VRBAS Media

Autor: INFO

  • Plan Šolca koji će promjeniti odnose sa Kinom

    Plan Šolca koji će promjeniti odnose sa Kinom

    U pripremi je novi trgovinski sporazum.

    Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je da će se zalagati za postizanje trgovinskog sporazuma između Evropske unije i Indonezije, kao dela napora Njemačke da smanji oslanjanje na Kinu za ključne sirovine.

    Šolc je, govoreći na otvaranju godišnjeg sajma u Hanoveru, rekao indonežanskom predsedniku Džoku Vidodu da bi trgovinski sporazum između najmnogoljudnije zemlje jugoistočne Azije i bloka od 27 zemalja stvorio ekonomsku oblast sa 700 miliona ljudi.

    “Radim na tome da ovaj sporazum konačno dođe na cilj“, rekao je Šolc, govoreći o pregovorima između Džakarte i Brisela koji traju od 2016. godine, preneo je AP.

    Nemački kancelar je dodao da se nada sličnim pregovorima između EU i bloka Merkosur u Južnoj Americi, kao i Meksika, Australije, Kenije i Indije.

    Indonezija je zemlja partner ovogodišnjeg sajma industrijskih tehnologija u Hanoveru.

  • Još jedna država bi da kaže “ne” Ukrajini?

    Još jedna država bi da kaže “ne” Ukrajini?

    Bugarska razmišlja o zabrani uvoza žitarica iz Ukrajine, kao što su to već učinile Poljska i Mađarska.

    To je izjavio ministar poljoprivrede Javor Gečev u Plovdivu i dodao da se moraju zaštititi interesi te zemlje.”Bugarski interesi se moraju zaštititi, posebno kada dve zainteresovane zemlje reaguju na ovaj način. Ako ne postupimo na sličan način, akumulacija na bugarskoj teritoriji može postati još veća”, rekao je Gečev.U ponedeljak se očekuju izveštaji nadležnih organa u drugim zemljama o zakonskim osnovama za uvođenje zabrana uvoza ukrajinskog žita, podseća bugarska agencija BTA.

    Ministarstvo poljoprivrede sarađuje i sa ministarstvom privrede koje je nadležno za ovu vrstu mere, rekao je Gečev i dodao da nakon što se prikupe sve relevantne informacije, očekuje da će u utorak komunicirati sa predsednikom, koji ima direktnu odgovornost u ovoj situaciji, tako da je, kako je naveo, sve pitanje vremena.

    Ovi potezi su usledili nakon talasa protesta proizvođača žitarica i poljoprivrednika u Bugarskoj i Rumuniji protiv bescarinskog uvoza ukrajinske robe i pozivanja na jednak tretman.

    Bugarska je, kako je podsetio Gečev, zatražila odgovor od Brisela prošlog septembra.

    Poljska i Mađarska odlučile su da zabrane uvoz žitarica i druge hrane iz susedne Ukrajine kako bi zaštitile lokalni poljoprivredni sektor, saopštile su u subotu vlade te dve zemlje.

  • Žestoki sukobi u Sudanu, poginulo najmanje 97 osoba

    Žestoki sukobi u Sudanu, poginulo najmanje 97 osoba

    Blizu 100 ljudi je poginulo, a 1.100 je ranjeno u žestokim sukobima oružanih frakcija širom Sudana, javio je Bi-Bi-Si.

    Centralni odbor ljekara Sudana saopštio je da je u dosadašnjim sukobima poginulo 97 civila.

    Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da je poginulo više od 83 ljudi, dok je ranjeno oko 1.100.

    Nasilje i sukobi između vojske i paravojne oružane grupe pod nazivom Snage za brzu podršku traju već tri dana.

    Obje strane tvrde da kontrolišu ključne lokacije u glavnom gradu Kartumu u kome su se mještani sklonili od eksplozija.

    Zaraćene strane juče su uspjele da postignu kratkotrajni prekid vatre kako bi evakuisale ranjenike, iako nije baš jasno koliko je primirje trajalo.

