VRBAS Media

Autor: INFO

  • 1.500 svjedočanstava: Otvorena jedinstvena baza o srpskim stradanjima na prostoru bivše Jugoslavije

    1.500 svjedočanstava: Otvorena jedinstvena baza o srpskim stradanjima na prostoru bivše Jugoslavije

    U banjalučkom Banskom dvoru održana je svečana akademija Memorijalnog centra Republike Srpske, na kojoj je otvorena najveća baza snimljenih svjedočanstava o stradanju srpskog naroda na prostoru bivše Jugoslavije. Baza sadrži 1.500 svjedočanstava članova porodica poginulih i nestalih civila i vojnika Odbrambeno-otadžbinskog rata, kao i onih koji svojom sudbinom svjedoče o srpskom stradanju i borbi, a obuhvata svjedočanstva sa prostora Republike Srpske, BiH, Srbije, Kosova i Metohije, nekadašnje Republike Srpske Krajine i Hrvatske, te svjedočanstva o genocidu nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata.

    Akademiji su prisustvovali predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, premijer Savo Minić, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, ministri u Vladi Srpske, narodni poslanici, predstavnici Srbije, Srpske pravoslavne crkve, kao i organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.

    Direktor Memorijalnog centra Denis Bojić istakao je da baza predstavlja jedan od najznačajnijih nacionalnih projekata u oblasti očuvanja kulture pamćenja, koji po svom značaju prevazilazi okvire matičnog prostora. “Baza Memorijalnog centra jeste jedinstven epicentar društvenog, naučnog i institucionalnog saznanja o stradanju srpskog naroda”, rekao je Bojić, dodajući da projekat uspostavlja kontinuitet kulture pamćenja, usmene istorije i sistematskog dokumentovanja istorijskih stradanja, te da ima potencijal da postane ključna referentna tačka za naučna istraživanja i obrazovne procese.

    Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić rekao je da je Srpska stvorila kulturu sjećanja, te da srpski narod može jedino u Republici Srpskoj nastaviti da njeguje svoje tradicije. “Svoju istoriju smo stvarali glavama i krvlju, a suzama pišemo budućnost tako što nećemo da zaboravimo i nećemo da se predamo”, rekao je Stevandić, naglašavajući da je obaveza svih da Republiku Srpsku brane u svakom trenutku i na svaki mogući način.

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović zahvalila je Memorijalnom centru na ovom poduhvatu, nazvavši ga memorijalnim i dokumentacionim centrom, ličnim, porodičnim i istorijskim podsjetником. Posebno je izdvojila entuzijazam mladih koji su se opredijelili za ovaj posao: “Otvarajući vrata prošlosti, ustvari otvaraju i vrata budućnosti.”

    Ministar prosvjete i kulture Borivoje Golubović naglasio je da narod koji čuva istinu čuva i svoje pravo na dostojanstvo, postojanje i budućnost. Posebnu vrijednost rada Centra vidi u arhivskoj građi koja se prevodi na strane jezike, čime istina o stradanju srpskog naroda postaje dostupna međunarodnoj javnosti i naučnim krugovima. Golubović je najavio da će Ministarstvo nastaviti da pruža institucionalnu podršku radu Centra.

    Premijer Savo Minić poručio je da Vlada uvijek biti uz ove napore. “Ovo što radi Memorijalni centar i svi mi zajedno — u kamen klešemo istinu i istoriju”, rekao je Minić.

    Mirjana Miodrag Božin, predsjednik Koordinacije srpskih udruženja porodica nestalih i ubijenih lica, iznijela je podatak da je na prostoru bivše Jugoslavije od 1990. do 2000. godine nestalo i poginulo oko 50.000 Srba, te da se i danas još uvijek traži 9.579 lica — 6.140 u BiH, 1.853 u Hrvatskoj i 1.586 na Kosovu i Metohiji. Naglasila je da pitanje nestalih nije političko, već humanitarno i civilizacijsko, te apelovala na međunarodnu zajednicu da se aktivno uključi u njegovo rješavanje.

