Autor: INFO

  • SNSD iz Istočnog Sarajeva protiv imenovanja Nešića za ministra

    SNSD iz Istočnog Sarajeva protiv imenovanja Nešića za ministra

    SNSD iz Istočnog Sarjeva protiv je imenovanja Nenada Nešića, predsjednika DNS-a. za ministra bezbjednosti u Savjetu ministara BiH.

    Ovo su istakli zvaničnici Gradskog odbora SNSD-a iz Istočnog Sarajeva, naglašavajući da će na tu temu sutra biti održan i sastanak sa predsjednkom SNSD—a Miloradom Dodikom.

    Kako su istakli, od tog sastanka zavisiće i podrška Miroslava Vujičića, poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu BiH novom sazivu Savjeta ministara BiH.

    “Nijednog trenutka nismo rekli da su kandidati SNSD-a loši prijedlozi i o tome ćemo razgovarati na stranačkim organima ali smo predstavljali jedan put, pozicioni put vlasti koji donosi dobro Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini. Nismo bili predstavnici opozicije kada smo se borila za glasove i nismo bili predstavnici trećeg puta”, rekao je Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva.

    Sam Vujičić je rekao da je narod rekao svoje mišljenje te da je velika većina građana dala podršku Dodiku, Željki Cvijanović i SNSD-u i da je tom politikom pobijeđena priča Jelene Trivić i trećeg puta.

    “Nismo zadovoljni kadrovskim rješenjima za Savjet ministara i smatramo da Nenad Nešić, nema znanja i kompetencije da obavlja poziciju za koju je predložen i stotinu razloga je zašto ne treba podržati njega za to mjesto. Sve što je radio, kada je bio direktor Puteva RS vidimo kako je radio od tri odrona od Foče do Istočnog Sarajeva samo je jedan zakrpljen. Vidjeli ste kako je rukovodio partijom i partija koja je imala 100.00 glasova pala je na 30.000 glasova. Ako bi kojim slučajem bio izabran za ministra vjerovatno bi upropastio to ministaratrvo”, rekao je Vujičić.

  • Stoilković: Viši interesi, veća šteta po državu!

    Stoilković: Viši interesi, veća šteta po državu!

    Svaka odluka o ulasku u vlast donosi se na osnovu određene konstelacije odnosa. U momentima kada je bilo reči o tome, konstelacija odnosa nam nije bila naklonjena, sve je išlo protiv nas i naših interesa. Partija bivših komunista, SDSM se postavila veoma neprincipijelno po pitanju odnosa prema srpskom narodu i Srbije u celini, iako je preuzela vlast pod sumnjivim, neregularnim uslovima.

    Prilkom preuzimanja vlasti prekršen je i princip utvrđene političke stabilnost tzv. majskim sporazumom čiji je garant bila EU, odnosno pobednik u makedonskom bloku pravi većinu sa pobednikom u albanskom bloku. Tu je bila i najava povratka politike iz devedesetih, odnosno Srbi i Srbija će ponovo, iako sasvim nedužni, biti glavni krivci i žrtve zbog unutrašnjih potreba makedonskih vlasti izazvanim pre svega politikom promene imena i realizacijom Tiranske platforme. Jednostavno, javnost je ponovo zasrašivana Srbima i Srbijom, a u međuvremenu se tražio prostor da se faktorizuje albanski faktor. U takvoj situaciji nama je bila namenjena uloga smokvinog lista jedne takve nakaradne politike.

    Tako su Albanci od običnih partnera u vlasti postali poslali dominantni kreator makedonske politike i sa 25 posto stanovništva preuzeli većinske akcije i postali političke gazde i kontrolor više od polovine državnih resursa i po horizontali i po vertikali.

    Nismo hteli i nismo smeli, a nismo ni mogli da učestvujemo u tom procesu gde su Srbi i Srbija ponovo bili anatemisani kao neprijatelji Makedonije i makedonskog naroda. I normalno povukli smo se u opoziciju! Sve što se kasnije događalo samo je potvrdilo ove činjenice i dokazalo da smo napravili pametan izbor. U međuvremenu, tradicionalno, mnogo pretnji, pokušaja ucenjivanja, potkupljivalja i višekratni napad na sedište partije…simptomatično je da počinioci nisu nikada otkriveni, iako je sedište partije na sto metara od Sobranja Makedonije.

    Desilo se sve ono što smo predviđali da će se desiti, promenjeno je ime i stvorena je jezička federacija. Nismo imali moralno pravo da radimo protiv sebe, da učestvujemo u uništenju države i onoga što je suštinsko, identitetsko za za makedonski narod, a samim tim i pretvaranju Makedonije od građanske, multietničke u dvonacionalnu državu, od čega nas deli samo jedan mali korak.

