Autor: INFO

  • Tramp potpisao dokument o osnivanju odbora za mir u Gazi

    Tramp potpisao dokument o osnivanju odbora za mir u Gazi

    Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je dokumente kojima se zvanično osniva Odbor za mir u Gazi, javlja Rojters.

    Američki lider potpisao je dokumente tokom ceremonije održane na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.

    Donald Tramp je u novi odbor pozvao oko 60 zemalja.

    Zvaničnici EU izrazili su ranije zabrinutost da bi Odbor za mir u Gazi mogao u potpunosti da preuzme ulogu UN u rješavanju globalnih sukoba.

    Međutim, Tramp je danas izjavio da će Odbor sarađivati sa UN.

    Odbor za mir u Gazi sarađivaće sa UN, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.

    – Sarađivaćemo sa mnogima, uključujući UN – rekao je Tramp na ceremoniji potpisivanja povelje Odbora za mir u Gazi, na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Gazi.

    Tramp je u novi odbor pozvao oko 60 zemalja.

  • Merc pozdravlja Trampovu deeskalaciju, ali upozorava

    Merc pozdravlja Trampovu deeskalaciju, ali upozorava

    Njemački kancelar Fridrih Merc pozdravio je obećanje američkog predsjednika Donalda Trampa da neće koristiti vojnu silu za zauzimanje Grenlanda, istovremeno upozoravajući da Evropa mora upotrijebiti vlastitu moć jer svijet postaje sve opasnije mjesto.

    Nazvavši “dobrom viješću” da će Tramp ukinuti tarife od 1. februara koje je obećao nametnuti evropskim zemljama zbog Grenlanda, Merc je ipak rekao da Vašington “radikalno mijenja” svoju vanjsku politiku, potresajući temelje međunarodnog poretka.

    “Ovaj novi svijet velikih sila gradi se na moći, na snazi, a kada je u pitanju, na sili”, rekao je Merc u četvrtak tokom govora na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. “To nije ugodno mjesto.”

    Merc je pozvao evropske nacije da brzo djeluju kako bi povećale svoje odbrambene troškove i ekonomsku konkurentnost kako bi mogle upotrijebiti moć usred “tektonskih” promjena u globalnom poretku. Istovremeno je pozvao Nijemce i ostale Evropljane da ne odustaju od transatlantskog saveza i NATO-a, zalažući se, zapravo, za srednji put.

    Merc podsjetio na istoriju
    “Uprkos svim frustracijama i ljutnji posljednjih mjeseci, nemojmo prebrzo otpisivati ​​transatlantsko partnerstvo”, rekao je Merc, nakratko prešavši na njemački. “Mi Evropljani, mi Nijemci, znamo koliko je dragocjeno povjerenje na kojem se temelji NATO.”

    Merc je zvučao posebno ozbiljno u vezi s onim što je opisao kao strašne rizike ulaska svijeta u novo doba suparništva velikih sila.

    “Svijet u kojem se računa samo sila opasno je mjesto, prvo, za male države, zatim za srednje sile, a na kraju i za velike”, rekao je. “Ne kažem ovo olako. U 20. vijeku, moja zemlja Njemačka prošla je tim putem do svog gorkog kraja. Povukla je svijet u crni ponor.”

    Mercosur je nužan za Merca
    Njemački kancelar iskoristio je svoj govor kako bi iznio trostruki plan za Evropu kako bi se nametnula u novom svjetskom poretku: “masovno” ulagati u odbranu, učiniti svoje ekonomije konkurentnijima i ostati ujedinjen.

    Merc je tvrdio da Evropa mora osigurati nove trgovinske sporazume širom svijeta kako bi povećala svoju ekonomsku konkurentnost, direktno suprotstavljajući EU Trampovoj carinskoj politici.

    “Evropske trgovinske ambicije su kristalno jasne”, rekao je Merc. “Želimo biti savez koji nudi otvorena tržišta i trgovinske mogućnosti.”

    Evropa mora biti antiteza nepoštenim trgovinama
    Evropa, nastavio je, “mora biti antiteza nepoštenim trgovinskim praksama koje sponzoriše država, protekcionizmu sirovina, tehnološkoj prohibiciji i proizvoljnim tarifama. Carine ponovo moraju biti zamijenjene pravilima, a ta pravila moraju poštovati ​​trgovinski partneri.”

