VRBAS Media

Autor: INFO

  • Više od 13 miliona KM podsticaja isplaćeno poljoprivrednicima u posljednjih sedam dana

    Više od 13 miliona KM podsticaja isplaćeno poljoprivrednicima u posljednjih sedam dana

    Posredstvom Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske nastavljena je isplata podsticajnih sredstava poljoprivrednim proizvođačima, a samo u posljednjih sedam dana korisnicima je isplaćeno ukupno 13.052.601 KM.

    Kako je saopšteno, 13. maja 2026. godine isplaćeno je 10.334.518 KM za ukupno 1.527 korisnika podsticaja.

    Isplaćene su mjere koje se odnose na zaštitu zdravlja životinja, premije za muzna grla, nabavku poljoprivredne mehanizacije, podršku stočarstvu, ribarstvu, plasteničkoj proizvodnji, navodnjavanju, lovstvu i druge oblasti agrarne proizvodnje.

    Za zaštitu zdravlja životinja izdvojeno je 820.593 KM, dok je za nabavku traktora isplaćeno 933.924 KM, a za priključke za poljoprivrednu mehanizaciju 1.410.433 KM.

    Podrška za nabavku opreme u stočarstvu iznosila je 1.101.993 KM, dok je za premije za muzna grla isplaćeno 833.920 KM.

    Značajna sredstva izdvojena su i za proizvodnju konzumne ribe pastrmke i šarana, kao i proizvodnju riblje mlađi, za šta je isplaćeno 921.427 KM.

    Podrška unapređenju, zaštiti i razvoju lovstva iznosila je 658.665 KM, dok je za investicije u navodnjavanje izdvojeno 634.677 KM.

    Takođe, 11. maja 2026. godine putem Agencije za agrarna plaćanja isplaćeno je dodatnih 3.034.141 KM za 346 korisnika.

    Najveći dio tih sredstava odnosio se na premije za tov junadi u iznosu od 1.486.750 KM, kao i na podršku mjerama zaštite zdravlja životinja u iznosu od 672.898 KM.

    Isplaćena su i sredstva za pčelarsku proizvodnju, razvoj konjarstva, premije za priplodne junice, ovce i koze, kao i za industrijski duvan.

    Od januara 2026. godine posredstvom Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske isplaćeno je ukupno 105.508.865 KM podsticajnih sredstava za 2025. godinu.

    Istovremeno, za podsticaje koji se odnose na 2026. godinu do sada je isplaćeno 11.192.275 KM poljoprivrednim proizvođačima.

    Prema zvaničnim podacima, do sada je realizovano 96 odsto agrarnog budžeta za 2025. godinu, odnosno ukupno 166.462.962 KM isplaćenih poljoprivrednim korisnicima širom Republike Srpske.

    (Tok tv)

  • Stanivuković traži ostavku Šeranića i ocjenu ustavnosti spornog zakona

    Stanivuković traži ostavku Šeranića i ocjenu ustavnosti spornog zakona

    Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik PSS-a Draško Stanivuković predao je zajedno sa saradnicima inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o zdravstvenom osiguranju Ustavnom sudu Republike Srpske, navodeći da je riječ o diskriminatorskom zakonu koji pogađa oko 10.000 penzionera koji primaju inostrane penzije.

    Stanivuković tvrdi da se ovim zakonskim rješenjem penzionerima koji su veći dio radnog vijeka proveli u inostranstvu odbija 10,2 odsto na ime zdravstvenog osiguranja ukoliko žele da koriste zdravstvene usluge u Republici Srpskoj.

    On je tom prilikom pozvao ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alena Šeranića da podnese ostavku.

    “Podnijeli smo zahtjev za ocjenu ustavnosti sramnog i diskriminatornog zakona kojim se penzionerima koji primaju inostrane penzije oduzima 10,2 odsto na ime zdravstvenog osiguranja”,  rekao je Stanivuković.

    Dodao je da PSS traži i vanredno povećanje penzija zbog, kako je naveo, rasta cijena i inflacije, kao i povlačenje Zakona o roditeljima-njegovateljima i prihvatanje zahtjeva ovih porodica.