    Stvari su se promenile?

    –Sada za makedonsku vlast, Srbija više nije glavni, vrhovni neprijatelj, bar javno, iako se tajno događa mali milion u najmanju ruku neprijateljakih aktivnosti.

    Bivši komunisti, iako su se kleli u dobre odnose i dobru saradnjuniti jednom na niti jedan način nisu odgovorili na korektnu, konstruktivnu inicijativu Srbije za uspostavljanje što boljih odnosa, pričam o vakcinama, požarima, hrani, energiji…Srbija i predsednik Vučić bez obzira na sve zadržali su stav da su Makedonija i makedonski narod prijatelji Srbije i srpskog naroda i nikada ničim nije ugrozila takav pristup prema Makedoniji i makedonskim narodom.

    Šta to rade bivši komunisti i makedonska Vlada da ugroze taj i takav odnos?

    -Dobrim i korektnim odnosom i ponašanjem Srbija je oduzela glavni instrument makedonskim političarima za javni atak usmeren na srpski narod i Srbiju. Javnost je počela negativno da reagije na takve istupe. Više je od očigledno da im je taj instrument oduzet. Osim Pendarovskog, koji povremeno ima nekontrolisane izlive, nisam baš siguran odakle dolaze, dali iz glave ili…

    E sada bez tog instrumenta glupo je sprovoditi politiku na kojoj ste porasli i izdigli se kao političari, jer javnost to ne prihvata, pa to sprovodite idpod žita, kako kažemo mi. Zadnji primer je mladi milioner sa nedefinisanim nacionalnim poreklom Darko Kaevski, šef parlamentarne delegacije i Parlamentarnoj skupštini Savete Evrope.

    Ovakve aktivnosti „ispod žita“ mogu izazvati pogoršanje odnosa između Makedonije i Srbije? U jednom trenutku i Vučić može sebi reći, ok dovoljno sam uradio…

    – Mislim da se opredeljenje predsednika Vučića i Srbije za jednu sasvim novu politiku, najbolje može videti u ponašanju i pristupu pre svega u regionalnim, a i širim međunarodno političkim odnosima.

    Vidim i osećam da makedonska politička elita nije dobro razumela i primila na znanje novu srpsku politiku, koja pre svega preferira dijalog i saradnju. To je Otvoreni Balkan, rešenje dugogodišnjeg spora među crkvama i niza drugih stvari. Na žalost kod nas u Makedoniji nije adekvatno prihvaćen novi pristup koji se pre svega vidi na pitanju Kosova i Metohije i prosto je neverovatno da makedonska politika i duboka država nisu anticipirali na adekvatan način promenu u srpskoj politici. I zato kada ne mogu javno – praviće tajno.

    Darko Kaevski je eklatantan primer. Ili u prevodu: svoje meѓunarodno političko delovanje ćete prilagođavati Albancima, a za Srbiju…pa tu nema ni mrvica.

    Drugi put pominjete Darka Kaevskog i njegovoto lobiranje sa ciljem da se proglasi ništavnim izveštaj Dika Martija o Žutoj kući u Parlamentarnoj Skupštini Saveta Evrope, mislite li tu na vazalski odnos SDSM, bivših komunista prema Demokratskoj uniji Albanaca koju vodi Ali Ahmeti i njihovih prijatelja u regionu?

    – Recite mi jedan potez od strane ove makedonske vlasti koji je bio dobronameran prema Srbiji i srpskom narodu, neko dobro delo, potez koji bi bio rezultat dobre volje prema Srbiji. Dajte mi samo jedan primer i evo odmah povlačim sve izgovorene reči.

    Sa velikom žrtvom i velikim ustupcima , Makedonija je postala NATO članica, a seda se za početak pregovora sa EU traže ustupci, ponovo na štetu makedonskim nacionalnim i državnim interesima i interesima manjih zajednica. I tako pravoproporcionalno sa pozivanjem na više interese, rastu kriminal i korupcija, a upravo su oni merilo uspeha vlasti.

    – Nama se iza priče o višim interesima događaju mnogo krupne stvari. Viši interesi su postali sinonim za dalje rastakanje države.

    Ohridskiot dogovorom uništen je nasleđeni nou-hau i administracija bivše velike države. Uništen je unitarni karakter države, Makedonija je već jezička federacija.

    Sa pričom da treba realizovati duh Ohridskog ugovora – go prekršen je Ohridski sporazum, postali smo dvonacionalna država. Sve ono što nam se serviralo kao viši interes, po pravilu je rušilo delove državne strukture.

