VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vlade Srbije: Usvojen paket od 5 mjera za zaštitu Srba i nealbanaca na Kosmetu

    Vlade Srbije: Usvojen paket od 5 mjera za zaštitu Srba i nealbanaca na Kosmetu

    Vlada Srbije usvojila je danas paket mjera zaštite prava Srba i drugog nealbanskog stanovništva i vitalnih nacionalnih i državnih interesa na području Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija.

    Paket mjera usvojen je u formi pet tačaka na osnovu zaključaka dogovorenih na sastanku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Srba sa Kosova i Metohije u Raškoj 13. aprila.

    Iz Vlade je saopšteno da prvi zaključak predstavlja zahtjev Srbije za hitnu reakciju međunarodne zajednice za momentalno prekidanje kršenja sporazuma o registarskim tablicama i omogućavanje potpune potpunu i ničim ometane slobodu kretanja Srbima čija vozila koriste legalne i legitimne registarske tablice Srbije.

    Vlada je poručila da ovlašćuje srpski pregovarački tim da, u skladu sa pravima koja su srpskoj strani garantovana dosadašnjim sporazumima o registarskim tablicama, učini dodatni napor za nalaženje kompromisnog rješenja o ovom pitanju.

    – U slučaju da privremene institucije u Prištini odbace kompromisno rješenje i nastave da na Kosovu i Metohiji onemogućavaju slobodu kretanja Srba i drugih građana koji koriste legalne i legitimne tablice Srbije, nadležni organi Srbije će uzvratiti snažnim i adekvatnim političkim mjerama u zaštiti ustavnog poretka – navodi se u saopštenju.

    Iz Vlade su dodali da će u tom slučaju državni organi prema vozilima sa registarskim tablicama koje izdaju institucije u Prištini preduzeti ciljane arbitrarne mjere.

    Druga mjera je zahtjev da se hitno i bezuslovno formira Zajednica srpskih opština (ZSO) kao preduslov svih daljih koraka u dijalogu Beograda i Prištine, ali i preduslov za povratak Srba u pokrajinske institucije i njihovo bilo kakvo dalje političko djelovanje u pokrajini.

    Vlada Srbije traži i da međunarodne misije na Kosovu i Metohiji obezbijede povlačenje albanskih policijskih snaga sa sjevera Kosmeta, koje su na tom prostoru protivpravno raspoređene, kao i da u skladu sa obavezama iz Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN hitno preduzmu mjere za zaštitu života i prava Srba.

    Četvrti zaključak odnosi na održavanje lokalnih izbora u četiri većinske srpske opštine, a Vlada podržava odluku legitimno izabranih političkih predstavnika Srba i čitavog srpskog naroda na sjeveru Kosova i Metohije da ne učestvuje u nedemokratskom i nelegitimnom izbornom procesu.

    Vlada Srbije poručila je da podržava i njihovu odlučnost da u politički život mogu da se vrate tek kada budu ispunjeni dobro poznati uslovi uspostavljanja ZSO, omogućavanja slobode kretanja Srba u skladu sa dogovorenim sporazumima o registarskim tablicama i povlačenja protivpravno raspoređenih albanskih policijskih snaga sa sjevera.

    Petim zaključkom predviđa se da Srbija pojača mjere za nastavak sveobuhvatnog socijalnog i ekonomskog napretka srpskih sredina putem posebnog investicionog programa za ubrzanje infrastrukturnog razvoja tih sredina i povećanjem finansijske podrške privredi, poljoprivrednicima, mladima i socijalno ugroženim kategorijama.

    Vlada Srbije u saopštenju ističe da je paket mjera u pet tačaka obavezujući za sve organe državne uprave, posebne organizacije, službe Vlade, sve funkcionere, kao i pregovarače srpske strane u dijalogu Beograda i Prištine.

  • Poginuo prilikom prevrtanja traktora

    Poginuo prilikom prevrtanja traktora

    Vozač traktora čiji su inicijali M.B. iz Miljakovaca kod Prijedora poginuo je prilikom prevrtanja traktora.