    Stanivuković je podsjetio i na najavljeno povlačenje zakona kojim je bilo predviđeno da radnici sami snose troškove liječenja ukoliko poslodavac nije uplatio doprinose.

    “Nakon naših kritika najavljeno je povlačenje Zakona kojim su htjeli da radnici plaćaju cijenu tuđe neodgovornosti, pa da sami snose troškove liječenja ako im poslodavac nije uplatio doprinose. Zamislite bezobrazluk, operacija srca sa 370 KM na 3.000 KM! Ali uspjeli smo, zakon će biti povučen”, kazao je on.

    Ocijenio je da vlast predlaže i povlači zakone pod pritiskom javnosti, te poručio da Republika Srpska pripada njenom narodu.

    “Ovo pokazuje da se vlast boji naroda i da narod mora ostati istrajan. Tako će biti i sa svim drugim zakonima koji nisu na strani građana Republike Srpske!Nećemo dozvoliti da se novac dat tajkunima nadoknađuje preko leđa naroda”, kazao je Stanivković.

  • Šeranić: Povlače se sporne izmjene zakona o zdravstvenom osiguranju

    Šeranić: Povlače se sporne izmjene zakona o zdravstvenom osiguranju

    Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju u Republici Srpskoj, koji je, po mnogima, sporan u više svojih članova, biće, definitivno, povučen iz parlamentarne procedure.

    Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, rekao je danas, 13. maja 2026, da će Vlada Republike Srpske povući ovaj zakon iz same Skupštine.

    “Juče smo imali dodatne konsultacije sa predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom i na bazi tih konsultacija i stava stranke će se očekivati jasna politička usaglašenost, ali i usaglašenost samog zakona sa zajednicom i građanima”, rekao je Šeranić.

    Prije svega, dodao je, misli na Savez sindikata Republike Srpske, koji je javno upućivao amandmane.

    “Tako da ćemo kroz to usaglašavanje doći do konkretnijih i boljih rješenja koja su svakako od interesa za građane”, naveo je Šeranić.

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik naveo je sinoć da očekuje od Vlade Republike Srpske da iz skupštinske procedure povuče izmjene i dopune Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju jer ih SNSD neće podržati zbog svih nedoumica i nejasnoća koje su proizveli kod naroda.

    “U zdravstveni sistem uložili smo stotine miliona KM i on mora biti na korist građana i zadovoljstvo zdravstvenih radnika. Ne dozvoljavam da ni najmanja sjenka padne, a posebno ne dozvoljavam spekulantima da spekulišu i obmanjuju narod”, naveo je Dodik.

    Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju u Republici Srpskoj definisano je, podsjetimo, da radnik kojem nisu uplaćeni doprinosi mora da plati liječenje ukoliko u međuvremenu, do otpusta, poslodavac ne uradi svoju zakonsku obavezu.

    U zakonu koji je sada na snazi navedeno je da se pravo na zdravstvenu zaštitu, na teret sredstava obaveznog osiguranja, ostvaruje pod uslovom da su uplaćene sve dospjele obaveze po osnovu doprinosa.

    Isto to, kako su “Nezavisne novine” objavile, stoji i u izmjenama zakona, te je navedeno i da “osigurano lice koje prilikom korišćenja usluge zdravstvene zaštite nema uplaćene sve dospjele obaveze po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast doprinosa, snosi troškove te zdravstvene zaštite iz svojih sredstava, osim u slučaju prehospitalnog hitnog zbrinjavanja”.

    “U slučaju korišćenja bolničke zdravstvene zaštite status osiguranja se provjerava prilikom prijema na liječenje i osigurano lice se pismeno informiše o obavezi da snosi troškove zdravstvene zaštite iz svojih sredstava ukoliko prilikom otpusta sa bolničkog liječenja nema uplaćene sve dospjele obaveze po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast doprinosa, osim u slučaju hospitalnog hitnog zbrinjavanja”, stoji u prijedlogu.

    Kako je naglašeno, za troškove koje je osigurano lice platilo, “ima pravo da naknadu potražuje od uplatioca doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje”.

