Spomenik palim Krajišnicima na Banj brdu je u veoma lošem stanju te je njegova revitalizacija sada već hitna, a nadležne institucije uključene u ovaj proces do ovog trenutka još nisu postigle konsenzus o nadležnostima i obavezama.
Kako su za “Nezavisne novine” kazali iz Gradske uprave, predstavnici gradske administracije su prošle godine uputili inicijativu ka nadležnim ustanovama, resornom ministarstvu i Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa radi zajedničkog djelovanja.
“Ovdje je riječ o zaštićenom spomeniku najvišeg reda i svakako da mi ne možemo samoinicijativno da radimo na njegovoj rekonstrukciji”, kažu iz Gradske uprave.
Dodaju da do ovog momenta konsenzusa o obavezama između glavnih aktera nema te da oni planiraju sazvati novi, prošireni sastanak na koji će ovaj put pozvati i predstavnike više ministarstava koji imaju određene nadležnosti.
“Pokušaćemo doći do jednog zajedničkog plana aktivnosti koje su potrebne da spomenik bude rekonstruisan”, kažu oni.
Sa druge strane, iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa kažu za “Nezavisne” da je grad Banjaluka vlasnik te da grad mora da preuzme dalje korake.
“Mi smo uradili potrebnu projektnu dokumentaciju, ali s obzirom na to da je grad vlasnik, on preuzima dalje korake”, kažu iz Zavoda za “Nezavisne”, a pod daljim koracima ističu izradu tenderske dokumentacije, izbor izvođača radova i slično.
“Naše inspekcije su izlazile na teren, te uradile sve što je u njihovoj nadležnosti, a o ovome smo obavijestili vlasnika”, kažu iz Zavoda.
S ovim u vezi iz grada kažu da se radi o izuzetno velikim finansijskim sredstvima koja grad ne može samostalno da obezbijedi.
Ipak, sve su strane saglasne da je spomeniku hitno potrebna rekonstrukcija, te kako kažu i u Zavodu, on je u zaista lošem stanju.
O stanju spomenika više je kazao Mladen Šukalo, samostalni stručni saradnik iz Turističke organizacije Banjaluka, koji ističe da je revitalizacija spomenika hitna.
Kako je Šukalo kazao za “Nezavisne”, radi se o jednom od najvrednijih kulturno-istorijskih spomenika u Banjaluci.
“Sagrađen je 1961. godine u jednoj od najatraktivnijih zona i najpoznatijem banjalučkom izletištu koje čini prelijepu panoramu za sve posjetioce”, kazao je Šukalo.
Objasnio je da je spomenik građen u lošijoj verziji bračkog kamena te da se gotovo odmah po njegovoj izgradnji znalo da će kamen relativno brzo propasti.
Kako ističe, svjesni su da će za restauraciju biti potrebne godine rada i mnogo sredstava, te napominje da će oni ispred Turističke organizacije uraditi svoj dio obaveza.
“Imamo zaposlene čuvare koji nam dojavljuju stanje i svaki pokušaj opstrukcije će biti spriječen, postavili smo signalizaciju zabranjenog pristupa kako bismo spriječili nezgode. Uradili smo sve što mi možemo”, kazao je on.