    Sada se traže ustavne promene. One suštinski u tehničkom smisli reči ne znače ništa, unošenje Bugara u makedonski ustav je možda manji problem, ali je kontekst ozbiljniji, takođe i njegova pozadina koja suštinski briše Makedonce sa etničke karte sveta.

    U nekoliko navrata pod izgovorom, viši interesi, prekršen je Ohridski sporazum. Makedonija nije više ramkovna, nego mnogo više postramkovna, odnosno mnofo više dvonacionalna, nego multietnička država. Tako je u praksi, a praksa usmerava i uređuje i druge odnose u državi.

    Da se vratimo suštini, manje zajednice, pa i naša, prve su žrtve ove priče. Priča o višim interesima uvek se pretvori u nešto loše po nas. Kakva je to žrtva kada uslovi za običan, normalan život postaju sve gori i gori. O državi koja se polako rastače i da ne govorimo.

    Stvari se kreću pravoproporcionalno, koliko god se žrtvujete za više interese, životni uslovi postaju sve ružniji i ružniji, a države je sve manje i manje.

    Kako normalizovati stvari? Vanrednim izborima, drugom vladom? Plasiraju se i teze o jedinstvu makedonskih političkih partija?

    – Izbori su normalna stvar. Još niko nije izmislio bolji način za razrešenje društvenih protivrečnosti od izbora. Kada ga izmisle valjda će nam to saopštiti. Što se tiče konsolidacije makedonskog društva viz a vi zabrinjavajućeg nastupa albanskih političkih partija kojima je više nego dozvoljeno da pokazuju maksimum jedinstva, makedonskim partijama to isto, kao da je zabranjeno.

    Treba ozbiljno razmišljati o tome, možda je to način da se pronađe kompromis o funkcionisanju dve najveće zajednice, Makedonaca kao većine, pa Albanaca i na kraju nas pripadnika manjih zajednica. Očigledno je da se tu stalno produkuje stanje rata među makedonskim partijama, umesto da se produkuje stanje dijaloga i saradnje. Kako je moguće da se tako grubi previdi događaju, bez obzira na činjenicu da sistem implicira saradnju.

    Bilo je u prošlosti pokušaja, Makedonija je imala nekoliko mogućnosti da sebe gradi kao normalno društvo i uvek su zbog viših interesa svi ti otvoreni pravci – bili porušeni pa se danas došlo u stanje u kojoj je makedonska država samo „slovo na papiru“ i ništa drugo.
    Kakva je Vaša saradnja sa VMRO-DPMNE? Dali ste zadovoljni od stanja u opozicionoj koaliciji?

    –Mislim da je dobro ostati principijelan i istrajan u zauzetim političkim pozicijama. Jedna od većih grešaka i zabluda makedonske politike je praktikovanje političkog akrobatizma, kupovina poslanika, transfer pod sumnjivim okolnostima… Promocija ovih vrednosti u političkom životu suštinska je degradacija sistema vrednosti.

    Nismo hteli da budemo deo takve realnosti, hteli smo da zadržimo naša generalna politička uverenja i ona su nam u određenom trenutku bila mnogo više, nego važna. Iako moram priznati da je veoma teško biti opozicija, pogotovo to važi za manje partije kao što je naša. Ali sve ono što smo žrtvovali u proteklom vremenu, evo danas, a nadam se i u bliskoj budućnosti vratiće se na najbolje mogući način. Nadam se da će građani prepoznati, ko je ko i šta je šta na makedonskoj političkoj sceni.

    Slažem se sa Vama da je sistem ruiniran, šta ćemo sa korupcijom?

    –Ne može sistem biti korumpiran, a samo da su političari i sudstvo na udaru. Šta je sa medijima pod njihovom kontrolom? Država se korumpira u celini, a ne u delovima. Korupcija nije samo pitanje prakse, nego i pitanje ambijenta, a ambijent kreira vlast. Pogrešno je misliti da su građani zainteresovani za plaćaju usluge koje im po zakonima pripadaju. Zna se da vlast ili stimulira ili guši korupciju . Potrebno je ozbiljnije zaorati po njivi da bi se korupcija iskorenila.

    Ko će zaorati, neće valjda sami sebe loviti?

    – Pa kad američka ambasadorka priča o borbi protiv korupcije, ona između ostalog govori o vanrednim parlamentarnim izborima, samo što nema ko da pročita šta nam ona poručuje.

    Idemo na regionalna pitanja. Pritisak prema Srbiji raste svakog dana kada je u pitanju rešenje spora između Beograda i Prištine. Kako će se razvijati ovaj proces?

