VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stevandić: Gardiste ne smije niko zloupotrebljavati, rješenje je u boračkoj sabornosti

    Stevandić: Gardiste ne smije niko zloupotrebljavati, rješenje je u boračkoj sabornosti

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić obratio se poslanicima na 19. redovnoj sjednici, ocijenivši predložene izmjene zakona o boračkim pravima kao istorijski presedan i upozorivši na opasnost od političkog instrumentaliziranja ove teme..

    “Ono što mene jako puno brine — znam, proći će ova skupštinska rasprava, ovdje svako hoće da napravi neki svoj marketing, ali treba sutra ove pare obezbjeđivati i isplaćivati”, poručio je Stevandić.

    Predsjednik skupštine podsjetio je da ni jedna ranija vlada ni skupštinska većina nisu dostigle ovaj nivo finansijske posvećenosti boračkoj populaciji. Iznos od 570 miliona maraka, istaknuo je, čini blizu 10% budžeta Republike Srpske — omjer bez presedana od osnivanja države. Ovaj potez Vlade karakterisao je kao hrabar, ali i kao teret koji će se osjećati u godinama koje dolaze.

    “U Titinoj državi je bilo oko 1,2% budžeta za boračko-invalidsku zaštitu. Ni jedan MMF i ni jedna EBRD, niko ne bi odobrilo”, rekao je Stevandić, dodavši da međunarodne finansijske institucije nikada nisu blagonaklono gledale na visoku razinu boračke zaštite, te da će ta činjenica sigurno nositi svoje posljedice.

    Stevandić je naglasio da zakon nije nastao u vakuumu, već kao rezultat dugotrajnog dijaloga između Boračke organizacije, radnih grupa i Vlade. “Boračka organizacija je imala radnu grupu, pa razgovarala sa Vladom. Ovo je rezultat svih nas”, rekao je, skinutavši kapu onima koji su cijeli proces proveli do kraja. Kao posebno značajno izdvojio je to što su u novim rješenjima po prvi put obuhvaćeni i borci Republike Srpske Krajine.

    Posebno je pohvalio uvođenje duplih iznosa boračkog dodatka za borce starije od 65 godina bez drugih primanja, naglasivši da to “niko prije godinu dana nije ni očekivao, nije sanjao, nije niko ni tražio”. Taj detalj, prema njegovim riječima, nije bio dio inicijalnih zahtjeva Boračke organizacije, nego plod pregovora i razumijevanja stvarne situacije te kategorije stanovništva.

    Izdvojio je i konkretan primjer koji je, rekao je, moguće replicirati i bez zakonskih intervencija. Dogovorom sa UKC-om Banja Luka, realizovanim u koordinaciji sa Boračkom organizacijom i njenim predsjednikom Radanom Ostojićem, uvedeno je pravilo da borci nemaju liste čekanja na preglede i tretmane.

    “Nema liste čekanja za borce. Nema 15 dana, nema tri dana. Boračka organizacija nama dostavlja spisak — mi sutra zovemo”, objasnio je Stevandić, pohvalivši direktora UKC-a dr Šobota i pozvavši druge bolnice da usvoje isti model.

    Stevandić je apelirao na sve učesnike rasprave da se suzdrže od pokušaja sukobljavanja pojedinih boračkih kategorija. Posebno je upozorio na slučaj gardista — oko 1.600 bivših vojnika čija specifična borbena iskustva zahtijevaju poseban tretman — naglasivši da se to pitanje mora rješavati unutrašnjim mehanizmima Boračke organizacije, a ne skupštinskim nadmetanjem.

    “Ne smije niko gardiste da zloupotrebljava kao neku vrstu svog marketinga na svim njihovim manifestacijama”, rekao je Stevandić, dodavši da je odgovornost za teške uslove u kojima su mladi gardisti služili u prvom redu bila na komandantima, ali da je taj period zatvoren i da ga valja priznati kao dio zajedničke istorije.

    Predsjednik skupštine osvrnuo se i na kulturu sjećanja, ocijenivši da nikada do sada nije bilo više filmova, spotova i akademija posvećenih odbranom periodu. Paradoksalno, rekao je, sve to se dešava “u uslovima koji su prilično nemogući i klimavim — do juče smo bili na potjernicama”.

