U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se sinoć dogodila u Banjaluci učestvovala su dva automobila, saznaje Srpskainfo.
Unesreći je povrijeđeno ukupno pet osoba, od kojih je jedna prema nezvaničnim informacijama u kritičnom stanju.
Još uvijek nema zvaničnih informacija o saobraćajnoj nesreći.
Konzorcijum “Logistika BiH” saopštio je da je iz zemalja EU prisilno vraćeno 100 profesionalnih vozača iz BiH, te apelovao na nadležne u BiH da bez odlaganja usaglase operativnu poziciju sa Evropskom komisijom, jer će u suprotnom ubrzo biti evidentirani i novi slični slučajevi.
Iz Konzorcijuma su naveli da nadležne institucije BiH nisu uputile nijednu zvaničnu reakciju prema Evropskoj komisiji, niti Transportnoj zajednici, dok su nadležne institucije Njemačke, Austrije, Poljske i drugih zemalja potvrdile da su samo tokom jučerašnjeg dana obradile dodatnih 100 slučajeva prisilnog povratka /deportacija/.
Iz “Logistike” su pojasnili da prisilan povratak znači da je pojedinac, zbog procijenjenog rizika ili formalnog tumačenja boravka, proglašen licem koje se nezakonito nalazi na teritoriji određene zemlje, te se bez obzira na radni status, ugovor o radu i dokumentaciju – prisilno vraća u matičnu zemlju.
– U posljednjih 365 dana, samo u Njemačkoj, 100 profesionalnih vozača je protjerano isključivo zato što rade. To je pravna i politička činjenica – upozorili su iz Konzorcijuma.
Oni smatraju da ovakva praksa predstavlja direktno kršenje osnovnog prava na rad, s obzirom na to da profesionalni vozači imaju uredne i važeće ugovore o radu, posjeduju svu zakonom propisanu dokumentaciju, obavljaju isključivo profesionalni rad u međunarodnom drumskom transportu i ne predstavljaju bezbjednosni, migracioni niti socijalni rizik.
Iz Konzorcijuma pozivaju nadležne u BiH da bez odlaganja usaglase zvaničnu i operativnu poziciju sa Evropskom komisijom, jer je potpuno izvjesno da će, ukoliko ništa ne bude preduzeto, u vrlo kratkom roku biti evidentirano novih 100 prisilno vraćenih vozača iz BiH – isključivo zato što su zaposleni i profesionalno obavljaju svoj posao.
– Ćutanje i nečinjenje institucija u ovom trenutku znači prećutno prihvatanje prakse koja vodi sistemskom izbacivanju radne snage, urušavanju transportnog sektora i direktnom ugrožavanju lanaca snabdijevanja BiH i regiona – ukazali su iz Konzorcijuma.
Oni su pojasnili da ovi problemi nemaju niakkve veze sa EES sistemom /ulaska i izlaska/, te dodali da ne postoji nijedno tehničko pitanje koje bi opravdalo prisilna udaljavanja, pritvaranja, deportacije ili zabrane ulaska.
Trampova administracija, ohrabrena uklanjanjem venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, traži saveznike unutar kubanske vlade koji bi mogli pomoći u pregovorima o okončanju komunističke vladavine u zemlji prije kraja godine, izvijestio je “Wall Street Journal”.
Američki zvaničnici vjeruju da se kubanska privreda bliži kolapsu i da je vlada neobično ranjiva nakon što je izgubila ključnu podršku Venecuele, navodi se u izvještaju.
Iako ne postoji detaljan plan za demontiranje režima, zvaničnici vide Madurovo hvatanje i ustupke koji su uslijedili kao model i upozorenje za Havanu, dodaje se.
“Snažno predlažem da sklope dogovor. Prije nego što bude prekasno”, rekao je američki predsjednik Donald Tramp u objavi na društvenim mrežama 11. januara, dodajući da “više nafte ni novca” neće ići na Kubu.