    –Rano je govoriti o finalizaciji procesa. Sada je prioritet Zajednica srpskih opština. Nema matematike po kojoj bi Srbija bila ponižena kada je u pitanju ovaj proces i to je jedna novina. U tome se sastoji glavna razlika izmeću onoga što je bilo i onoga što je sada.

    Otvoreni Balkan jeste jedno od tih rešenja?

    –Otvoreni Balkan je dobar zbog dijaloga koji se otvara. Ako imate veoma različite pozicije, a ne komunicirate, one mogu proizvesti ozbiljne probleme i posledice, ali kada razgovarate, bez obzira na udaljene pozicije stvari teško mogu izaći izvan kontrole.

    Za Makedoniju Otvoreni Balkan je idealan, u svakom pogledu, između ostalog i zbog odnosa na liniji dijaloga Seba sa Albancima i obrnuto, a Makedoncima zato što između Srba i Albanaca mogu voditi izvornu politiku i koristiti obe strane za sopstvene interese, kao što je bila Jugoslavija posle Drugog svetskog rata između dva bloka i to verifikovala politikom nesvrstanosti.

    Ako Makedonija nastavi sa kretanjem po dosadašnjim, zadatim koordinatama ništa neće uraditi. Mora se hrabrije krenuti u praktikovanju novih politika. Na žalost makedonske vlasti nemaju elementarni politički sens za državnu politiku u interesu njenih građana.

    Stvaraju li se uslovi za članstvo BiH u NATO?

    -Ne. Daleko je BiH od članstva u NATO.

    Po standardima, verovatno ste u pravu, međutim po pritisku i želji međunarodne zajednice nisam baš sigurna. Evo sada se modifikuje EUFOR misija, šalju se dopunske snage.

    –Mnogo se stvari promenilo. U ovom trenutku najbitnije je opredeljenje međunarodne zajednice da nema destabilizacije regiona.

    Kako vidite budućnost BiH? Kao što je sada, praktično nefunkcionalna konstitucija?

    -Ako pričamo o željama, to je jedno, ali realnost je nešto sasvim drugo. Počeću sa Makedonijom pa ćemo polako do BiH. Što se Makedonije tiče, povratak na Ohridski sporazum u punom smislu te reči jesta u ovom trenutku možda najbolja formula za političku i ekonomsku stabilizaciju prilika.

    Zašto?

    -Zbog toga što je garant Ohridskog sporazuma međunarodna zajednica. Pa se shodno tome lakše obezbeđuje politička stabilnost.

    Isto se odnosi i za BiH. Ako se poštuju međunarodni ugovori, ima dovoljno prostora za stabilizaciju političkih prilika, i može se razmišljati o ekonomiji. Slična je bila priča sa Vašingtonskim sporazumom – hajde da pričamo o ekonomiji, da vidimo kako ljudi žive. Nedostaje sve za normalan život, a postoje zahtevi da se rešavaju neka pitanja koja dopunski stvaraju nepoverenje. Penjemo se visoko, a dole rupa u kojoj se tone svakodnevo i nacionalno i ekonomski i svakako.

    Ispoštovati meѓunarodne ugovore, to je minimum potreban za stabilizaciju stanja na svim frontovima. Jedino na taj način se svi problemi mogu rešavati, suprotno tome je avanturazam jednostranih rešenja koja će dopunski destabilizovati sve i svakog.

  • Saslušana majka bebe pronađene u zamrzivaču

    Saslušana majka bebe pronađene u zamrzivaču

    Majka bebe čije je tijelo pronađeno u starom zamrzivaču u kesi u kući u Beogradu, saslušana je u policiji u svojstvu građanina, a njena sudbina, odnosno da li će biti uhapšena ili ne, trenutno zavisi od toga da li je beba rođena mrtva pa ubačena u zamrzivač ili je rođena živa pa na monstruozni način ubijena.

    Kako prenose mediji, odbukcija će se obaviti danas koja će utvrditi starost bebe, ali i način na koji je novorođenče preminulo.

    Podsjetimo, tijelo novorođenčeta je bilo spakovano u plastičnu kesu i nalazilo se na dnu zamrzivača.

    Tijelo je pronašao Zoran M. koji je tvrdio da se sa svoje četvoro djece tek doselio i da je samo htio da očisti stari zamrzivač, prenosi “Informer”.

  • BiH ne muče radna mjesta, već manjak radnika

    BiH ne muče radna mjesta, već manjak radnika

    Širom svijeta u 2023. godini očekuje se blaža stagnacija kada je u pitanju zapošljavanje, ali to, prema riječima stručnjaka, neće mnogo uticati na Bosnu i Hercegovinu, jer, kako tvrde, BiH nema problem sa radnim mjestima, već sa nedostatkom radnika.