    Isidora Graorać, predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, podsjetila je da je u temelje Republike Srpske ugrađeno 23.659 života vojnika. “Samo istina može biti temelj pravde, a pravda može biti temelj mira u budućnosti”, rekla je Graorać, pozivajući sve koji mogu da svjedoče o ratnim strahotama da to učine dok je još moguće.

    Na akademiji je govorio i Dušan Kostadinović, otac poginulog borca Vojske Republike Srpske Velibora, koji je prisutnima pročitao pjesmu posvećenu sinu, napisanu 1990. godine.

  • Stevandić: Republika Srpska čuva sjećanje na stradanje srpskog naroda

    Stevandić: Republika Srpska čuva sjećanje na stradanje srpskog naroda

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da je Srpska stvorila kulturu sjećanja, te omogućila i održavanje svečane akademije Memorijalnog centra Srpske i otvaranje najveće baze snimljenih svjedočanstava o stradanju srpskog naroda na prostoru bivše Jugoslavije.
    “Svoju istoriju smo stvarali glavama i krvlju, a suzama pišemo budućnost tako što nećemo da zaboravimo i nećemo da se predamo. Mi smo potomci naroda koji je pretekao, nije potučen, ni poklan. Nadjačao je fašiste, ustaše i mudžahedine i sve koji su htjeli da nas odavde izbrišu. Sve nas zajedno čuva Republika Srpska”, istakao je Stevandić obraćajući se na svečanoj akademiji Memorijalnog centra Srpske.

    Stevandić je rekao da danas postoji veliki broj institucija koje se bave nacionalnom istorijom, te da je sigurno da samo u Republici Srpskoj srpski narod može da nastavi da njeguje svoje tradicije i korača u budućnost.

    “U zavjet toga moramo da kažemo šta smo sve spremni – da je branimo u svakom trenutku i na svaki mogući način. Slava poginulim junacima, mir i spokoj njihovim porodicama, a svima nama obaveza da se nikad ne predamo!”, poručio je Stevandić.

    Baza Memorijalnog centra sadrži 1.500 snimljenih svjedočanstava i predstavlja jedinstven epicentar društvenog, naučnog i institucionalnog saznanja o stradanju srpskog naroda kroz snimljena svjedočanstva članova porodica poginulih i nestalih civila i vojnika Odbrambeno-otadžbinskog rata, kao i svih onih koji svojom sudbinom svjedoče o srpskom stradanju i borbi.

    Ova baza obuhvata svjedočanstva sa prostora Republike Srpske, BiH, Srbije, naročito sa teritorije Kosova i Metohije, nekadašnje Republike Srpske Krajine i Hrvatske, kao i svjedočanstva o genocidu nad Srbima u NDH tokom Drugog svjetskog rata.

  • Obustava saobraćaja u centru Banjaluke

    Obustava saobraćaja u centru Banjaluke

    Odjeljenje za saobraćaj i puteve obavještava javnost da će u srijedu i četvrtak, odnosno od 20. do 21. maja doći do obustave saobraćaja Ulici kralja Petra I Karađorđevića, na dijelu od Aleje Svetog Save do Ulice Marije Bursać i to:

    –20. maja od 19.45 do 22.00 časa i

    –21. maja od 10.30 do 12.30 časova.

    Obustava će biti sprovedena u četvrtak i u večernjim časovima i to u Srpskoj ulici, na dijelu od Ulice kralja Petra I Karađorđevića do Ulice Ivana Franje Jukića i to:

    –21. maja od 18.00 do 22.00 časa.

    Obustava saobraćaja je potrebna zbog održavanja manifestacije Spasovdanski dani u Banjoj Luci.

    Za vrijeme trajanja obustave saobraćaja na linijama javnog prevoza putnika koje saobraćaju Ulicom kralja Petra I Karađorđevića, dio od Aleja Svetog Save do Bulevara cara Dušana, biće izvršeno preusmjeravanje autobusa iz smjera sjevera iz Ulice Kralja Petra I Karađorđevića desno ulicama Vuka Karadžića, Ranka Šipke, lijevo na tranzit do kružnog toka, Bulevarom cara Dušana i dalje registrovanom trasom, a u suprotnom smjeru autobusi saobraćaju registrovanom trasom, odnosno ulicama Kninska, Vidovdanska i dalje postojećom trasom, saopštili su iz GU Banjaluka.