    Merc je rekao da su i Njemačka i Evropa posljednjih godina “protraćile” prilike za rast, uključujući i neuspjeh u sprovođenju trgovinskog sporazuma EU s blokom južnoameričkih zemalja Mercosur.

    Ministar finansija oštro je kritikovao glasanje Evropskog parlamenta ove sedmice o slanju sporazuma na sudsku reviziju, potez koji bi mogao odgoditi trgovinski sporazum do dvije godine, vršeći pritisak na Evropsku komisiju da privremeno primijeni sporazum.

    Merc je rekao da “nema alternative” sporazumu.

    “Nećemo biti zaustavljeni”, dodao je. “Najvjerovatnije će ovaj sporazum privremeno biti uspostavljen”, dodao je Merc, a prenosi “Politico”.

  • Štrbac: “Tompsonizacija” je novi naziv za širenje ustaštva u Hrvatskoj, potrebno je podržati antifašiste

    Štrbac: “Tompsonizacija” je novi naziv za širenje ustaštva u Hrvatskoj, potrebno je podržati antifašiste

    Odbornici u Rijeci u Hrvatskoj traže vanrednu sjednicu Gradskog vijeća na kojoj bi se odlučivalo o zabrani da se u gradskim prostorima koriste fašistički i ustaški simboli, poruke i slogani, uključujući “Za dom spremni!”.

    Povod za ovaj zahtjev je najavljeni koncert Marka Perkovića Tompsona u Rijeci, kao i, kako navode odbornici, širenje istorijskog revizionizma na ulicama, od grafita do naljepnica sa fašističkim obilježjima povezanim sa ustaškim pokretom i nacističkim simbolima.

    Predsjednik dokumentacionog informacionog centra, Savo Štrbac u razgovoru za RTRS smatra da je Istra do sada odolijevala ovim koncertima, ali da je promjenom vlasti došlo do “tompsonizacije” Istre.

    – Ništa novo. Imali smo slučaj u Zagrebu krajem godine: jedan koncert je održan 27., a 28. mu je zabranjen. Radi se o sportskim dvoranama kojima raspolažu gradovi. Imali smo u Poreču potpisivanje peticije, gdje je hiljadu ljudi potpisalo da se koncert ne održi, ali se on ipak održao. 6. februara je zakazan koncert u Rijeci. Do zadnjih izbora Rijeku je držao SDP, izgubili su izbore i to je sada političko prepucavanje. Mislim da neće biti vanredne sjednice niti odgađanja koncerta – ističe Štrbac.

    Dodaje da jedino Pula još uvijek odolijeva, jer je i sam gradonačelnik Pule izjavio da dok je on gradonačelnik Tompson u ovom gradu neće nastupati.

    – Pula odolijevala svih ovih godina. Inače je Istra odolijevala toj ustašizaciji, ali Tompson i njegov tim se upravo ponose time što su “načeli” Istru, a evo i Rijeka je tu. Ono što su bile neosvojive tvrđave, ostalo im je samo to da Tompson pokori cijelu Hrvatsku i napravi “tompsonizaciju”, kako su to nazvali pojedini hrvatski političari – rekao je Štrbac.

    Ističe da je “tomsonizacija” moderniji naziv za ustašizaciju i reviziju istorije.

    – Kada svi koji obožavaju Tompsona dolaze na njegove koncerte, većina njih uzvikuje ustaške pokliče, jer i sama njegova pjesma počinje tim ustaškim pokličem. Ono što možda najviše treba da zabrine hrvatsko društvo jeste to što na te koncerte dolazi najviše mladih ljudi koji su rođeni po završetku rata, ljudi koji nisu ni omirisali barut – jasan je Štrbac.

    Dodaje da je hrvatsko društvo dosta tolerantno, osim prema Srbima pravoslavcima. Ističe da nakon Srba netolerancija vlada prema migrantima i drugim radnicima iz stranih zemalja.

    – Kada kažem da to treba da zabrine hrvatsko društvo, mislim prvenstveno na omladinu. Učili smo da se djeca rađaju kao tabula raza i da ih formira društvo, kakvi će biti njihovi pogledi na svijet, okruženje, na druge i drugačije. Moram konstatovati da hrvatsko društvo školstvo, porodica, ulica, crkva i mediji indoktriniraju omladinu od predškolskog uzrasta u pogrešnom smjeru, u mržnji prema Srbima i svemu što je srpsko. I kada bi neko htio da se ti ljudi edukuju jer suprotnost indoktrinacije jeste edukacija, i to u univerzalnim vrijednostima poput tolerancije prema drugima i drugačijima to se ne radi zakonima i dekretima. To je proces – smatra Štrbac.