    Kada je u pitanju globalna slika, procjene govore da će u 2023. godini broj nezaposlenih u svijetu porasti za tri miliona, čime će se broj onih koji su bez posla povećati na 208 miliona, navodi se, između ostalog, u izvještaju Međunarodne organizacije rada (ILO), koji je objavljen početkom sedmice.

    “Zapošljavanje će usporiti u ovoj godini zbog privrednih posljedica rata u Ukrajini, visoke inflacije i strože monetarne politike. Inflacija će nagristi realne plate”, saopšteno je iz ILO.

    Dodaju da se u ovoj godini očekuje rast zaposlenosti od svega jedan odsto, što je manje od ranijih predviđanja kada je u pitanju zapošljavanje na svjetskom nivou.

    “Poređenja radi, u 2022. broj zaposlenih porastao je za dva odsto. Što se tiče 2023. godine, slabiji rast broja novih radnih mjesta poklopiće se s nedovršenim oporavkom od šoka koji je izazvala pandemija. Zbog sporijeg rasta broja zaposlenih u svijetu ne očekujemo nadoknadu gubitaka iz kovid krize prije 2025. godine”, rečeno je iz ILO-a.

    U ovom trenutku ne zna se tačno sa koliko nezaposlenih je BiH dočekala 2023. godinu. Još nisu dostavljeni podaci Zavoda za zapošljavanje Federacije BiH za novembar i decembar, a posljednji objavljeni odnose se na kraj oktobra 2022.

    “Na dan 31.10.2022. u Federaciji BiH na evidenciji Zavoda bile su 286.143 nezaposlene osobe. To je ipak bolja slika nego na početku 2022. godine, pa tako bilježimo smanjenje broja nezaposlenih od oko 14.000. Konačne podatke za prošlu godinu imaćemo početkom februara”, kazali su za “Nezavisne novine” iz Zavoda za zapošljavanje FBiH.

    Sa druge strane, u Republici Srpskoj sve je poznato. Na kraju 2022. godine, na evidenciji republičkog Zavoda za zapošljavanje bilo je 64.295 osoba, što je, prema riječima nadležnih, najmanje u istoriji.

    Međutim, poslodavci u Srpskoj ne vjeruju u ove brojeve. Ne vjeruju ni da će u ovoj godini doći do povećanja zaposlenosti, a razlog za to je, kažu:

    “Realno, kod nas postoje otvorena radna mjesta, a tih 65.000 su fiktivno nezaposleni iz raznih razloga, pa možemo komotno reći da nemamo nezaposlenih. Mi imamo radnih mjesta, ali nemamo koga zaposliti. Nemamo mi s tim problem. Oni govori o tome da bi trebalo da postoje neki nezaposleni, ali mi nemamo nezaposlenih”, tvrdi Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

    To će se, poručuje Trivić, riješiti kao i prethodne godine, odnosno zapošljavanjem radne snage iz inostranstva.

    “Zapošljavaćemo stranu radnu snagu, intenziviraćemo u ovoj godini dolazak stranih radnika, jer jednostavno neki poslovi neće moći preživjeti bez stranih radnika”, navodi Trivić za “Nezavisne novine”, koji na pitanje koji su to poslovi i da li se može precizirati koliko radnika je neophodno Srpskoj, odgovara:

    “Vidjećemo kako se sve bude razvijalo. To nije jednostavan proces. Ljude koji budu došli sa strane treba obučiti i u inostranstvu i kod nas da žive i rade zajedno. Radnici fale u svim privrednim proizvodnim sektorima, zaista ne znam nijedan da ne nedostaju radnici”, rekao je Trivić.

    U BiH se u ovom trenutku ne gleda kako riješiti problem koji se zove usklađenost ponude i tražnje, zbog čega nam i nedostaje radne snage, poručuju stručnjaci.

    “Dolazak stranih radnika popunjava kvalifikacije kojih nema na birou, a zaista je pitanje koliko biro reflektuje stvarno stanje. Isto tako, ogroman problem je odlazak ljudi, pa nadležni to koriste da kažu kako je nikada manje nezaposlenih, odnosno to predstavljaju kao da je smanjena nezaposlenost”, pojašnjava ekonomista Aziz Sunje.

    Da bi se zaista uticalo na nezaposlenost, kaže on, mora se popraviti, između ostalog, politička slika, jačati poslovni ambijent koji će se otvoriti za inostrana ulaganja.