    Iz Policijske uprave Prijedor saopšteno je da je danas oko 14.30 časova prijavljeno da je u šumi u mjestu Miljakovci došlo do prevrtanja traktora i da je smrtno stradalo jedno lice.

    O svemu je obavješten tužilac Okružnog javnog tužilaštva Prijedor.

    Uviđajem na licu mjesta utvrđeno je da je smrtno stradao vozač traktora M.B. iz Miljakovaca.

  • Bajden naložio ograničenje distribucije osjetljivih informacija

    Bajden naložio ograničenje distribucije osjetljivih informacija

    Američki predsjednik Džozef Bajden naredio je američkoj vojnoj i obaveštajnoj zajednici da ojača bezbjednost i ograniči distribuciju osjetljivih informacija nakon što su nedavno procurila izuzetno povjerljiva tajna vojna i obavještajna dokumenta.
    Federalni istražni biro /FBI/ uhapsio je juče 21-godišnjeg DŽeka Daglasa Tešeru, pripadnika Nacionalne garde američkog vazduhoplovstva, zbog njegove navodne umiješanosti u odavanje povjerljivih dokumenata američke vlade.
    “Dok još utvrđujemo validnost tih dokumenata, uputio sam našu vojnu i obavještajnu zajednicu da preduzme korake za dalje obezbjeđenje i ograničavanje distribucije osjetljivih informacija, dok naš tim za nacionalnu bezbjednost blisko koordiniše sa našim partnerima i saveznicima”, naveo je Bajden u saopštenju.

  • Tineke Strik pozvala Šmita da smijeni Dodika: Prijeti jer je vidio od Čovića da to prolazi

    Europarlamentarka Tineke Strik je upozorila sinoć visokog predstavnika Christiana Schmidta da smijeni Milorada Dodika zbog toga što prijeti samostalnošću Republike Srpske, odnosno raspadom BiH.

    Ona je u programu Face televizije kazala da ako visoki predstavnik ne uradi što može, EU će morati upotrijebiti svoje ovlasti. Navela je primjer nagrađivanja Dragana Čovića izmjenama Izbornog zakona nakon što je prijetio te istaknula da se to ne smije ponoviti i sa Dodikom.

    “Ako se prijetnje i ucjene nagrade onda možete dobiti samo još prijetnji i ucjena. Možda je Dodik zaveden onim što je Čović dobio od Schmidta, pa pokušava i on. Schmidt je izgubio kredibilitet, on mora biti neutralan. Ako Osmorka šuti, daje signal da Dodik može nastaviti sa secesionističkim prijetnjama i otvoriti mogućnost da to i ostvari. Ovo je pravi trenutak da se djeluje i pokaže Dodiku da njegovo ponašanje nije prihvatljivo. Usvajanje secesionističkih zakona nije zakonito. RS nema mogućnost da zakonski napusti državne institucije. Schmidt treba reagovati na Dodikove secesionističke poteze, možda i da ukloni Dodika s funkcije”, kazala je Strik.

    Ona je istaknula i to da je osim secesionističkih ispada, problematično i to što je Dodik prijateljski nastrojen prema Vladimiru Putinu od kojeg očekuje da će dobiti zaštitu, a zauzvrat će dobiti veći utjecaj u BiH.

    “On još uvijek flertuje s Putinom, na pogrešnoj je strani historije”, rekla je.

    Komentarisala je i Dodikovo usvajanje zakona protiv NVO, kriminalizaciju klevete te napad na LGBT aktiviste u Banjoj Luci.

    “Efekti njegovih zakona nisu samo problematični u praksi već pozivaju na nasilje. To ako se nastavi će samo napraviti probleme Bosni i Hercegovini i otuđiti je od EU”, poručila je ona.

    Navela je da EU može reagovati tako što mu neće dati nikakav novac sve dok ne povuče secesionističke zakone i ne distancira se od Putina.

    Osim toga je komentarisala potrebu za povećanjem NATO snaga u BiH povećanjem broja pripadnika u Brčko distriktu, međutim nije sigurna da li će za takvo nešto biti dovoljno podrške međunarodne zajednice.