    Dodaje da kada bi postojala želja u hrvatskom društvu, to bi značilo da je potrebno upregnuti sve segmente društva kako bi se mladi edukovali prema univerzalnim vrijednostima.

    – To, nažalost, ne vidimo. Imate njihovog premijera, koji je predsjednik najjače stranke, on je otišao na onaj julski koncert na Hipodromu sa svojom djecom da se pokloni Tompsonu. Time je poslao poruku svima ostalima, a sada se iščuđava i kaže: “To su samo tri riječi; Za dom spremni.” Kada šaljete takvu poruku mladima, to je rehabilitacija ustaštva – jasan je Štrbac.

    Podsjeća da ima nekih svijetlih tačaka, poput marševa antifašizma, ali to je još uvijek veoma mali broj ljudi.

    – Mislim da se sa tim fenomenom “tompsonizacije” u Hrvatskoj mora izboriti samo hrvatsko društvo jer će ih to jednog dana upropastiti. Često me pitaju zašto ne reaguje EU. EU nema pravne alate da reaguje. Hrvatska je ušla u EU 2013. godine i nema šanse da svih 27 članica digne ruku da se Hrvatska izbaci iz članstva. Dakle, ovo je prvenstveno teret za Hrvatsku. Oni treba da se izbore s tim, i ja pozdravljam antifašiste. Vjerujem da će to društvo u budućnosti shvatiti da ide u pogrešnom smjeru – rekao je Štrbac.

    O inicijativi Miodraga Linte koji je najavio da će se obratiti Evropskom savjetu sa zahtjevom za zabranu koncerata u svim zemljama EU, Štrbac ističe da on sa tim potezom ne može mnogo da preuzme, jer taj problem je stvar hrvatskog društva te da se društvo mora izboriti sa tim.

    – Treba podržavati antifašiste, nema ih u velikom broju, ali ih ima. Treba pozdraviti inicijativu u Rijeci da se koncert zabrani. To je početak nečega što bi u budućnosti moglo da popravi situaciju u hrvatskom društvu, prvenstveno u odnosu prema drugima i drugačijima. Ti političari svaku situaciju koja se nama ne sviđa vide tako što će pozvati nekoga drugog da nešto učini. Treba podržavati antifašiste da oni nešto urade na tom planu – zaključio je Štrbac.

  • Banjalučanka spasila sugrađanku: Suprugu i sebe htio ubaciti u Vrbas

    Banjalučanka spasila sugrađanku: Suprugu i sebe htio ubaciti u Vrbas

    Banjalučanka Jelena Pralica je sinoć, u srijedu, 21. januara, doživjela šokantno iskustvo u Banjaluci, gdje je spasila sugrađanku koju je, prema njenim tvrdnjama, suprug odveo do Vrbasa s namjerom da ih oboje gurne i baci u rijeku.

     

    Heroina ove priče, koju je podijelila na društvenim mrežama, ispričala je za “Nezavisne novine” da je o svemu obavijestila policiju.

    Žena na koljenima

    “Sinoć, oko 21 čas, sa djevojčicom odlazim po sina na trening, i u povratku u Šeheru, na samoj obali Vrbasa, u poprilično mračnom dijelu naselja, krajičkom oka vidim parkiran automobil, svjetla upaljena, a pored njega muškarac doslovno vuče ženu koja je na koljenima”, navela je Pralica.

    Vozila ispred nje su, dodaje, samo prolazila.

    “Zaustavljam se da vidim šta se dešava, i ovi iza mene me samo zaobilaze i nastavljaju dalje. Žena se nekako istrgla i kreće prema cesti, spuštam prozor i pitam je da li je dobro i treba li joj pomoć”, navela je Banjalučanka.

    Prišla joj je, dodaje, te molila da je odvede odatle.