    Ljekari su upozorili da je situacija u bolnicama u Kartumu izuzetno teška i da zbog sukoba ni osoblje ni lijekovi ne mogu doći do ranjenika.

    Sukobi su dio žestoke borbe za vlast unutar vojnog rukovodstva države, koja se pretvorila u nasilje između sukobljenih frakcija, navodi Bi-Bi-Si.

  • Evropska komisija: Jednostrana zabrana uvoza iz Ukrajine je neprihvatljiva

    Evropska komisija: Jednostrana zabrana uvoza iz Ukrajine je neprihvatljiva

    Jednostrano djelovanje zemalja članica EU kada je riječ o trgovini neprihvatljivo je, istakao je glasnogovornik Evropske komisije nakon što su Poljska i Mađarska najavile zabranu uvoza iz susjedne Ukrajine da bi zaštitile lokalni poljoprivredni sektor.

    “Svjesni smo najava Poljske i Mađarske u vezi sa zabranom uvoza žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine”, naveo je glasnogovornik u saopćenju.
    On je dodao da je u ovom kontekstu važno podvući da je trgovinska politika u isključivoj nadležnosti EU i da stoga jednostrane akcije nisu prihvatljive.

    Poljska zabrana uvoza ukrajinskog žita i druge hrane odnosit će se i na tranzit ovih proizvoda kroz zemlju, rekao je poljski ministar razvoja i tehnologije Waldemar Buda.

    Poljska i Mađarska saopćile su ranije da su odlučile da zabrane uvoz iz susjedne Ukrajine da bi zaštitile lokalni poljoprivredni sektor nakon što su jeftine žitarice i prehrambeni proizvodi iz Ukrajine oborili cijene širom regiona. Poljska zabrana stupila je na snagu sinoć.

    Ukrajinsko Ministarstvo za agrarnu politiku i hranu saopćilo je da je poljska zabrana u suprotnosti sa postojećim bilateralnim sporazumima o izvozu i pozvalo na razgovore kako bi se to pitanje riješilo.

  • Šta će biti sa kamatama na kredite u KM u doba inflacije

    Šta će biti sa kamatama na kredite u KM u doba inflacije

    Guverner Centralne banke BiH Senad Softić prisustvovao je sastanku guvernera centralnih banaka regiona koji je održan u organizaciji Hrvatske narodne banke HNB i Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Rijeci.

    Kako je saopšteno iz Centralne banke BiH, susret je bio posvećen pitanjima monetarne politike i malih otvorenih ekonomija suočenih sa visokom inflacijom.

    Guverner Softić komentarisao je monetarnu politiku CBBiH, i očekivanja u vezi sa promjenama kamatnih stopa na domaćem bankarskom tržištu.

    – Potvrdio je opredijeljenost CBBiH za harmonizacijom politike obavezne rezerve sa politikom Evropskecentralne banke ECB, vodeći računa o razlikama primarnog cilja monetarnih politika ECB-a i CBBiH,trendovima u domaćem bankarskom sektoru i makroekonomskom okruženju – navodi se u saopštenju.

    Dodaje se da je u pogledu stopa naknada na sredstva na računima rezervi banaka kod CBBiH, BiH i dalje opredijeljena za harmonizaciju sa trendom monetarne politike Evropske centralne banke, ali ne nužno i nivoima naknada.

    – CB BiH i dalje planira zadržati naknadu na sredstva iz obavezne rezerve diferenciranom, u korist onih iz osnovice u domaćoj valuti – rekao je guverner Softić.

    U vezi sa očekivanjima u pogledu kamatnih stopa u BiH, iznio je kako trenutno nema indikacija da su bankama u BiH poskupili najznačajniji domaći izvori finansiranja, uprkos rastu referentnih stopa u eurozoni.

    Glavni razlog za to je orijentisanost na domaće izvore finansiranja, koji nisu vezani za referentne stope u eurozoni.

