VRBAS Media

Autor: INFO

  • Podžić bez saglasnosti Predsjedništva BiH na sastanku u Ramštajnu

    Podžić bez saglasnosti Predsjedništva BiH na sastanku u Ramštajnu

    Ponovo je, u ime BiH, neko otišao u svijet da predstavlja politiku stranke iz koje dolazi, a ne zvanični stav zemlje iz koje stiže. Ovog puta, Sifet Podžić, ministar odbrane BiH je u Njemačkoj gdje učestvuje na sastanku na kome saveznici Ukrajine dijele oružje toj zemlji u borbi protiv Rusije. S obzirom na to da je BiH neutralna po pitanju tog sukoba, nejasno je šta Podžić tamo radi i kakvu politiku predstavlja. Ne može ništa da potpiše, a pogotovo da obeća bilo kakvo naoružanje za Ukrajinu u ime BiH, jasan je njegov zamjenik.

    “Oni tjeraju po svom, a ustvari krše Ustav BiH jer nema po tom pitanju usaglašenog stava niti Predsjedništva BiH niti politike u BiH. Odlazak tamo ne znači ništa osim da on tamo bude fizički prisutan”, kaže Mirko Okolić, zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara BiH.

    Ključno je pitanje, po čijem nalogu je Podžić otišao u Njemačku, ističe Dušanka Majkić bivši zamjenik predsjedavajućeg Komisije za odbranu i bezbjednost PS BiH.

    Jasno je, kaže, da je otišao tamo kako bi zastupao isključivo politike DF-a.

    “Odlazak Podžića na anvedeni skup treba shvatiti kao posljednje turističko putovanje ministra Podžića na ovoj poziciji. Da bi se bilo koji komad oružja iz skladišta OS BiH dao mora da postoji odluka predsjedništva”, kaže Majkić.

    Po ko zna koji put, DF-ov kadar pokušava samostalno da zastupa stavove BiH.

    Delegacija Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH, na čelu sa Podžićem, učestvovala je i u maju prošle godine na virtuelnoj konferenciji “Kontakt grupa za odbranu Ukrajine”.

    Između ostalog, i njegov stranački šef Željko Komšić je u prošlom mandatu na poziciji predsjedavajućeg Predsjedništva BiH samovoljno otišao u Njujork na Generalnu skupštinu UN, bez saglasnosti svih članova tog tijela, koju je morao da dobije.

  • Opozicija žestoko reagovala na poziv Golićeve OHR-u da pomogne u sporu oko Trgovske gore

    Opozicija žestoko reagovala na poziv Golićeve OHR-u da pomogne u sporu oko Trgovske gore

    S jedne strane traže odlazak OHR iz BiH, Kristijana Šmita nazivaju turistom, a s druge strane traže pomoć od njih u rješavanju spora s Hrvatskom oko Trgovske gore, što je samo još jedan dokaz licemjerne politike vlasti Republike Srpske.

    Ovako su predstavnici opozicije komentarisali prekjučerašnji poziv predsjedavajuće Vijeća naroda Republike Srpske i visoke funkcionerke SNSD, Srebrenke Golić, upućen Kancelariji visokog predstavnika, a u kojem traži pomoć od njih za sprečavanje izgradnje odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada na Trgovskoj gori.

    Golićeva je pomoć zatražila tokom sastanka u Banjaluci sa zamjenikom visokog predstavnika i šefa OHR Banjaluka, Laslom Markušom.

    “Dvolična politika u kontinuitetu”
    Ona je na sastanku istakla da je pitanje odlaganja radioaktivnog otpada nacionalno pitanje, te navela da na tom području živi oko 250.000 građana.

    Vršilac dužnosti predsjednika SDS, Milan Miličević, ističe da ga poziv Golićeve upućen OHR ne iznenađuje jer takav način vođenja „licemjerne i dvolične politike vlast u Republici Srpskoj vodi u kontinuitetu već 16 godina“.

