VRBAS Media

Autor: INFO

  • Eksplozija u lokalu Aleksandra Nikolića koji je uhapšen u akciji “Transporter”

    Eksplozija u lokalu Aleksandra Nikolića koji je uhapšen u akciji “Transporter”

    U Istočnom Novom Sarajevu danas, 10. februara, u ugostiteljskom objektu “Moka” došlo je do eksplozije.

    Kako navodi Srna do eksplozije je došlo najvjerovatnije usljed bacanja molotovljevog koktela.

    Nije bilo povrijeđeno, a na objektu je pričinjena materijalna šteta.

    Kako saznaje Provjereno, vlasnik lokala je Aleksandar Nikolić koji je uhapšen u akciji “Transporter” kada je razbijen veliki narko lanac.

    Policijskoj stanici Istočno Novo Sarajevo događaj je prijavljen u 3.10 časova.

    Eksplozija je prijavljena u objektu koji se nalazi u Hilandarskoj ulici.

    Policija je na licu mjesta zatekla razbijen portal objekta, kao i radnika koji je lokalizovao požar.

    O svemu je obaviješten dežurni tužilac.

    Trenutno traje uviđaj.

    U toku je istraga o okolnostima i uzrocima eksplozije, prenosi Srna.

  • Angela Merkel se vraća u politiku?

    Angela Merkel se vraća u politiku?

    Njemački mediji s velikim iznenađenjem objavili su da se Angela Merkel, bivša njemačka kancelarka, nakon izlaska iz politike i odluke da se ne kandiduje ponovo za kancelarku Njemačke, vraća na stranački kongres.

    Naime, njena stranka, konzervativna Demohrišćanska unija, održava kongres 20. februara, a navedeno je da je pozvana kao bivša predsjednica stranke.

    Zašto je ovo iznenađenje

    Njemački mediji pojašnjavaju da samo po sebi nije iznenađenje da bivši predsjednici stranke budu pozvani kao posebni gosti, ali da jeste iznenađenje da je Merkelova ovaj poziv prihvatila, obzirom da je najavila da izlazi iz politike.

    “Merkel nije prihvatila pozive na savezne stranačke kongrese 2022. i 2024. godine. Svoju odluku je 2024. godine, odgovarajući na upite medija, obrazložila riječima da je to je u skladu s njenim više puta javno iznesenim stavom – kako pred kraj mandata, tako i nakon toga – da se nakon povlačenja iz aktivne politike u pravilu ne učestvuje u aktuelnim političkim događajima. Na pitanje da li se taj njen ‘postmandatni stav’ sada promijenio, iz njenog ureda su poručili: ‘Ne, izuzetak potvrđuje pravilo'”, navodi njemački Handelsblatt.

    Da li će se Merkel obratiti

    Do sada nije poznato da li će se Merkel obratiti na stranačkom kongresu.

    Otkako je Fridrih Merc u januaru 2022. izabran za predsjednika CDU-a, ona ima distanciran odnos prema stranačkom rukovodstvu. Njen lični odnos s Mercom smatra se narušenim.

    Pod njegovim vođstvom Unija se u velikoj mjeri udaljila od ere Merkel, a u poslaničkom klubu danas je ostalo tek nekoliko pristalica bivše kancelarke.

  • Makron: Rusija će i sutra biti tu, dijalog neophodan

    Makron: Rusija će i sutra biti tu, dijalog neophodan

    Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je predložio nekim evropskim kolegama da obnove dijalog sa Rusijom.

    – Prvo, došli smo do tačke u kojoj je ovaj rat iscrpljivanja ušao u svoju završnu fazu; to jest, gubici i iscrpljenost sa obje strane daju razlog da se zapitamo kako okončati ovaj rat – rekao je Makron za list “Tagezancajger”.

    Takođe je istakao da su Amerikanci izrazili želju da zaključe mir.

