Autor: INFO

  • Obilježavanje 30 godina od stradanja Srba iz Skelana

    Obilježavanje 30 godina od stradanja Srba iz Skelana

    U Skelanima kod Srebrenice danas će biti obilježeno 30 godina od stradanja Srba iz ovog i susjednih sela, od kojih je 69 ubijeno 16. januara 1993. godine.

    Najmlađa žrtva bio je petogodišnji Aleksandar Dimitrijević. Kod centralnog spomenika za 305 poginulih srpskih civila i vojnika biće služen parastos.

    Nastavljajući etničko čišćenje srednjeg Podrinja, jake muslimanske snage od nekoliko hiljada vojnika iz Srebrenice, pod komandom Nasera Orića, napale su u zoru 16. januara 1993. godine srpska sela oko Skelana.

    Za ovaj zločin nakon 30 godina niko nije odgovarao.

  • Borojević: Najveći udar kiše i olujnog nevremena očekuje se oko srijede

    Borojević: Najveći udar kiše i olujnog nevremena očekuje se oko srijede

    Najveći udar kiše i olujnog nevremena očekuje se oko srijede, a a najugroženija je Hecegovačka regija, gorni sliv Drine, rekao je za naš Јutarnji program Darko Borojević, direktor Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.

    Borojević, naglašava da očekivana količina padavina nije alarmantna, i ne bi trebalo da prouzrokuje poplave slične onima iz 2014. godine.

    Podsjećamo, u Vladi Republike Srpske danas će biti održan sastanak o pripremama za adekvatan zajednički odgovor na najavljene velike količine padavina i eventualne poplave, izjavio je vršilac dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite Milan Novitović.

  • Milanović: NATO i SAD vode proxy rat protiv Rusije, trebamo li biti američki robovi?

    Milanović: NATO i SAD vode proxy rat protiv Rusije, trebamo li biti američki robovi?

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović u razgovoru s novinarima u Vukovaru ponovo se osvrnuo na situaciju u Ukrajini te optužio Sjedinjene Američke Države i NATO da vode proxy rat protiv Rusije.

    Između ostalog, Milanović je komentirao intervju premijera Hrvatske Andreja Plenkovića koji je govorio o obuci ukrajinskih vojnika te je poručio kako Hrvatska ne bi sebi trebala dozvoliti da radi ono što joj nameću velike sile.

    “Washington i NATO preko Ukrajine vode proxy rat protiv Rusije. I obrnuto. Međutim, ako nemaš krajnji cilj, onda to završava kao u Afganistanu”, poručio je hrvatski predsjednik.

    Naglasio je kako Hrvatska ne smije biti američki rob.

    “Plan ne može biti da se makne Putin. Plan ne mogu biti sankcije. To su gluposti. Nećemo s tim ništa postići. Nisu ni Miloševića slomili sankcijama. Idu iz rata u rat. Šta bismo trebali biti? Američki robovi?”, rekao je Milanović.

  • NATO najavio isporuku novog oružja Ukrajini pa poručio

    NATO najavio isporuku novog oružja Ukrajini pa poručio

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg smatra da neće doći do normalizacije odnosa zapadnih zemalja sa Rusijom ni poslije završetka rata u Ukrajini.

    “Nikada više neće biti kao prije. Čak i ako u Ukrajini zašuti oružje, ne treba očekivati da će se naši odnosi sa Rusijom normalizovati”, izjavio je Stoltenberg za njemački list “Handelsblat”.

    Dodao je da Ukrajina uskoro može očekivati nove isporuke teškog naoružanja iz zapadnih zemalja.

    “Nedavna obećanja za isporuke teškog naoružanja su važna i očekujem više u bliskoj budućnosti”, rekao je Stoltenberg.

    Stoltenberg je komentarisao isporuku naoružanja uoči sastanka Ukrajinske odbrambene kontaktne grupe iduće sedmice, koja koordinira isporuke oružja Kijevu, u zračnoj bazi Ramstein u Njemačkoj.