    – Jednu stvar pričaju u javnosti, na skupovima, kontaktima s ljudima, medijima, na mitinzima i slično, a s druge strane, iza kulisa ili ovako direktno na sastancima, vode sasvim drugu politiku. S jedne strane kažu da su OHR i visoki predstavnik turisti u BiH, a s druge strane s njima komuniciraju, dogovaraju, traže pomoć i tome slično – kaže Miličević za Srpskainfo.

    Ističe da je ovo nastavak kontinuiteta dvolične politike u kojoj su žrtve građani zbog jako loše ekonomske politike, niskog kvaliteta života i standarda.

    Miličević ističe da se sličnih primjera u zadnjih 16 godina može naći mnogo, te da to više nikoga ne treba da čudi.

    On kaže da sve dok ne bude postojala konzistentna, direktna politika, usmjerena ka ekonomskim reformama i poboljšanju stanja i kvaliteta života građana koji ovdje žive, nema napretka u BiH.

    – Ova dvolična politika odgovara očigledno i Miloradu Dodiku, a i međunarodnoj zajednici – zaključuje Miličević.

    “Zapad čuva Dodika”
    Sličnog mišljenja je i lider pokreta „Za pravdu i red“, Nebojša Vukanović, koji kratko kaže kako su „izbori prošli, a maske pale“.

    On ističe da već dugo upozorava da su sva dešavanja u Srpskoj i BiH dio dogovora Dodika i Zapada.

    – Kristijan Šmit, Zapad i stranci čuvaju Dodika dok on glumi nekakvog disidenta i protivnika Zapada. Ustvari, istina je da je on njihova marioneta, koja vjerno izvršava sve njihove zadatke. Sad su maske pale – tvrdi Vukanović za Srpskainfo.

    On ističe da je Golićevu upravo SNSD stavio na čelo Vijeća naroda Republike Srpske, te da je prethodno bila ministarka u nekoliko mandata, tačnije od 2006. godine.

    – Ona je desna ruka Milorada Dodika i ako ona traži podršku OHR onda je svaki komentar suvišan. Prošli su izbori. Šmit im je obezbijedio da im prođe nekažnjeno izborna krađa i prevare. Stranci im i dalje daju kredite, vode im kampanju, uvode neke tobožnje sankcije, koje ništa ne znače, i tako im daju priliku da glume nekakve „srbende“, a u stvarnosti je Dodik bio i ostao marioneta Zapada – tvrdi Vukanović.

    Navodi da je jasno da SNSD i Dodik priznaju Šmita, iako javno tvrde drugačije.

    Vukanović kaže da su stranci najveće zlo te da oni drže građane u BiH posvađane. Stranci, kako ističe Vukanović, snose najveću odgovornost zato što se BiH i Republika Srpska nalaze u ovakvoj situaciji jer im odgovaraju korumpirani i ucijenjeni političari.

  • Izbor novog Savjeta ministara BiH 25. januara

    Izbor novog Savjeta ministara BiH 25. januara

    Lider stranke Narod i pravda Elmedin Konaković nada se da će novi Savjet ministara biti izabran u srijedu, 25. januara kada će biti održana sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

    Konaković je rekao da većina u Predstavničkom domu nije upitna jer stranke koje su predložile ministre i čine koaliciju “sada formalno imaju 23 stabilne ruke”.

    On je demantovao tvrdnje pojedinaca da je kandidat za ministra za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara Sevlid Hurtić “čovjek predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika”.

    – To što Hurtić dobro sarađuje sa institucijama u Doboju i Republici Srpskoj, to što je izabran za ministra u Vladi Srpske, smatram njegovom sposobnošću, visprenošću i boljim dijelom implementacije sporazuma Pokreta za državu – rekao je Konaković za sarajevsko Oslobođenje.

    Ad
    i da će biti ispoštovana ustavna nadležnost Parlamentarne skupštine BiH, Komisije za koncesije i nekih drugih tijela koja na to daju saglasnost.