    Na kraju obraćanja, Stevandić je podsjetio na trojicu poslanika prvog saziva Narodne skupštine koji su poginuli tokom rata — Milovana Biloševića, ubijenog snajperom dok je pomagao ranjeniku, Gojka Garića, poginulog na Doboju, i Gorana Zekića, ubijenog u zasjedi između Srebrenice i Zalazja. Njihove biste stoje u holu skupštinske zgrade, a Stevandić je ocijenio da bi završetak ovog zakonodavnog procesa bio pravi trenutak da im se oda i formalno institucionalno priznanje.

    “Trebalo bi da ovaj proces nastavimo u tom vrstom poštovanja — a to poštovanje podrazumijeva da ne budemo eksperti koji će reći šta ne valja, nego šta da dogradimo”, zaključio je predsjednik skupštine.

  • EU u martu povećala uvoz ruskog LNG-a

    EU u martu povećala uvoz ruskog LNG-a

    Evropska unija je u martu iz Rusije uvezla tečni prirodni gas vrijedan oko 933 miliona evra, što je najveći mjesečni iznos od januara 2025. godine, objavio je TASS pozivajući se na podatke Evrostata.

    Rusija je u martu bila drugi najveći dobavljač LNG-a Evropskoj uniji po vrijednosti uvoza, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država. Udio ruskog LNG-a iznosio je 26,1 odsto, dok su SAD bile prve sa udjelom od 43,6 odsto i isporukama vrijednim 1,6 milijardi evra.

    Prema navedenim podacima, EU je u martu za ruski LNG platila 12,5 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine. Ukupno je u prvom kvartalu Evropa kupila ruski LNG u vrijednosti od dvije milijarde evra.

    TASS je ranije, pozivajući se na podatke evropskog tink-tenka Brjugel, objavio da su ruske isporuke LNG-a Evropskoj uniji u martu dostigle rekordnih 2,46 milijardi kubnih metara. Kao razlozi navedeni su smanjene isporuke sa Bliskog istoka usljed vojnog sukoba, kao i ograničenja u vezi sa kratkoročnim ugovorima za ruski LNG.

  • SZO: Ebola se širi brže nego što smo prvobitno mislili

    SZO: Ebola se širi brže nego što smo prvobitno mislili

    Epidemija ebole, koja je odnijela najmanje 131 život u Demokratskoj Republici Kongo, se možda širi brže nego što se prvobitno mislilo, upozorila je danas predstavnica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) An Ansija.

    Ansija je rekla da je provincija Ituri u Kongu epicentar epidemije, kao i da je to “veoma neobezbeđeno područje sa velikim kretanjem stanovništva”, što agenciji otežava istraživanje i pomoć u kontroli bolesti.

    “Što više istražujemo ovu epidemiju, to je jasnije da su se slučajevi proširili na druga područja”, rekla je Ansija.

    Prema zvaničnim podacima do utorka je u Kongu zabilježeno više od 513 sumnjivih slučajeva, dok je jedna osoba umrla u susednoj Ugandi.

    Ansija je rekla i da se epidemija proširila na provinciju Južni Kivu, gdje je stanovništvo već dugi niz godina pogođeno humanitarnom krizom, a zabilježen je slučaj i u najvećem gradu istočnog Konga, Gomi, koji ima populaciju od oko 850.000 ljudi i pod kontrolom je pobunjenika koje podržava Ruanda.

    “Visok nivo nesigurnosti u nekoliko provincija znači da se ljudi često kreću, što povećava rizik i širenje virusa”, rekla je ona.

    Nekoliko afričkih zemalja preduzima mjere predostrožnosti pooštravanjem kontrola na granicama i pripremom zdravstvenih ustanova, dok je Ruanda zatvorila granicu sa Kongom.

    Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti saopštio je da rade na evakuaciji najmanje šest američkih državljana koji su bili izloženi virusu.