Zvaničnici su se sastali s kubanskim egzilantskim grupama u Majamiju i Vašingtonu kako bi identifikovali pojedince unutar kubanske vlade koji bi mogli biti spremni pregovarati, prema izvještaju.
Operaciju u kojoj je Maduro uhvaćen navodno je pomogao insajder, a u američkom vojnom napadu na Karakas ubijena su 32 kubanska vojnika i obavještajni operativci koji su ga štitili, navodi se.
Iako SAD nisu otvoreno prijetile vojnom akcijom protiv Kube, zvaničnici kažu da je napad na Venecuelu trebao signalizirati potencijalne posljedice prkosa, navodi se u izvještaju.
Procjene obavještajnih službi opisuju kubansku privredu kao tešku, s nestašicom robe, lijekova i električne energije. Vašington planira dodatno oslabiti vladu prekidom snabdijevanja venecuelskom naftom i ciljanjem kubanskih inostranih medicinskih misija, njenog glavnog izvora deviza.
“Kubanski vladari su nesposobni marksisti koji su uništili svoju zemlju i imali su veliki neuspjeh s Madurovim režimom za koji su odgovorni”, rekao je zvaničnik Bijele kuće, ponavljajući da Kuba treba “sklopiti dogovor prije nego što bude prekasno”.
Stejt Department rekao je da je u američkom nacionalnom interesu da se Kubom upravlja demokratski i da se neprijateljskim vojnim i obavještajnim snagama uskrati pristup ostrvu.
Neki zvaničnici kažu da Tramp preferira vršenje pritiska, ostavljajući prostor za pregovore, umjesto da slijedi tradicionalne strategije promjene režima, navodi se u izvještaju.
Ipak, mnogi njegovi saveznici očekuju pad komunističke vlasti, čak i dok upozoravaju na moguću nestabilnost.
Kubansko vođstvo preživjelo je decenije američkog pritiska.
“Nema predaje ili kapitulacije, niti bilo kakvog razumijevanja temeljenog na prisili ili zastrašivanju”, rekao je kubanski predsjednik Miguel Diaz-Kanel na komemoraciji u čast kubanskih vojnika poginulih dok su štitili Madura.
U Havani su sve veći nestanci struje i nestašica goriva ostavili ulice tihima noću, koje prekida samo zvuk stanovnika koji udaraju u lonce iz svojih kuća, tihi i anonimni znak rastućeg očaja.
“Ne možete reći ko je to. Ne viču niti išta slično. To je jednostavno to – udaraju u lonce”, rekao je Rodolfo Himenez, penzioner koji cijeli život živi u istoj ulici u Havani.
“To rade samo noću. Ljudi se boje da će ih neko cinkati”, rekao je Himenez, a prenosi “Anadolija”.
Bivši posebni izaslanik američkog predsednika za Ukrajinu, Kit Kelog, izjavio je da će, ako Ukrajina preživi ovu zimu, prednost u ratu biti na njenoj strani, a ne na strani Rusije.
Kelog je to rekao tokom panel rasprave u Ukrajinskoj kući u Davosu, koju je organizovala Fondacija Viktora Pinčuka, piše “European Pravda”, a prenosi hrvatski portal Index.
Tokom rasprave, Kelog je izrazio uverenje da Rusija neće pobediti u ratu u Ukrajini.
Rekao je da je prvi čovek Kremlja Vladimir Putin “toliko žrtvovao Rusiju” da sada traži način da se “izvuče iz ovoga jer zna da na kraju neće pobediti u ovom ratu.”
“Razumem da je oštra zima. Razumem šao se događa u Kijevu. Razumem temperature. Ali zaista verujem da, ako Ukrajina preživi ovu zimu, januar, februar, i ako uđete u mart i april, prednost prelazi na vas. Na vas, Ukrajinu, ne na Rusiju”, citirali su Keloga.