    Govoreći o SDA, Konaković je rekao da je problem ove stranke i njenog lidera Bakira Izetbegovića to što konstantno kreću sa premisom kako nekome nešto daju, smatrajući BiH “svojom zemljom, pa su nešto dali Hrvatima i Srbima”.

  • Lajčak: Očekujemo normalizaciju odnosa

    Lajčak: Očekujemo normalizaciju odnosa

    Izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak rekao je da je sa glavnim spoljnopolitičkim savjetnicima Francuske, Italije, NJemačke i SAD doputovao u Srbiju i na Kosovo i Metohiju da bi razgovarali o normalizaciji odnosa uz punu primjenu svih sporazuma dvije strane.

    Lajčak je pojasnio da su došli kako bi razgovarali o koracima ka normalizaciji odnosa na osnovu njihovog prijedlog, znači punu primjenu svih sporazuma.

    – Planiram da uskoro nastavimo naše razgovore – naveo je Lajčak na “Tviteru”.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je srpska strana zatražila od predstavnika SAD, Italije, Francuske, NJemačke i specijalnog predstavnika za dijalog EU Mroslava Lajčaka da pomognu u prevazilaženju turbulencija sa kojima se Srbija suočava na Kosovu i Metohiji.

    – Smatramo da je krajnje vreme da se formira Zajednica srpskih opština koja je ne samo obećana već i potpisana pre 10 godina. To je pitanje hitnosti, jer tek posle toga je moguć razgovor i povratak u institucije i kakva takva normalizacija situacije – istakao je Vučić.

    Iz kabineta premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija saopšteno je da je razgovarano o francusko-njemačkom prijedlogu za koji je Kurti rekao da čini dobru osnovu za sporazum.

    Kurti smatra da evropski prijedlog čini dobru osnovu za dalju diskusiju kako bi se krenulo napred ka punoj normalizaciji odnosa “sa uzajamnim priznavanjem u centru”.

    Na sastanku je bilo reči i o Zajednici srpskih opština, što je Kurti opisao kao razgovor o pravima manjina.

    Ovu priliku Kurti je iskoristio da zatraži pomoć da preostalih pet članica EU da priznaju samoproglašeno Kosovo i pomognu mu da se učlani u međunarodne i transatlanske organizacije.

    Osim Lajčaka, doputovali su zamjenik pomoćnika državnog sekretara i specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar, savjetnici za spoljnu i bezbjednosnu politiku predsjednika Francuske i kancelara NJemačke, Emanuelo Bon i Jens Pletner i diplomatski savjetnik predsednika Vlade Italije Frančesko Tal.

  • Hljeb sve manji, a sve skuplji

    Hljeb sve manji, a sve skuplji

    Krajem 2022. godine obustavljeno je unaprijed najavljeno poskupljenje brašna u Bosni i Hercegovini, prema kojem bi vreća od 25 kilograma bila skuplja za do četiri marke, a razlog za to je pad cijena nafte na tržištu.

    Iako smo u 2023. godinu ušli s nižim cijenama goriva, one, prema svemu sudeći, u mjesecima koji slijede neće dovesti do pojeftinjenja namirnica u marketima bez reakcije nadležnih institucija.

    Kada je riječ o osnovnim životnim namirnicama, na policama u trgovinama se može primijetiti da su cijene ulja u blagom padu, dok je cijena brašna ista ona koja je bila u trenutku najavljenog poskupljenja prošle godine.

    Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije Savo Bakajlić nije optimističan kada je riječ o sniženju cijene brašna. Kako nam je rekao, nema najava o poskupljenju, ali neće doći ni do pojeftinjenja u skorijem periodu, prenosi Avaz. Ima pšenice

    Bakajlić je naveo i da pšenice ima dovoljno te da je cijena hljeba nerealno visoka.

    “Hljeb je preskup na osnovu cijene pšenice, mi smo na to apelovali i u periodu žetve. Hljeb ne treba da bude skuplji od 1,20 KM naspram cijene pšenice, a oni su ga napuhali. Cijena je sve viša, a gramaža hljeba sve manja”, kazao je Bakajlić.