    Predloženim izmjenama se briše i gornja granica participacije od 370 KM, a iz Saveza sindikata RS su i na ovu stavku uputili amandman Vladi i Narodnoj skupštini RS u kojem traže da se utvrdi maksimalni iznos participacije do polovine iznosa najniže plate u Srpskoj.

    Pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske 19. maja se trebao naći Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, ali od toga, ipak, neće biti ništa.

  • Stevandić: Od OHR-a u BiH ostali samo “dugmići”

    Stevandić: Od OHR-a u BiH ostali samo “dugmići”

    Od OHR-a u BiH nije ništa ostalo nakon sjednice Savjeta bezbjednosti UN, rekao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić novinarima u Banjaluci.
    ” Od OHR-a u BiH su, kako bi naš narod rekao, ostali samo dugmići” rekao je Stevandić.

    Osim predstavnika Rusije i Kine koji su na sjednici Savjeta bezbjednosti UN pozvali na zatvaranje OHR-a, zamjenik američkog ambasadora u UN Tami Brus rekla je da SAD smatraju da naredni izabrani visoki predstavnik treba da radi na prebacivanju nadležnosti upravljanja institucijama na domaće političare i da mora da ima i unutrašnji i međunarodni konsenzus.

  • Minić: Poništiti Šmitove odluke i vratiti sve u pređašnje stanje

    Minić: Poništiti Šmitove odluke i vratiti sve u pređašnje stanje

    Ono što je pravedno i što se jedino može tražiti, jeste da se sve odluke Kristijana Šmita ponište i da se sve vrati u pređašnje stanje, rekao je predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić novinarima u Banjaluci.

    – Mnogo štetnih posljedica. Posljedice dolaska Kristijana Šmita su još uvijek vidljive, a nažalost će i ostati. Smatram da jedino što je pravedno, i jedino što se može tražiti, jeste da se sva njegova postupanja derogiraju, odnosno da se vrate u pređašnje stanje – kaže Minić.

    Dodaje, u svakoj drugoj varijanti postoje načini da određene institucije na zajedničkim nivoima vlasti, imaju “oružje” na osnovu kog jednog po jednog Srbina procesuiraju, za bilo šta što im padne napamet.

    – Kako koji visoki predstavnik odlazi iz Republike Srpske, na aerodromu nametne određene zakone, i sada imate određene postupke, na stotine, odnosno na hiljade naših ljudi koji su predmet progona, zato što je nekome palo napamet da su oni izazivali nacionalnu mržnju. A posljedica toga je postupanje suda. Početak toga je preko 30 ili 40 nevladinih udruženja iz FBiH – ističe Minić.

    Kaže, da je očigledno da dok Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija i međunarodne organizacije ne budu svjesne situacije ovdje, mi ovdje nećemo moći normalno živjeti.

    Podsjećamo, u Njujorku je održana sjednica Savjeta bezbjednosti o situaciji u BiH, a ruski ambasador u UN-u Vasilij Nebenzja pozvao je na hitno gašenje OHR-a, ističući da je on glavni faktor nestabilnost u BiH.

  • Karan: Šmit da povuče svoje antidejtonske odluke da bi domaći lideri mogli da grade dejtonsku BiH

    Karan: Šmit da povuče svoje antidejtonske odluke da bi domaći lideri mogli da grade dejtonsku BiH

    Visoki predstavnici sa sobom moraju povući svoje antidejtonske odluke, jer te odluke koje ostaju iza njih nisu podloga na kojoj mogu domaći lideri da rade i grade dejtonsku BiH, istakao je predsjednik Republike Srpske Siniša Karan novinarima u Banjaluci.

    – 30 godina Republika Srpska upozorava na rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava. Dominantno je kršenje u početnim godinama od strane visokih predstavnika. Podsjetiću ih da su svih ovih godina donijeli 913 odluka, u kojima su ne samo rušili Dejton i Ustav BiH, nego dominantno ustavno-pravnu poziciju Republike Srpske, po aneksu četiri, koja ima snažnu autonomiju – kaže Karan.

    Dodaje, da su za ovih 30 godina stvorili paralelni sistem – antidejtonsku BiH.

    – Dobra je spoznaja da su i neki drugi shvatili da visoki predstavnici moraju otići sa ovih prostora, ali ono što je važno moraju sa sobom odnijeti sve antidejtonske odluke, i one odluke koje su uništile osnove dejtonske BiH – ističe Karan.