    – Moje obrazloženje je prilično jednostavno: da li želimo da delegiramo ove razgovore drugima? Naš geografski položaj neće se promijeniti, sviđala se nama Rusija ili ne. Rusija će i sutra biti ovdje. Na kraju krajeva, ona je tačno na našim granicama. Stoga je važno strukturirati obnovu evropskih razgovora sa Rusijom bez naivnosti, bez vršenja pritiska na Ukrajince i bez oslanjanja na treće strane u ovim razgovorima. Upravo zato sam predložio nekolicini evropskih kolega da nastavimo dijalog – objasnio je Makron.

    Potreban je mandat, predstavnici – vidjećemo kako ćemo se organizovati, ali mora postojati mogućnost za obnavljanje dijaloga sa Rusijom,  ponovio je francuski lider.

    On je dodao da je je Pariz obnovio tehničke kanale veze sa Moskvom.

    – Ponovo smo uspostavili kanale za diskusiju na tehničkom nivou. I želio bih da moji evropski partneri ovo dijele u budućnosti, kako bismo imali dobro organizovan evropski pristup – rekao je Makron.

    Francuski lider takođe je potvrdio posjetu svog diplomatskog savjetnika Moskvi.

    – Nekima je bilo prerano da pošalju svoje diplomatske savjetnike, kao što smo mi uradili – zaključio je francuski lider.

    Agencija Rojters ranije je objavila da je diplomatski savjetnik predsednika Francuske Emanuel Bon navodno posjetio Moskvu radi sastanka sa ruskim zvaničnicima. Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je u četvrtak da Kremlj, u znak solidarnosti sa Јelisejskom palatom, neće ni potvrđivati ni demantovati ove izvještaje.

  • Trišić Babić: U posljednje dvije nedjelje učinili smo velike stvari za Srpsku i sve njene ljude

    Trišić Babić: U posljednje dvije nedjelje učinili smo velike stvari za Srpsku i sve njene ljude

    Politika vam, kao nijedno drugo zanimanje, pruža mogućnost da uradite mnogo toga dobrog za svoj narod i svoju zemlju, navela je v.d. predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić na Iksu.

    U posljednje dvije nedjelje, kaže, učinili smo velike stvari za Republiku Srpsku i sve njene ljude.

  • Evropa treba hitno da smanji zavisnost od sistema Visa i Mastercard

    Evropa treba hitno da smanji zavisnost od sistema Visa i Mastercard

    Evropa “hitno” treba da smanji zavisnost od američkih platnih sistema kao što su Visa i Mastercard.

    Na to je upozorila Martina Vajmert, izvršna direktorka Evropske inicijative za plaćanja (EPI), grupe koja okuplja 16 najvećih evropskih banaka i finansijskih kompanija.

    “Veoma zavisimo od međunarodnih platnih rešenja. Imamo dobre domaće sisteme kartica, ali ništa što funkcioniše preko granica. Ako tvrdimo da je nezavisnost ključna, potrebna je hitna akcija”, rekla je Vajmert u intervjuu za Fajnenšel tajms (FT).

    Vajmert je istakla da banke i trgovci prepoznaju potrebu za izgradnjom evropske platne mreže koja funkcioniše preko granica, ali da je “geopolitički kontekst” učinio ovo pitanje centralnim i hitnim.

    Visa i Mastercard činili su gotovo dve trećine kartičnih transakcija u Evrozoni 2022. godine, a 13 članica EU nema nacionalnu alternativu američkim provajderima, navodi Evropska centralna banka (ECB), dodajući da čak i tamo gde postoje domaći sistemi, njihova upotreba opada.

    Evropski zvaničnici sve više brinu da bi američke platne kompanije mogle da zloupotrebe svoju moć u slučaju pogoršanja transatlantskih odnosa.

    Mario Dragi, bivši predsednik ECB, upozorio je da “duboka integracija stvara zavisnosti koje mogu da se zloupotrebe kada partneri nisu saveznici”.