    Američki državljanin, ljekar iz misionarske grupe Piter Staford, evakuisan je iz Konga nakon što je razvio simptome tokom vikenda, a njemačko ministarstvo zdravlja je saopštilo da je američki državljanin odveden u zemlju na liječenje.

    Predsjednik DR Kongo Feliks Čisekedi pozvao na “smirenost” i pozvao građane Konga da ostanu oprezni, nakon što je u ponedjeljak uveče organizovao sastanak kriznog štaba.

    Duboko zabrinuti zbog razmjera epidemije
    Generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus, koji je prošle nedjelje proglasio epidemiju međunarodnom vanrednom situacijom, rekao je da je “duboko zabrinut zbog razmjera i brzine epidemije”, te strahuje da je epidemija trajala nekoliko nedjelja prije nego što je prvi put otkrivena 24. aprila.

    Studija londonskog Centra MRC za analizu globalnih zaraznih bolesti ukazuje na “značajan” stepen nedovoljnog otkrivanja slučajeva i sugeriše da je trenutna epidemija “veća nego što se trenutno utvrđuje”, zbog čega se ne može isključiti mogućnost da je broj zaraženih već premašio 1.000, a njena “prava veličina ostaje neizvjesna”.

    Crveni krst je upozorio da ebola može brzo da se proširi ukoliko se ne identifikuje rano, jer zajednice nemaju dovoljno informacija, a zdravstveni sistemi su preopterećeni, dodajući da “sve te uslove vidimo” u trenutnoj epidemiji.

    Svjetska zdravstvena organizacija i druge međunarodne agencije sarađuju sa vladama i lokalnim zajednicama kako bi pokušale da zaustave širenje virusa, pozivajući stanovništvo da se pridržava preventivnih mjera i da se obrati najbližoj zdravstvenoj ustanovi ukoliko osjeti simptome bolesti.

    Simptomi u početku slični gripu
    Ebolu izaziva virus koji u početku dovodi do simptoma sličnih gripu, poput groznice, glavobolje i umora, dok u kasnijoj fazi bolesti dolazi do povraćanja i dijareje, što može izazvati otkazivanje organa i prenosi kontaktom sa zaraženim tjelesnim tečnostima.

    Soj Bundibugjo je rijedak i do sada je izazvao samo dvije epidemije, tokom kojih je preminulo oko trećine zaraženih.

    Između 2014. i 2016. godine, soj Zair izazvao je najveću epidemiju ebole od otkrivanja virusa 1976. godine, kada je više od 28.600 ljudi zaraženo u Zapadnoj Africi.

    Bolest se tada proširila širom regiona, uključujući Gvineju i Sijera Leone, ali i na Veliku Britaniju, Sjedinjene Američke Države i Italiju, a preminulo je 11.325 osoba.

    Za sada ne postoji vakcina protiv soja Bundibugjo, koji je uzrok najnovijeg porasta broja slučajeva, a SZO trenutno ispituje da li bi postojeći lijekovi mogli da pruže zaštitu.

  • EU i SAD postigli trgovinski dogovor

    EU i SAD postigli trgovinski dogovor

    Evropska unija rano jutros usaglasila je sprovođenje trgovinskog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama, a predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozdravila je postignuti kompromis, poručivši da „EU poštuje svoje obaveze“.

    „Sporazum je sporazum, a EU poštuje svoje obaveze. Pozdravljam dogovor koji su postigli Evropski parlament i Savjet o smanjenju carina za industrijski izvoz SAD u EU. To znači da ćemo uskoro ispuniti naš dio Zajedničke izjave EU i SAD, kao što je obećano“, navela je Fon der Lajen u objavi na platformi Iks.

    Ona je pozvala nadležne institucije da „brzo djeluju i završe proces“, ističući da se zajednički može obezbijediti „stabilna, predvidiva, uravnotežena i obostrano korisna transatlantska trgovina“.

    Pregovarači Evropskog parlamenta, Savjeta EU i Evropske komisije postigli su kompromis nakon više od pet časova razgovora o zakonodavstvu potrebnom za sprovođenje sporazuma postignutog prošlog ljeta, prenosi briselski Politiko.