    Na taj način banke održavaju profitnu maržu, jer ni kamatne stope na već ugovorene kredite sa varijabilnom stopom ne mogu se podići u skladu sa procijenjenom percepcijom rasta kreditnog rizika kod dijela svojih klijenata, zbog mogućeg pogoršanja kvaliteta portfolija.

    Takođe, ne postoji ni značajna potražnja za novim kreditima, jer su klijenti, pogotovo sektor stanovništva, svjesni efekata visoke i ustrajne inflacije na realni raspoloživi dohodak, i profitabilnost.

    – Zbog toga ne vidimo ni naglašen, niti sistematski rast kamatnih stopa na nove kredite. Iako se ne očekuje značajan rast domaćih kamatnih stopa u kratkom roku – zaključio je guverner Softić.

    Ovom skupu u Rijeci su, uz guvernera Softića, prisustvovali i guverneri centralnih banaka Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, predstavnici privrede i javnog sektora Hrvatske, te profesori i studenti Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Rijeci.

  • Tragedija u Hadžićima kod Sarajeva

    Tragedija u Hadžićima kod Sarajeva

    Policijski službenik izvršio je danas samoubistvo u Hadžićima, potvrđeno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova /MUP/ Kantona Sarajevo.

    Do tragedije je došlo danas prijepodne.

    “Nažalost, mogu da potvrdim izvršenje samoubistva kolege policijskog službenika, danas prijepodne. Druge informacije ne možemo saopštavati”, rekla je portparol kantonalnog MUP-a Mersiha Novalić.

  • Kadirov odbio da se sastane sa razmijenjenim Čečenima: Neka dokažu da nisu imali drugog izbora

    Kadirov odbio da se sastane sa razmijenjenim Čečenima: Neka dokažu da nisu imali drugog izbora

    Prvi čovjek Čečenije Ramzan Kadirov osvrnuo se na razmjenu zarobljenika između Rusije i Ukrajine te je objasnio zašto nije želio da se sastane sa razmijenjenim čečenskim borcima.

    Između ostalog, kao argument za svoje postupke, Kadirov je poručio kako čečenski vojnik ne bi trebao imati razlog da bude zarobljen.
    “Izgovori mogu biti različiti, ali kako god, ratnik mora dokazati da nije imao drugog izbora. To morate dokazati povratkom na liniju fronta. Zato se nisam sastao sa njima. Ovo je pitanje časti ne samo za svakog borca već i za cijelu jedinicu i puk u kojem borci služe. Neka dokažu da nisu izbjegli borbu, da se nisu bojali susreta s neprijateljem i da nisu tražili priliku da polože oružje”, rekao je Kadirov.

    Također, Kadirov je naglasio kako mu je drago što su borci preživjeli, bez obzira na sve.

    “Sat vremena prije hapšenja javili su se putem radija i javimi da im ponestaje municije. Međutim, svaki ratnik ne smije samo nasumično pucati već voditi računa o svakom metku i svakom metru. Shvatam da je to i moja greška što nisu bili dovoljno pripremljeni za takvu situaciju”, poručio je čečenski lider.

    Nešto ranije, ukrajinski zvaničnici su saopćili kako je iz ruskog zarobljeništva pušteno 130 vojnika Ukrajine.

  • U slučaju invazije na Tajvan Kina bi brzo ostvarila zračnu nadmoć

    U slučaju invazije na Tajvan Kina bi brzo ostvarila zračnu nadmoć

    Kina bi vjerovatno vrlo brzo uspostavila zračnu nadmoć u bilo kakvom napadu na Tajvan, prema procurjelim američkim obavještajnim procjenama koje postavljaju uznemirujuća pitanja o vojnoj spremnosti samoupravnog otoka.

    Dokumenti, dio niza koje je navodno procurio pripadnik američke zračne nacionalne garde Jack Teixeira, pojavili su se dok su se ministri vanjskih poslova G7 sastali kako bi razgovarali o zajedničkoj kineskoj strategiji, a Peking je u nedjelju nakratko zaustavio letove iznad dijela Istočnog kineskog mora.

