VRBAS Media

Autor: INFO

  • Mask: Amerika će 1.000% bankrotirati, mogu je spasiti samo AI i roboti

    Mask: Amerika će 1.000% bankrotirati, mogu je spasiti samo AI i roboti

    Direktor Tesle Ilon Mask je upozorio na eksploziju američkog javnog duga, poručivši da će finansijski slom Sjedinjenih Američkih Država biti neizbježan ako vještačka inteligencija i robotika ne transformišu privredu i ne ublaže teret zaduženosti, javlja Forbes.

    U dugom intervjuu sa podkasterom Dwarkeshom Patelom, u kojem je učestvovao i saosnivač i predsjednik kompanije Stripe, John Collison, Maska su pitali zašto je zagovarao agresivne rezove državne potrošnje dok je vodilo Odjeljenje za efikasnost vlade (DOGE), ako već vjeruje da će tehnologija snažno podstaknuti rast BDP-a i olakšati otplatu duga.

    Mask je odgovorio da ga prvenstveno brinu rasipanje i prevare, iako su brojni izvještaji pokazali da su među masovnim rezovima zaposlenih bili i ključni ljudi koje je vlada kasnije morala ponovno zaposliti.

    “Bez AI-ja i robota mi smo potpuno gotovi”

    “Bez vještačke inteligencije i robotike, mi smo zapravo potpuno gotovi, jer se javni dug gomila nevjerovatnom brzinom”, dodao je Mask. Rekao je da samo kamate na američki dug od 38,5 biliona dolara iznose oko bilion dolara godišnje, čime već premašuju budžet američke vojske.

    Troškovi servisiranja duga veći su i od izdvajanja za socijalne programe poput Medicarea. Ali američki predsjednik Donald Tramp obećao je povećati godišnju odbrambenu potrošnju na 1,5 biliona dolara, zbog čega bi vojni budžet ponovno mogao premašiti iznos kamata, barem privremeno.

    Osvrćući se na svoj rad u DOGE-u, Mask je rekao da je želio usporiti, kako je naveo, neodrživu fiskalnu putanju SAD i kupiti vrijeme dok vještačka inteligencija i robotika ne podstaknu privredni rast.

    “Bez toga Amerika ide u bankrot”

    “To je jedino što može riješiti problem javnog duga. Mi ćemo 1.000% bankrotirati kao država i propasti kao zemlja bez vještačke inteligencije i robota”, predvidio je Mask. “Ništa drugo neće riješiti problem javnog duga. Samo nam treba dovoljno vremena da izgradimo AI i robote kako ne bismo bankrotirali prije toga.”

    Krajem novembra Mask je iznio slične tvrdnje u podkastu Nikhila Kamatha, rekavši da je primjena vještačke inteligencije i robotike “u vrlo velikim razmjerima” jedino rješenje za američku dužničku krizu.

    Upozorio je, međutim, da bi nagli rast proizvodnje robe i usluga, podstaknut tim tehnologijama, vjerovatno doveo do snažne deflacije. “To se čini vjerovatnim jer jednostavno nećete moći povećavati novčanu masu jednako brzo kao što raste količina proizvedene robe i usluga”, dodao je Mask.

    Rizici deflacije i upozorenja stručnjaka

    Deflacija bi, u realnim iznosima, dodatno povećala teret duga, dok bi inflacija u početku olakšala situaciju, ali bi kasniji rast prinosa na obveznice ponovno doveo do snažnog rasta troškova kamata.

    Sjedinjene Američke Države ipak imaju određene ugrađene prednosti jer dolar i dalje služi kao svjetska rezervna valuta, što Ministarstvu finansija omogućuje zaduživanje po nižim kamatnim stopama nego što bi to inače bilo moguće.

    Mogućnost da SAD izdaje dug u vlastitoj valuti, kao i kapacitet američke centralne banke za otkup obveznica, dodatno smanjuju rizik od potpunog bankrota.