    Prema tom sporazumu, EU je pristala da ukine carine na američku industrijsku robu i pojedine poljoprivredne proizvode, dok bi Vašington trebalo da ograniči carine na većinu evropskog izvoza na 15 odsto.

    EU je usporila razmatranje sporazuma nakon što je američki predsjednik Donald Tramp u januaru zaprijetio aneksijom Grenlanda, danske teritorije, a potom ponovo u februaru nakon što je Vrhovni sud SAD poništio veliki dio carina koje je njegova administracija uvela.

    „EU je još jednom pokazala da smo veoma pouzdan trgovinski partner koji poštuje svoje obaveze“, rekao je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič po izlasku iz pregovaračke sale.

    Nakon višemjesečnih unutrašnjih nesuglasica unutar EU, kompromis je postignut jutros pošto je Tramp, nezadovoljan sporim reakcijama Brisela, zaprijetio da će od 4. jula uvesti carinu od 25 odsto na evropske automobile.

    Prema konačnom tekstu kompromisa, u koji je Politiko imao uvid, Evropska komisija bi, na zahtjev Evropskog parlamenta ili neke države članice, mogla da suspenduje trgovinski sporazum ukoliko Vašington do kraja 2026. godine ne smanji carine na evropski čelik i aluminijum, koje trenutno iznose i do 50 odsto.

    Dogovor predviđa i da Komisija krajem ove godine podnese izvještaj Parlamentu i Savjetu o američkim carinama na čelik, a ukoliko procijeni da SAD ne poštuju sporazum, razmatrala bi mogućnost njegove suspenzije.

    Pregovarači su u tekst unijeli i takozvanu klauzulu o prestanku važenja, prema kojoj bi sporazum istekao u decembru 2029. godine, gotovo godinu nakon što bi Tramp trebalo da napusti Bijelu kuću.

    Sporazum uključuje i zaštitne mjere koje obavezuju Komisiju da istraži, na sopstvenu inicijativu ili na zahtjev tri članice EU, da li uvoz predstavlja ozbiljnu prijetnju domaćoj industriji.

  • Dizel jeftiniji širom Srpske

    Dizel jeftiniji širom Srpske

    U protekloj sedmici, na benzinskim pumpama u Srpskoj došlo je do korekcije cijena goriva.

    Naftaši su, naime, još snizili cijenu dizela. Trenutno, litar košta između 3,25 i 3,35 KM. To je za oko 10 feninga jeftinije nego prije desetak dana.

    U Grupaciji za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Srpske ističu da je u protekla dva dana došlo do poskupljenja sirove nafte u svijetu. Međutim, to, kako kažu za Srpskainfo, neće dovesti do porasta cijena goriva u Srpskoj.

    – Nafta koji dan pojeftini, pa opet par dana poskupljuje, ali, na sreću, više nije riječ o značajnim skokovima. Da bi poskupilo gorivo kod nas, rast cijena sirove nafte bi trebalo da bude u kontinuitetu, duže vrijeme. S obzirom na ulazne cijene, možemo reći da su sada cijene na pumpama realne – poručuju iz ove grupacije.

    Podsjetimo, dizel je na pumpama u Srpskoj krenuo da poskupljuje odmah po izbijanju rata na Bliskom istoku.

    U jednom trenutku, litar je dosegao cijenu od čak 4 KM. Prije toga, litar je u prosjeku koštao oko 2,3 KM, piše Srpskainfo.

  • Kovačević: Skandalozno – Blanuša priznao da je SDS spreman imovinu Republike Srpske predati Sarajevu

    Kovačević: Skandalozno – Blanuša priznao da je SDS spreman imovinu Republike Srpske predati Sarajevu

    Predsjednik SDS-a Branko Blanuša sinoć je, naravno za sarajevske medije, iznio skandalozne i sramne tvrdnje kako o tzv. državnoj imovini trebaju odlučivati institucije BiH, odnosno Parlamentarna skupština BiH, čime je direktno priznao da je SDS spreman prepustiti imovinu Republike Srpske Sarajevu, izjavio je srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević.