    “Mora postojati intenzivniji dogovor poslodavac-obrazovni sistem. Na primjer, da li nam treba zidara, stolara itd., pa da se ti ljudi obrazuju za te poslove. Ali i vlada mora podsticati te mlade ljude da se počnu obrazovati ka tim smjerovima. Mi možemo spriječiti odlazak mladih, a to se radi kroz povećanje plata, bolje uslove rada, integrisanje kroz evropske tokove i, naravno, podizanje životnog standarda”, zaključio je Sunje za “Nezavisne novine”.

  • Oglasio se i Stanivuković: “Nisam i nikada neću biti faktor podjela unutar opozicije…”

    Oglasio se i Stanivuković: “Nisam i nikada neću biti faktor podjela unutar opozicije…”

    Nisam i nikada neću biti faktor podjela i sukoba unutar opozicije, od čega samo korist može imati aktuelna vlast, koja to i priželjkuje.Кompromis je mjera odgovornosti, a razgovor način rješavanja problema – i unutar stranke i unutar opozicije. To je jedini ozbiljan i odgovoran pristup. Sve ostalo je avantura i pustolovina koja nas vodi u neizvjesnost i poraze, umjesto u nove pobjede i promjena koje treba da donesemo, napisao je na svom Facebook profilu gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.
    Istakao je da politika koju zagovara je čvrsta, opoziciona, ali istovremeno konstruktivna i nacionalno odgovorna, koja je potrebna u ovim trenucima.U smjesi nacionalno -odgovornog opozicionog i konstruktivnog djelovanja leži put jačanja politike PDP-a ali i cijele opozicije. Moramo odbaciti zablude da bilo koji pojedinac treba da kreira šablon opozicionog djelovanja, a opozicija treba da svoje djelovanje pokaže u više pravaca, nijansi i načina djelovanja od čega svi naši glasači i podrška, u tom raznolikom opozicionom djelovanju, mogu pronaći svakog, kako pojedinca tako i politiku koja mu je najpribližnija, navodi Stanivuković.

  • Borenović o odlascima iz stranke: Koji PDP-ovac ide u Ambasadu BiH u Moskvi

    Borenović o odlascima iz stranke: Koji PDP-ovac ide u Ambasadu BiH u Moskvi

    Predsjednik PDP, Branislav Borenović, reagovao je na medijske izvještaje o odlascima ili najavama odlazaka aktuelnih i bivših funkcionera stranke.
    Posebno je nezadovoljan izvještajem Novinske agencije Republike Srpske (Srna) koju je nazvao “Dodikovom fabrikom laži”.

    Povod je bila Srnina vijest da su PDP napustili predsjednik Opštinskog odbora PDP Pale, Igor Tošić, bivši generalni sekretar partije, Miroslav Brčkalo, bivši potpredsjednik PDP, Dragiša Delić, bivši načelnik opštine Rudo, Rato Rajak i načelnik opštine Kotor Varoš, Zdenko Sakan.

    “Glavni odbor PDP broji 144 člana. Od pomenutih pet, dvojica nisu bila prisutna a jedan uopšte nije član. Jedan je propao u pokušaju da se oduži SNSD za novu masno plaćenu poziciju u Ambasadi BiH u Moskvi, a dobri Rato Rajak ostaje u stranci”, objavio je Borenović na Tviteru.

    Odlazak Tošića iz PDP je neupitan, on je to objavio na svom Fejsbuku.

    Borenović nikog ne imenuje, ali nezvanično saznajemo da Zdenko Sakan i Miroslav Brčkalo nisu prisustvovali jučerašnjoj sjednici Predsjedništva PDP. Brčkalo je zaposlen u Ministarstvu spoljnih poslova BiH kao državni službenik, a za Sakana se odavno spekuliše da je na izlaznim vratima iz PDP, prenosi Srpskainfo.

    “Rato Rajak ostaje u PDP ali se iz ličnih razloga povukao uz Predsjedništva PDP. Onaj na koga Borenović misli kada priča o odlasku u Moskvu jeste Dragiša Dalić. On će uskoro u Ambasadu BiH u Rusiji. Delić je 2016. imenovan za pomoćnika ministra u Ministarstva spoljnih poslova BiH, u mandatu PDP-ovog ministra, Igora Crnatka. Potom je bio ataše u Ambasadi BiH u Srbiji, a sada je opet u sjedištu Ministarstva u Sarajevu. U Moskvu odlazi vjerovatno na poziciju sekretara”, kaže izvor.