    Uprkos tome, Odbor za odgovorni savezni budžet (Committee for a Responsible Federal Budget) upozorio je prošlog mjeseca da se SAD nalazi na putanji koja bi mogla izazvati čak šest različitih vrsta fiskalnih kriza.

    Iako je, kako navode, “nemoguće” predvidjeti kada bi do sloma moglo doći, “neki oblik krize gotovo je neizbježan” ako se smjer fiskalne politike ne promijeni, poručili su iz odbora u izvještaju, prenosi Index.

     

  • Uvoz automobila u BiH oborio rekorde

    Uvoz automobila u BiH oborio rekorde

    U Bosnu i Hercegovinu je tokom prošle godine uvezen 95.421 automobil, za koje su građani i firme, uključujući i plaćene dažbine, izdvojili skoro milijardu i po konvertibilnih maraka.

    Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da i dalje dominira uvoz polovnih automobila, dok su električna vozila prava rijetkost.

    Prema njihovim podacima, tokom prošle godine na bh. puteve stigla su 9.292 nova automobila, dok je čak 86.129 bilo polovnih vozila.

    Ukupna vrijednost uvezenih automobila iznosila je 1.145.335.182 KM, dok je na ime dažbina plaćeno dodatnih 262.720.176 KM.

    Ako se uporede raniji podaci, jasno je da je prošla godina donijela rekordan broj uvezenih vozila u BiH.

    Tako je 2024. godine uvezeno 89.207 automobila, dok je 2023. godine taj broj iznosio 72.237, a 2022. godine 55.224 vozila.

    Prema njihovim podacima u ovoj godini, tokom januara uvezeno je 5.120 auta, u vrijednosti od 68.889.107 KM, od kojih su 333 nova, a 4.787 polovnih.

    Koliko je uvezeno električnih vozila?

    Naime, prema podacima, prošle godine uvezeno je ukupno 207 električnih vozila ukupne vrijednosti od 11.297.468 KM  sa uračunatim dažbinama.

    Dok je u  2024. godini uvezeno 230 električnih vozila, vrijednosti 13.889.048 KM”, kazali su iz UIO BiH.

    Najskuplji uvezeni auto

    Kako dodaju iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prošle godine najskuplji uvezeni auto bio je porše 911 GT3 RS, koji je vlasnika koštao ukupno 511.118 KM računajući i dažbine.

    “U ovoj godinu najskuplji uvezen auto je mercedes benc G klasa G450, čija  je vrijednost 302.806 KM sa uključenim dažbinama”, kazali su iz UIO BiH.

    BiH i dalje evropski auto-otpad

    Igor Gavran, ekonomski stručnjak, kazao je ranije za “Nezavisne novine” da omjer broja novih i polovnih automobila govori da je BiH i dalje evropski auto-otpad.

    “Kod nas završavaju tehnološki i ekološki zaostala vozila velikih kilometraža i koja su često bliža reciklaži nego novim vozilima naprednih tehnologija kakva preuzimaju primat u razvijenijim ekonomijama”, kazao  je Gavran.

    Dodaje da je tužno da ove godine BiH nema ni podsticaje za kupovinu električnih i plug-in hibridnih vozila, kakve su imali ranije u Federaciji BiH.

    “A da ne spominjem eventualne sistemske poticaje prevoznicima za obnovu voznog parka”, pojasnio  je Gavran.

    Ističe da je sve to štetno i za prirodu i zdravlje, povećava rizik za sve učesnike u saobraćaju, a i ekonomski je negativno, jer su starija vozila manje efikasna i skuplja za održavanje zbog isteka garancije i češćih kvarova.

    Ekstremno visoke cijene

    Komentarišući podatke da je neko u BiH platio automobili u vrijednosti većoj od 511.00 maraka,  Gavran kaže  da je  riječ o izuzecima ekstremno visokih cijena, oni se odnose ili na rijetke ekstremno bogate pojedince ili na besramno rasipne vlasti.