    EPI, čiji su članovi između osalob BNP Paribas i Dojče Bank, je 2024. lansirao evropsku alternativu Apple Pay-u pod nazivom Wero, sa 48,5 miliona korisnika u Belgiji, Francuskoj i Nemačkoj, a planira širenje na onlajn i u prodavnicama do 2027. godine.

    ECB napominje da su prethodne inicijative privatnog sektora, uključujući raniji plan EPI za konkurentsku karticu, pokazale “teškoće u skaliranju”, jer “učesnici imaju problem da usklade zajedničke standarde”.

    Istovremeno, ECB promoviše digitalni evro kao inicijativu za jačanje monetarne suverenosti evrozone, a trgovci bi morali da ga prihvataju od 2029. godine.

    Međutim, Vajmert upozorava da bi, u slučaju pogoršanja geopolitičkih tenzija, digitalni evro mogao da stigne prekasno.

    “Problem je što će digitalni evro biti dostupan tek za nekoliko godina, možda i posle mandata (američkog predsednika) Donalda Trampa. Mislim da nam vreme curi”, zaključila je ona.

  • Tenzije SAD i Irana utiču na tržište, cijene nafte u porastu

    Tenzije SAD i Irana utiču na tržište, cijene nafte u porastu

    Cijene nafte porasle su u ponedjeljak za oko jedan dolar po barelu nakon što je američko Ministarstvo prometa upozorilo brodove pod američkom zastavom da izbjegavaju plovidbu uz iransku obalu tokom prolaska kroz Hormuški moreuz i Omanski zaliv, zbog povećanih bezbjednosnih rizika.

    Fjučersi sirove nafte Brent porasli su za 1,08 dolara, odnosno 1,6 odsto, na 69,13 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta skuplja za 95 centi ili 1,5 odsto i iznosila je 64,50 dolara. Tržišta su reagovala na procjene da bi nove tenzije mogle ugroziti globalno snabdijevanje.

    Agencija za pomorsku upravu pri američkom Ministarstvu prometa navela je da su se brodovi u tom području i ranije suočavali sa rizikom presretanja i ukrcavanja iranskih snaga, uključujući incident zabilježen početkom februara. Brodovima je preporučeno da se, prilikom prolaska prema istoku, drže bliže obali Omana.

    Ovaj potez obnovio je strah od mogućih poremećaja u isporuci energenata, jer kroz Hormuški moreuz prolazi oko petina ukupne svjetske potrošnje nafte. Analitičari navode da se cijene trenutno više kreću pod uticajem geopolitike nego realnih tržišnih pokazatelja ponude i potražnje.

    „Trgovina sirovom naftom ove sedmice imaće malo veze s fundamentima, a mnogo s premijom rizika povezanom s Iranom“, rekao je savjetnik za trgovinu naftom iz kompanije Ritterbusch and Associates.

    Prethodno su cijene bile u padu, produžavajući prošlosedmične gubitke, nakon što su SAD i Iran signalizirali spremnost da nastave indirektne razgovore, koje su obje strane ocijenile pozitivnim. Ipak, tržište i dalje procjenjuje mogućnost novih sankcija iranskom izvozu.

    Dodatnu neizvjesnost izaziva stav Vašingtona da pooštri sprovođenje sankcija na iransku naftu, dok Teheran najavljuje mogućnost presretanja tankera u regionu. Takvi rizici ublažili su procjene da će tržište ove godine ostati prezasićeno zbog povećane proizvodnje zemalja OPEK plus, kao i SAD, Kanade i Brazila.

    Istovremeno, uvoz nafte u Indiju ostaje pod znakom pitanja, jer je trgovinski sporazum sa SAD povezan sa obustavom kupovine ruske nafte, što usporava sklapanje novih ugovora sa rafinerijama.

    Ukupno gledano, kretanja cijena nafte trenutno su u najvećoj mjeri određena političkim tenzijama i bezbjednosnim procjenama, dok tržište pažljivo prati dalji razvoj odnosa između Vašingtona i Teherana.