    Za vrijeme trajanja obustave saobraćaja regulisanje i preusmjeravanje saobraćaja vršiće se na propisan način od strane pripadnika službenih lica MUP-a.

  • Amidžić: Krnjić kažnjava sva tri naroda u BiH

    Amidžić: Krnjić kažnjava sva tri naroda u BiH

    Nažalost imali smo nesreću da se jutros desi urušavanje dijela mosta, a još gore da članovi UO BiH nisu htjeli da se prvo izjasne oko otvaranja GP, onda se jedino Zijad Krnjić kao predstavnik Bošnjaka izjasnio protiv otvaranja novog GR, čak i u okolnostima kada postojeći ne može da funkcioniše, rekao je na konferenciji za novinare ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđana Amidžića nakon održane telefonske sjednice Upravnog odbora UIO.

    – Kažnjava i srpski i bošnjački i hrvatski narod. Srbe doživljava kao Јevreje u 2. Svjetskom ratu i da se on pita stavio bi nam trake. Јe li treba da neko pogine ovdje da bi se on odobrovoljio – rekao je Amidžić.

    Sve je zasnovano na mržnji prema ljudima koji žive u Srpskoj, kaže Amidžić.

    – I priča o suživoitu i multietničkoj BiH, on nije Bošnjak već Musliman koji mrzi i Srbe i Bošnjake. Gdje mi živimo, je li ovo normalna država – rekao je Amidžić.

    On je dodao da krivi SDA, jer je Krnjić ekspert SDA, ali i Trojku što tog eksperta ne smijene i ne imenuju drugog čovjeka koji “nije zadojen mržnjom”.

    – Ova zemlja nema budućnost – kaže Amidžić.

  • Cijene nafte pale poslije najave nastavka pregovora SAD i Irana

    Cijene nafte pale poslije najave nastavka pregovora SAD i Irana

    Cijena nafte pala je u ponedjeljak nakon što je američki predsjednik Donald Tramp saopštio da odgađa vojni napad na Iran planiran za utorak, što je ublažilo strahovanja na energetskim tržištima.

    Globalna referentna cijena Brent nafte spustila se sa 112 na 109 dolara nakon Trampove objave na mreži Truth Social.

    Ranije tokom dana tržište je snažno oscilovalo zbog zastoja u pregovorima o okončanju rata i neizvjesnosti oko Hormuškog moreuza, ključnog pomorskog pravca kroz koji inače prolazi oko petine svjetske nafte i ukapljenog prirodnog gasa.

    Iran je praktično zatvorio Hormuški moreuz kao odgovor na američke i izraelske udare koji su, prema navodima izvora, počeli 28. februara.

    Tržište je zato osjetljivo reagovalo na svaku vijest o mogućem napretku ili novom zastoju u pregovorima. Tramp je ranije upozorio Iran da „mora požuriti, i to brzo, ili od njih neće ostati ništa“, uz poruku da je vrijeme od presudne važnosti.

    Kasnije je došlo do smirivanja cijena nakon izvještaja da su Sjedinjene Američke Države tokom pregovora prihvatile privremeno ublažavanje sankcija na izvoz iranske sirove nafte.

    Tramp je potom poručio da se vode ozbiljni pregovori i naveo da su ga čelnici Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata zamolili da odustane od napada planiranog za utorak. Dodao je da očekuje sporazum koji bi bio vrlo prihvatljiv za SAD i ponovio da za Iran neće biti nuklearnog oružja, ali i upozorio da je američka vojska spremna za opsežan napad ako dogovor ne bude postignut.

    Rast cijena energije u međuvremenu je podigao i troškove državnog zaduživanja, jer investitori strahuju da bi skuplja energija mogla dodatno pogurati inflaciju i kamatne stope. Američki prinos na desetogodišnje obveznice dosegao je 4,63 odsto, dok je prinos na 30-godišnje japanske obveznice skočio na rekordnih 4,2 odsto.