    “Dok je poneki privatni vlasnik možda i pošteno zaradio novac za takvo vozilo, u BiH to često nije slučaj,  ničim se ne može opravdati kada se u vrhu liste najskupljih uvezenih vozila nalaze ona namijenjena vlastima u kojima se voze budžetski paraziti koji ni svoju platu nikada nisu opravdali”, kategoričan je Gavran.

  • Srpska se zadužuje po kamati duplo većoj nego zemlje EU

    Srpska se zadužuje po kamati duplo većoj nego zemlje EU

    Najavljeno je da će se Republika Srpska na međunarodnom finansijskom tržištu zadužiti za oko milijardu KM. Prema ranijoj odluci Narodne skupštine kamatna stopa će biti između 5,5 i 6 odsto.

    Ekonomista Milenko Stanić upozorio je da je to duplo više nego što za slična zaduženja plaćaju zemlje Evropske unije.

    Premijer Srpske Savo Minić izjavio je prošle sedmice da Republika Srpska planira da se dugoročno na međunarodnom tržištu zaduži za pola milijarde evra, odnosno oko milijardu KM.

    – Planiramo ponovo izlazak na međunarodno finansijsko tržište. Mislim da je u završnoj fazi sve ono što smo pregovarali zadnjih dana, tražimo najpovoljnije ponuđače kako bi mogli da obezbijedimo taj plasman. Ali je veoma bitno da se to ponovo dešava na međunarodnom tržištu – rekao je Minić.

    Prema riječima Stanića Vlada Republike Srpske, s obzirom na obim planiranog zaduženja u novom budžetu, praktično prinuđena da dio sredstava potraži u inostranstvu, jer su domaći izvori ograničeni.

    – Domaće tržište je limitirano. Ne zato što u bankama nema novca, depoziti postoje i teoretski bi mogli pokriti i do 2 milijarde KM zaduženja, ali je problem izloženost bankarskog sektora prema javnom sektoru, koja je već oko 20 odsto. To je granica preko koje se ne može – objašnjava Stanić.

    Zbog tih ograničenja, dodaje on, budžet mora da traži međunarodne izvore finansiranja, ali problem je i u načinu na koji se ta zaduženja realizuju.

    – Iako je Vlada obavezna da zaduženja budu transparentna, Narodna skupština daje samo okvirne saglasnosti dok pojedinačna zaduženja realizuje Vlada, a građani ostaju bez informacija. A morali bi znati kome duguju, jer upravo oni kroz poreze pune budžet – naglašava Stanić.

    Prema njegovim riječima, sredstva će se najvjerovatnije obezbijediti od investitora sa kojima vlast ima političke veze.

    – Pretpostavljam da će to biti neko od investitora sa kojima vlada još ima neke konekcije da li je to Mađarska, Saudijska Arabija ili Srbija koja je uvijek na raspolaganju…Problem je kod tih netransparentnih zaduženja, a ona su uvijek takva kad ne znamo ko je dao novac, što će cijena uvijek biti veća – rekao je Stanić i podsjetio da je planirano  odlukom Narodne skupštine da kamatna stopa bude između 5,5% i 6%,

    On podsjeća da se zemlje Evropske unije zadužuju po kamatama od 2,5 do 3 odsto, dok je u Federaciji BiH prosječna cijena zaduženja oko 3,5 odsto.

    – Mi idemo na 5,5 do 6 odsto. Da je održana saradnja sa Međunarodnim monetarnim fondom, kamata bi sigurno bila oko 2,5 odsto. Ovako, zbog netransparentnosti i političkog dogovaranja, plaćamo znatno skuplje – tvrdi Stanić.

    Posebno problematičnim smatra način na koji Narodna skupština unaprijed definiše raspon kamatne stope.

    ko unaprijed kažete da ćete se zadužiti po kamati između 5,5 i 6 odsto, zašto bi bilo koji investitor ponudio nižu stopu? Niža kamata je moguća samo uz veliku konkurenciju investitora, a ovdje je očigledno nema – naglašava on.