    Povjerljivi dokumenti u koje je Washington Post imao uvid otkrivaju da vojni lideri Tajvana sumnjaju da njihova protivzračna odbrana može “precizno otkriti ispaljivanje projektila” i da je samo oko polovina otočkih aviona sposobna učinkovito se uhvatiti u koštac s neprijateljem.

    U dokumentima se također navodi da se Tajvan boji da bi premještanje svojih aviona u skloništa moglo potrajati i do sedam dana, ostavljajući ih ranjivima na raketne napade, te da kinesko korištenje civilnih brodova u vojne svrhe ometa sposobnost američke obavještajne službe da predvidi invaziju.

    Analitičari Pentagona zaključili su da bi kineskim zračnim snagama bilo daleko lakše uspostaviti ranu zračnu nadmoć nego Rusiji u invaziji na Ukrajinu.

    Kina gleda na Tajvan kao na dio svog teritorija koji će jednog dana ponovno preuzeti, ako bude potrebno i silom. Xi Jinping, kineski predsjednik, proširio je i modernizirao Narodnu oslobodilačku vojsku i smatra se da su kineske oružane snage 14 puta veće od tajvanskih.

    Tajvansko ministarstvo odbrane reklo je u izjavi za Post da “poštuje vanjska mišljenja o svojoj vojnoj spremnosti”, ali je njegov odgovor na nedavne kineske vojne vježbe pokazao da su oficiri “apsolutno sposobni, odlučni i samouvjereni”.

    Tajvan je prošle sedmice organizovao velike vježbe odgovora na hitne slučajeve u kojima se izvode scenariji uključujući napade projektilima i hemijskim oružjem, nakon što je Kina održala svoju najnoviju vojnu vježbu oko otoka.

    Vojni manevri “Joint Sword” uslijedili su nakon nedavnog posjeta tajvanskog lidera, Tsai Ing-wena, SAD-u, glavnom sigurnosnom podupiratelju otoka na sastanke s dvostranačkom skupinom zastupnika uključujući predsjedavajućeg Zastupničkog doma Kevina McCarthyja.

    Letovi iz sjevernog Tajvana odgođeni su u nedjelju ujutro nakon što je Kina lansirala raketu sa satelitom koja je izbacila krhotine u vode sjeverno od glavnog grada Taipeija. Tajvansko ministarstvo odbrane saopćilo je da incident nije prijetio teritoriji nacije.

    Taipei je rekao da je Peking prvobitno proglasio razdoblje zabrane letova u trajanju od tri dana za lansiranje “novog meteorološkog satelita” s mjesta u sjeverozapadnoj Kini, ali nakon pregovora zabrana je smanjena na oko 30 minuta.

    Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku, rekao je u nedjelju na početku sastanka ministara vanjskih poslova G7 u Japanu da će odnos Evrope s Kinom biti određen ponašanjem Pekinga, uključujući ono što se događa s Tajvanom.

    Borrell je istakao dvije ključne teme trodnevnog sastanka: potrebu za jedinstvenim pristupom Kini i rastuću zabrinutost oko Tajvana.

    “Sve što se dogodi u Tajvanskom tjesnacu puno će nam značiti”, rekao je Borrell.

    Visoki dužnosnik američkog State Departmenta također je rekao da će ministri vanjskih poslova G7 posvetiti veliki dio sastanka raspravi o “zajedničkom i usklađenom” pristupu Kini, odražavajući “kolektivnu zabrinutost zbog niza akcija koje Kina poduzima”.

    Njemačka ministrica vanjskih poslova, Annalena Baerbock, naglasila je važnost jedinstva.

    “Kao demokratije, uspješni smo u sistematskom takmišenju s autokratskim silama kada naši partneri i prijatelji diljem svijeta imaju povjerenja u nas,” kazala je Baerbock.

  • “Zna on istinu, nije budala”

    “Zna on istinu, nije budala”

    Bivši američki obaveštajac Skot Riter rekao je da šef Pentagona Lojd Ostin namerno ne govori o ključnom značaju bitke za Artjomovsk (Bahmut).