    Djeca u autu

    “Ulazi na zadnja vrata iza mene, shvatam da joj nije svejedno jer vidi da su u autu i djeca, ali joj govorim da samo brzo uđe. Bukvalno u zadnji čas uspijeva da zatvori vrata, jer je u međuvremenu i taj muškarac stigao do nas i pokušava da ih otvori. Ne znam kako u sekundi uspijevam pomiriti strah od toga da je ne izvuče i onog da ne ispadne tu iz mog auta, ali brzo se udaljavamo, vozim sa srcem u petama i bez daha, i ona mi govori da ne moram da brinem, da je ključ od auta kod nje i da on ne može da nas prati i stigne”, navodi Banjalučanka.

    Usporila je, dodaje, te pitala gdje da je odveze.

    “Kaže, bilo gdje. Pitam je da li je povrijeđena, treba li medicinsku pomoć, kaže da nije, i da je, ako mogu, odvezem kući. Vozim do mjesta gdje mi je rekla, ćutimo, ne želim da kažem ništa pogrešno”, navodi Pralica.

    Pitala ju je u jednom momentu da li je taj muškarac neko koga poznaje, ko može da joj naudi.

    Borila se kao lavica

    “Odgovara da joj je to suprug, u braku su već 18 godina, i tu kreće bujica, saznajem čitav njihov zajednički život i probleme koji su doveli do toga da je to veče, u alkoholisanom stanju, odveo do Vrbasa s namjerom da ih oboje gurne i baci u rijeku. Borila se, kaže, kao lavica”, navodi ova Banjalučanka.

    Ostala je, dodaje, bez daha slušajući strašne detalje iz života nekoga koga prvi put vidi.

    “Nastojim da joj kažem nešto smisleno, ali da istovremeno poštujem njenu intimu i bol kroz koju prolazi. Govorim joj da ima nade, da izlaz postoji, da mora da potraži spas. I da brine o sebi. Stajemo, osjećam njen sram i strah, brzo se udaljava, a mi odlazimo kući. Djevojčica je mala i ništa ne razumije, dječak se, naravno, uplašio, najviše toga da će nas taj čovjek pronaći i pratiti. Govorim mu da to sigurno nije moguće, a i da mi nismo ti koji su učinili nešto loše, već samo dobro, i onoliko koliko je bilo u našoj moći”, objašnjava Banjalučanka.

    “Mogla sam samo okrenuti glavu”

    Potom je alarmirala policiju.

    “Pozivam policiju i pričam im sve šta se desilo te ih molim da postupe u skladu sa nadležnostima i mogućnostima, i dalje uplašena zbog onoga čemu sam svjedočila, ali i onoga što tek može da se desi”, ističe Pralica.

    Razmišljala je da li je pogriješila, u autu su joj bila djeca.

    “Ne znam. Možda, vjerovatno. Mogla sam samo okrenuti glavu, praviti se da ne vidim, dodati gas. Nisam mogla. Ono ljudsko u meni nije mi dozvolilo da samo prođem i nastavim kao da se ništa ne dešava. Ne želim ni da govorim ružno o onima koji nisu zastali i pomogli, čak ni zbog toga što su u autima uglavnom bili muškarci koji su takođe došli po sinove na trening, oni najbolje znaju kako se osjećaju zbog toga i šta im je na duši. I čemu uče svoju djecu”, ističe Pralica, te dodaje:

    “A ona… Ako ikada ovo pročita, a i ako ne pročita, njoj i svakoj drugoj ženi koja proživaljava isti ili sličan pakao samo želim da kažem da rješenje postoji, da traži pomoć, da nije sramota, da ima ljudi koji će je izbaviti, da mora da voli sebe i da se bori za sebe, da spas postoji. Želim joj sto sreća u životu. A vama da nikad ne okrenete ni pogled ni srce od nekoga ko se bori za život, kome ste možda baš vi u tom trenutku jedina nada, jedina ruka i jedina šansa da preživi”.

    Fondacija “Udružene žene” pruža podršku

    Fondacija “Udružene žene” radi sa žrtvama nasilja u porodici i drugih oblika nasilja te kroz rad specijalizovanih servisa za pomoć pruža sljedeću podršku:

    – SOS telefon 1264,

    – Psihološko savjetovalište,

    – Sigurna kuća,

    – Resursni centar za socioekonomsko osnaživanje žena.