    Stanić podsjeća da je osnovno pravilo da se država zadužuje za investicije koje stvaraju novu vrijednost i omogućavaju vraćanje kredita.

    – Kod nas se već 30 godina vrtimo u krug. Zadužujemo se da bismo vraćali stare dugove, dok javna potrošnja raste. Investicije su minimalne – kaže Stanić.

    Prema njegovim riječima, ovogodišnjim budžetom za ulaganja u infrastrukturu i privredne investicije planirano je svega oko 150 miliona KM, što je izuzetno skromno u odnosu na budžet koji je veći od 7 milijardi KM.

    – To jasno pokazuje da nova zaduženja dominantno idu na otplatu ranijih kredita. Samo za kamate ove godine planirano je između 245 i 270 miliona KM. To je cijena pogrešnog smjera u kojem se kreću javne finansije – dodao je Stanić.

  • Dvostruki aršini pravosuđa u BiH: Tri prsta vide, a pucnje ne čuju

    Dvostruki aršini pravosuđa u BiH: Tri prsta vide, a pucnje ne čuju

    Incidenti na okupljanju na Hasinom vrhu kod Bihaća, tokom kog su se nedavno, na svega nekoliko kilometara od srpskih povratničkih sela, čuli ratni pokliči i pucnji iz oružja, za sada ostaju bez epiloga u pravosuđu Unsko-sanskog kantona (USK).

    Iz Republike Srpske poručuju da pravosudne institucije imaju dvostruke aršine, te podsjećaju da je Sud BiH u januaru prvostepenom presudom osudio Miodraga Malića na tri godine zatvora jer je 2022. na skupu opozicionih stranaka u Banjaluci izašao na binu držeći u jednoj ruci fotografije bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića i bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, dok je na drugoj ruci podigao tri prsta.

    Ratne zastave

    Samo nekoliko sedmica nakon te presude, na Hasinom vrhu kod Bihaća, tokom obilježavanja godišnjice iz proteklog rata, gdje su se okupili ratni komandanti i borci Petog korpusa Armije RBiH, čuli su se pucnji iz automatskog oružja i pokliči “Alahu-ekber”, a vidjele su se i ratne zastave. Snimci o tome su se pojavili na internetu, ali…

    “Dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona za područje grada Bihaća nije upoznat o okolnostima događaja ‘Hasin vrh’, a koje ste opisali u svom e-mailu od dana 9. februara 2026. godine”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona.

    Isidora Graorac, predsjednica Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, kaže da je na sceni očigledan dvostruki pristup pravosuđa, te da je to do sada niz puta potvrđeno.

    Mogu da rade sve

    “Jednoj strani je dozvoljeno da rade sve što im pada na pamet. Ne daj bože da se nešto takvo desilo na teritoriji Republike Srpske. Da smo mi, obilježavajući godišnjicu osnivanja neke jedinice ili godišnjicu neke bitke, uradili isto ili slično, garantujem da bi tužilaštvo već sljedećeg dana podiglo krivične prijave ili bi stavilo u procesuiranje takve situacije”, rekla je Graorčeva za “Nezavisne novine”.

    Prema njenim riječima, sigurno je da povratnici koji žive na području Bihaća osjećaju nemir i da im nije ni prijatno ni svejedno, a pogotovo ako se uzme u obzir da među njima vjerovatno ima i porodica koje su doživjele velike tragedije u proteklom ratu.

    “Vidjeli smo pojavljivanje ratnih zastava, a da ne spominjem sve te uzvike i ratne pokliče koji zaista lede krv u žilama, te da se na sve to pravosuđe pravi kao da se ništa ne dešava. Onda stvarno ne vidim šta je sljedeće što treba da se desi. Da li da ti meci budu okrenuti direktno prema srpskom narodu?”, pita Graorčeva.