    “U odlučujućoj smo fazi rata i zato je važno da Ukrajini osiguramo oružje koje joj je potrebno za pobjedu. Putin je precijenio snagu svojih oružanih snaga. Vidimo njihove pogrešne korake, nedostatak morala, probleme s vodstvom, lošu opremu”, rekao je Stoltenberg, dodajući da su Rusi “pokazali da su spremni podnijeti velike gubitke kako bi postigli svoje ciljeve”.

  • Sankcije Zapada izgubile moć kakvu su imale

    Sankcije Zapada izgubile moć kakvu su imale

    Evropski parlamentarci ponovo su zaprijetili uvođenjem sankcija aktuelnom predsjedniku Republike Srpske i lideru SNSD Miloradu Dodiku, ovog puta zbog “neustavnog obilježavanja” Dana Republike Srpske, kao i dodjele odlikovanja ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

    Navedene prijetnje sankcijama, ni ovog puta, nisu pretjerano uznemirile Dodika, što analitičari ocjenjuju kao jasan dokaz toga da sankcije koje Zapad povremeno uvodi protiv najviših političkih funkcionera u Srpskoj nisu ni približno iste snage niti značaja kao kazne koje su svojevremeno primjenjivane protiv nekadašnjih čelnika Srpske.

    Štaviše, svaki put kada je Zapad do sada objavljivao uvođenje sankcija protiv predsjednika i drugih vodećih funkcionera SNSD, ta stranka i njen lider na izborima sve ubjedljivije su osvajali vlast.

    Izborni pobjednici
    Tako je, podsjećamo, nakon što su SAD objavile da je Milorad Dodik u januaru 2017. godine dospio na američku “crnu listu” zbog navodne blokade u provođenju Dejtonskog sporazuma, kao i organizacije referenduma o Danu RS, na izborima sljedeće godine lider SNSD odnio ubjedljivu pobjedu u trci za srpskog člana Predsjedništva BiH.


    To što je pod optužbama za korupciju stavljen na “crnu listu” SAD nije mnogo smetalo ni Nikoli Špiriću, visokom funkcioneru vladajuće stranke, koji je bez problema nastavio svoj maratonski politički staž u Parlamentu BiH.

    Sredinom prošle godine, praktično u samo praskozorje održavanja opštih izbora u BiH, Velika Britanija se takođe pridružila Amerikancima u uvođenju sankcija protiv lidera SNSD, a zajedno sa Dodikom, “u paketu” za sankcionisanje našla se i tadašnja predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović. Na američku “crnu listu”, nedugo nakon toga, dospio je još jedan visoki funkcioner SNSD, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, Alen Šeranić.

    Rezultat ovih “kažnjavanja” bio je vidljiv nekoliko mjeseci kasnije – Dodik je pobijedio na izborima za predsjednika Republike Srpske, Željka Cvijanović izabrana je za novog srpskog člana Predsjedništva BiH, a Alen Šeranić ponovo je dobio fotelju ministra zdravlja i socijalne zaštite u Vladi RS.

    Navedene prijetnje sankcijama, ni ovog puta, nisu pretjerano uznemirile Dodika, što analitičari ocjenjuju kao jasan dokaz toga da sankcije koje Zapad povremeno uvodi protiv najviših političkih funkcionera u Srpskoj nisu ni približno iste snage niti značaja kao kazne koje su svojevremeno primjenjivane protiv nekadašnjih čelnika Srpske.

    Štaviše, svaki put kada je Zapad do sada objavljivao uvođenje sankcija protiv predsjednika i drugih vodećih funkcionera SNSD, ta stranka i njen lider na izborima sve ubjedljivije su osvajali vlast.

