” u kontekstu Grenlanda.

    “Dalje informacije biće objavljene kako pregovori budu napredovali. Potpredsjednik JD Vance, državni sekretar Marko Rubio, specijalni izaslanik Stiv Vitkof i drugi, po potrebi, biće odgovorni za pregovore — i direktno će izvještavati mene. Hvala vam na pažnji u vezi ovog pitanja! Donald Tramp”, zaključio je američki predsjednik.

  • Putin: Rusiju ne zanima tema Grenland i SAD, ali imamo iskustvo Aljaske

    Putin: Rusiju ne zanima tema Grenland i SAD, ali imamo iskustvo Aljaske

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da Rusiju ne zanima tema Grenlanda i SAD.

    “To što se dešava sa Grenlandom nas se ne tiče, ali mi imamo iskustvo u rješavanju sličnih pitanja sa SAD na primjeru Aljaske. U 19. vijeku, mislim 1867. godine, kao što znamo Rusija je prodala Sjedinjenim Državama, a SAD su od nas kupile Aljasku”, rekao je predsjednik Rusije na sjednici ruskog Savjeta bezbjednosti, navodi Sputnjik, prenosi RTRS.

    Smatra da se Danska prema Grenlandu uvijek odnosila kao prema koloniji i to, kako kaže, oštro, praktično žestoko.

    “SAD imaju na raspolaganju milijardu dolara za kupovinu Grenlanda”, kaže Putin i smatra da polazeći od primjera Aljaske, da bi cijena za Grenlanda mogla biti 200-250 miliona dolara.

    “Ako uporedimo sa cijenama zlata tada, ta cifra bi bila znatno veća, vjerovatno milijardu dolara”, rekao je putin i dodao;

    “Ali, mislim da SAD mogu sebi da priušte i tu cifru”.

  • Sat otkucava za Termoelektranu Ugljevik

    Sat otkucava za Termoelektranu Ugljevik

    Sat otkucava za Termoelektranu Ugljevik.

    Do 6. februara mora se spriječiti arbitraža teška više od milijardu maraka.

    Rješenje je na pomolu, ali cijena je visoka: milionske odštete, besplatna struja za Sloveniju i rizik koji garantuje Vlada.

    Ko će na kraju platiti ceh – gubitaš iz Ugljevika ili građani kroz budžet i nove cijene struje?

    Slovenci su pritisnuli pauzu, ali vremena je sve manje. Do 6. februara Srpska mora zaključiti dogovor kako bi izbjegla nastavak arbitraže u Vašingtonu teške 1,3 milijarde maraka. Ministar Petar Đokić tvrdi da su pregovori pri kraju i da je “kupio” razumijevanje slovenačke strane.

    – Ovi svi božićni, novogodišnji praznici su malo usporili aktivnost zaključenja konačnog sporazuma… Mislim da smo tu sasvim, sasvim na kraju tog puta i slovenačka strana je izrazila razumijevanje prema ovoj situaciji – izjavio je Đokić 15.1.2026. u Bijeljini.

    A taj “kraj puta” popločan je milionima. Na 67 miliona evra duga, Ugljevik plaća još 37 miliona evra kamata i daje trećinu struje besplatno. Garancijom Vlade – ceh bi na kraju mogli platiti građani.

    – Plaćamo cijenu neodgovornosti – upozorava profesor dr Branko Blanuša i pita: zašto se čekalo da voda dođe do grla?

    – Zbog čega na ovu situaciju nije reagovano ranije? Naravno, ono što mogu reći da je i ovo čak bolje nego da se ušlo u arbitražu sa Elektrogospodarstvom Slovenije, jer bi vjerovatno ta presuda po međunarodnom sudu bila još veća. Tako da ovo je neko rješenje, ali mogu reći i dalje vrlo loše po građane i po stanovništvo Republike Srpske – rekao je Blanuša za BN.

    Kroz žice dalekovoda od sada teče struja koja više nije naša – jer trećinu besplatno šaljemo Slovencima.

    Ipak, najveći rizik nije u kilovatima, već u garanciji.

    Ako Ugljevik ne bude imao novca za rate, taj dug će, umjesto njih, vraćati građani Srpske direktno iz budžeta. Upućeni kažu – Ugljevik to breme ne može nositi.

    – I dalje stojim iza onoga što sam rekao ranije, da će i u narednom periodu Rudnik i Termoelektrana moći da posluje, ali je vrlo izvjesno samo sa gubicima. Jer uz sve ovo što opterećuje RiTE Ugljevik vrlo teško da taj sistem može pozitivno poslovati – ocjenjuje Blanuša.

    Teret dogovora sa Slovencima, ako do njega konačno dođe, pašće na stanovništvo po dva osnova. Jedan su garancije iz budžeta, a drugi su – uvećani računi za struju. Struka je jasna: više cijene od 1. februara nisu slučajnost.

    – Tu su i zahtjevi za određeno povećanje cijena električne energije koje ide od 1. februara, sve su to troškovi koje plaćaju građani, ali sa ciljem da se, između ostalog, i ovi gubici koji se iskazuju u Termoelektrani pokriju – objašnjava ekonomista Milenko Stanić.

    Konačan potpis očekuje se početkom februara. Tada će se znati da li je izbjegnuta katastrofa u Vašingtonu, ili je samo odgođena – uz debelu kamatu koju će, na ovaj ili onaj način, platiti građani.