  • Pijan nasilno ušao u market u Banjaluci, osumnjičen za tešku krađu

    Pijan nasilno ušao u market u Banjaluci, osumnjičen za tešku krađu

    Policija je uhapsila N.M. iz Banjaluke, zbog sumnje da je nasilno provalio u market i počinio krađu.

    Kako su naveli iz Policijske uprave Banjaluka N.M. je uhapšen juče (21. januara) zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, a u vezi sa članom 22. Krivičnog zakonika Republike Srpske.

    “Navedeno lice sumnjiči se da je nasilno ušlo u market u Banjaluci. Ispitivanjem na prisustvo alkohola kod navedenog lica utvrđeno je prisustvo od 1,25 g/kg alkohola u organizmu. O navedenom je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka”, piše u saopštenju banjalučke policije.

  • Građanima Banjaluke ostavljen samo formalni rok za uvid u regulacione planove

    Građanima Banjaluke ostavljen samo formalni rok za uvid u regulacione planove

    Građani Banjaluke dobili su svega sedam dana da se upoznaju sa izmjenama dva važna regulaciona plana. Međutim, problem nije samo kratak rok – već i činjenica da on ističe praktično odmah. Javni uvid traje do sutra, iako su informacije o njemu objavljene tek juče.

    Na ponovni javni uvid stavljen je nacrt izmjena dijela Regulacionog plana za područje omeđeno ulicama Bulevar cara Dušana, Omladinska, Radoja Domanovića, Branka Morače, Patre, Teodora Kolokotronisa i lijevom obalom Vrbasa, poznat pod radnim nazivom „Jug 7“.

    Istovremeno, javnosti je predstavljen i nacrt izmjena dijela Regulacionog plana za prostor Regionalnog centra u Banjaluci, koji obuhvata znatno šire područje – ukupno 10,54 hektara između magistralnog puta M-16 Banjaluka–Gradiška i ulica Branka Grbčića, Srednjoškolske i Dragana Bubića.

    Prema informacijama objavljenim na zvaničnoj internet stranici Grada Banjaluka, oba nacrta dostupna su na ponovnom javnom uvidu u periodu od 16. do 23. januara 2026. godine, radnim danima od 8 do 16 časova, u prostorijama obrađivača planova, Gradske uprave i pojedinim mjesnim zajednicama.

    Postavlja se pitanje koliko je realno da građani za tako kratak period detaljno prouče ovako složene dokumente i pripreme kvalitetne primjedbe. Regulacioni planovi sadrže brojne tehničke priloge, grafičke prikaze i normativne odredbe koje direktno utiču na spratnost objekata, gustinu izgradnje, saobraćajna rješenja i organizaciju javnog prostora. Za njihovo razumijevanje često je potrebno vrijeme, ali i stručna pomoć.

    Dodatni problem predstavlja i to što se javni uvid sprovodi isključivo u toku radnog vremena institucija. Time je većina zaposlenih građana faktički isključena iz procesa, jer nemaju mogućnost da u radnoj sedmici dođu, pregledaju planove i ostave svoje primjedbe.

    Iako je objavljivanje dokumenata na internetu korak ka većoj transparentnosti, u praksi to ne znači mnogo. Nacrti se na sajtu Grada Banjaluka teško pronalaze, što dodatno otežava građanima da se pravovremeno i kvalitetno informišu o izmjenama koje mogu trajno promijeniti izgled i funkciju gradskih prostora.

  • Moguće promjene nakon preuzimanja NIS-a

    Moguće promjene nakon preuzimanja NIS-a

    Ako mađarski MOL uspije da preuzme ruski paket u Naftnoj industriji Srbije (NIS), a time i kontrolu nad maloprodajnom mrežom koja posluje pod brendovima Gasprom, NIS Petrol i G-Petrol, otvara se pitanje šta će biti sa tim pumpama u BiH. Mogući su različiti scenariji – od očuvanja statusa kvo do promjene brenda i vlasničke strukture.

    Prema riječima predsjedavajućeg Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Republike Srpske Đorđa Savića u BiH posluje oko 40 pumpi koje pripadaju ovoj mreži. Za sada je teško sa sigurnošću reći kakve će poslovne poteze povući MOL i to ne samo ukoliko posao bude završen, već i ako OFAC da zeleno svjetlo za ukidanje sankcija NIS-u.