    – Dvadeset godina su se Republika Srpska, Milorad Dodik i SNSD uspjeli suprotstaviti svakom pritisku da o imovini koja je Dejtonskim sporazumom pripala Republici Srpskoj bilo ko drugi odlučuje, pregovara, prepušta ili mešetari – napisao je Kovačević na Iksu.

    Ističe da su svi pritisci Sarajeva, pravih i lažnih visokih predstavnika, ambasada i raznih nedobronamjernika i moćnika imali za cilj samo to – da nas slome otimanjem naše imovine.

    – Svima smo im uvijek poručili ono što smo vjerovali da nikada nećemo morati objašnjavati predsjedniku, nekada državotvornog SDS-a – ne postoji “državna imovina BiH”! – naveo je Kovalević.

    Naglasio je da je pitanje imovine u BiH riješeno Dejtonskim sporazumom i to na način da 49 odsto teritorije pripada Republici Srpskoj, a 51 odsto Federaciji BiH.

    Isto tako, ističe Kovačević, u Ustavu BiH su jasno navedene nadležnosti BiH, među kojima ne postoji imovina, dok je isto tako rečeno da sve ono što nije izričito navedeno kao nadležnost BiH pripada Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

    – Pa tako i imovina. Ukoliko poslušamo jadnog Blanušu i prepustimo Parlamentarnoj skupštini BiH da odlučuje o imovini Republike Srpske, ili kako Blanuša i Sarajevo kažu, o “državnoj imovini”, potpuno je nebitno šta će na kraju odlučiti. Pa čak i ako odluče da pripada Republici Srpskoj – rekao je Kovačević.

    Јer onaj ko se pita i koji donosi odluku je jedini stvarni vlasnik. I osim toga, jednom donesenu odluku uvijek može i promijeniti, naglsio je Kovačević.

    Poručio je da zato moraju svi znati da Sarajevo neće nikada odlučivati o imovini Republike Srpske.

    – Zajedno sa narodom Republike Srpske, pobrinućemo se da o našoj imovini nikada ne odlučuju ni Branko Blanuša i SDS. Јer je očigledno da i oni biraju Sarajevo ispred Republike Srpske. Neće im proći. Pobijediće Srpska! – zaključio je Kovačević.

    Podsjećamo, Blanuša je za federalne medije rekao da je bolje da se traži kompromis oko tzv. državne imovine.

    – Tako krupno pitanje kao što je “državna imovina”, o tome ne treba da nameće zakone neko van BiH. Bolje je da imamo više prijedloga zakona, pa da se o tome raspravlja. Pa i da to traje određeno vrijeme, nego da se desi da neko donosi zakone, a da to nisu institucije koje to treba da rade. A to su Predstavnički dom i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH – naveo je Blanuša.

  • Šetalište uz Vrbas bez zaustavljanja kod mostova

    Šetalište uz Vrbas bez zaustavljanja kod mostova

    Banjaluka bi uskoro mogla dobiti potpuno povezano šetalište uz Vrbas, od Rebrovačkog mosta pa sve do Vrućice, nakon što budu otvoreni prolazi za pješake ispod Venecija i Gradskog mosta. Gradonačelnik Draško Stanivuković najavio je upravo ove zahvate kao ključne za spajanje obale u jednu kontinuiranu pješačku zonu.

    Za građane je najvažnije to što bi šetnja uz Vrbas prvi put mogla biti moguća bez izlaska na prometne saobraćajnice i čekanja na pješačkim prelazima kod mostova.

    Najveća promjena očekuje se upravo kod Venecija mosta, gdje prolaz ispod mosta tehnički već postoji, ali je godinama bio zapušten, prljav i gotovo neprohodan. Zbog neuređenog prostora i lošeg osvjetljenja većina građana ga danas zaobilazi i koristi pješačke prelaze iznad mosta.Otvaranjem i uređenjem tog prolaza Grad pokušava da pješake zadrži uz samu obalu, umjesto da se kretanje prekida izlaskom na kolovoz.

    Rasterećenje saobraćaja u centru

    Osim povezivanja šetališta, projekat ima i saobraćajni cilj, posebno na potezu oko K4, Studentskog doma i Venecija mosta, gdje se tokom dana često stvaraju kolone zbog velikog broja pješaka i učestalih prelazaka preko ceste.