  • Rute: Radimo na pitanju Grenlanda iza kulisa

    Rute: Radimo na pitanju Grenlanda iza kulisa

    Generalni sekretar NATO saveza Mark Rute rekao je da Arktik mora biti zaštićen od uticaja Kine i Rusije i da na pitanju Grenlanda radi iza kulisa.

    – Možete biti sigurni da radim na ovom pitanju iza kulisa, ne mogu to da radim javno – rekao je Rute tokom panel diskusije na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

    On je dodao da su “predsjednik SAD Donald Tramp i drugi lideri u pravu” i da se radi na tome da se osigura da kolektivno brane arktičku regiju.

  • Zašto se naplata u Banjaluci ne može sprovoditi

    Zašto se naplata u Banjaluci ne može sprovoditi

    Advokat i građanski aktivista Dario Sandić ocijenio je da je odluka gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića o ponovnom uvođenju naplate parkinga pravno neodrživa i da ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo. Prema njegovim riječima, riječ je o potezu koji je rezultat „kreativnog“, ali pogrešnog tumačenja propisa.

    Sandić je na društvenim mrežama detaljno obrazložio zašto smatra da je odluka o parkingu nezakonita, ističući da je namjerno objavljena u Službenom glasniku BiH, kako bi se onemogućilo građanima da podnesu inicijativu za ocjenu ustavnosti. Kako je naveo, takvu inicijativu mogu podnijeti samo najviši državni funkcioneri i institucije, dok je građanima taj mehanizam uskraćen.

    On je pojasnio da se zbog načina objavljivanja ne može pokrenuti ni postupak pred Ustavnim sudom Republike Srpske, jer se ne radi o aktu objavljenom na teritoriji Srpske, već na nivou BiH. Takav pristup je, prema njegovoj ocjeni, pravno domišljat, ali suštinski pogrešan.

    Sandić podsjeća da zakoni Republike Srpske jasno propisuju da se akti gradova i opština moraju objavljivati u lokalnim službenim glasnicima, te da tek tada mogu stupiti na snagu. Kako odluka o naplati parkinga nije objavljena u Službenom glasniku Grada Banjaluka, ona, prema njegovim riječima, formalno ne postoji i ne može proizvoditi pravne posljedice.

    Ukazujući na širi kontekst, Sandić navodi da već postoji odluka Ustavnog suda RS kojom je naplata parkinga proglašena neustavnom, kao i odluka Skupštine grada prema kojoj je parking trebalo naplaćivati do 31. decembra 2025. godine. Nakon tog datuma, kako tvrdi, ne postoji nijedna važeća i objavljena odluka koja bi regulisala ovu oblast.

    On je dodao da je i ranija odluka, na osnovu koje se parking naplaćivao do kraja prošle godine, bila protivustavna, ali da nikada nije bila predmet preispitivanja. Zbog toga smatra da je sistem naplate parkiranja u Banjaluci trenutno potpuno pravno neuređen.

    Sandić upozorava da bi posljedice ovakvog stanja mogle biti ozbiljne po gradske finansije, procjenjujući da će budžet Banjaluke ove godine biti oštećen za najmanje šest miliona konvertibilnih maraka zbog nemogućnosti naplate parkinga.

    Na kraju, osvrnuo se i na, kako kaže, ravnodušnost dijela javnosti prema ovom pitanju, ocjenjujući da se olako zanemaruju osnovni pojmovi poput budžeta, rada komunalnih preduzeća i odgovornosti lokalne vlasti. Nije isključio ni mogućnost da se u budućnosti podnesu krivične prijave protiv odgovornih u Gradskoj upravi zbog nanesene štete gradskom budžetu.

  • EP zamrznuo trgovinski sporazum EU i SAD poslije Trampovih carinskih pretnji?

    EP zamrznuo trgovinski sporazum EU i SAD poslije Trampovih carinskih pretnji?

    Poslanici Evropskog parlamenta dogovorili su se danas da zamrznu trgovinski sporazum između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država postignut prošlog ljeta, saznaje Јuronjuz od izvora.

    Poslanici Evropskog parlamenta zaduženi za taj sporazum sastali su se i odlučili da obustave postupak, čime je zvanično odloženo glasanje koje je bilo zakazano za narednu sedmicu u Odboru za međunarodnu trgovinu.

    Sporazum je postignut prošle godine poslije višenedjeljnih trgovinskih tenzija izazvanih carinskom politikom američkog predsednika Donalda Trampo po povratku na vlast, ali je za njegovo stupanje na snagu bila neophodna formalna potvrda Evropskog parlamenta.

    Tenzije su dodatno porasle nakon što je Tramp na zaprijetio uvođenjem carina od 10 odsto za više evropskih zemalja ukoliko se ne postigne “sporazum o potpunoj i cjelovitoj kupovini Grenlanda”.

    Prema njegovim navodima, carine bi do juna mogle da porastu na 25 odsto.

    Evropski poslanici ove prijetnje smatraju kršenjem sporazuma EU i SAD, kojim su već uvedene američke carine od 15 odsto na robu iz EU, dok se Unija obavezala da sopstvene carine na industrijski uvoz iz SAD smanji na nulu.

    Predsednik Odbora za međunarodnu trgovinu Evropskog parlamenta, njemački poslanik Bernd Lange, izjavio je u subotu da bi rad na sporazumu trebalo obustaviti, stav koji su istog dana podržali lideri glavnih političkih grupa u Parlamentu – Evropske narodne partije, Socijaldemokrata.

    Lideri Evropske unije sastaće se u četvrtak uveče kako bi pripremili odgovor Unije na Trampove prijetnje, koje mnogi u Briselu ocjenjuju kao oblik političke ucene.