    Predsjednik srebreničke Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Branimir Kojić izjavio je ranije da pucnji iz vatrenog oružja na skupu na Hasinom vrhu sa kojeg su se čuli i ratni pokliči nisu bezazleni, već predstavljaju pucnje u mir. Upitao je šta bi se desilo da se po Podrinju, konkretno Srebrenici, pucalo ili kada bi se okupljali Srbi u ratnim uniformama.

    “Ovdje smeta svaka petarda ili pucanje iz gasnog pištolja za vrijeme praznika srpskog naroda, pa su tada puni federalni mediji sa natpisima kao da je rat počeo”, rekao je Kojić.

  • Bocan-Harčenko: Najvažnija pouzdanost budućih akcionara NIS-a

    Bocan-Harčenko: Najvažnija pouzdanost budućih akcionara NIS-a

    Ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je da će pregovori o prodaji Naftne industrije Srbije biti uskoro završeni i naglasio da nije toliko važno ko će imati koliki udio, već je najvažnija pouzdanost novih akcionara.

    Bocan-Harčenko je rekao da su tri razloga zašto je teško moguć dugoročni ugovor o isporuci ruskog gasa Srbiji, od kojih je jedan taj što od jednog, u suštini tehničkog pitanja Brisel pravi “veliku politiku” i vrši beskompromisne pritiske na Srbiju, pa i kada je riječ o kupovini ruskog gasa.

    – Dugoročni ili kratkoročni ugovor nemaju nikakve veze sa samom realizacijom, već veze sa sprovođenjem dogovora postignutih na najvišem nivou o isporukama gasa Srbiji po cijeni koja je prihvatljiva za obje strane i, koliko god je moguće, povoljna. A na koji način će to biti realizovano – to je već tehničko pitanje – izjavio je Bocan-Harčenko za Sputnjik.

    On je kao drugi razlog naveo odluku EU da prekine kupovinu ruskog gasa.

    – I treći momenat koji takođe komplikuje našu gasnu saradnju jeste što nemamo neposrednog dodira dijela transporta do i preko Bugarske. A Bugarska je predani član EU koja se, kako se to kaže, ponekad trudi da trči ispred rude. A ako Bugarska stavi rampu, šta onda? Da sumiram, treba razumjeti da je to realnost. Zato je ovdje ugovor na kraći rok što omogućava fleksibilnost – naveo je Bocan-Harčenko.

    Ruski ambasador u Srbiji ukazao je da Zapad nastoji da potkopa dugoročnu osnovu saradnje, kakva je energetika, računajući da će, i u uslovima u kojima se Beograd ne pridružuje sankcijama, odnosi Srbije i Rusije ipak biti narušeni.

    – Da, vjerovatno će biti teže raditi, ali ti odnosi neće biti potkopani. Siguran sam da ćemo nalaziti oblike, uključujući i plodonosnu saradnju u oblasti energetike, kako bismo nastavili da razvijamo naše odnose i kretali se naprijed – rekao je Bocan-Harčenko.

    Bocan-Harčenko upozorio je da je na Kosovu i Metohiji na djelu puzajuće etničko čišćenje Srba.

    – Cilj je da se Srbi koji su ostali potisnu, ne vojnim putem, ali djelimično i silom, a prije svega stvaranjem nepodnošljivih uslova za život. Istovremeno se poseban akcenat stavlja na zahtjeve da Beograd prekine sve veze sa Srbima na Kosovu i Metohiji, uključujući i svaku vrstu podrške – navodi Bocan-Harčenko.

    On je rekao da u istom kontekstu posmatra i trojni sporazum Hrvatske, Albanije i Prištine o vojnoj saradnji.

  • Peleg: Ćudićeva širi mržnju prema Јevrejima

    Peleg: Ćudićeva širi mržnju prema Јevrejima

    Ambasadorka Izraela u BiH Galit Peleg poručila je da rasistička i antisemitska retorika predsjednika Naše stranke Sabine Ćudić i širenje mržnje prema Јevrejima, podstiču podjele i provokacije, te potkopavaju bilateralne odnose.

