Autor: INFO

  • Pitanje imovine trajno riješeno Dejtonskim sporazumom

    Pitanje imovine trajno riješeno Dejtonskim sporazumom

    Pitanje imovine trajno je riješeno Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH. To pitanje neće biti razmatrano u Predstavničkom domu parlamenta BiH, kategoričan je predsjednik Republike Srpske.


    Milorad Dodik kaže da je izjava koju su ranije potpisali predstavnici partija sa sjedištem u drugom entitetu politički ultimatum Republici Srpskoj i međunarodnoj zajednici.

    “BiH ima samo granicu, nema imovinu na teritoriji. Po Ustavu BiH je sastavljena od dva entiteta, a državnost je na entitetima. Ono što isključivo nije dato BiH, pripada entitetima. Mi ćemo se toga držati i u narednom periodu dogovarati naše akcije“, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    1. novembra 1995. završena je priča o imovini, podsjeća predsjednik Parlamenta Srpske. Kaže Nenad Stevandić da ne možemo da pregovaramo o nečemu što je naše. Tvrdi, to se neće promijeniti šta god ko mislio, od međunarodnih predstavnika do javnosti u drugom entitetu.

    “Ako smo složni i saborni i ako je iza nas pravo i pravda, a to u ovom slučaju apsolutno jeste, mi moramo biti spremni i na neki vremenski period kada će se mijenjati mišljenje međunarodne zajednice. Prema tome, moramo da istrpimo u početku ako bude nešto negativno, a ja ne vidim da je nešto puno negativno. Ja sam u prilici da razgovaram sa velikim brojem predstavnika raznih ambasada i mi, sem čestih agresivnih izjava Američke ambasade, nismo imali drugih problema. Kancelarija visokog predstavnika i tako nema legitimitet“, kaže predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.


    Sama izjava srpskih političara je odraz onoga što je Dejtonski sporazum predvidio, ocjenjuju analitičari. Međunarodna zajednica, koja je stala iza Sporazuma trebalo bi da podrži sva nastojanja koja idu u pravcu dogovora.

    “Mi ovdje vidimo ipak nešto drugo na djelu, gdje se kroz Ustavni sud derogira ono što je izvorno ustavno zakonodavstvo BiH, gdje se ostavlja sloboda određenom tumačenju nečega i tako smo i završili u ovoj situaciji. Ja isto tako, putem ove izjave kojom se traži da se pokrenu određeni predviđeni mehanizmi treba ići u pravcu dogovora entiteta oko nečega, poštujući prava entiteta, koja su definisana Ustavom, a Ustav nije rekao da je imovina u rukama BiH“, rekao je Bojan Šolaja iz Centra za međunarodne i bezbjednosne studije Banjaluka.


    Sutra bi u Narodnoj skupštini trebalo da bude potpisana izjava o imovini kao odgovor na sve veći pritisak na Srpsku. Poziv su opet dobile sve partije.

  • Konašenkov: Zauzeta još dva područja na zapadu Bahmuta

    Konašenkov: Zauzeta još dva područja na zapadu Bahmuta

    Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je danas da su ruske snage zauzele još teritorije u Bahmutu, dok nastavljaju sa pokušajem da preuzmu punu kontrolu nad ovim gradom.

    “U pravcu Donjecka, jurišni timovi su oslobodili dva područja u zapadnim dijelovima Artjomovska (Bahmuta) u protekla 24 sata”, rekao je portparol ministarstva Igor Konašenkov, prenosi TASS.

    On je naveo i da su u sjevernim i južnim dijelovima grada ruske vazdušno-desantne jedinice pružile pojačanje jurišnim timovima.

    Bitka za Bahmut pretvorila se u jednu od najkrvavijih u ratu u Ukrajini koji traje 14 mjeseci, a grad je skoro potpuno uništen artiljerijskim granatiranjem i uličnim borbama.

    Rusija navodi da će joj zauzimanje Bahmuta omogućiti dalje ofanzive na istoku Ukrajine.

  • Sudar kod tunela: Saobraćaj u zastoju, stvorile se ogromne gužve

    Sudar kod tunela: Saobraćaj u zastoju, stvorile se ogromne gužve

    Kod tunela Vranduk dogodila se do saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala dva vozila, saznaju “Nezavisne novine”.
    Iz pravca Maglaja prema Zenici saobraćaj je u zastoju.

    Na ovom putnom pravcu stvorile su se ogromne gužve.