  • Ramo Isak o lošim rezultatima specijalaca FUP-a

    Ramo Isak o lošim rezultatima specijalaca FUP-a

    Federalna uprava policije (FUP) završila je na lošem 101. mjestu na prestižnom takmičenju specijalnih jedinica “UAE SWAT Challenge” u Dubaiju, dok je SAJ Republike Srpske trenutno na dobrom 47. mjestu.

    Ovi rezultati izazvali su brojne reakcije u javnosti, a federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak ponudio je za N1 objašnjenje koje uključuje bezbjednosne prijetnje, ali i obavještajne igre susjednih država.

    “Nismo smjeli poslati najbolje”

    Na pitanje voditeljke kako komentariše činjenicu da su specijalci iz RS-a bili daleko ispred, te da je FUP d‌jelovao nespremno, Isak je odgovorio:

    “Tačno je to. Ljudi su dobili poziv zadnji dan, spisak je pravljen u zadnji čas. Da sam ja sastavljao tim, to bi se radilo pet mjeseci ranije, trenirali bi zajedno. Ovako, sastavljen je tim samo da se ode i prezentuje, jer nam generalno nedostaje policijskih službenika.”

    Isak je priznao da je rezultat loš, ali tvrdi da u Dubai nije otišla elitna postava, već tim sastavljen “u zadnji čas”.

    Međutim, ključni razlog zašto u Emirate nisu otišli najspremniji specijalci, prema Isakovim riječima, leži u bezbjednosnoj situaciji u zemlji i prijetnjama koje dolaze od Milorada Dodika.

    “Nisu nam najbolji otišli iz Sarajeva zbog Dodika i takvih kao što je on. Nismo ih smjeli poslati. Jer, ako te ljude pošaljemo, ko će sutra odgovoriti u trenutku da bude potrebno? Oni su tu da brane državu”, istaknuo je Isak, dodajući da su FUP-ovi timovi ranije u Americi i Turskoj uvijek bili među prva tri.

  • Lavrov: Pregovori o okončanju rata u Ukrajini u toku, još je dug put pred nama

    Lavrov: Pregovori o okončanju rata u Ukrajini u toku, još je dug put pred nama

    Pregovori o okončanju rata u Ukrajini su u toku i još je dug put pred nama, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    – Više puta smo rekli da ne možemo da se prepustimo entuzijastičnom sagledavanju onoga što se dešava, da je američki predsjednik Donald Tramp stavio Evropljane, ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, na njihovo mjesto i zahtijeva da se povinuju… Sve je to lijepo i u redu ako želimo da postignemo mir u Ukrajini, ali još nismo tamo – rekao je Lavrov, prenosi agencija TASS.

    Prema njegovim riječima, vodeća pozicija Rusije na globalnom tržištu nuklearne energije predstavlja izazov za Sjedinjene Američke Države, koje žele da to promijene.

    – U zemljama gde već imamo projekte i iskustvo, uključujući naše susjede i niz evropskih zemalja, Amerikanci rade na prekvalifikovanju svojih energetskih sistema prema njihovim standardima. Oni to ni ne kriju. A da ne pominjemo sankcije i tarife koje vrtoglavo rastu za zemlje koje ne slušaju Amerikance u vezi sa tim kako da rade sa Ruskom Federacijom – rekao je Lavrov.

    Dodao je da je ruski pristup definisao predsjednik te zemlje Vladimir Putin, i to, kako je rekao, na osnovu ruskih državnih interesa.

    – Ne prihvatamo metode trgovinskih, ekonomskih ili valutnih ratova, jer se zloupotreba dolara nastavlja u neviđenim razmjerama – rekao je on.

  • Politiko: Samit Trampa i Sija zakazan za prvu nedjelju aprila

    Politiko: Samit Trampa i Sija zakazan za prvu nedjelju aprila

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp planira da prve nedjelje aprila otputuje u Peking na samit sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, izjavile su tri osobe upoznate sa planovima, koje su govorile pod uslovom anonimnosti, objavio je američki Politiko.