On je takođe ocenio da je problem u tome što je Putin psihološki dostigao tačku u kojoj jednostavno ne može da odustane, dodajući da bi ruski lider, ako bi odustao, priznao poraz i da je sve što je učinio bio neuspeh.
Energetska pomoć Ukrajini
Ranije je Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine objavilo popis energetske pomoći koju su partneri pružili Ukrajini u januaru.
Prema ranijim izveštajima Kijev bi trebalo da od Nemačke dobije dve mini kogeneracijske elektrane, dok će Holandija izdvojiti dodatnih 23 miliona evra za energetsku pomoć.
Danska takođe pruža dodatnu podršku ukrajinskom energetskom sektoru u iznosu od 20 miliona evra kako bi pomogla Ukrajincima da prebrode zimu.
Snažna eksplozija desila se danas, 22. januara u Derventi na jednom imanju.
Kako piše “Derventacafe.com”, sve se odigralo u Drijenu nakon ponoći, a nakon eksplozije jedan objekat je potpuno srušen, a izgorio je automobil, dok su velika oštećenja na još dva objekta, od kojih je jedan – kuća.
Ova portal navodi da su na teren izašli pripadnici Teritorijalne-vatrogasne jedinice Derventa, a službenici Policijske stanice Derventa trenutno obavljaju uviđaj nakon kojeg će biti više informacija.
Navode da se najvjerovatnije eksplozija desila u garaži na imanju R.M, a koja je srušena do temelja i u kojoj je izgorio automobil, dok su velika oštećenja i na pomoćnom objektu i obližnjoj kući, na kojoj su popucali prozori i crijepovi.
V.d. predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić je već treća osoba koja je imenovana za v.d. predsjednika Republike Srpske. Niko nikada, pred bilo kojim sudom ili političkim tijelom, nije problematizovao ovakav način postupanja.
Klub Bošnjaka je odluku o imenovanju v.d. predsjednice Republike Srpske razmatrao i 20.10.2025. na elektronskoj sjednici se izjasnio da nema povrede vitalnog nacionalnog interesa.
Pitanje je: kako je za manje od tri mjeseca v.d. predsjednica “evoluirala” iz osobe čije imenovanje ne povređuje vitalni interes, u osobu čije postupanje to navodno čini?
U četvrtak, 22. januara održaće se dvije sjednice Kluba bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske. Na jednoj od njih trebamo razmatrati da li odluke Narodne skupštine Republike Srpske o izboru predsjednika i članova Vlade Republike Srpske vrijeđaju vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.
Budući da niko sa mnom nije razgovarao, niti me pitao za mišljenje o ovom pitanju, a već sam proglašen izdajnikom bošnjačkih interesa u Vijeću naroda, očito je da je sudbina ovako imenovane Vlade Republike Srpske, barem u javnom narativu, stavljena isključivo u ruke SDA, a onda i samo mene kao njenog člana.
Podsjećam javnost da na izborima 2022. godine SDA nije imala svoju listu za Narodnu skupštinu Republike Srpske, nego je nastupala u okviru koalicije Pokret za državu, koju su činile: Stranka za BiH, SDP, SDA, SBB, DF, GS, PDA, SD BiH, NES i Bosanskohercegovački Zeleni. Prema Izbornom zakonu BiH, u Vijeće naroda izabrali su me poslanici koalicije “Zajedno za BiH”, a ne SDA, i moje se djelovanje u Vijeću naroda ne može vezivati isključivo ni formalno ni politički za jednu stranku.
Prvi izbor Vlade Republike Srpske: neustavnost nije isto što i vitalni interes
Pitanje izbora Vlade Republike Srpske sada već raspravljamo drugi put u nekoliko mjeseci. U oba slučaja radi se o gotovo istoj ustavnopravnoj situaciji.