    Posljedice osjeća i avio-prevoz. Rajaner je saopštio da je sukob na Bliskom istoku stvorio ekonomsku neizvjesnost te upozorio: „Još ne znamo kada će Hormuški moreuz ponovo biti otvoren.“ Kompanija je navela da je osigurala cijenu za 80 odsto budućih potreba za avionskim gorivom, dok je preostalih 20 odsto znatno poskupjelo zbog sukoba.

    U odvojenom incidentu, vlasti u Ujedinjenim Arapskim Emiratima istražuju napad dronom na područje nuklearne elektrane Barakah u Abu Dabiju. Ministarstvo odbrane saopštilo je da su tri drona ušla iz pravca zapadne granice, da su dva presretnuta, dok je treći pogodio električni generator izvan unutrašnjeg perimetra i izazvao požar.

    Povrijeđenih nije bilo, a vlasti tvrde da nije zabilježen uticaj na radiološku sigurnost.

  • Ostojić potvrdio kada počinje isplata boračkog dodatka

    Ostojić potvrdio kada počinje isplata boračkog dodatka

    Isplata boračkog dodatka po novoj, uvećanoj osnovici od 5 KM po mjesecu učešća u zoni borbenih dejstava zvanično bi trebala da počne od 1. jula ove godine, potvrdio je za BL portal Radovan Ostojić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske.

    Ova dugoočekivana novost stiže direktno iz skupštinskih klupa gdje je pokrenuta ključna procedura za izmjenu Zakona o pravima boraca. Ostojić ističe da su sve oči uprte u Narodnu skupštinu, gdje se rješava sudbina ovog zakonskog rješenja.

    „Danas na Narodnoj skupštini počinje rasprava o Prijedlogu izmjene i dopune Zakona o pravima boraca, kojom je predviđeno da osnovica za obračun boračkog dodatka u narednom periodu bude 5 maraka. Očekujemo danas ili sutra usvajanje zakona, a nakon toga redovna procedura ide na Vijeće naroda. Poslije toga slijedi potpisivanje ukaza, objavljivanje u Službenom glasniku i za nekih osam dana stupanje na snagu“, detaljno objašnjava ministar Ostojić proceduru.

    Iako zakon mora proći kroz nekoliko administrativnih instanci, ministar naglašava da su rokovi prilično kratki i da ne bi trebalo biti nepredviđenih kašnjenja.

    „Nadam se da će to sve biti završeno u nekih narednih 15 do 20 dana i da bismo poslije usvajanja zakona mogli ući u samu proceduru isplate boračkog dodatka po osnovici od 5 maraka. Znači, po ovome kako stvari sada stoje, to je 99 odsto da će isplata da krene od prvog jula“, zaključuje ministar Ostojić u izjavi za BL portal.

    Ova odluka predstavlja značajan iskorak u poboljšanju materijalnog statusa boračkih kategorija u Republici Srpskoj, a konačno usvajanje zakona u parlamentu staviće tačku na višemjesečna nagađanja o tačnom datumu početka primjene nove osnovice.

  • Provizije banaka u Srpskoj eksplodirale

    Provizije banaka u Srpskoj eksplodirale

    Sve više građana u Republici Srpskoj negoduje zbog rastućih bankarskih provizija, a redakciji BL portala obratio se i čitalac koji je ostao zatečen nakon što mu je banka za jednu uplatu putem mobilne aplikacije naplatila čak pet maraka.

    Kako tvrdi, riječ je o prenosu nešto većem od 10.000 KM sa njegovog računa na račun u drugoj banci, pri čemu je kompletnu transakciju sam obavio putem telefona, bez odlaska na šalter.

    „Sve sam sam uradio preko aplikacije za minut. Plaćam paket računa, plaćam mobilno bankarstvo svaki mjesec i onda mi još uzmu pet maraka provizije. Iskreno, ostao sam šokiran kada sam vidio koliko su naplatili“, kaže on za BL portal.

    Dodaje da mu nije jasno zbog čega banke dodatno naplaćuju usluge koje korisnici praktično sami obavljaju.