    Instruktor vožnje Dragan Ivić smatra da Banjaluka na pojedinim lokacijama već ima previše pješačkih prelaza i da se saobraćaj ne može ubrzati bez razdvajanja vozila i pješaka.

    „Morate kanalisati pješake. Ako pravite saobraćajnice, ništa niste uradili ako ih ugušite pješačkim prelazima. Moraju se raditi pothodnici i pasarele i to je jedini način da se izbjegnu ukrštanja pješaka i vozila u istom nivou i da se poveća brzina kretanja vozila“, rekao je Ivić za BL portal.

    Kao primjer navodi gužve koje se često stvaraju upravo kod K4 i Studentskog doma, gdje se vozila zaustavljaju zbog konstantnog protoka pješaka.

    Ipak, upozorava da sama infrastruktura neće značiti mnogo ukoliko građani nastave birati kraći put preko kolovoza.

    „Imamo pasarelu na Starčevici i svjedoci smo da ljudi često pretrčavaju. U tom pravcu svakako treba razmišljati, ali je pitanje kako će se pješaci kanalisati“, naveo je on za BL portal.

    Šetalište više neće „stajati“ kod mostova

    Upravo su mostovi do sada bili najveća prepreka za kontinuirano kretanje uz Vrbas. Šetnja obalom na više mjesta završava izlaskom na trotoar i uključivanjem u gradski saobraćaj, zbog čega veliki dio obale godinama funkcioniše kao nekoliko odvojenih cjelina.

    Otvaranjem prolaza ispod Venecija i Gradskog mosta, Grad pokušava prvi put spojiti te dionice u jedinstvenu šetnicu uz rijeku.

    To praktično znači da bi građani mogli proći uz Vrbas od Rebrovca prema centru grada bez penjanja na saobraćajnicu, dok je dugoročni plan nastavak šetališta sve do Vrućice.

    Koliko će projekat zaista promijeniti svakodnevno kretanje u gradu zavisiće prije svega od toga hoće li prolazi biti bezbjedni, osvijetljeni i redovno održavani, posebno nakon iskustva sa postojećim pothodnikom ispod Venecija mosta koji je godinama bio van ozbiljnije upotrebe. –

  • SDS, Narodni front i Stanivukovićev pokret razgovaraju o zajedničkom nastupu

    SDS, Narodni front i Stanivukovićev pokret razgovaraju o zajedničkom nastupu

    Delegacije SDS, Narodnog fronta i pokreta koji predvodi gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković danas bi trebalo da nastave pregovore o mogućem zajedničkom nastupu opozicije na opštim izborima naredne godine.

    Sastanak će biti održan u organizaciji Stanivukovića, a prema informacijama do kojih dolazi Srpskainfo, pitanje kandidata za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH za sada neće biti tema razgovora.

    Umjesto toga, fokus bi trebalo da bude na ideji formiranja zajedničkih lista za Narodnu skupštinu Republike Srpske i Parlamentarnu skupštinu BiH. Prema izvorima iz jedne opozicione partije, upravo je to jedna od glavnih tema današnjih konsultacija.

    Istovremeno, u toj kombinaciji neće učestvovati Lista Za pravdu i red Nebojše Vukanovića, nakon što je Vukanović ranije poručio da više nema namjeru da učestvuje u sastancima sa Draškom Stanivukovićem i Jelenom Trivić.

    Sagovornici Srpskainfo tvrde da prijedlog o zajedničkim listama nailazi na ozbiljan otpor unutar SDS. Posebno se tome protivi dio stranačkih funkcionera koji smatraju da bi približavanje Stanivukoviću moglo da nanese političku štetu toj stranci.

    – Mnogi u SDS smatraju da bi zajednička lista sa Stanivukovićem bila veoma rizičan potez i da bi mogla da oslabi poziciju stranke. Zbog toga je neizvjesno da li će uopšte biti postignut dogovor – navode izvori.

    Predsjednik SDS Branko Blanuša juče je, međutim, poručio da je potrebno objediniti opozicione redove pred izbore.