    Izborni pobjednici
    Tako je, podsjećamo, nakon što su SAD objavile da je Milorad Dodik u januaru 2017. godine dospio na američku “crnu listu” zbog navodne blokade u provođenju Dejtonskog sporazuma, kao i organizacije referenduma o Danu RS, na izborima sljedeće godine lider SNSD odnio ubjedljivu pobjedu u trci za srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Ad
    To što je pod optužbama za korupciju stavljen na “crnu listu” SAD nije mnogo smetalo ni Nikoli Špiriću, visokom funkcioneru vladajuće stranke, koji je bez problema nastavio svoj maratonski politički staž u Parlamentu BiH.

    FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJAFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
    Sredinom prošle godine, praktično u samo praskozorje održavanja opštih izbora u BiH, Velika Britanija se takođe pridružila Amerikancima u uvođenju sankcija protiv lidera SNSD, a zajedno sa Dodikom, “u paketu” za sankcionisanje našla se i tadašnja predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović. Na američku “crnu listu”, nedugo nakon toga, dospio je još jedan visoki funkcioner SNSD, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, Alen Šeranić.

    Rezultat ovih “kažnjavanja” bio je vidljiv nekoliko mjeseci kasnije – Dodik je pobijedio na izborima za predsjednika Republike Srpske, Željka Cvijanović izabrana je za novog srpskog člana Predsjedništva BiH, a Alen Šeranić ponovo je dobio fotelju ministra zdravlja i socijalne zaštite u Vladi RS.

    PROČITAJTE JOŠ
    BiH na dnevnom redu: Evropski parlament danas razmatra SANKCIJE MILORADU DODIKU
    Velika Britanija UVELA SANKCIJE Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović
    Druga vremena
    Komentarišući nedavnu inicijativu predsjedavajućeg Delegacije Evropskog parlamenta za odnose s BiH Romea Franca, kao i stalnog izvjestioca za BiH Paola Rangela da države EU uvedu sankcije protiv njega, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da se radi o zahtjevima koji su “isti kao i prošle godine”, dodajući da “ne postoje nikakvi razlozi za konflikt sa EU”.

    – Oni to obnavljaju svake godine. Parlamentarni život treba poštovati svuda, pa i Evropsku uniju koja ima svoje interese. Što se mene lično tiče, mislim da nema nijedan razlog za konflikt između mene i EU – rekao je Dodik.

    Ekonomista Svetlana Cenić za Srpskainfo kaže da sadašnje sankcije Zapada prema domaćim političarima ni izbliza ne mogu da se porede s kaznama kojima su, kako podsjeća, u ranijem periodu bili izloženi nekadašnji najviši funkcioneri Srpske.

    – Glasačko tijelo je svjesno da se ništa neće promijeniti, bez obzira na to da li je Dodik sankcionisan ili ne, za razliku od nekog prethodnog perioda kad je, primjera radi, SDS doslovno rasturen sankcijama i nemogućnošću da se sankcionisani ljudi uopšte kandiduju na izborima. Sad su standardi očigledno promijenjeni, da ne kažem da postoje dvostruki aršini. Kao što vidite, navodno sankcionisani pojedinci iz SNSD ili HDZ i dalje se nalaze na funkcijama, s njima se stalno pregovara i dogovora, tako da sankcije apsolutno ne utiču na njihovu političku karijeru – ocjenjuje Cenićeva.

  • Borelj: Neće biti nekažnjivosti

    Borelj: Neće biti nekažnjivosti

    Šef diplomatije EU Žozep Borelj osudio je danas ruske raketne udare na ukrajinske gradove i objekte elektro-energetske infrastrukture.

    “Još jedan ruski raketni napad pogodio je juče ukrajinske gradove. Ruska nehumana agresija direktno je usmerena na civile, uključujući i decu. Za ove zločine neće biti nekažnjivosti”, napisao je Borelj na svom Tviter nalogu.

    Borelj je poručio da će EU nastaviti da podržava Ukrajinu “koliko god bude potrebno”.

  • “Cilj napada je postignut”

    “Cilj napada je postignut”

    Rusija je preuzela odgovornost za raketne napade širom Ukrajine.

    Ministarstvo odbrane saopštilo je da je cilj napada postignut.