    Iz Udruženja potrošača su više puta ukazivali na apsurdno ponašanje i konstatovali da je nevjerovatno kako se cijene nafte i goriva prate kada idu prema gore i obavezno koriste kao razlog za poskupljenja, dok se potpuno ignorišu kada padaju i kada bi, po logici, trebalo da se snize i cijene osnovnih životnih namirnica, kao i drugih proizvoda koje svakodnevno koristimo.

    Od 1,70 do 2,20 KM cijena je polubijelog hljeba nakon poskupljenja.

    Od 1,50 do dvije KM cijene su kroasana, hrenovki u tijestu i ostalih pekarskih proizvoda.

  • Nabavljaju se neprovjereni lijekovi, pacijenti imaju brojne nuspojave

    Nabavljaju se neprovjereni lijekovi, pacijenti imaju brojne nuspojave

    Obraćaju nam se zdravstvene ustanove s molbom da se spriječi ulazak neprovjerenih, neregistrovanih lijekova koji često imaju golim okom vidljive nedostatke u kvalitetu, a čijom primjenom se ispoljavaju brojna neželjena dejstva kod pacijenata.

    Tvrde to iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH (ALM BiH), te dodaju da su u pitanju problemi koji se odnose na zloupotrebu institucije interventnog uvoza koji postoje i naročito su izraženi od 2018. godine, a za koji dozvole daju entitetska ministarstva zdravstva i Odjel za zdravstvo Brčko distrikta BiH.

    “Neregistrovani lijekovi koji ulaze u Bosnu i Hercegovinu putem interventnog uvoza ne podliježu kontroli kvaliteta (osim rizičnih lijekova) i radi se o potpuno nekontrolisanim lijekovima”, naveli su iz Agencije.

    Kako naglašavaju, odredbom Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH interventni uvoz propisan je u cilju rješavanja hitnih potreba za određenim lijekom.

    “A trenutno imamo situaciju da se implementacijom ove odredbe vrši redovno snabdijevanje tržišta u sklopu tenderskih nabavki koje se planiraju unaprijed za period od šest mjeseci do tri godine”, upozoreno je u Prijedlogu izvještaja o radu ALM BiH za 2022. godinu.

    S druge strane, iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS kažu da uvoz lijeka koji nema dozvolu za stavljanje lijeka u promet mogu odobriti nadležna ministarstva Srpske, FBiH i Odjel za zdravstvo Brčko distrikta u nekoliko slučajeva.

    Recimo, kako dodaju, to se može uraditi za potrebe određenog pacijenta ili uvoza ograničenih količina lijekova neophodnih za zaštitu zdravlja stanovništva na prijedlog zdravstvene ustanove, u slučaju izdavanja lijeka na teret institucije nadležne za zdravstveno osiguranje, za potrebe naučnoistraživačkog rada ili za potrebe uvoza neophodnih lijekova humanitarnog porijekla.

    “Ministarstvo postupa u skladu sa važećim propisima, a po zahtjevu za uvoz lijeka koji podnosi pravno lice koje ima dozvolu za obavljanje prometa lijekova na veliko, tj. veleprometnik lijekova, uz priloženu propisanu obaveznu dokumentaciju, a koja, između ostalog, podrazumijeva i sertifikat proizvođača o kvalitetu lijeka, kao i važeću potvrdu nadležnog organa da je lijek proizveden u skladu sa dobrom proizvođačkom praksom i da se nalazi u prometu u zemlji izvoznici”, kažu za “Nezavisne novine” iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.

    Iz Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) RS naglašavaju da im je na prvom mjestu da za svoje osiguranike nabavljaju lijekove koji su kvalitetni, efikasni i bezbjedni. Kako dodaju, imajući u vidu da je upravo rješenje o registraciji lijeka najbolja garancija toga, Fondu je prvenstveno u interesu da lijekovi koji se nabavljaju budu i registrovani.