    Očevici kažu da su na terenu policija i Hitna pomoć.

  • Teška saobraćajna nesreća: Poginuo motociklista

    Teška saobraćajna nesreća: Poginuo motociklista

    Danas se u naselju Osenik kod Hadžića dogodila saobraćajna nesreća u kojoj je poginuo motociklista.
    U mjestu Osenik danas u 16.20 došlo je do saobraćajne nesreće u kojoj je učestvovao jedan motocikl i dva automobila.

    Kako su potvrdili iz MUP-a Kantona Sarajevo, motociklista je poginuo na mjestu nesreće. Informacija o drugim povrijeđenima do sada nije bilo, prenosi Klix.

    Saobraćaj je u ovom dijelu otežan, a uviđaj je još uvijek u toku.

  • U slučaju rata na Tajvanu: Više od 40 odsto globalne trgovine biće poremećeno

    U slučaju rata na Tajvanu: Više od 40 odsto globalne trgovine biće poremećeno

    Više od 40 odsto globalne trgovine biće poremećeno u slučaju rata na Tajvanu, što će dovesti do razornih posljedica po cijeli svijet, izjavio je tajvanski ministar spoljnih poslova DŽozef Vu.
    “Većina zemalja je sigurna da se ova eskalacija neće dogoditi jer bi to bila katastrofa ne samo za Tajvan već i za Kinu i cijeli svijet. Ekonomske posljedice bi bile ogromne. Pogledajte lokaciju Tajvana – preko 40 odsto isporučene robe širom svijeta ide kroz Tajvanski moreuz”, rekao je Vu.

    On je dodao da Tajvan proizvodi više od 60 odsto čipova u svijetu i 90 odsto najnaprednijih poluprovodnika.

    “Rat na Tajvanu bi doveo do poremećaja u preko 40 odsto globalne trgovine”, rekao je zvaničnik španskom listu “ABC”.

    U slučaju eskalacije situacije oko ostrva, mogao bi izbiti treći svjetski rat, smatra Vu.

  • Upozorenje iz ECB: Kamatne stope blizu maksimuma

    Upozorenje iz ECB: Kamatne stope blizu maksimuma

    Janis Sturnaras, član Upravnog savjeta Evropske centralne banke (ECB), upozorio je da kreatori politike ove zajmodavne institucije trebaju da budu oprezni i izbjegavaju velike ili male skokove u vezi sa odlukom o kamatnim stopama.
    Sturnaras je u intervjuu grčkim medijimanaglasio da svaka takva odluka treba da bude zasnovana na podacima “upravo zato što smo blizu plafona, blizu maksimalnog povećanja”.

    “Blizu – nisam rekao da smo još stigli, ali približavamo se tome”, rekao je Sturnaras, prenosi “Sputnjik”.

    Primjedbe su uslijedile nakon što je ECB odlučila prošlog mjeseca da poveća referentnu kamatnu stopu za 0,5 procentnih poena, na 3,5 odsto.

    Ovo je urađeno uprkos bojazni da bi porast kamatnih stopa mogao da izazove domino efekat u bankarskom sektoru širom evrozone.

    Zvaničnici ECB objasnili su da će inflacija najvjerovatnije ostati visoka “predugo”, što je, kako su rekli, podstaklo banku da nastavi sa planiranim povećanjem kamatnih stopa.

  • Nema viza za Ruse; Zaharova: Jasno je…

    Nema viza za Ruse; Zaharova: Jasno je…

    Ruski novinari koji su trebali da prate Sergeja Lavrova na sednicu SB UN u Njujorku nisu dobili američke vize, napisala je Marija Zaharova na Telegramu.

    “Ostalo je 40 minuta do polaska novinara u Njujork. Svi su na aerodromu. Vize nisu izdate. Odgovor američke ambasade: ‘Radimo na tome’. Ovo jasno pokazuje kako se manipuliše temom slobode govora i prava novinara”, napisala je diplomata.

    Ranije je Lavrov rekao da su SAD zloupotrebile položaj zemlje domaćina sedišta UN prilikom izdavanja viza ruskoj delegaciji u Savetu bezbednosti, jer vize nisu izdate nekim članovima delegacije, kao ni svim novinarima. Američka strana nije ni na koji način objasnila neizdavanje viza predstavnicima ruskih medija.Rusija predsedava Savetom bezbednosti UN u aprilu. Šef ruskog diplomatskog resora, u okviru predsedavanja, učestvovaće na sastancima Saveta bezbednosti 24. i 25. aprila.