Izbor Vlade Republike Srpske u septembru 2025. godine, sa istim predsjednikom Savom Minićem, pratile su rasprave o legalnosti njenog imenovanja, budući da ju je predložio Milorad Dodik, koji u tom trenutku više nije bio predsjednik Republike Srpske. O tim odlukama ovih dana svoj konačan stav treba donijeti Ustavni sud BiH, odlučujući o više zahtjeva za ocjenu ustavnosti odluka o izboru predsjednika i članova Vlade Republike Srpske.
Ono što je bitno: i tada su odluke NSRS dostavljene klubovima konstitutivnih naroda u Vijeću naroda na izjašnjavanje o eventualnoj povredi vitalnog nacionalnog interesa. Već tada sam smatrao da je riječ o klasičnom protivustavnom djelovanju, a ne o aktima kojima je povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.
Dio delegata iz Kluba Bošnjaka zalagao se da pokrenemo mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa, uz obrazloženje tipa: “treba ići u pravcu da se pokaže pravno nasilje, pravna nesigurnost koja se najviše odražava na Bošnjake”. Dakle, pravna nesigurnost se pokušavala proglasiti vitalnim nacionalnim interesom, iako takvo nešto Ustav Republike Srpske nigdje ne predviđa.
Kako Klub bošnjačkog naroda nije imao potrebnu većinu da pokrene mehanizam vitalnog interesa, a to nisu učinili ni drugi klubovi, odluke su objavljene u Službenom glasniku Republike Srpske i stupile na snagu.
Odmah potom uslijedila je “trka” prema Ustavnom sudu BiH te su podnesena četiri različita zahtjeva za ocjenu ustavnosti “spornih” odluka. Najvažnije je bilo ko će prvi podnijeti zahtjev i ko će to prvi najaviti medijima. Ne radi zaštite Bošnjaka u Republici Srpskoj, nego radi skupljanja jeftinih političkih poena.
Nova Vlada i v.d. predsjednica: isti obrazac, druga meta
Danas imamo gotovo identičnu situaciju. Predsjednika Vlade Republike Srpske predložila je vršilac dužnosti predsjednice Republike Srpske, Ana Trišić‑Babić. Mediji bruje da funkcija v.d. predsjednika entiteta ne postoji u Ustavu Republike Srpske, pa da je i ovaj prijedlog, a time i izbor Vlade, protivustavan.
Prije bilo kakve rasprave, treba razlikovati dvije stvari:
Neustavnost akta – o tome odlučuju ustavni sudovi,
Povreda vitalnog nacionalnog interesa – o tome se izjašnjavaju klubovi naroda u Vijeću naroda.
To su dvije potpuno različite kategorije.
Činjenice: gospođa Trišić‑Babić je već treća osoba koja je imenovana za v.d. predsjednika Republike Srpske. Niko nikada, pred bilo kojim sudom ili političkim tijelom, nije problematizovao ovakav način postupanja.
Klub Bošnjaka je odluku o imenovanju v.d. predsjednice entiteta razmatrao i 20. oktobra .2025. na elektronskoj sjednici se izjasnio da nema povrede vitalnog nacionalnog interesa. Pitanje je: kako je za manje od tri mjeseca v.d. predsjednica “evoluirala” iz osobe čije imenovanje ne povređuje vitalni interes, u osobu čije postupanje to navodno čini?
Јoš važnije: Vijeće naroda niti klubovi konstitutivnih naroda nemaju nikakvu ingerenciju nad radom predsjednika ili v.d. predsjednika entiteta. Njihovo djelovanje se ne ocjenjuje kroz mehanizam vitalnog interesa.
Zato će biti veoma zanimljivo vidjeti kako će se pokušati dovesti u vezu činjenica da je prijedlog premijera upućen od v.d. predsjednice, s ustavnim odredbama o vitalnom nacionalnom interesu.