    Pelegova je u saopštenju ukazala da BiH, ukoliko želi biti dio Evrope, mora reći ne fašizmu, islamofobiji i ksenofobiji, ali i stati ukraj korištenju antisemitske terminologije i narativa – bez izuzetka.

    – Posebno je obeshrabrujuće svjedočiti iznova i iznova kako lokalni političari iskorištavaju napade na Izrael kao sredstvo za unapređenje vlastitog položaja u domaćoj politici. Takva retorika podstiče podjele i provokacije, umjesto da podstiče dijalog, te ujedno potkopava vrstu bilateralnih odnosa koje bi jedna napredna evropska zemlja nastojala da promoviše – navela je Pelegova reagujući na današnje izjave Ćudićeve.

    Ona je istakla da je samo dvije sedmice nakon Dana sjećanja na Holokaust, duboko uznemirujuće čuti “rasističke i antisemitske optužbe koje se tako ležerno i javno iznose”.

    – Ćudićeva opširno govori o islamofobiji, i to s pravom, jer se mržnja prema bilo kojoj grupi mora osuđivati. Ipak, čini se da nema poteškoća u širenju mržnje prema Јevrejima. Ovaj dvostruki standard nemoguće je ignorisati – naglasila je Pelegova.

    Ona je podsjetila da je jevrejska zajednica u Sarajevu danas malobrojna, te da je u velikoj mjeri čine preživjeli Holokausta i njihovi potomci.

    – Nekada ponosna i napredna zajednica svedena je na onu koja se osjeća prisiljenom da skriva jevrejske simbole iz straha od neprijateljstva – upravo zbog stavova i izjava kakve vi promovišete – navela je ona.

    Pelegova je upitala na koje vrijednosti Sabina Ćudić tačno misli kada govori o “evropskim vrijednostima”, da li na one koje su se zastupale u zloglasnim četrdesetim godinama prošlog vijeka.

    – Istorija nas je, uz nepodnošljivu cijenu, naučila kuda mogu odvesti demonizacija, dehumanizacija i antisemitski jezik. Ona govori o tijelima djece. Da je gospođa Ćudić, kao što je to učinio Milorad Dodik, odlučila da posjeti Izrael, svojim očima bi vidjela mlade Izraelce – Јevreje, muslimane i hrišćane koji su ubijeni, mučeni i oteti od onih čija “humanitarna prava” ona tako strastveno brani – istakla je Pelegova.

    Ambasadorka Izraela u BiH je poručila da evropske vrijednosti nisu selektivne i ne mogu se primjenjivati samo na ciljeve koji su politički pogodni.

    Sabina Ćudić je danas, komentarišući sastanke lidera SNSD-a Milorada Dodika sa premijerom Izraela Benjaminom Netanijahuom, izjavila da se “nije teško sastati sa kabinetom gospodina Netanijahua – samo prethodno morate biti spremni preskočiti preko dječijih tijela”.

  • Vlada Srpske najavila razgovore sa predstavnikom SAD za globalnu saradnju

    Vlada Srpske najavila razgovore sa predstavnikom SAD za globalnu saradnju

    Iz Vlade Republike Srpske najavljeno je da će se premijer Savo Minić danas u Banjaluci sastati sa Paolom Zampolijem, specijalnim predstavnikom Sjedinjenih Američkih Država za globalnu saradnju, što je ocijenjeno kao nastavak intenziviranja kontakata sa međunarodnim partnerima.

    Zampoli je italijanski biznismen, diplomata, lobista, modni agent i producent. Tokom karijere radio je u modnoj industriji i bio povezan sa poznatim brendom Valentino, a izgradio je i snažne veze u političkim krugovima.

    U političkom angažmanu obavljao je funkciju predstavnika Dominike u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i ambasadora te karipske države pri Ujedinjenim nacijama.