    Tramp se obavezao da posjeti Kinu u aprilu nakon sastanka sa Sijem u Јužnoj Koreji prošle jeseni, ali Bijela kuća do sada nije zvanično objavila tačne datume putovanja.

    Zvaničnik Bijele kuće rekao je da termini još nisu konačni.

    Kineska ambasada u Vašingtonu nije odgovorila na zahtjev za komentar.

    Dvojica lidera razgovarala su telefonom prošle nedjelje o temama koje uključuju trgovinu i međunarodne sukobe, što se tumači kao uvod u predstojeći susret.

    Tramp je naveo da je tokom razgovora pokrenuto i pitanje kineskog regiona Tajvana, koje, prema javnim izvještajima, nije bilo tema njihovog sastanka u Јužnoj Koreji u oktobru.

    Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je Si tokom razgovora naglasio da je pitanje kineskog regiona Tajvana najvažnije uodnosima Kine i SAD, ističući da je Tajvan teritorija Kine i da Peking neće dozvoliti njegovo odvajanje.

    U saopštenju se navodi i da Sjedinjene Američke Države moraju oprezno da postupaju po pitanju prodaje oružja kineskom regionu Tajvanu.

    Kina je ranije izrazila nezadovoljstvo zbog američke prodaje oružja kineskom regionu Tajvanu u vrijednosti od 11 milijardi dolara, odobrene u decembru, nakon čega je kineska vojska izvela dvodnevnu vojnu vejžbu sa bojevom municijom, za koju je saopšteno da je simulirala iznenadni napad na ostrvo.

    Prema riječima američkog ministra finansija Skota Besenta, Si bi mogao da poseti Trampa tokom leta, bilo u Vašingtonu ili u Mar-a-Lagu.
    Dvojica lidera bi takođe mogla da se sastanu na samitu G20 u Majamiju i na skupu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje u Šenženu.

    Prva nedjelja aprila poklapa se sa godišnjicom uvođenja Trampovih carina, kada je on na takozvani “Dan oslobođenja” uveo sveobuhvatne tarife Kini i desetinama drugih zemalja u okviru šire trgovinske reforme.

  • Institucije šalju opasan signal tolerancije prema nasilju nad novinarima u BiH

    Institucije šalju opasan signal tolerancije prema nasilju nad novinarima u BiH

    Pravno kvalifikovanje fizičkih napada na novinare i druge medijske radnike u BiH kao prekršaje predstavlja neadekvatan odgovor institucija i šalje opasan signal tolerancije prema nasilju nad novinarskom profesijom.

    Poručili su to iz Udruženja “BH novinari”, nakon što je u Istočnom Novom Sarajevu fizički napadnuta novinarka Sanja Vasković kada je snimala mjesto gdje firma “Uniotec” gradi bazen. Ovo je, podsjetimo, drugi incident unazad nekoliko sedmica, pošto je prethodno zabilježen napad na novinarsku ekipu BN televizije u Bijeljini.

    Udruženje “BH novinari” i Linija za pomoć novinarima najoštrije su osudili fizički napad na Vaskovićevu, glavnu urednicu portala Spin, koji se dogodio 7. februara dok je kao novinarka pokušavala istražiti temu o sječi drveća i izgradnji bazena u Istočnom Sarajevu.

    Oduzimanje telefona

    Na gradilištu firme “Uniotec”, kako se navodi, novinarku je verbalno vrijeđao Ljubo Sladoje, otac vlasnika ove firme, a potom joj nasilno oduzeo mobilni telefon, ugrožavajući njenu sigurnost i pravo na slobodan rad.

    “Ovaj napad nije izolovan incident, već novi primjer sve učestalijih pritisaka, zastrašivanja, prijetnji i fizičkog nasilja kojem su izloženi lokalni mediji i novinari u Republici Srpskoj, ali i širom BiH. Podaci Linije za pomoć novinarima pokazuju da je od početka 2026. godine zabilježeno 12 prijava napada i prijetnji novinarima i medijskim radnicima, uključujući fizičke napade, verbalne prijetnje, političke pritiske, ciljana zastrašivanja i SLAPP tužbe”, kažu iz Udruženja “BH novinari”.