Do sada niko od kolega iz Kluba nije iznio pravno valjan argument u prilog pokretanju mehanizma. Mediji ponavljaju istu tezu: sporan je prijedlog v.d. predsjednice. Ali, klubovi naroda u Vijeću naroda nemaju nikakva ovlaštenja nad postupanjem predsjednika Repbulike Srpske pa ni v.d. niti je to domen vitalnog interesa.
Vitalni nacionalni interes nije “veto”, nego jasno definisan mehanizam
Mnogo puta se moglo čuti da je Klub bošnjačkog naroda “stavio veto” na odluke NSRS. To je potpuno pogrešno. Mehanizam vitalnog nacionalnog interesa na svim nivoima vlasti u BiH, pa i u Republici Srpskoj, je mehanizam zaštite vitalnih interesa naroda, a ne mehanizam blokade zakonodavnog procesa.
U Republici Srpskoj zakonodavni proces se razlikuje od FBiH i države: Vijeće naroda Republike Srpske nije drugi zakonodavni dom. Ono ne učestvuje u donošenju zakona, odluka, imenovanju vlade itd. Njegova isključiva nadležnost je da ocijeni da li je nekim aktom NSRS povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog naroda.
Ustav RS jasno propisuje šta može biti vitalni nacionalni interes. To su, između ostalog:
ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima,
identitet naroda,
ustavni amandmani, organizacija organa vlasti,
obrazovanje, vjera, jezik, kultura i naslijeđe,
teritorijalna organizacija, sistem javnog informisanja,
i druga pitanja koja se tretiraju kao vitalni interes ako tako smatraju 2/3 jednog od klubova u Vijeću naroda – ali u vezi sa prethodno pobrojanim oblastima.
Samo u ovim okvirima možemo raspravljati o vitalnom interesu.
Da li sastav Vlade Republike Srpske vrijeđa vitalni interes Bošnjaka?
Konkretne odluke o izboru predsjednika i članova Vlade Republike Srpske mogle bi, teoretski, povrijediti vitalni nacionalni interes na osnovu dvije ustavne osnove:
1. Adekvatna zastupljenost konstitutivnih naroda u izvršnoj vlasti
Prema onome što je na sjednici NSRS iznio predloženi predsjednik Vlade, u ovom sazivu imamo pet ministara Bošnjaka, kako Ustav i propisuje. Klubu Bošnjaka preostaje da problematizira “legitimnost” tih ministara, ali znamo da smo godinama odbijali da otvaramo pitanje legitimiteta ijednog izabranog zvaničnika.
Posebno je problematično što se nacionalnost jedne novoizabrane ministrice pokušava osporiti pozivanjem na izvod iz matične knjige rođenih. Svi koji su ikada bili kandidati znaju da nikad nisu morali donositi dokument kojim dokazuju nacionalnu pripadnost – izjašnjavanje se vrši kroz obrasce Centralne izborne komisije, a ne kroz rodne listove.
Najjasniji primjer je imenovanje Dragane Čavka (Ristić) u Upravni odbor RTRS. Tada je Klub Bošnjaka osporavao njeno izjašnjavanje kao Bošnjakinje, ali je Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske odbilo takve navode, smatrajući da to pitanje ne zadire u vitalni nacionalni interes u smislu Ustava Republike Srpske.
2. “Druga pitanja” iz ustavne klauzule
Posljednja tačka govori o “drugim pitanjima” koja se mogu smatrati vitalnim interesom ako tako odluči 2/3 jednog kluba. Ta odredba nije otvorena bjanko. Ona ne znači da 2/3 kluba mogu proizvoljno proglasiti bilo šta vitalnim interesom. Ta “druga pitanja” moraju biti u vezi sa već nabrojanim oblastima (identitet, zastupljenost, obrazovanje, jezik itd.), a ne sa svakom političkom situacijom koja nekome trenutno odgovara.