    Najizgledniji scenario je rebrendiranje. Savić smatra da bi najlogičnije bilo da se mreža pumpi postepeno integriše u MOL-ov sistem. To bi značilo da bi pumpama u BiH moglo biti promijenjeno ime, dizajn i marketinški identitet, a ponuda goriva i usluga prilagođena standardima MOL grupe. U ovakvim slučajevima, obično se prvo sprovodi mirna tranzicija. Pumpama u BiH bi se, barem privremeno, dozvolilo da rade kao i do sada, bez naglih promjena. To praktično znači da bi građani i dalje točili gorivo pod istim imenom, dok bi eventualne promjene bile uglavnom administrativne.

    Jedan od mogućih scenarija je i da MOL procijeni da mu nije isplativo da upravlja mrežom u BiH. U tom slučaju, mađarska kompanija bi mogla prodati dio pumpi lokalnim investitorima ili drugim naftnim kompanijama.

    – Mislim da će sve zavisiti od toga da li će NIS nastaviti da posluje pod tim imenom i nakon eventualnog ulaska MOL-a. Drugo, pretpostavlja se da će pumpe u BiH, koje posluju pod imenom Gasprom, promijeniti ime. Da li će u BiH biti otvorene pumpe sa MOL-ovim brendom, kao u Srbiji i Hrvatskoj, teško je reći – kaže Savić.

    Kada je riječ o snabdijevanju, Savić navodi da do sada nije bilo problema, uprkos prekidu u isporuci naftnih derivata iz NIS-a. Ulazak MOL-a mogao bi samo dodatno ustabiliti tržište u BiH, jer bi pomenute pumpe imale lakši pristup robi, kako iz Rafinerije u Pančevu, tako i iz Rafinerije u Rijeci, koja je takođe u vlasništvu mađarske kompanije.

    Na pitanje koliko bi ova akvizicija mogla uticati na cijene goriva, Savić ističe da će to prije svega zavisiti od poslovne politike MOL-a i njihovih ekonomskih procjena. Ipak, dodaje da će MOL, zbog pristupa jeftinijoj ruskoj nafti, biti u povoljnijem položaju u odnosu na druge regionalne igrače.

    Ekonomisti smatraju da bi eventualna prodaja većinskog ruskog paketa akcija NIS-a mađarskoj kompaniji bila jedna od najznačajnijih energetskih i političko-ekonomskih promjena u regionu u posljednjih petnaest godina. Mađarski mediji navode da je riječ o strateškoj akviziciji koja MOL-u omogućava da proširi regionalni uticaj. Preuzimanjem NIS-a, MOL dobija rafineriju u Pančevu, dominantnu maloprodajnu mrežu u Srbiji i direktan pristup tržištima BiH, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Osim toga, MOL će i dalje imati pristup jeftinijoj ruskoj nafti, što mu daje prednost u odnosu na konkurente.

    Konačni ugovor o prodaji navodno bi trebalo da bude potpisan do 31. marta. Srbija bi, ukoliko se transakcija realizuje, imala značajan paket akcija povećan za dodatnih pet odsto.

  • Đedović: I “Petrohemija” ide MOL-u, kupujemo pet odsto akcija NIS-a od Mađara

    Đedović: I “Petrohemija” ide MOL-u, kupujemo pet odsto akcija NIS-a od Mađara

    Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da će sve što je u većinskom vlasništvu “Gaspromnjefta”, uključujući i “Petrohemiju”, biti dogovoreno odredbama budućeg kupoprodajnog ugovora za NIS.

    Đedović Handanović je navela da tek pošto OFAK i ostali regulatori odobre taj ugovor, koji su dogovorili mađarski MOL i ruski Gaspromnjeft, Srbija će moći od MOL-a da kupi dodatnih pet odsto akcija i tako uveća vlasnički udio pomoću kojeg će, kako je istakla, moći da blokira odluke koje joj nisu u interesu.

    – Dakle, zaradićemo više, ojačati svoju poziciju na taj način. Sve to, konačno, prvi put poslije 2008. godine kada smo se dobrovoljno odrekli većeg uticaja, što se pokazalo kao loš potez – rekla je Đedović Handanović za Politiku.

    Navela je da kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata ADNOK, takođe, ima namjeru da od MOL-a kupi procijente i dodala da će to biti dogovor između dvije privatne kompanije koji Srbija, kako je rekla, podržava jer ima odlične odnose sa UAE zahvaljujući, prije svega, predsjedniku Aleksandru Vučiću.