    “Lojd Ostin zna istinu, on nije budala”, rekao je Skot Riter u intervjuu novinaru Stivenu Gardneru.

    Ostinovi savetnici su vojni profesionalci visoke klase koji razumeju da ako bilo koja vojska ubaci 30 odsto borbeno spremnog osoblja u jednu bitku, onda je ovo odlučujuća bitka, možda i najvažnija u ovom sukobu, smatra Riter.

    “Ova bitka je mnogo veća po značaju nego što je Lojd Ostin u stanju da javno prizna”, zaključio je oficir.

    Rojters piše da su ukrajinske trupe bile prinuđene da se povuku sa određenih teritorija u Bahmutu, pošto je Rusija pokrenula novi napad uz intenzivnu artiljerijsku vatru u protekla dva dana.

  • Kolaps još jednog sektora?

    Kolaps još jednog sektora?

    Raste zabrinutost oko zdravlja evropskog tržišta komercijalnih nekretnina.

    Neki ulagači se pitaju da li bi to mogao da bude sledeći sektor koji će eksplodirati nakon prošlomesečne bankarske krize.

    Više kamatne stope povećale su troškove zaduživanja i smanjile vrednosti u sektoru nekretnina, koji je poslednjih godina vladao usred niskih prinosa na obveznice, piše CNBC, a prenosi SEEbiz.

    U međuvremenu, kolaps američke Banke Silicijumske doline u martu i kasnije hitno spašavanje Kredi Svisa podstakli su strahove od takozvane petlje propasti, u kojoj bi potencijalni napad na banku mogao izazvati pad u sektoru nekretnina.

    Evropska centralna banka (ECB) ranije ovog meseca upozorila je na “jasne znakove ranjivosti” u sektoru nekretnina, navodeći “opadajuću tržišnu likvidnost i korekcije cena” kao razloge za neizvesnost i pozivajući na nova ograničenja fondova komercijalnih nekretnina kako bi se smanjili rizici od kriza nelikvidnosti.

    Već u februaru, evropski fondovi uloženi direktno u nekretnine zabeležili su odlive od 172 miliona funti (215,4 miliona dolara), prema podacima Morningstar Direkta — što je oštra suprotnost od priliva od gotovo 300 miliona funti zabeleženih u januaru.

    Vlada zabrinutost

    Analitičari u Sitiju sada vide pad evropskih deonica nekretnina za 20%-40% između 2023. i 2024. jer se pojavljuje učinak viših kamatnih stopa. U najgorem mogućem scenariju, visokorizični sektor komercijalnih nekretnina mogao bi pasti 50% do sledeće godine, rekla je banka.

    “Nešto što ne bih zanemario je kriza u nekretninama, kako za privatne ljude tako i za komercijalne nekretnine, gde vidimo silazni pritisak i u Sjedinjenim Državama i u Evropi”, kaže Pjer Gramenja, direktor Evropskog mehanizma stabilnosti za CNBC.

    Segment poslovnih prostora — glavna komponenta tržišta komercijalnih nekretnina — pojavio se kao centralni za potencijalne strahove od pada s obzirom na veće pomake prema udaljenim ili hibridnim obrascima rada nakon pandemije kovida.

    “Ljudi su zabrinuti da se back-to-office nije stvarno materijalizovao, tako da ima previše slobodnih radnih mesta, a opet ima previše zajmova u tom području”, Ben Emons, glavni i viši strateg portfelja u američkoj kompaniji i investicijski menadžer NewEdge Wealth, rekao je prošlog meseca za CNBC-jev “Squawk Box Europe”.

    To je produbilo zabrinutost oko toga koje bi banke mogle da budu izložene takvim rizicima i može li talas prisilne prodaje dovesti do spirale pada.

    Prema Goldman Saksu, komercijalne nekretnine čine oko 25% kreditnih knjiga američkih banaka – brojka koja se penje na čak 65% među manjim bankama, koje su u poslednje vreme bile u središtu stresa. To je u poređenju s oko 9% među evropskim bankama.