Moj stav i moj glas
Nakon svega rečenog, jasno je šta mislim o pokretanju mehanizma vitalnog nacionalnog interesa u vezi sa odlukama o izboru predsjednika i članova Vlade Republike Srpske:
radi se o sporu oko ustavnosti koji bi eventualno mogli razmatrati ustavni sudovi, a ne o povredi vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka u smislu Ustava Republike Srpske.
Kako ću glasati odlučiću sutra na sjednici Kluba, u skladu sa Ustavom, vlastitim razumijevanjem prava i savješću, a ne prema etiketama koje dobijam ovih dana. Ipak, jutro je bolje od večeri.
– Oni će biti uključeni u “Zlatnu kupolu” i biće uključeni u prava na minerale, kao i mi – rekao je Tramp u intervjuu za Si-En-Bi-Si.
Na pitanje koliko će dogovor trajati, on je rekao “zauvijek”.
Tramp je ponovio da je odustao od planova za uvođenje kaznenih carina evropskim zemljama koje se protive njegovim planovima za Grenland jer je postigao “koncept sporazuma” u vezi sa tim ostrvom.
– Imamo koncept sporazuma. Mislim da će to biti veoma dobar dogovor za Sjedinjene Države, takođe i za njih. Malo je složeno, ali objasnićemo to kasnije. Ali generalni sekretar NATO, ja i još neki ljudi smo razgovarali – rekao je Tramp.
Tramp je ranije rekao da su on i generalni sekretar NATO Mark Rute “formirali okvir budućeg sporazuma u vezi sa Grenlandom” i da neće uvoditi carine koje je najavio za pojedine evropske zemlje.
Kada je struka upozoravala da će se povećanje minimalca i poskupljenje mrežarine u Republici Srpskoj obiti o glavu građanima, vlast je odmahivala rukom, a danas, kada se to ispostavilo tačnim, oni koji su nas u ovakvu situaciju doveli ćute i prave se da se ništa ne dešava.
A dešava se i te kako: nakon povećanja cijena na računima za struju i komunalije u gradovima širom Republike Srpske na red je došao hljeb, a pekari kao glavne razloge navode upravo poskupljenje mrežarine i povećanje minimalne plate.
Tu, međutim, spisak nije konačan: građani su na udaru i povećanja cijena u zanatskim radnjama, poput frizerskih salona, a isto se desilo i u pojedinim privatnim vrtićima, dok je ono čemu svjedočimo u trgovinama suvišno i spominjati. Kad se podvuče crta, teret povećanja inputa ne snosi ni vlast ni preduzeća, nego potrošači.
Ili, da budemo još direktniji: vlast je u plusu jer više cijene donose veće prihode, privrednici su svoje probleme fakturisali na kupce, a građani su i krivci i gubitnici pošto će sve na kraju da plate upravo oni.
Na udaru svi
“Bruka. Svi građani plaćaju ceh katastrofalnih odluka. Oni koji su na minimalcu nisu dobili ništa, jer im je povećanje plate progutao talas poskupljenja. I ne samo oni – na udaru je svaki čovjek. A o poskupljenju struje, odnosno mrežarine da i ne govorim. I gdje su sada oni koji su odlučivali? Zašto danas ćute? Znaju li koliko košta spremanje za krsnu slavu? Znaju li da kad poplaćam sve troškove nemam dovoljno da uspem gorivo u auto? Ali briga ih za to, oni ne plaćaju gorivo iz svog džepa, već se voze službenim limuzinama”, priča jedan ogorčeni Banjalučanin.
Saglasan je i ekonomista Milenko Stanić da se još jednom ispostavilo da ceh loše politike na kraju plaćaju stanovnici Republike Srpske.
“Uvijek je to tako. Cijenu rada organa vlasti moraju da plate građani. Kod nas je problem što se loše funkcionisanje organa javne vlasti ispoljava prije svega u povećanju cijena ključnih usluga, odnosno kad govorimo o javnim preduzećima, ključnih proizvoda za životnih standard”, kaže Stanić za “Nezavisne novine”.