  • Ruski elitni komandosi za tajne operacije više ne postoje

    Ruski elitni komandosi za tajne operacije više ne postoje

    Ruske specijalne snage Spetsnaz uništene su u borbama tokom rata u Ukrajini, izvještava The Washington Post, pozivajući se na povjerljive američke obavještajne dokumente koji su procurili na internetu.

    Washington Post prenosi da dokumenti dobiveni putem platforme Discord upućuju na presretnute obavještajne podatke, u kojima se procjenjuje da je 346. Spetsnaz brigada izgubila gotovo kompletan kadar sa “samo 125 živih pripadnika od 900 raspoređenih.”

    Američki dužnosnici vjeruju da će veliki broj žrtava koje je Rusija pretrpjela imati dramatičan učinak u Ukrajini, ali i bilo gdje drugo gdje ruske snage djeluju. Oni također vjeruju da će visoko obučenim snagama trebati čak deset godina da budu popunjene, izvještava Post.

    Post je objavio satelitske snimke iz procurjelih dokumenata koji sugeriraju iscrpljivanje vozila u voznom parku 22. odvojene Spetsnaz brigade u jugozapadnoj Rusiji. Slike pokazuju kontrast u veličini voznog parka između novembra 2021. i novembra 2022.; kasniji datum, izvještava Post, pokazuje snagu nakon povratka iz Ukrajine prošlog ljeta.

    Nekoliko dana nakon početka rata, snage Spetsnaza stigle su u grad Harkiv u malom broju i bez velike podrške konvencionalnih jedinica. Mnogi od njih su ubijeni ili zarobljeni. Videosnimci i fotografije pokazuju da je na tom području uništeno i više primjeraka njihovih specijaliziranih vozila.

    Isto se desilo u Mariupolju na jugu Ukrajine te u regiji Donbas, gdje su se borbe često odvijale u šumovitim područjima, a tamo su regularne ruske motorizirane jedinice imale poteškoća u djelovanju. Snage Specnaza također su djelovale u rudarskom gradu Vuhledaru u regiji Donjeck gdje mjesecima traju borbe.

    Prema ukrajinskim zvaničnicima, ruske specijalne snage trenutno su raspoređene u gradu Bahmutu, gdje se trenutno vode najžešće i najteže borbe.

    Zamjenica ukrajinskog ministra odbrane Hanna Maliar izjavila je u četvrtak da uprkos činjenici da je neprijatelj koncentrirao svoje najprofesionalnije jedinice u Bahmutu, uključujući plaćenike Wagnera, desantne i specijalne jedince, Rusi tu ne mogu postići svoje ciljeve.

  • Bačena bomba na premijera Japana

    Bačena bomba na premijera Japana

    Premijer Japana Fumio Kišida evakuisan je u subotu nakon što je dimna bomba bačena na mjesto gdje se spremao da održi govor u gradu Vakajama.
    Kasnije je potvrđeno da je premijer nepovrijeđen i bezbjedan, prenose japanski mediji.

    Na video snimku se vidi kako ljudi u ribarskoj luci Saikazaki u Vakajami trče u sklonište oko 11:25 ujutro po lokalnom vremenu, dok su muškarca prvi savladali, kako se čini, dva lokalna ribara. Nekoliko drugih – vjerovatno policajaca na licu mjesta – potom je držalo osumnjičenog na zemlji.

    Svjedok događaja je rekao da je jedna osoba bacila na premijera neku napravu, da se začula glasna eksplozija, a zatim se vidio dim.

    Zasad nema izvještaja o eventualnim ranjenim osobama.

    Jedna osoba je odmah uhapšena, a pojavili su se snimci na kojima se vidi kako policajci drže osumnjičenog.

    Japanski javni servis, NHK, prikazao je snimak na kojem se vidi kako ljudi bježe sa mjesta incidenta. Vidi se i kako jednog čovjeka odnose.