    „Ranije su nas ubjeđivali da koristimo aplikacije jer je to jeftinije i jednostavnije. Sad ispada da njima najviše odgovara da sve sami radimo, a opet uredno naplate“, navodi ovaj čitalac.

    Provizije rasle godinama, razlike među bankama ogromne

    Podaci Agencije za bankarstvo Republike Srpske pokazuju da su naknade za bezgotovinska plaćanja danas znatno više nego ranijih godina, posebno kada je riječ o transferima između različitih banaka.

    Dok su slične transakcije ranije uglavnom koštale između tri i pet KM, danas pojedine banke za iste usluge uzimaju i do deset maraka.

    Tako, prema aktuelnim podacima, BPŠ banka za bezgotovinsko plaćanje iznad 1.000 KM naplaćuje od 3,35 do čak 10 KM, dok MF banka za iste transakcije uzima između 2,50 i osam KM. U Novoj banci ove provizije kreću se od 3,20 do sedam KM, a u Atos banci od tri do sedam maraka.

    UniCredit banka za transfere većih iznosa naplaćuje između četiri i sedam KM, dok se u NLB banci provizije kreću od četiri do šest maraka. U Našoj banci građani za iste usluge plaćaju između 3,30 i 7,30 KM, dok Addiko banka za pojedine transakcije naplaćuje 4,20 KM.

    Razlike su vidljive i kod manjih uplata.

    Dok UniCredit banka za transfer do 100 KM uzima 0,50 KM, MF banka za istu uslugu naplaćuje jednu marku. Istovremeno, Addiko banka za gotovo identičnu transakciju uzima 2,20 KM.

    Kod uplata između 500 i 1.000 KM UniCredit naplaćuje četiri KM, NLB i Nova banka po tri marke, BPŠ banka 2,85 KM, dok MF banka uzima dvije marke.

    Banke udvostručile prihode od provizija

    Koliko su naknade postale značajan izvor zarade za banke pokazuje i podatak da su banke u Republici Srpskoj prošle godine od provizija i naknada prihodovale oko 295 miliona KM.

    To je više nego duplo u odnosu na period od prije deset godina.

    Naime, tokom 2016. godine prihodi banaka od provizija i naknada iznosili su oko 116 miliona KM, što pokazuje koliko su bankarski prihodi po ovom osnovu u međuvremenu porasli.

    Istovremeno, građani sve češće upozoravaju da danas plaćaju gotovo svaki korak, od održavanja računa i mobilnog bankarstva do samostalnog slanja novca putem aplikacija.

    Upravo zbog toga sve više korisnika smatra da digitalizacija, koja je godinama predstavljana kao jeftinije i jednostavnije rješenje, bankama danas donosi dodatnu zaradu, dok trošak na kraju ponovo snose građani.

  • Zijad Krnjić opet zaustavio otvaranje novog graničnog prelaza

    Zijad Krnjić opet zaustavio otvaranje novog graničnog prelaza

    Zijad Krnjić, član Upravnog odbora UIO opet je blokirao otvaranje novog graničnog prelaza u Gradišci.

    Naime, na današnjoj sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO), koja je zakazana zbog urušavanja ograde mosta na trenutnom graničnom prelazu Gradiška, prijedlog da se da saglasnost za otvaranje novoizgrađenog GP gradiška opet nije dobio podršku.

    Član Upravnog odbora UIO Zijad Krnjić opet nije bio za to da se otvori novi prelaz.

    Krnjić insistira, kao i u prethodnom periodu, da se prvo usvoji odluka o raspodjeli prihoda od PDV-a.

    Ministar finansija i trezora i član UO UIO Srđan Amidžić insistirao je da Upravni odbor prvo odlučuje o otvaranju novog GP Gradiška, a potom, na novoj sjednici koja bi bila pola sata kasnije, bude razmatrano poravnanje između entiteta. Suprotno od toga, Krnjić je insistirao da se prvo glasa o poravnanju, a potom otvaranju novog GP.

    Podsjećamo, na mostu preko rijeke Save u Gradišci noćas je došlo do djelimičnog urušavanja betonske konstrukcije i ograde, zbog čega je u potpunom prekidu prekogranični saobraćaj za sve kategorije vozila i pješake.