  • Gujon istakao: Pokrenuto 9.000 predmeta za ostvarivanje imovinskih prava u FBiH

    Gujon istakao: Pokrenuto 9.000 predmeta za ostvarivanje imovinskih prava u FBiH

    Kancelariji za pružanje informacija i besplatne pravne pomoći Srbima koji posjeduju imovinu u Federaciji BiH /FBiH/ do sada se javilo 9.000 ljudi, a pokrenuto je isto toliko predmeta za ostvarivanje imovinskih prava kojima je obuhvaćena ukupna površina od oko 57.000 hektara, izjavio je direktor Uprave za dijasporu Arno Gujon.
    Gujon je podsjetio da je u FBiH do 1991. godine živjelo 541.000 Srba, dok ih je danas oko 56.000.

    “Pravo na imovinu ima oko 400.000 raseljenih i izbeglih, ali, zbog usklađivanja zemljišnih knjiga i katastra koje se sprovodi u FBiH, postoji rizik da to pravo izgube. Zbog toga smo pre nešto više od godinu dana pokrenuli kampanju informisanja Srba proteranih iz FBiH o njihovim imovinskim pravima i to je dug proces”, naveo je Gujon za “Večernje novosti”.

    Podsjećajući da je položaj Srba u zemljama regiona različit od države do države i da nije isto biti Srbin u LJubljani i Glamoču, Gujon je rekao da Uprava prati svaku zemlju zasebno i ima spisak neriješenih pitanja koja su važna za srpski narod.

    “Ono što je zajedničko je da je srpski narod autohton u svim zemljama regiona, da tu živi od davnina”, naglasio je Gujon.

    On je napomenuo da je neriješeno i pitanje zašto Srbi nemaju status nacionalne manjine ili određena prava za razliku od njihovih sunarodnika koji to imaju u Srbiji iako su manje brojni, kao i zašto je ćirilica potisnuta.

  • Podaci Fonda PIO pokazuju: Rast plata donio rekordne prihode za penzije

    Podaci Fonda PIO pokazuju: Rast plata donio rekordne prihode za penzije

    Povećanje plata u javnom i privatnom sektoru kao odgovor na inflaciju upumpalo je lani rekordne prihode po osnovu doprinosa za penzije, a posljednjeg mjeseca 2022. godine ta brojka bila je za čak 3,5 miliona KM veća od iznosa potrebnog za mjesečnu isplatu.
    Pokazuju to podaci Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) RS, u kojem tvrde da su lani ostvarili najbolje poslovne rezultate u istoriji rada dugoj tri decenije.

    U Fondu navode da su izvorni prihodi od doprinosa za PIO u 2022. godini imali konstantan rast te je za 12 mjeseci naplaćeno 1,178 milijardi KM, što je za 15 odsto više nego u 2021, a 25 odsto više nego u 2020. godini.

    “Prosječan mjesečni priliv od doprinosa iznosio je 98,19 miliona KM, s tim da je taj prihod u decembru od 121,48 miliona bio rekordan i tako nadmašio ukupan iznos za decembarsku penziju, koji je iznosio 118 miliona KM. Takođe u julu, avgustu i septembru mjesečni prihod je bio veći od 100 miliona KM”, kazali su u Fondu i pojasnili da je tome najviše doprinio rast prosječne plate kod svih osiguranika kao direktnog odgovora poslodavaca na inflatorna kretanja kako bi se zadržala kupovna moć i standard stanovništva.

    Naveli su da im poslodavci po osnovu doprinosa, zaključno s 30. junom prošle godine dugovali 475,8 miliona KM, od čega se na javni sektor odnosi oko 189 miliona, a na privatni 286,7 miliona maraka.

    U Fondu, takođe, navode da je isplata svih 12 penzija u prošloj godini, u ukupnom iznosu 1,36 milijardi KM, izvršena blagovremeno za svih 223.000 korisnika u Srpskoj i 53.500 nastanjenih u 32 države svijeta.

    “Prosječna penzija porasla je 14,42 odsto, što je bio rezultat redovnog godišnjeg usklađivanja i vanrednih, dodatnih povećanja. Kada je u pitanju redovno godišnje usklađivanje penzija za ovu godinu, precizan iznos biće obračunat nakon što Zavod za statistiku ove sedmice objavi podatke o prosječnim platama i potrošačkim cijenama za cijelu 2022. godini. Na osnovu parametara zaključno s novembrom usklađivanje iznosi 12,97 odsto”, naveli kazali su u Fondu PIO.

    Istakli su da je lani poboljšana i struktura korisnika prava u smislu povećanja zastupljenosti starosne, a smanjenja invalidske penzije, kao i da je poboljšan odnos između broja osiguranika i korisnika prava koji sada iznosi 1,19 naprema jedan.