    U javnosti je poznat i po dugogodišnjem prijateljstvu sa aktuelnim američkim predsjednikom Donaldom Trampom, s kojim godinama održava bliske odnose.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić naveo je da predstojeći sastanak sa Zampolijem potvrđuje nove okolnosti u međunarodnoj saradnji.

    „Uskoro nas očekuje mnogo sastanaka i bitnih razgovora sa inostranim partnerima i diplomatama u Republici Srpskoj“, napisao je Minić na društvenoj mreži Iks.

    Sastanak će biti održan u Banjaluci, a iz Vlade ističu da je riječ o razgovorima usmjerenim na jačanje veza i saradnje sa stranim partnerima.

  • UN-u prijeti finansijski kolaps

    UN-u prijeti finansijski kolaps

    Ujedinjene nacije saopštile su u ponedjeljak da čekaju da vide koliki dio od gotovo četiri milijarde dolara, koliko Sjedinjene Američke Države duguju svjetskoj organizaciji, administracija Donalda Trampa namjerava da uplati i kada će novac stići.

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je prošle sedmice da svjetskom tijelu prijeti skori finansijski slom ukoliko se ne promijene pravila finansiranja ili svih 193 država članice ne izmire svoje obaveze, jasno ukazujući prije svega na Sjedinjene Države.

    SAD duguju 2,196 milijardi dolara u redovni budžet za rad Ujedinjenih nacija, uključujući 767 miliona dolara za ovu godinu, naveo je zvaničnik UN-a. SAD takođe duguju 1,8 milijardi dolara u poseban budžet za mirovne misije širom svijeta, a taj iznos će dodatno rasti.

    Misija SAD-a pri Ujedinjenim nacijama potvrdila je da je američki ambasador Majk Volc rekao kako administracija Donalda Trampa planira da u narednim sedmicama uplati značajan dio zaostalih dugovanja, pri čemu konačan iznos još nije utvrđen. Njegove izjave prvi je objavio Rojters.

    Portparol Ujedinjenih nacija Stefan Dižarik rekao je novinarima u ponedjeljak da je Gutereš već neko vrijeme u kontaktu s Volcom, te da je i glavni finansijski službenik u komunikaciji s američkim zvaničnicima.

    „Čekamo da vidimo tačno kada će uplate biti izvršene i u kojem iznosu“, rekao je Dižarik.

    Gutereš je u pismu svim državama članicama prošle sedmice naveo da bi novac u redovnom budžetu Ujedinjenih nacija mogao presušiti do jula, što bi ozbiljno pogodilo rad organizacije.

    Predsjednik Donald Tramp ranije je ocijenio da Ujedinjene nacije nisu ispunile svoj potencijal. Njegova administracija u 2025. godini nije uplatila ništa u budžet Ujedinjenih nacija, a povukla se i iz pojedinih organizacija, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju i Unesko, te obustavila finansiranje desetina drugih tijela.

    Zvaničnici Ujedinjenih nacija naveli su da se 95 odsto zaostalih dugovanja u redovni budžet odnosi upravo na Sjedinjene Države.

    Druga država na listi najvećih dužnika po osnovu obaveznih redovnih doprinosa je Venecuela, koja duguje 38 miliona dolara, rekao je zvaničnik UN-a. Ta južnoamerička zemlja, čija je ekonomija bila u velikim problemima i prije američke vojne operacije u januaru kojom je svrgnut tadašnji predsjednik Nikolas Maduro, izgubila je pravo glasa u Generalnoj skupštini jer dvije godine zaredom nije uplatila doprinose.

    Gotovo 60 država uplatilo je svoje godišnje obaveze do roka 8. februara.

  • Cvijanović: Programi reformi usvajani su i do sada

    Cvijanović: Programi reformi usvajani su i do sada

    Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, ukazala je da “trojka” na sve načine pokušava da se konsoliduje u javnosti, pa sada i usvajanje Programa reformi žele da predstave kao neki uspjeh, i poručila im da su očajnici.

    “Još samo da počnu privijati obloge na čelo u Sarajevu. Kakav preokret? Usvajani su i do sada”, napisala je Cvijanovićeva na društvenoj mreži “X”.