    Novoizgrađeni granični prelaz i most, koji povezuju BiH sa EU /Hrvatska/ na najfrekventnijem putnom pravcu u zemlji vrijednosti 100 miliona evra, spremni su za upotrebu još od decembra prošle godine, ali je član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje iz FBiH Zijad Krnjić više puta spriječio njihovo otvaranje iz isključivo političkih razloga, prenosi ATV.

    Krnjićeva blokada prouzrokovala je velike ekonomske gubitke za Republiku Srpsku i BiH jer su putnici i teretni saobraćaj prisiljeni da koriste već preopterećeni stari prelaz.

    Krnjić već pet puta nije htio dati saglasnost za izmjene internih akata, neophodnih za otvaranje novog graničnog prelaza u Gradišci.

  • Ništa od otvaranja novog prelaza u Gradišci

    Ništa od otvaranja novog prelaza u Gradišci

    Hitna telefonska sjednica Savjeta ministara BiH zaključena je, nakon što ministri bošnjačke nacionalnosti nisu podržali predložene zaključke, potvrđeno je za “Avaz”.

    Povod zakazivanju sjednice bilo je urušavanje dijela mosta u Gradišci, zbog čega je važan granični prelaz od jutros zatvoren za saobraćaj.

    U skladu s prijedlogom zaključaka, Savjet ministara BiH trebalo je zadužiti Ministarstvo bezbjenosti Bosne i Hercegovine da, hitno i bez odlaganja, poduzme sve potrebne aktivnosti i mjere iz svoje nadležnosti radi privremenog otvaranja graničnog prelaza Gradiška Novi Most – Gornja Varoš, s ciljem osiguranja nesmetanog protoka ljudi i robe.

    Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine i Granična policija Bosne i Hercegovine trebali su dobiti zaduženja da, svaka u okviru svojih nadležnosti, hitno poduzmu sve potrebne aktivnosti radi osiguranja nesmetanog funkcioniranja privremenog graničnog prelaza, u cilju osiguravanja potrebnih tehničkih, kadrovskih i drugih uvjeta za njegovo stavljanje u funkciju

  • Minić: Urušavanje dijela mosta dokaz da sistem ne funkcioniše; Vlada preduzima sve potrebne mjere

    Minić: Urušavanje dijela mosta dokaz da sistem ne funkcioniše; Vlada preduzima sve potrebne mjere

    Od ranih jutarnjih časova od kako smo dobili informaciju o urušavanju dijela mosta na GP u Gradišci Vlada Srpske, koliko je god moguće, preduzima aktivnostima na rješavanju problema. Upoznati smo sa svim i smatra da je nužno da se sve uradi kako bi otkočili ovaj proces koji se tiče otvaranja novog graničnog prelaza, rekao je predsjednik Vlade Srpske, Savo Minić.
    – Samo želim da kažem dvije stvari. Naši pripadnici MUP su prije urušavanja mosta, obilazeći kompletam grad, udaljavali maturante od javnih objekata i građevina kako se ne bi desile neke neželjene okolnosti. Drugo, da ne govorim da preko mosta prelaze autobusi puni djece gdje su eksurzije u toku ali i drugi učesnici saobraćaja. Ovo je dokaz kako sistem ne da ne funkcioniše već dokaz iživljivanja koje do sada nije viđeno – rekao je Minić.

    Kako je rekao, imamo GP, imamo sve, imamo institucije koje koči jedan čovjek.

    – Ustvari, ovdje se ne radi o jednom čovjeku, ovdje se isključivo radi o nalogu – smatra Minić.

    Imamo, kaže, novi most koji ne radi i imamo most koji radi a koji se urušio.

    – I onda mi nekom nešto objašnjavamo i neko treba da kaže da u Srpskoj nešto ne funkcioniše i da krivi Republiku Srpsku. Ako ovo bude razlog da opet neko kaže da nešto zbog Srpske ne funkcioniše onda stvarno mi nemamo više s kim i nemamo sagovornika “na onoj strani” – istakao je Minić.