    – Ne zaboravimo da je ADNOK članica OPEK-a i vodeća svjetska kompanija za proizvodnju nafte sa ogromnim iskustvom i globalnim uticajem u naftnom sektoru – navela je Đedović Handanović.

    Ministarka je u srijedu potvrdila da je Vlada Srbije poslala pismo američkoj administraciji u kojem je podržala NIS-ov zahtjev za produženje operativne licence i moguću transakciju između MOL-a i Gaspromnjefta, a da se odgovor iz Vašingtona očekuje do kraja nedjelje.

  • Vitkof: Ostalo samo jedno pitanje, koje se može riješiti

    Vitkof: Ostalo samo jedno pitanje, koje se može riješiti

    Značajan napredak ostvaren je kada se radi o pronalaženju rješenja za sukob u Ukrajini i ostalo je samo još jedno pitanje, koje se može riješiti, izjavio je Stiven Vitkof, specijalni izaslanik predsjednika SAD Donalda Trampa.

    – Mislim da smo ostvarili veliki napredak – rekao je Vitkof na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.

    Na pitanje u vezi sa izgledima za okončanje sukoba u Ukrajini, Vitkof je odgovorio da će biti moguće da se to ostvari.

    – Mislim da smo sveli sve na jedno pitanje i razgovarali smo o njegovom ponavljanju, što znači da je rješivo. Ukoliko obje strane žele da to riješe, onda ćemo riješiti – istakao je Vitkof.

  • U Rusiji razvijen lijek za liječenje hepatitisa B, mogao bi se koristiti za liječenje raka

    U Rusiji razvijen lijek za liječenje hepatitisa B, mogao bi se koristiti za liječenje raka

    Metoda genetskog inženjeringa koja omogućava uređivanje ljudskog genoma radi potpunog izlječenja hepatitisa B mogla bi se u budućnosti koristiti i za liječenje raka, rekao je rukovodilac Laboratorije za genetske tehnologije za razvoj lekova Univerziteta “Sečenov” Dmitrij Kostjušev.

    Kostjušev je za TASS rekao da bi tehnologija uređivanja genoma potencijalno mogla potpuno da izliječi pacijente sa hepatitisom B, za razliku od postojećih tretmana koji zahtijevaju doživotnu primjenu lijekova. Ovaj pristup se naziva “biokamuflaža”, jer lijek ne sadrži nikakve virusne ili bakterijske komponente, tako da ih imuni sistem ne doživljava kao prijetnju.

    Ruski naučnici razvili su lijek za liječenje hepatitisa B, koristeći tehnologiju genskog uređivanja koja je nazvana CRISPR/Cas9, saopštio je Univerzitet “Sečenov”.

    – Razvili smo novi nevirusni sistem za isporuku zasnovan na biorazgradivim nanočesticama. Prvi put smo naučili kako da pakujemo CRISPR/Cas komplekse sa efikasnošću od približno 80 odsto – rekao je Kostjušev, navodi se u saopštenju univerziteta koje prenosi RIA novosti.

    Kostjušev je dodao da jedna nanočestica sadrži 200 do 250 kopija antivirusnih kompleksa, što je dovoljno da se uklone sve kopije virusnog genoma u zaraženoj ćeliji.

    – Modifikujemo površinu nanočestica tako da se kompleksi isporučuju posebno onim ćelijama koje su podložne virusu, a naša istraživanja pokazuju da nanočestice zapravo prodiru u 90-95 odsto zaraženih ćelija – rekao je Kostjušev.

    Prema njegovim riječima, nakon 20 do 24 sata, u jetri ne ostaju tragovi tog lijeka.

    Kosjušev je kazao da CRISPR/Cas kompleksi mogu biti rekonfigurisani za druge zadatke kao što su uređivanje gena, epigenoma i promjenu nukleotidne sekvence DNK ili RNK.

    – Naši sistemi za isporuku su svestrani, bilo koji ‘teret’ – antitumorski molekuli, sistemi za uređivanje gena, mogu se isporučiti ciljnom organu. To može biti za ispravljanje mutacija, uništavanje tumora, suzbijanje infekcija, opseg je ogroman. Sve zavisi od konkretnog zadatka – zaključio je Kostjušev.