    Usvajanje Programa reformi 2025. u funkciji je obezbjeđivanja uslova za kontinuiran rad institucija BiH na utvrđivanju prioriteta u realizaciji obaveza koje proizlaze iz učešća u programu “Partnerstvo za mir”, saopšteno je iz Savjeta ministara.

     

  • Šta građani ne znaju o video-nadzoru

    Šta građani ne znaju o video-nadzoru

    Banjaluka ima 303 nadzorne kamere, ali građani ne znaju gdje se tačno nalaze, koliko ih radi i da li snimaju upravo tamo gdje je bezbjednost najpotrebnija. U gradu u kojem se video-nadzor često predstavlja kao ključni alat zaštite, ova pitanja ostaju bez jasnih odgovora.

    Prema podacima koje je Policijska uprava Banjaluka dostavila BL portalu, nadzorne kamere postavljene su u okviru projekta „Bezbjedan grad“, čija realizacija još traje. Kako je navedeno, nakon završetka prve faze planirana je izrada elaborata za drugu fazu sistema, koja bi trebalo da obuhvati lokacije od bezbjednosnog značaja.

    Video-nadzor se u javnosti najčešće povezuje sa prevencijom kriminala i većim osjećajem sigurnosti. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske navode da se snimci sa kamera koriste svakodnevno, naročito u oblasti bezbjednosti saobraćaja, ali i prilikom otkrivanja počinilaca krivičnih djela i narušavanja javnog reda i mira.

    Sve to dobro zvuči, ali u odgovoru iz Policijske uprave ipak nema podataka o tome koliki dio grada je zaista pokriven video-nadzorom, niti da li postoje dijelovi Banjaluke bez ikakvog nadzora – takozvane slijepe zone. Takođe, nije precizirano koliko je od ukupno instaliranih kamera u potpunosti funkcionalno.

    Bez odgovora su ostala i pitanja o konkretnim rezultatima sistema. MUP nije naveo u koliko je krivičnih djela ili prekršaja u posljednjih 12 mjeseci snimak sa gradskih kamera korišćen kao dio istrage, niti u koliko je slučajeva video-nadzor imao presudnu ulogu u rasvjetljavanju događaja.

    Iz MUP-a navode da tehnički problemi u radu sistema nisu česti i da je održavanje opreme u nadležnosti Ministarstva, dok je projekat realizovan u saradnji sa Gradom Banjaluka. Ipak, bez javno dostupnih podataka o pokrivenosti i funkcionalnosti kamera, ostaje nejasno koliko je sistem ravnomjerno raspoređen i koliko odgovara stvarnim bezbjednosnim potrebama građana.

    Uništavanje gradske imovine otvara dodatna pitanja o nadzoru

    Pitanje efikasnosti video-nadzora posebno dolazi u fokus u kontekstu učestalih slučajeva vandalizma u gradu. Iz Gradske uprave Banjaluka nedavno su naveli da je tokom prošle godine evidentirano više oštećenja betonskih i metalnih kanti za odlaganje otpada, klupa, autobuskih stajališta, kao i mobilijara na dječijim igralištima, te da su kamere postavljene i s ciljem zaštite gradske imovine.

    Iz Odjeljenja za komunalne poslove ističu da mjere podrazumijevaju pojačane kontrole na terenu, postupanje po prijavama građana i saradnju sa policijom, uz apel da građani vandalizam pravovremeno prijave nadležnim službama. Dodaju i da je očuvanje gradske imovine zajednička odgovornost svih, kao i da je potrebno raditi na podizanju svijesti, posebno kod mlađih, o značaju zaštite javnog prostora.

    Kad se sve sabere, ključno pitanje u Banjaluci više nije da li kamere postoje, već koliko su dostupne, pouzdane i usmjerene na mjesta gdje se problemi najčešće javljaju. Tačnije – imaju li građani od njih vajde.