    “Rješavanje zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju i ponovno određivanje penzije vršeno je u prošloj godini vrlo efikasno i u rokovima, znatno kraće od onog što je zakonom propisano. Sve gore navedeno jesu ključni parametri stabilnosti i pozitivnog poslovanja što nas svrstava u red najefikasnijih republičkih organizacija”, kazali su Fondu.

    Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić kaže za “Glas” da poslodavci već nekoliko godina unazad redovno uplaćuju doprinose jer Poreska uprava RS radi svoj posao i ne dozvoljava nikome dugovanja.

    “To je prvi razlog zašto se doprinosi redovno uplaćuju. S druge strane, došlo je i do rasta plata tako da je to dodatno napravilo pozitivne rezultate za Fond PIO. U ovoj godini plate su otišle više nego što naša produktivnost omogućava, pa smatram da će taj rast prihoda biti nešto slabiji”, rekao je Trivić.

    Dokumentacija
    U Fondu PIO RS kažu da na godišnjem nivou riješe oko 80.000 zahtjeva, a jedna od najvećih poteškoća u radu jeste neblagovremeno pribavljanje potvrde staža osiguranja ostvarenog u drugim državama, te često nekompletna dokumentacija i podaci iz matične evidencije osiguranika.

    “To bitno usporava rješavanje onda kada zahtjev za penziju i zvanično bude podnesen. Apelujemo na osiguranike da prikupe dokumentaciju prije podnošenja zahtjeva”, savjetuju u Fondu.

  • Snijeg u Srpskoj: Pojedina mjesta bez struje, neprohodan pravac Drvar – Istočni Drvar

    Snijeg u Srpskoj: Pojedina mjesta bez struje, neprohodan pravac Drvar – Istočni Drvar

    Snježne padavine koje su zahvatile područje Republike Srpske, ali i regiona, izazvale su probleme u svakodnevnom funkcionisanju pojedinih mjesta u Srpskoj.

    Seosko područje Novog Grada ostalo je bez struje zbog obilnih padavina, piše Srna.

    Struje jutros ima samo u gradskom području Novog Grada.

    Visina snježnog pokrivača na mjernom mjestu u meteorološkoj stanici je 12 centimetara, ali u brdskom dijelu opštine ima ga oko 30 centimetara.

    Krupa na Uni bez struje
    Načelnik opštine Krupa na Uni Mladen Kljajić rekao je Srni da je područje ove opštine bez električne energije, te da je saobraćaj otežan zbog snijega na kolovozu.

    Kljajić kaže da je visina snježnog pokrivača 43 centimetra i da od noćas u ovoj lokalnoj zajednici nema električne energije.

    Runić: Putni pravac između Drvara i Istočnog Drvara i jutros nije prohodan
    Putni pravac između Drvara i Istočnog Drvara i jutros nije prohodan, tako da su brojni sugrađani koji rade u Drvaru, jutros otišli preko Ključa i Ribnika na svoja radna mjesta, rekla je za RTRS načelnica opštine Drvar Dušica Runić.

    “Subota je bila prilično teška i neizvijesna zbog velikog vjetra i zbog situacije, pogotovo sa selima koja gravitiraju sa Glamočom. Bili su odsječeni skoro 24 časa. Mehanizacija nije mogla da se probije na terenu da bi ekipe elektrodistribucije izašle na teren. Јuče se tokom dana to saniralo”, navela je ona.

    Istakla je da su glavne saobraćajnice očišćene.

    Tokom dana oblačno, padvine ponegdje
    Prema najavama, u Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) danas će preovladavati pretežno oblačno vrijeme, ponegdje će u nižim krajevima padati kiša, a u višim snijeg, pa će doći i do povećanja snježnog pokrivača.

    Tokom prijepodneva preovladavaće oblačno sa padavinama, na jugu i krajnjem sjeveru duž rijeke Save padaće kiša koja će se ponegdje lediti pri tlu, a u ostalim predjelima snijeg.

    Jači snijeg uz porast snježnog pokrivača očekuje se u višim predjelima na zapadu i na planinama, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

  • Ekonomsko-socijalni savjet Srpske o iznosu najniže plate

    Ekonomsko-socijalni savjet Srpske o iznosu najniže plate

    Sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske na kojoj će socijalni partneri pregovarati o iznosu najniže plate biće održana danas u Banjaluci.

    Predstavnici Unije poslodavaca i Saveza sindikata nisu na sastanku 18. januara postigli dogovor o iznosu najniže plate.

    Predsjednica Saveza sindikata Ranka Mišić izjavila je ranije da je Unija ponudila veći iznos najniže plate od prvobitnih 673 marke, ali da ni novi prijedlog nije bio zadovoljavajući za postizanje dogovora, jer je sindikalni zahtjev da taj iznos bude najmanje 800 maraka.