    Navodi da je Šmit najbolji primjer koji je bio iznad narodne volje, odnosno da poništi narodnu volju koja je izabrala predsjednika Milorada Dodika, za predsjednika Republike Srpske.

    – Sa sobom mora povući sve antidejtonske odluke, jer antidejtonske odluke koje ostaju iza njih nisu podloga na kojoj mogu domaći lideri nastaviti da rade i grade dejtonsku BiH – ističe Karan.

    Podsjećamo, u Njujorku je održana sjednica Savjeta bezbjednosti o situaciji u BiH, a ruski ambasador u UN-u Vasilij Nebenzja pozvao je na hitno gašenje OHR-a, ističući da je on glavni faktor nestabilnost u BiH.

  • Vipotnik: Stavovi Hrvatske oko Trgovske gore biće osporeni

    Vipotnik: Stavovi Hrvatske oko Trgovske gore biće osporeni

    Pitanje izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na području Trgovske gore, pitanje je koje će završiti pred nekim vidom međunarodne arbitraže, rekao je za našu televiziju ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Bojan Vipotnik, uoči ESPO konvencije u Ženevi.

    Delegacija Republike Srpske i BiH ima čvrste argumente, kaže Vipotnik, uz uvjerenje da će stavovi Hrvatske biti osporeni.

    – Ovo saslušanje u Ženevi je od izuzetne važnosti kada je u pitanju problematika Trgovske gore ali važno je vratiti se malo unazad i objasniti kako je došlo do ove situacije. Kao što znamo Hrvatska od početka kada je u pitanju problematika Trgovske gore vodi jedan potpuno netransparentan proces ne poštujući apsolutno nijednu od konvencija koje se bave ovom tematikom, primjere dobre prakse, svjetske standarde i modele po kojima bi izgradnja jednog takvog objekta trebala da teče, naročito u komunikaciji sa potencijalno pogođenom stranom, u ovom slučaju sa BiH, odnosno Srpskom, a imajući u vidu činjenicu da se mi protivimo tome – rekao je Vipotnik.

    Mi smo sva ta postupanja dokumentovali i redovno slali Sekretarijatu ESPO konvencije, kaže Vipotnik.

    – Ova konvencija se bavi projektima koji mogu imati uticaj u prekograničnom kontekstu. S obzirom da je Ministarstvo kontakt tačka za ovu konvenciju konstantno smo slali prestavke o nepostupanjima hrvatske. Sekretarijat je vidio da nešto, najblaže rečeno, nije u redu i zakazao je prije vremena saslušanje i Hrvatske i BiH – objašnjava Vipotnik.

    Kako je naveo, poslali su dodatna pitanja BiH i Republici Hrvatskoj. BiH je dobila tri pitanja a Hrvatska 14.

    – To je veliki korak, jer sama činjenica da su prepoznali problem uliva neko povjerenje i nadu. Dokazi su na našoj strani tako da očekujem dobar ishod ovog dijela sučeljavanja i ovaj proces se time ne završava. Sekretarijat će na osnovu svega dostaviti prijedlog zaključaka i na prijedlog tih zaključaka obje strane će dati svoje prijedloge i komentare i onda će oni u nekom razumnom roku dati svoj sud – rekao je Vipotnik.

    Kaže da je stava da će ovaj proces morati za da se završi pred nekim vidom međunarodne arbitraže.

    – Čvrsto vjerujem da preporuke Sekretarijata neće moći biti drugačije osim u korist BiH jer su činjenice na našoj strani. Zato sam ubijeđen da mi ne možemo izaći kao “pogođena strana” iz ovoga puta u Ženevi – zaključio je Vopotnik.

  • Stevandić: Banjaluka postaje veliki sajamski centar na svjetskoj mapi sajmova.

    Stevandić: Banjaluka postaje veliki sajamski centar na svjetskoj mapi sajmova.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da Banjaluka postaje veliki sajamski centar, a samim tim Republika Srpska dobija veoma zapaženo mjesto na svjetskoj mapi sajmova.