    “Mislim da ljudi pokušavaju da razumeju koje su banke gde dale zajmove, kojem sektoru i koji je zapravo krajnji rizik ovde”, dodao je Emons.

    Usred te neizvesnosti i onoga što nazivaju rastegnutim procenama, Kapital ekonomiks je prošlog meseca povećao svoju prognozu korekcije sektora nekretnina u Evrozoni od vrha do najnižeg s 12% na 20%, pri čemu se očekuje da će kancelarije biti najgore.

    “Ovu finansijsku nevolju, ili kako god je želite označiti, vidimo kao katalizator za dublje prilagođavanje vrednosti nego što smo ranije očekivali”, rekao je Kiran Rajčura, zamenik glavnog ekonomiste za nekretnine Kapital ekonomiks, na nedavnom webinaru.

    Nisu svi uvereni
    Međutim, nisu svi uvereni u nadolazeći pad.

    Pere Vinolas Sera, izvršni direktor španske kompanije za nekretnine Inmobiliaria Colonial i predsednik Evropskog javnog udruženja nekretnina, rekao je da situacija u Evropi izgleda paradoksalno jaka.

    Među različitim faktorima koji učestvuju, trend povratka na poslovne prostore bio je jači u Evropi nego u SAD-u, rekao je, dok su stope “preuzimanja” ili popunjenosti kancelarija bile veće na kontinentu.

    “Ono što je zapanjujuće je da podaci pokazuju da je bolje nego ikad”, rekao je Vinolas za CNBC putem Zuma. “Nešto se potpuno drugačije događa u SAD-u u odnosu na Evropu”.

    Od kraja 2022, evropske stope slobodnih kancelarijskih radnih mesta iznosile su oko 7%, znatno ispod 19% u SAD-u, prema savetniku za nekretnine JLL. Unutar portfelja Inmobiliaria Colonial, Vinolas je rekao da su trenutne stope slobodnih radnih mesta još niže, na 0,2% u Parizu i 5% u Madridu.

    “Nikad to nisam video u životu. Podaci o popunjenosti su na najvišem nivou”, rekao je Vinolas.

    JPMorgan je ponovio to stajalište krajem prošlog meseca, rekavši u belešci istraživanja da su strahovi od širenja pada SAD-a na Evropu prenaduvani.

    “U osnovi, verujemo da bilo kakva zaraza američkih banaka ili američkih CRE (komercijalne nekretnine) na evropske konkurente nije opravdana, s obzirom na različitu dinamiku sektora”, rekli su analitičari banke.

    Ipak, neizvesnosti u sektoru ostaju, upozoravaju analitičari.

    Posebno zabrinjava koncentracija finansiranja od nebankarskih zajmodavaca – ili takozvanih banaka u senci – koje su posustale nakon strože regulative tradicionalnih banaka, rekao je Metju Pojnton, viši ekonomista za nekretnine u Kapital ekonomiksu.

    Pre globalne finansijske krize, tradicionalne evropske banke nudile su zajmove u iznosu od 80% vrednosti zgrade. Danas retko prelaze 60%.

    Izazov će biti za one nesofisticirane igrače, one koji imaju zgradu koju moraju da prilagode.

    “Mnogo manje se zna o tim [bankama u senci] i one bi mogle biti osetljivije na porast kamatnih stopa, na primer. Dakle, to je nepoznanica koja bi mogla baciti ključ u rad”, rekao je Pojnton.

    U međuvremenu, nadolazeći standardi energetske efikasnosti EU i Ujedinjenog Kraljevstva zahtevaće značajna ulaganja, posebno u starije zgrade, te bi neki vlasnici nekretnina mogli da budu pod dodatnim pritiskom u nadolazećim godinama.

    “Mislim da će izazov biti za one nesofisticirane igrače, one koji imaju zgradu koju moraju prilagoditi novim zahtevima”, rekao je Vinolas.