    “Međutim, u praksi je situacija, nažalost, drugačija i često se dešava da se na tendere Fonda za nabavku određenih lijekova ne javi nijedan dobavljač sa registrovanim lijekom. U tim slučajevima FZO RS nema drugu opciju izuzev da ugovor potpiše sa dobavljačem neregistrovanih lijekova. U suprotnom, pacijenti bi ostali bez potrebne terapije”, kažu iz FZO RS.

    Primjera radi, kako dodaju, od devet lijekova koje nabavljaju za rijetke bolesti u okviru Programa lijekova, čak šest nije registrovano u BiH i nije bilo drugih ponuda.

    “Postavlja se pitanje šta u tim situacijama FZO RS treba da radi?! Naravno da je naše opredjeljenje da nabavimo lijekove za oboljele bez obzira na to što nisu registrovani u BiH”, kažu iz FZO RS za “Nezavisne novine”.

    Dakle, kako dodaju, ako se na tender ne prijavi dobavljač sa registrovanim lijekom, bilo da nema registrovanog lijeka na tržištu BiH ili da dobavljači nemaju finansijski interes, tada ne preostaje ništa drugo nego da se nabavi neregistrovani lijek.

    “Napominjemo da nam dobavljači često ukazuju na problem dugog čekanja na registraciju lijekova u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, kao i na obnovu rješenja za registraciju, na šta čekaju i duže od godinu dana. Prema tome, ažurniji rad Agencije mogao bi upravo da utiče na to da se smanji uvoz neregistrovanih lijekova u Republici Srpskoj i BiH”, ističu iz FZO RS.

    Iz ALM BiH, međutim, imaju opravdanje za kašnjenja.

    “Kašnjenja u postupcima obnove dozvole za stavljanje lijeka u promet uzrokovana su velikim odlivom visokokvalifikovanog kadra posljednjih nekoliko godina iz Agencije, čija mjesta se ne popunjavaju, što pogoduje povećanju interventno uvezenih lijekova. To postaje gorući problem čijem se rješavanju treba pristupiti što prije”, tvrde iz ALM BiH.

  • BiH malo tržište za velike igrače

    BiH malo tržište za velike igrače

    Bosna i Hercegovina nije interesantno tržište za inostrana ulaganja.

    U prilog ovoj tvrdnji govore podaci Centralne banke BiH, koji kažu da su strana preduzeća koja su registrovana u BiH u djelatnosti poslovanja sa nekretninama, za devet mjeseci 2022. godine uložila šest miliona KM, što je, prema riječima dobro upućenih, potpuno zanemariva cifra i dokaz da je BiH malo tržište za velike igrače.

    Iako u BiH postoje registrovane brojne djelatnosti koje se tiču preduzeća sa stranim ulaganjima, nekretnine svakako nisu jedna od jačih.

    Poredeći podatke u prethodne tri godine, jasno je da se stranci sve rjeđe odlučuju da ulažu u ove poslove.

    “Preduzeća koja su registrovana u djelatnosti poslovanje nekretninama” imala su ulaganja od 40,5 miliona KM u 2020. godini, 22 miliona KM u 2021. godini i šest miliona KM u devet mjeseci 2022. godine”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Centralne banke BiH.

    Dakle, za samo tri godine, strana ulaganja u poslove sa nekretninama pala su gotovo sedmostruko u BiH.

    Dragan Milanović, direktor Agencije za nekretnine “Remax”, ističe za “Nezavisne novine” da ni 40 miliona KM, niti šest miliona KM, u sektoru građevinarstva i nekretnina ne znači apsolutno ništa, i da su to mizerni iznosi kada se u obzir uzme koliko je ovo tržište rasprostranjeno u svijetu.