On ocjenjuje da bi bilo pošteno da premijer Republike Srpske Savo Minić sada izađe pred javnost i kaže da će se utvrđivati je li bilo grešaka, te kako ih popraviti.
“Pošteno i jedino realno moguće kod odgovornih vlada! Međutim, mi već dugo nemamo odgovornu vladu. Kako vrijeme prolazi, čini mi se da je to sve manje odgovorna vlada, a sve više struktura koja polaže račun partijama”, ističe Stanić.
Hitna reakcija
Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske, kaže da je Savez još u zadnjem kvartalu 2025. godine, kada je pregovarano o iznosu najnižih plata, zahtijevao od Vlade Srpske da utiče na formiranje, odnosno ograničavanje marži na osnovne životne namirnice, ali i sve usluge, jer se ništa neće postići povećanjem minimalca ako ga “pojede” porast cijena.
“Mi smo i sada, kada smo prije nekoliko dana imali konsultacije sa Minićem, upozorili da se te stvari moraju iskontrolisati. Jer, mi smo postali mjesto koje je po cijenama skuplje od nekih zemalja Evropske unije, što je sigurno nedopustivo, i te stvari se moraju promijeniti i urediti na kvalitetniji način. Mora se uticati na samo formiranje cijena, te gdje god postoji njihovo neopravdano podizanje moraju reagovati kontrolni organi”, rekao je za “Nezavisne novine” Stanković, koji je dodao da Vlada i resorno ministarstvo moraju pod hitno reagovati.
Da Vlada mora reagovati poručuju i borci za zaštitu potrošača. Kap je, dodaju, prelila čašu.
“Novi namet svaki dan”
“Kap je prelila sve moguće posude za tečnost. Ovo su već nemogući uslovi za normalan život. Vi više ne možete ni pohvatati niti kontrolisati i imati pravu informaciju o tome šta je sve poskupjelo. Svaki dan imamo novi namet”, kaže za “Nezavisne novine” Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja.
Prema njenim riječima, povećanje minimalne plate treba da bude stvar vlasti i privrednih subjekata i oni to moraju regulisati na način da niko ne plaća ceh, a pogotovo ne radnici.
“Vi ako povećate minimalnu platu radniku za recimo 17 ili 20 odsto, a dignete mu cijene preko 45 odsto, šta ste onda uradili? Pa bolje vratiti ili ne određivati minimalnu cijenu rada, da bar koliko-toliko normalno živimo”, jasna je Šešlija.
Institucije vlasti, dodaje ona, od potrošača prave i krivca i žrtvu, što uopšte nije u redu.
Ekonomski haos
“Trebalo bi pod hitno da se donesu određene mjere na nivou Vlade Republike Srpske, kojim će potrošači biti zaštićeni. Ono što slijedi Republici Srpskoj jeste povećanje broja korisnika javnih kuhinja i jako veliki pritisak na humanitarne organizacije koje takođe gube bitku jer ne mogu prikupiti onoliko sredstava koliko im treba. Mi se nalazimo u ekonomskom haosu, koji je nemoguće izdržati, a ovo je tek početak godine. Mi se zavaravamo da će to stati u januaru”, naglašava Šešlija.
Da je ovaj talas poskupljenja bio potpuno predvidiv, te da je direktna posljedica političkih odluka vlasti ocjenjuje Zagorka Grahovac, član Odbora za trgovinu i turizam Narodne skupštine Republike Srpske, koja dodaje da nismo dobili mjere koje bi zaštitile standard građana, nego poteze koji su dodatno pogurali rast svih cijena – od struje i komunalnih usluga do osnovnih životnih namirnica.