    On je istakao da SDS sebe vidi kao okupljalište svih koji žele promjene i jačanje Republike Srpske, dodajući da je cilj ponuditi ozbiljan politički koncept koji može donijeti pobjedu na izborima.

    Blanuša je najavio da će na sastanku opozicije predložiti zajednički nastup „u jednoj koloni“, sa kandidatima za koje procijene da imaju najveću podršku birača.

    – Samo zajedničkim djelovanjem moguće je okupiti političku energiju građana koji žele suštinske promjene u Republici Srpskoj – poručio je Blanuša.

    Politički analitičar i profesor sociologije Drago Vuković smatra da ideja o zajedničkim listama nije bez političke logike, posebno imajući u vidu stanje u opozicionim redovima.

    Prema njegovim riječima, takav model mogao bi da pomogne manjim partijama da ostvare bolji rezultat, kao i da objedinjeni kandidati za pojedinačne funkcije imaju veću šansu na izborima.

    Ipak, Vuković upozorava da bi zajednička lista mogla da dovede do gubitka političkog identiteta stranaka koje bi u njoj učestvovale, a da bi najveći teret toga mogao da snosi SDS.

    – Manjim partijama takav model odgovara jer im olakšava borbu za prelazak cenzusa. SDS je, s druge strane, najveća opoziciona i istorijski važna stranka, pa bi za njih zajednička lista mogla predstavljati dodatni politički udarac. Ipak, u politici ništa nije nemoguće – smatra Vuković.

  • BiH na dnu Evrope po kupovnoj moći

    BiH na dnu Evrope po kupovnoj moći

    Bosna i Hercegovina se nalazi na dnu tabele među evropskim državama prema BDP-u po glavi stanovnika mjerenom prema paritetu kupovne moći (PPP) sa 24.120 dolara po stanovniku.

    Kako su rangirane zemlje regiona prema BDP-u po stanovniku

    Slovenija – više od 60.000 dolara
    Hrvatska – oko 54.000 dolara
    Crna Gora – 36.330 dolara
    Srbija – 34.860 dolara
    Sjeverna Makedonija – 31.750 dolara
    Albanija – 25.250 dolara
    BiH – 24.120 dolara

    Ovo su podaci International Monetary Funda i platforme Visual Capitalist za 2025. godinu, a BiH zauzima 43. mjesto od ukupno 45 država.

    Tako su, prema ovim podacima, samo Ukrajina (22.440 dolara po stanovniku) i Moldavija (21.170 dolara po stanovniku) gore od BiH.

    Vrh evropske liste

    Na vrhu evropske liste nalazi se Monako sa više od 205.000 dolara BDP-a po stanovniku prema kupovnoj moći, ispred Lihtenštajna (195.370 dolara) i Irske (159.130 dolara).

    Među deset najbolje rangiranih evropskih ekonomija nalaze se još Luksemburg (156.720 dolara), Norveška (115.550 dolara), Švajcarska (105.680 dolara), Danska (89.670), Nizozemska (87.770), San Marino (87.140) i Island (82.730).

    Gdje su zemlje regiona?

    Kada su u pitanju zemlje regiona, Slovenija je najbolje pozicionirana i na ovoj listi je zauzela 24. mjesto sa više od 60.000 dolara po stanovniku, dok je Hrvatska na 27. mjestu sa oko 54.000 dolara.

    Crna Gora je na 38. mjestu sa procijenjenih 36.330 dolara po stanovniku, Srbija je na 40. poziciji sa 34.860 dolara po stanovniku.

    Sjeverna Makedonija je na 41. mjestu sa 31.750 dolara po stanovniku, a Albanija je ispred Bosne i Hercegovine na 42. mjestu sa 25.250 dolara po stanovniku.

    Jedan od najčešće korišćenih pokazatelja ekonomskog standarda
    Inače, BDP po glavi stanovnika prema paritetu kupovne moći je jedan od najčešće korišćenih pokazatelja ekonomskog standarda, jer uzima u obzir razlike u cijenama između država i realnu kupovnu moć građana.