    “Jedna zgrada, od na primjer 2.000 kvadrata, košta nekoliko miliona. To je zaista mala i zanemariva investicija. Ako je proizvodna cijena kvadrata sa dokumentima, zemljištem, sa radovima 1.500-2.000 KM, a u pitanju je zgrada od 2.000 kvadrata, njena ukupna cijena je onda oko četiri miliona KM, što je neka mala zgrada. Generalno, ne možemo ni pričati o stranim investicijama u građevinarstvu u iznosima od tek nekoliko desetina miliona KM”, kaže Milanović i dodaje:

    “Tih šest miliona, pa to je jedna prosječna zgrada. A može biti i da se radi o tome da je neka inostrana firma sebi napravila halu. Ja pratim regionalno tržište, mi smo prisutni u Srbiji i Hrvatskoj. U Srbiji imate kompanije koje prave stambene i stambeno-poslovne komplekse od 100.000 kvadrata, pa i više, dok toga kod nas nema”, pojašnjava Milanović.

    Prema njegovim riječima, BiH, nažalost, nije toliko zanimljiva stranim investitorima, ne samo kada je u pitanju građevinarstvo, već i drugi sektori.

    “Mislim da je razlog nepovoljan privredni ambijent, političko stanje i svako drugo koje nije povoljno za investiranje. Mi nemamo pretjerano velike investitore, čak ni u Banjaluci, koja je najveći grad i u koju se najviše ulaže i gdje se najviše gradi. Tu su samo neke lokalne firme koje su jake, ali ni oni nisu uspjeli otići van zemlje, jer znam da su pokušavali u Beogradu, pa nisu uspjeli. Mislim da je ovo malo tržište za velike igrače”, naglašava Milanović.

    Ipak, kako ističe, BiH ima određene prednosti koje bi mogle da privuku investiture.

    “To su, prije svih, relativno jeftina električna energija, čak i jeftina radna snaga, ali bih napomenuo da sam izričito protiv toga da uopšte postoji takva radna snaga, jer ozbiljne kompanije moraju platiti i zadržati radnike ovdje”, rekao je on.

    Goran Vučić iz Udruženja mladih ekonomista RS saglasan je s tim da su pomenuti iznosi ulaganja u poslovanje nekretninama statistička greška.

    “Nisam siguran koliko je moguće vjerodostojno i prikazati te podatke. Ali, ukoliko se pod strance ubrajaju i naši ljudi iz dijaspore, ti pokazatelji su sigurno veći”, rekao je Vučić za “Nezavisne”.

  • Snijeg u zadnji čas spasava zimsku sezonu

    Snijeg u zadnji čas spasava zimsku sezonu

    Prve pahulje snijega u ovoj godini pale su prije nekoliko dana na bosanskohercegovačkim planinama i u zadnji čas spasavaju zimsku sezonu te skijaši sada uživaju u čarima prave zimske idile.

    Kako je za “Nezavisne novine” kazala jedna Banjalučanka koja trenutno boravi na olimpijskoj ljepotici Jahorini, uslovi za skijanje su idealni.

    “Snijeg pada već nekoliko dana. Svakim danom su sve bolji uslovi za skijanje i posjetioce na planini. Prethodnih dana temperatura je bila u plusu, ali sada već polako počinje da ide u minus, što je idealno”, kazala je ona.

    Prema njenim riječima, u funkciji su i gondole, koje nisu radile prethodnih dana.

    “Na planini je primjetan veliki broj skijaša. Takođe, uslovi za noćno skijanje su fantastični”, kazala je ona.

    Na Jahorini snijeg uveliko pada te je trenutno njegova visina oko 45 centimetara, a u funkciji je 12 ski-staza, kao i gondole “Poljice” i “Partizan”, te šestosjed “Ogorjelica” i ski-lift “Oštra glava”, a radno vrijeme ovih ski-destinacija je od devet do 16 časova.

    Kako je prethodno objavljeno na zvaničnoj veb-stranici Olimpijskog centra “Jahorina”, otvoren je i ski-vrtić “Poljice”.

    Olimpijski centar “Jahorina” za zaljubljenike u ski-sportove obezbijedio je i noćno skijanje od 18 do 21 čas, a tom prilikom u funkciji su gondole “Poljice” i “Partizan”. Staze su dobro pripremljene zahvaljujući sistemu za vještačko osnježivanje, čije su ekipe radile cijelu noć.