    Kišida je počinjao svog govor u luci u Vakajami, kad je bomba bačena na njega. U posjetu je došao da podrži kandidata Liberalno-demokratske partije za vanredne izbore planirane za kraj ovog mjeseca. Napustio je lice mjesta nepovrijeđen nakon incidenta, koji se dogodio dok je razgovarao sa kandidatom liberala.

    Publika se razbježala u panici, pošto se čula eksplozija.

    On je nakon incidenta nastavio kampanju.

    „Trenutno smo usred važne izborne kampanje“, rekao je Kišida nakon što se kasnije u subotu pojavio na odvojenom događaju u Vakajami.

    Incident se dogodio samo devet mjeseci nakon atentata na bivšeg premijera Šinza Abea tokom kampanje za Liberalno-demokratsku partiju.

  • Pada grad?

    Pada grad?

    Bitka za Bahmut ponovo se rasplamsava, kažu danas analitičari i ruski zvaničnici.

    Međutim, branitelji ovog grada na istoku Ukrajine suočavaju sa koordinisanim napadima ruskih plaćenika i regularnih trupa koji dolaze sa tri strane u nastojanju da se ukrajinskim borcima onemogući snabdevanje.

    Prema oceni britanskog Ministarstva odbrane, Rusija je ojačala svoje napade na Bahmut, grad u oblasti Donjeck, čija je polovina pod ruskom okupacijom i ilegalno je anektirana. Bitka za Bahmut traje već osam i po meseci, najduža je i najkrvavija otkako je rat u Ukrajini počeo pre više od godinu dana, i prema oceni agencije Asošiejted pres, ključna je za napore Rusije da osvoji preostalu polovinu Donjecka.

    “Ukrajinska odbrana i dalje drži zapadne delove grada, ali je u poslednjih 48 sati izložena naročito intenzivnim udarima ruske artiljerije”, saopštilo je britansko Ministarstvo.

    Ozloglašena plaćenička formacija Vagner do sada je bila na čelu ruskih napora da se zauzme Bahmut, i njena taktika je bila da se masovnim naletima ljudstva, po cenu ogromnih gubitaka po obe strane, napreduje korak po korak, a sada se napadu pridružila i regularna vojska Rusije.

    Vojni analitičari smatraju da bi osvajanje Bahmuta imalo taktičku vrednost za Moskvu, i da bi joj pomoglo u odnosima sa javnošću, ali da bi taj uspeh teško bio odlučujući u samom ratu.

    Rusko ministarstvo odbrane takođe je ukazalo na rasplamsavanje borbi u zapadnom delu Bahmuta, koji sada podseća na grad duhova.

    “Ofanzivne jedinice Vagnera učestvuju u borbenim operacijama visokog intenziteta sa ciljem zauzimanja zapadnog Bahmuta, uz podršku vazdušno-desantnih jedinica”, saopštilo je ministarstvo, dodajući da je cilj te podrške s boka da se “onemoguće napori neprijatelja da doprema municiju i rezervne trupe u grad”.

    Ukrajinski zvaničnici kažu da odbrana u Bahmutu nanošenjem gubitaka ruskim napadačima kupuje vreme za kontraofanzivu ukrajinske vojske.

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski tvrdi da će ako Bahmut padne Rusija moći da pridobije međunarodnu podršku za mirovni sporazum koji bi njegovoj zemlji nametnuo neprihvatljive kompromise.

  • Izvoz vode za piće može da donese Rusiji veći prihod od izvoza nafte?

    Izvoz vode za piće može da donese Rusiji veći prihod od izvoza nafte?

    Izvoz vode za piće u budućnosti može doneti Rusiji veći prihod od nafte, navodi se u izveštaju “Vrh ledenog brega: realni izgledi za ekonomiju Arktika”.

    Izveštaj koji prenosi Sputnjiki su pripremili stručnjaci fondacije “Roskongres”.

    “U polarnim kapama Arktika i Antarktika nalazi se oko 70 odsto vodnih resursa planete. Pritom, na Arktik otpada više od polovine te količine. Za 25 godina neobrađena slatka voda mogla bi da postane važniji i profitabilniji deo ruskog izvoza od nafte“, navodi se u dokumentu.