    Zahtijevaju od nadležnih institucija, policijskih organa i tužilaštava da fizičko nasilje prema medijskim profesionalcima tretiraju kao ozbiljna krivična djela, budući da su se fizički napadi u Bijeljini i Istočnom Sarajevu desili tokom obavljanja profesionalnih dužnosti, te imajući u vidu ulogu i značaj novinarske profesije u demokratskom društvu.

    “Policija i pravosuđe u BiH moraju osigurati efikasne istrage i primjenu adekvatnih pravnih posljedica i sankcija za one koji prijete, napadaju ili zastrašuju novinare, u skladu sa domaćim krivičnim zakonodavstvom i međunarodnom praksom zaštite novinarske profesije”, rekli su iz Udruženja “BH novinari”.

    Šta je rekao tužilac

    Iz Policijske uprave Istočno Sarajevo su potvrdili da je o napadu na Vaskovićevu obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo, koji se izjasnio da u tom događaju nema elemenata krivičnog djela.

    “Policijski službenici Policijske stanice Istočno Novo Sarajevo uručili su prekršajni nalog LJ.S. iz Istočnog Sarajeva zbog prekršaja iz člana 8. Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske – vrijeđanje drugog lica. On je 7. februara 12.30 u Istočnom Sarajevu S.V. uputio riječi uvredljivog sadržaja, što je kod nje izazvalo osjećaj uznemirenosti i ugroženosti”, rekli su za “Nezavisne novine” iz PU Istočno Sarajevo.

    Vaskovićeva kaže da nije saslušana ni u kakvom svojstvu, niti ju je neko pozivao u policiju.

    “Ja zaista moram da kažem da u tom nekom stanju šoka ne razmišljam o tome šta će policija uraditi, niti bih trebala razmišljati i govoriti kako da radi svoj posao. Ispričala sam šta se desilo, momci koji su tu bili su mlađi, bili su ljubazni, sve je bilo s njihove strane u redu, ali mislim da nisu bili dovoljno upućeni na koji način se postupa sa novinarima. Ja se zaista nadam da neće ostati na ovome, da će prije svega Tužilaštvo da reaguje. Neka me zovnu, neka me neko pita, ja sam spremna da kažem šta se dešavalo. Ovim se šalje poruka da u ovom gradu, izgleda, može neko da sprovodi silu i da lokalni moćnici mogu da rade šta žele”, kaže Vaskovićeva za “Nezavisne novine”.

    Grubo kršenje slobode

    Napad na nju osudilo je i Udruženje nezavisnih medija “Umbrella”, te su naglasili da ovaj čin predstavlja nedvosmislen napad na fizički integritet novinarke, grubo kršenje slobode izražavanja i direktni pokušaj zastrašivanja medija.

    “Udruženje ‘Umbrella’ smatra neprihvatljivim da se ovakvi slučajevi svode na prekršajne prijave i zahtijeva od policije da bez odlaganja dopuni izvještaj i kvalifikuje radnje u skladu sa stvarnim tokom događaja, te da nadležno tužilaštvo hitno preuzme predmet, izvrši pravnu kvalifikaciju djela i pokrene krivični postupak”, saopštili su iz ovog udruženja.

    Podsjetimo, međunarodna organizacija “Human Rights Watch” (HRW) objavila je nedavno svjetski izvještaj o dešavanjima koja su obilježila 2025. godinu, a navedeno je da BiH sporo sprovodi reforme potrebne za unapređenje ljudskih prava, koje su, između ostalog, uslov za pristupanje Evropskoj uniji.

    “Sloboda medija u BiH i dalje je ugrožena. Prema Indeksu slobode medija koji priprema organizacija ‘Reporteri bez granica’, BiH u 2025. godini je ponovo pala i sada se nalazi na 86. mjestu u svijetu po pitanju medijskih sloboda”, navodi se u izvještaju.