“Vlast je povećanje minimalca predstavila kao veliki uspjeh, a u suštini je kupovna moć građana sve lošija. Što se tiče kontrole cijena, ona je bila minimalna, selektivna i besmislena. Mjere su najčešće ismijavane od strane građana jer od njih nisu osjetili apsolutno ništa. Zaista je neodgovorno to što od povećanja minimalca samo budžet ima korist, a sav teret svih poskupljenja je potpuno prebačen na građane. Ovo je trenutak koji je blizu tačke pucanja”, rekla je Grahovčeva za “Nezavisne novine”.
Najveća japanska elektroenergetska kompanija po prvi put će pokrenuti neku nuklearnu elektranu od katastrofe u Fukušimi 2011. godine, što predstavlja prelomni trenutak u globalnom povratku atomskoj energiji.
Kompanija Tokyo Electric Power Co. saopštila je na svom sajtu da će u sredu, posle 19 časova po lokalnom vremenu, pokrenuti reaktor broj 6 u nuklearnoj elektrani Kašivazaki-Kariva u prefekturi Nigata.
Tepco, kako je kompanija poznata, prethodno je planirao da obnovi rad u utorak, ali su problemi sa alarmnim sistemom u postrojenju doveli do privremenog odlaganja.
Kašivazaki-Kariva je najveća nuklearna elektrana na svetu i njeno ponovno pokretanje predstavlja prekretnicu za Japan, koji se i dalje suočava sa posledicama topljenja reaktora u Fukušimi. Tepco je tad priznao da postrojenje nije bilo spremno za snažan zemljotres i cunami koji su preplavili tri reaktora.
Katastrofa u Fukušimi temeljno je promenila japansku energetsku politiku, primoravši zemlju da se više oslanja na uvoz fosilnih goriva. Pre nesreće, nuklearna energija činila je trećinu proizvodnje električne energije, a Japan je imao cilj da taj udeo poveća na 50 odsto do 2030. godine. Danas je oko dve trećine od 33 operativna reaktora van pogona.
Povratak Japana nuklearnoj energiji deo je globalnog trenda, jer vlade traže načine da dekarbonizuju elektroenergetske mreže. Istovremeno, kompanije traže čiste i stabilne izvore električne energije kako bi zadovoljile nagli rast potražnje iz data-centara koji napajaju veštačku inteligenciju.
Tehnološki giganti poput Microsofta i Amazona sklapaju direktne sporazume sa pružaocima nuklearne energije u Sjedinjenim Državama.
Posle Fukušime u Japanu je osnovan nezavisni regulator, a revizije za ponovno pokretanje trajale su godinama, jer je Tepco imao poteškoća da obezbedi podršku lokalnih zajednica i vlasti. Reaktor broj 6 u Kašivazaki-Karivi biće 15. reaktor koji se vraća u pogon u skladu sa bezbednosnim pravilima uvedenim posle Fukušime.
Tepco je u subotu saopštio da je obustavio test izvlačenja kontrolnih šipki u reaktoru nakon što se alarm nije aktivirao. Nakon provera završenih u sredu na reaktoru broj 6, nisu utvrđeni problemi sa šipkama — koje služe za regulisanje nuklearne lančane reakcije — rekao je portparol kompanije.
Slovenija neće prihvatiti poziv američkog predsjednika Donalda Trampa da se pridruži njegovom Odboru za mir, izjavio je slovenački premijer Robert Golob.
Golob je naveo da LJubljana smatra “da je svaka inicijativa koja može da smiri situaciju na Bliskom istoku za pohvalu”, ali da “ovaj poziv opasno zadire u širi međunarodni poredak, a ne samo u smirivanje Gaze”.
“Glavna bojazan je da je mandat Odbora preširok i da bi mogao opasno da potkopa međunarodni poredak zasnovan na Povelji UN”, rekao je Golob.
Tramp je pozvao desetine svjetskih lidera da se pridruže inicijativi koju predvode SAD, čiji bi cilj u početku bio okončanje sukoba u Gazi, ali bi se zatim proširio na rješavanje ratova na drugim mjestima.