    Kako se ističe, Rusija je apsolutni lider kada je reč o rezervama slatke vode izvan Arktičkog polarnog kruga.

    “U SAD, na Aljasci, nijedna velika reka ne uliva se u Severni ledeni okean. U Kanadi se ulivaju tri, a u Rusiji 11. Količina vode koja se godišnje ulije iz Jeniseja u Karsko more dostiže 624 kubna kilometra. Lena je najveća reka na svetu koja u potpunosti teče u području permafrosta. Godišnja količina vode koja se iz Lene ulije u Laptevsko more iznosi oko 540 kubnih kilometara. Reka Ob je na trećem mestu. Godišnje se iz Oba u Obski zaliv Karskog mora ulije oko 400 kubnih kilometara“, objašnjavaju stručnjaci.

    Takođe se navodi da ništa manje nisu značajna ni jezera – samo 32 najveće vodene površine visoravni Putorana sadrže više od 45 odsto ukupnih rezervi jezerske vode ruske Arktičke zone.

    “Očekuje se da će do kraja 21. veka količina vode koja se sliva iz arktičkih reka porasti za 30 odsto. Do tada slatka voda može postati vredniji izvozni resurs od nafte“, smatraju eksperti.

  • Demonstranti okupirali Pariz

    Demonstranti okupirali Pariz

    Ustavni savet Francuske odlučio je u petak da odobri odluku o povećanju starosne granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine.

    Nakon što je Ustavni savet potvrio penzionu reformu u Francuskoj, socijalistički parlamentarci su najavili da će podneti zakonski tekst kojim se traži njegovo ukidanje.”Ako predsednik Republike proglasi zakon, socijalisti će podneti predlog zakona o ukidanju penzione reforme”, rekli su izabrani socijalisti u zajedničkom saopštenju za javnost.

    Tekst, koji je prema njihovim navodima već spreman, ima za cilj da ukloni “odlaganje zakonske starosne granice za penzionisanje sa 62 na 64 godine i ubrzanje povećanja staža doprinosa”.

    U međuvremenu je u Parizu policija imala pune ruke posla. Naime, odluka Ustavnog saveta je izazvala burnu rekaciju Parižana, koji su uz povike:

    “Pariz, ustani, ustani”, okupirali su Rue de Rivoli, ulicu u centru grada, odakle se kreću ka Trgu Republike.

  • Makron potpisao sporni zakon o reformi penzijskog sistema u Francuskoj

    Makron potpisao sporni zakon o reformi penzijskog sistema u Francuskoj

    Francuski predsjednik Emanuel Makron potpisao je nepopularni zakon o reformi penzijskog sistema, koji je i prije stupanja na snagu izazvao višemjesečne proteste i štrajkove u Francuskoj, pišu Rojters i France24, a prenosi RTS.

    ATV
    Plan reforme penzijskog sistema u Francuskoj zvanično je postao zakon pošto je Makron na njega stavio svoj potpis, nakon što je u petak dobio zeleno svjetlo od Ustavnog suda.

    Devetočlani Ustavni sud odobrio je ključne odredbe zakona, uključujući podizanje starosne granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine, kao i produženje radnog staža koji je potreban za punu penziju.

    Odbačeno je šest manje značajnih predloga, uključujući obavezu da veće kompanije objave koliko ljudi starijih od 55 godina zapošljavaju, kao i predlog sklapanja posebnih ugovora za starije radnike.

    I prije stupanja na snagu, Makronov plan reforme penzijskog sistema izazvao je višemjesečne proteste u gradovima širom Francuske, a nezadovoljni građani su se i u petak uveče, nakon odluke Ustavnog suda, okupili u Parizu, Renu, Lionu, Nici, Marselju…

    Oko 4.000 ljudi protestovalo je ispred zgrade Gradskog vijeća u Parizu, a demonstranti su u centru prestonice palili kante za smeće.

    U Renu su zapaljena vrata policijske stanice, dok su u Nici demonstranti bacali staklene flaše na fasadu zgrade prefekture, na šta je policija odgovorila vodenim topom.