    “Svi naznačeni ciljevi su pogođeni. Cilj napada je postignut. Rakete su ispaljene na vojni komandni i kontrolni sistem Ukrajine i povezane energetske objekte”, navodi se u saopštenju, u kojem se ne navodi naziv zgrade u Dnjepru.

  • Zelenski se obratio Rusima: Kukavice

    Zelenski se obratio Rusima: Kukavice

    Desetine civila se i dalje vode kao nestale, nakon što je ruska raketa pogodila stambenu zgradu u Dnjepru, rekao je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

    Spasioci su nastavili da traže više od 30 ljudi u ruševinama koje su ostale od stambene zgrade, rekao je on.

    “Borimo se za svaku osobu“, rekao je u večerašnjem obraćanju.

    “Spasavanje će se nastaviti sve dok postoji i najmanja šansa da se spasu životi”.

    On je takođe zahvalio onima u inostranstvu koji su poslali poruke saučešća i podrške. Prema zvaničnim podacima, broj poginulih u napadu popeo se na 29, uključujući i jedno dete. Sedamdeset tri osobe se vode kao nestale.

    Zelenski se takođe obratio Rusima na ruskom.

    “Želeo bih da se obratim svima u Rusiji koji još uvek nemaju par reči da osude ovaj teror, iako sve jasno vide i razumeju. Vaše kukavičko ćutanje će prestati tek kada vas ovi teroristi jednog dana napadnu”, rekao je Zelenski.

    Napad na Dnjepar bio je najžešći od nekoliko u subotu. Rukovodstvo u Kijevu najoštrije je osudilo napade na civilno stanovništvo i više puta govorilo o “ruskom teroru”.

  • Vojne vježbe Rusije i Bjelorusije

    Vojne vježbe Rusije i Bjelorusije

    Rusija i Bjelorusija počele su jutros zajedničke vežbe vazduhoplovnih snaga, što je izazvalo strahove u Kijevu i na zapadu da bi Moskva mogla da iskoristi svog saveznika za pokretanje nove kopnene ofanzive u Ukrajini.

    Kako se navodi u saopštenju objavljenom na Telegram nalogu Ministarstva odbrane Belorusije, jedinice Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije stigle su na aerodrome Belorusije kasno u nedelju uveče.

    Nešto posle osam sati ujutru po lokalnom vremenu to Ministarstvo je saopštilo da su počeli planirani zadaci borbene obuke.

  • Erdoan: Turska održava odnose sa Putinom

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan poručio je danas da je Turska održavala i sada održava odnose sa ruskim liderom Vladimirom Putinom dok svi sa Zapada “napadaju Rusiju”.

    Turska je i zvanično više puta poručivala da ne namjerava da se pridruži sankcijama Rusiji, podsjeća agencija RIA Novosti.

    “Dok su svi napadali Rusiju, mi nismo. Naprotiv, održavali smo odnose sa predsjednikom Putinom na isti način kao i prije”, rekao je Erdogan na sastanku sa mladima u Mugli.

    Turski lider je podsjetio na prijedlog ruskog lidera da se besplatno šalju hrana i đubrivo zemlјama koje su u nevolјi, posebno afričkim državama u kojima stanovništvo gladuje ili je na ivici gladi.

    Ugovor o žitu, koji su 22. jula potpisali predstavnici Rusije, Turske, Ukrajine i UN, podrazumijeva izvoz ukrajinskog žita, hrane i đubriva iz tri crnomorske luke, uklјučujući Odesu.

    Taj ugovor je istekao 18. novembra, ali je podrazumijevao automatsko produženje za narednih 120 dana u nedostatku primedbi bilo koje ugovorne strane.

    Ovaj ugovor je sastavni dio paket-aranžmana koji, između ostalog, predviđa deblokadu ruskog izvoza hrane i đubriva, ali Moskva upozorava da je upravo to dio koji nije ostvaren u praksi.

    U međuvremenu su UN uputile zvanična uvjeravanja da će Rusiji biti ukinuta postojeća ograničenja.