    Stevandić je naveo da je siguran će Vlada Republike Srpske, državni i lokalni nivo vlasti to prepoznati, te da će se razmišljati o velikim prostorima za sajamske manifestacijama jer je “Banjaluka ekspo 2026” prevazišla većinu sajmova u BiH.

    “Ogroman je entuzijazam organizatora Sajma, koji je malo po malo pretvorio Banjaluku u destinaciju i za sajmove”, rekao je Stevandić danas novinarima nakon što je prisustvovao otvaranju Sajma “Banjaluka ekspo 2026”.

    Međunarodni sajam privrede “Banjaluka ekspo 2026” predstavlja ključni događaj za ekonomsku promociju Republike Srpske i najveću privrednu manifestaciju u regionu.

    Manifestacija, koja se do petka, 15. maja, održava u kompleksu Studentskog grada u Banjaluci, otvorena je u prisustvu najviših zvaničnika Republike Srpske.

    Poseban značaj ovogodišnjem sajmu daje povezanost sa Specijalizovanom izložbom “Ekspo 2027” u Beogradu

  • Oglasio se biznismen koji želi kupiti NIS

    Oglasio se biznismen koji želi kupiti NIS

    Biznismen Ranko Mimović, vlasnik kompanije KFT Senator Treasury G.T.7 Dva, prvi put je detaljnije govorio o svojoj ponudi za kupovinu većinskog udjela ruske kompanije Gaspromnjeft u Naftnoj industriji Srbije (NIS).

    Mimović tvrdi da njegova ponuda nije „neprijateljska“, već prijateljska i „džentlmenska“, te poručuje da mu cilj nije gašenje kompanije, nego njen razvoj i modernizacija.

    „Ponuda za NIS je prijateljska“
    U razgovoru za Betu Mimović je rekao da trenutno ne može iznositi više detalja dok traju pregovori između Gaspromnjefta i mađarskog MOL-a, koji bi trebalo da budu završeni 22. maja.

    „Moja ponuda za NIS nije neprijateljska, već prijateljska, džentlmenska“, rekao je Mimović.

    Naglasio je da nema namjeru da zatvara rafineriju u Pančevu, koja se posljednjih sedmica pominje kao jedna od spornih tačaka u pregovorima.

    „Rafineriju bih unaprijedio i razvijao nove proizvode“, poručio je.

    Za kupovinu nudi dvije milijarde evra
    Mimović je rekao da je za kupovinu većinskog udjela u NIS-u obezbijedio dvije milijarde evra.

    Prema njegovim riječima, finansijska sredstva ima zahvaljujući sopstvenom kapitalu u bankama, ali i dobrim kontaktima sa investicionim fondovima i finansijskim institucijama.

    Dodao je da je ispunio zahtjeve američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) i da sada očekuje potvrdu visokog menadžmenta te institucije.

    „Da nisam imao obezbijeđena sredstva, OFAC bi odmah odbio ponudu“, rekao je Mimović.

    Odbacio veze sa politikom
    Mimović je odbacio tvrdnje pojedinih medija da ima veze sa Srpskom naprednom strankom (SNS).

    Istakao je da nikada nije lično upoznao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i da se trenutno ne bavi politikom.

    „Okupiću najjači tim u regionu“
    Na kritike da nema dovoljno iskustva za vođenje velike naftne kompanije, Mimović odgovara da je već pripremio stručni tim koji bi upravljao NIS-om ukoliko dođe do kupovine.

    „Pripremio sam najstručniji tim u jugoistočnoj Evropi koji bi vodio NIS“, rekao je.

    Dodao je da ni sadašnji menadžment kompanije nije loš i naglasio da vlasnik velike kompanije ne mora lično biti stručnjak za svaki sektor poslovanja.

    „I premijer Srbije Đuro Macut je ljekar, pa uspješno vodi Vladu Srbije, iako nije stručan za sve resore“, naveo je Mimović.

    Pregovori sa MOL-om traju do 22. maja
    Podsjetimo, Mimović se prošle sedmice prvi put pojavio u javnosti kao potencijalni kupac NIS-a kada je za Reuters izjavio da je spreman da plati dvije milijarde evra za udio Gaspromnjefta.