  • Kina pokrenula buru

    Kina pokrenula buru

    Francuska i Estonija, Litvanija i Letonija izrazile su zaprepašćenje što je kineski ambasador u Parizu doveo u pitanje da li je Krim deo Ukrajine.

    Na pitanje o svom stavu o tome da li je Krim deo Ukrajine ili ne, kineski ambasador Lu Šaje rekao je u intervjuu koji je u petak emitovala francuska televizija da je on istorijski deo Rusije i da ga je Ukrajini ponudio bivši sovjetski lider Nikita Hruščov.

    Francuska: Kina priznala Ukrajinu
    Francuska je odgovorila u nedelju izrazivši “punu solidarnost” sa svim pogođenim savezničkim zemljama za koje je rekla da su stekle nezavisnost “posle decenija ugnjetavanja”.

    “Konkretno, Ukrajina je međunarodno priznata u okviru svojih granica, uključujući Krim, 1991. godine. Priznala ju je cela međunarodna zajednica, uključujući Kinu”, rekao je portparol francuskog ministarstva spoljnih poslova.

    Portparol je dodao da će zvanični Peking morati da razjasni da li ovi komentari odražavaju stav cele zemlje ili ne.

    Tri baltičke države, koje su bile deo Sovjetskog Saveza, reagovale su na isti način kao i Francuska. Kinesko ministarstvo spoljnih poslova nije odmah odgovorilo na Rojtersov zahtev za komentar.

    Oglasila se i Ukrajina
    Izjavu kineskog diplomate prokomentarisao je i Anton Geraščenko, savetnik ukrajinskog Ministarstva unutrašnjih poslova.

    Kaže da Lu Šaje ponavlja rusku propagandu. “Čekamo zvaničnu reakciju Pekinga. Da li je ovo stav Kine ili mišljenje ambasadora”, pita se Geraščenko.

    “Takve izjave su ozbiljne i ugrožavaju međunarodni poredak”, dodao je on.

  • “Ako G7 zabrani izvoz robe u Rusiju, Moskva će odgovoriti istom mjerom”

    “Ako G7 zabrani izvoz robe u Rusiju, Moskva će odgovoriti istom mjerom”

    Ako zemlje G7 uvedu potpunu zabranu izvoza robe u Rusiju, Moskva će odgovoriti zaustavljanjem izvoza u G7 robe koja je od vitalnog značaja za te zemlje.

    To je napisao zamenik predsednika Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev na svom Telegram kanalu.

    “Ideja idiota iz G7 o potpunoj zabrani izvoza robe u našu zemlju je divna jer podrazumeva prekid uvoza iz naše zemlje robe od vitalnog značaja za G7. U ovom slučaju, sporazum o žitu će biti obustavljen, kao i mnogo toga što im je potrebno. Oni uopšte nemaju mozga”, napisao je Medvedev, a prenosi Sputnjik.

    Blumberg je ranije pisao, pozivajući se na neimenovane izvore, da G7 razmatra mogućnost uvođenja gotovo potpune zabrane izvoza robe u Rusiju.

    Navodno, ključni saveznici Ukrajine, uključujući SAD, razmatraju takvu mogućnost.

    Sagovornici agencije su rekli da se o toj ideji razgovaralo uoči majskog samita G7 u Japanu, a u njenu implementaciju želi da se uključi i EU.

  • Kina kupuje 22 milijarde kubika ruskog gasa

    Kina kupuje 22 milijarde kubika ruskog gasa

    Rusija će ove godine povećati snabdevanje Kine gasom na 22 milijarde kubnih metara, izjavio je potpredsednik ruske vlade Aleksandar Novak.

    “Prethodne brojke pokazuju da su do kraja 2022. godine povećane zalihe nafte, gasa i uglja”, rekao je Novak u intervjuu televiziji Rusija-1, preneo je Tas.

    Prema njegovim rečima, prošle godine Rusija je isporučila Kini 15 milijardi kubnih metara prirodnog gasa, a očekuje se da će ta cifra 2023. godine dostići 22 milijarde kubnih metara.

    Tokom sastanka u martu, predsednici Rusije i Kine Vladimir Putin i Si Đinping, naložili su vladinim delegacijama da završe pripreme dokumenata o gasovodu Sila Sibiri-2 kako bi ih potpisali što pre.