    Kako je za “Nezavisne novine” kazala Aldijana Dizdar, portparol Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona, trenutno su na Vlašiću idealni uslovi za skijaše.

    “Svi ski-liftovi na Vlašiću su u funkciji. Na planini je primjetan veliki broj gostiju, kako domaćih, tako i stranih. Takođe, tu su i gosti koji su imali prethodno zakazane rezervacije za ranije, ali su svoj dolazak prolongirali zbog vremenskih uslova”, rekla je Dizdareva, dodajući da nije moguće uticati na vremenske uslove.

    Kako je dodala, snijeg koji je najavljen za naredne dane će dodatno olakšati uređivanje staza.

    “Prema vremenskoj prognozi, snijeg će padati narednih nekoliko dana, što će olakšati uređenje ski-staza na planini. Trenutno ima oko 45 centimetara snijega, a temperatura je dosta niža, što omogućava dodatno osnježivanje”, rekla je Dizdareva.

    Kako je dodala, na Vlašiću ima dosta skijaša komšija, i to iz Hrvatske, Srbije i Slovenije.

    “Vlašić je popularno turističko odredište. Imamo dosta turista koji se redovno vraćaju na našu planinu”, kazala je Dizdareva, dodajući da ove zimske sezone imaju novinu na bebi ski-liftu.

    “Ono što je novo jeste da je na bebi ski-liftu postavljena nova moderna pokretna staza, što je omogućilo najmlađima da dodatno uživaju u zimskim radostima, kao i onim početnicima koji će svoje prve ski-korake napraviti baš na našim stazama”, kazala je Dizdareva te dodala da u narednim danima očekuju veći broj gostiju.

  • Kineska kompanija pobedila na tenderu za eksploataciju litijuma

    Kineska kompanija pobedila na tenderu za eksploataciju litijuma

    Velika kineska kompanija za baterije Katl (Catl), pobedila je na tenderu za iskorišćavanje litijuma u Boliviji.

    Bolivijski predsednik Luis Arse Katakora rekao je da konzorcijum predvođen kineskim Katlom pokreće “istorijsku” industrijalizaciju litijuma u Boliviji, prenosi Rojters.

    Više od milijardu dolara biće uloženo u prvu fazu ovog projekta, saopštio je bolivijski predsednik.Ovaj ultra-laki metal se koristi u baterijama potrebnim za električna vozila, čija proizvodnja će rasti kako se fosilna goriva budu postepeno povlačila, podseća britanska agencija.

  • Napašće Moskvu? “Pancir” postavljen

    Napašće Moskvu? “Pancir” postavljen

    Prema pisanjima zapadnih medija, Kremlj se priprema za potencijalni napad na rusku prestonicu iako je to malo izvesna opcija.

    Kako piše Gardijan, na nekoliko odbrambenih i administrativnih zgrada u centru Moskve postavljeni su raketni sistemi dizajnirani za presretanje aviona i projektila.

    Fotografije objavljene na društvenim mrežama svedoče da je u pitanju raketni sistem “Pancir” postavljen na krov osmospratnice koju koristi rusko ministarstvo odbrane, dok se na jednom snimku vidi kako se PVO sistem odbrane podiže na krov obrazovne zgrade u moskovskom okrugu Taganka, 40 kilometara jugoistočno od Kremlja.

    Šta je “Pancir”?
    Odbrambeni sistem “Pancir” je namenjen za upotrebu na bližem dometu, uključujući mešavinu protivavionskih topova i raketa sposobnih da presretnu brze rakete vazduh-zemlja na dometu od sedam kilometara i taktičke avione na do 20 kilometara, piše Njuzvik.

    I dok je S-400 višemilionsko oružje, “Pancir” se može nabaviti po ceni ispod 15 miliona dolara i za razliku od njega je svestraniji jer može da gađa ciljeve udaljene do četiri kilometra brzinom od približno 40 metaka u sekundi, što Rusima daje jeftiniju odbrambenu opciju u slučaju čestih napada bespilotnim letelicama niske tehnologije.