    Istovremeno, mađarski MOL vodi pregovore o kupovini 56,1 odsto vlasništva u NIS-u, a odluka bi trebalo da bude poznata do 22. maja.

    Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović ranije je izjavila da postoje problemi u pregovorima, posebno kada je riječ o budućnosti rafinerije u Pančevu, prenosi Biznisinfo.

  • Velika akcija MUP-a RS: Predatori vrebali djecu, tražili nage fotografije

    Velika akcija MUP-a RS: Predatori vrebali djecu, tražili nage fotografije

    U akciji “Karika” pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske uhapsili su šest osoba zbog sumnje na dječju pornografiju a sumnja se da su stupali u komunikaciju sa djecom, tražili da se fotografišu bez odjeće i na koji način da fotografišu intimne dijelove tijela.

    U akciji je danas (13. maja) uhapšeno šest lica – B.A. i P.D. iz Bijeljine, D.T. iz Lopara, D.N. iz Ugljevika, E.M. iz Gradačca i B.V. iz Srbije za koja postoje osnovi sumnje da su u proteklom vremenskom periodu izvršila krivična djela „Iskorištavanje kompjuterske mreže ili komunikacije drugim tehničkim sredstvima za izvršenje krivičnih djela seksualnog zlostavljanja ili iskorištavanja djeteta“ iz člana 178, „Iskorištavanje djece za pornografiju“ iz člana 175 i ‘’Upoznavanje djece sa pornografijom’’ iz člana 177, Krivičnog zakonika Republike Srpske.

    Međunarodna akcija
    Naime, službenici Uprave kriminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske u saradnji sa pripadnicima Policijske uprave Bijeljina, kao i policijskim službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije i Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona, a pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva Bijeljina realizuju ovu međunarodnu akciju usmjerenu na otkrivanje i dokazivanje krivičnih djela iz oblasti zaštite djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja na internetu.

    Kako su stupali u komunikaciju sa djecom?
    “Navedena krivična djela su izvršena na taj način što su osumnjičeni u proteklom vremenskom periodu putem društvenih mreža i aplikacija za komunikaciju stupali u komunikaciju sa djecom uzrasta 13 i 14 godina, zatim, djecu navodili na izradu sadržaja dječije pornografije, odnosno, tražili su od djece da se fotografišu bez odjeće, opisujući im detaljno na koji način da fotografišu intimne dijelove tijela”, navodi se u saopštenju MUP-a RS.

    Takođe, ističu da su navedena lica su upoznavala djecu sa pornografijom, šaljući im fotografski i video materijal pornografskog sadržaja.

    Pokušavali dogovarati sastanke
    “Kroz komunikaciju su, koristeći se aplikacijama, pokušavali i dogovarali sastanke sa djecom radi vršenja obljube. Pored navedenog osumnjičeni su koristeći društvene mreže i aplikacije za komunikaciju, pristupali grupama u kojima se dijelio sadržaj dječije pornografije. Uzrast djece čiji je materijal dijeljen je od 3 do 14 godina”, navodi se u saopštenju.

    Pojedina lica se sumnjiče i da su na udaljenim infrastrukturama kreirali skladišni prostor za čuvanje digitalnih podataka koji su se nalazili pod njihovom kontrolom, nakon čega su na pomenute skladišne prostore u više navrata skladištili sadržaje dječije pornografije.

    Nakon izvršene kriminalističke obrade lica će biti predata nadležnom tužilaštvu uz izvještaj o počinjenim krivičnim djelima.

    Šta je oduzeto u pretresima?
    Po naredbama nadležnih sudova, izvršeni su pretresi na sedam lokacija stambenih objekata, vozila i pokretnih stvari na području Bijeljine, Ugljevika, Lopara i Gradačca za koje je utvrđeno da ih koriste lica koje se dovode u vezu sa izvršenjem gore navedenih krivičnih djela.

    Prilikom pretresa su pronađena i oduzeta sredstva izvršenja krivičnog djela i to: računari, tableti, mobilni telefoni, memorijske kartice i ostali uređaji za čuvanje digitalnih podataka, kao i drugi predmeti koji se mogu dovesti u vezu sa izvršenjem krivičnog djela.