    Ipak, ekonomisti upozoravaju da ovaj indikator ne prikazuje raspodjelu bogatstva unutar države, niti direktno odražava kvalitet života svih građana.

    Velike razlike među evropskim ekonomijama pokazuju da životni standard u Evropi i dalje značajno varira uprkos zajedničkom tržištu i ekonomskim integracijama.

    Realni podaci

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da su ovi podaci realni u okviru statističkog obuhvata i pokazuju da je BDP po glavi stanovnika prema paritetu kupovne moći u BiH na svega 35% prosjeka EU, što je za 7 procentnih poena niže od Sjeverne Makedonije i 17 od Srbije.

    “Iako realan, ovaj podatak u jednom dijelu treba obazrivo tumačiti imajući u vidu strukture ekonomija zemalja regije. BDP je mjera proizvodne aktivnosti jedne zemlje koji u sebe uključuje sve ono što je proizvedeno na teritoriji jedne zemlje u okviru jedne godine. Sa druge strane, raspodjela BDP-a govori o tome koliko u raspodjeli dohotka učestvuju radnici, vlasnici kapitala i rentijeri. Prosto dijeljenje BDP-a sa brojem stanovnika u svrhu utvrđivanja BDP-a po glavi stanovnika pretpostavlja ravnomjernu raspodjelu, što u realnosti nije slučaj. Drugim riječima govoreći, ukoliko veći dio dohotka pripadne manjoj grupi ljudi, najčešće vlasnicima kapitala, a ostatak se dijeli na najbrojniju radničku populaciju, onda bi rast BDP-a po glavi stanovnika mogao biti privid poboljšanja standarda koji zbog nejednake raspodjele ne osjeti veći broj stanovništva”, objašnjava Mlinarević.

    Dodaje da je u BiH na djelu model rasta čija je noseća snaga potrošnja.

    “Stoga se značajan priliv doznaka iz inostranstva ne odražava na rast domaće proizvodnje i BDP-a jer je usmjeren na uvoz. Sa druge strane, u Srbiji je model rasta zasnovan na prilivu stranih direktnih i javnih investicija, naročito u infrastrukturu. Usljed toga jedan dio BDP-a strani vlasnici repatriraju u svoju zemlju kroz iznošenje profita i on nije uključen u kružni tok dohotka u Srbiji. Iz tog razloga je moguće da bude značajniji rast BDP-a koji većina stanovništva uopšte ne osjeti. Za unapređenje standarda stanovništva kao krajnjeg mjerila uspješnosti jedne ekonomije potrebno je podsticati proizvodnju čiji profiti će biti reinvestirani u zemlji. Takođe, povećanjem zarada radnika, što kroz objektivna povećanja minimalnih zarada, što kroz produktivnija radna mjesta gdje je moguć zdrav rast plata, povećaće se učešće radnika u raspodjeli dohotka koji raste. Na taj način bi bio zadovoljen i potreban i dovoljan uslov za rast blagostanja u BiH”, zaključio je Mlinarević, pišu Nezavisne.

  • Delegacija EU u BiH pozdravila privremeno otvaranje novog Graničnog prelaza

    Delegacija EU u BiH pozdravila privremeno otvaranje novog Graničnog prelaza

    Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegocini i specijalni predstavnik EU u BiH pozdravili su brzu reakciju nadležnih organa u pravcu odobrenja privremenog rješenja koje će omogućiti operativnost novog Graničnog prelaza Gradiška, nakon problema s postojećim Graničnim prelazom nastalih usljed urušavanja mosta.

    – Ovakav privremeni aranžman pomoći će u ublažavanju uskih grla, poboljšanju protoka robe i putnika, te osigurati trenutno rasterećenje prevoznicima i privrednim subjektima. Istovremeno, privremena mjera naglašava potrebu da se bez odlaganja krene ka održivom, dugoročnom rješenju koje osigurava potpuno i predvidivo funkcionisanje prelaza i omogućava da nova granična infrastruktura, izgrađena uz finansijsku podršku EU-a, ostvari predviđene ekonomske i koristi povezivanja – ističe se u objavi na društvenoj mreži Iks.