VRBAS Media

Autor: INFO

  • Otac uhapšen zbog obljube kćerki (6 i 8 godina), pritvorena i majka

    Otac uhapšen zbog obljube kćerki (6 i 8 godina), pritvorena i majka

    Muškarac (49) iz okoline Banjaluke uhapšen je zbog stravičnog slučaja pedofilije u kojem su žrtve, kako se sumnja, bile njegove kćerke stare šest i osam godina, saznaje ATV.

    Otac monstrum uhapšen je sredinom januara nakon što su istražni organi došli do dokaza da je seksualno zlostavljao obje kćerke. Zajedno s njim uhapšena je i njegova supruga, odnosno majka djevojčica zbog sumnje da je znala za zlostavljanje, ali ništa nije učinila da to spriječi ili prijavi.

    Uhapšena majka
    Istragu vode PU Banjaluka i Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci po čijem nalogu su 49-godišnji muškarac i njegova 36-godišnja supruga uhapšeni. Na prijedlog tužilaštva Okružni sud u Banjaluci je oboma odredio jednomjesečni pritvor.

    Prema saznanjima ATV-a ocu se na teret stavlja da je počinio krivično djelo obljube nad djetetom mlađim od 15 godina. Zajedno sa suprugom osumnjičen je i za zapuštanje i zlostavljanje kćerki jer, kako saznaje ATV, djecu uopšte nisu upisali u školu, iako je starija već trebala da ide u treći razred.

    Nezvanično se saznaje da je osumnjičeni 49-godišnjak visokoobrazovana osoba koja živi i radi na relaciji Banjaluka – Njemačka.

    Radi zaštite žrtava u tužilaštvu i policiji nisu željeli da otkrivaju bilo kakve informacije o ovom monstruoznom slučaju. Nakon hapšenja roditelja, djeca su smještena na sigurno i s njima radi stručni tim.

  • Tramp najavio carine od 100 odsto Kanadi ako sklopi trgovinski sporazum sa Kinom

    Tramp najavio carine od 100 odsto Kanadi ako sklopi trgovinski sporazum sa Kinom

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da će SAD uvesti carinu od 100 odsto na sav kanadski uvoz ukoliko Kanada sklopi trgovinski sporazum sa Kinom.

    Tramp je na društvenoj mreži Truth Social naveo da se kanadski premijer Mak Karni, koga je nazvao “guvernerom”, jako vara “ako misli da će od Kanade napraviti tranzitnu luku za Kinu da šalje robu i proizvode u Sjedinjene Američke Države”.

    – Kina bi u tom slučaju u potpunosti progutala Kanadu, uključujući “uništenje njihovih preduzeća, društvenog tkiva i opšteg načina života – napisao je Tramp.

    Karni je u ponedjeljak u Pekingu potpisao sporazum sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, kojim se smanjuju carine na električna vozila, poljoprivredne proizvode i druge sektore.

    Karni je tokom razgovora sa Sijem, u okviru prve posjete jednog kanadskog lidera Kini u posljednjih osam godina, rekao da bi angažovanje i saradnja trebalo da budu temelj novog partnerstva, ističući oblasti poput poljoprivrede, energetike i finansija kao sektore u kojima je moguć najbrži napredak.

  • Orban upozorava na ratnu politiku EU i miješanje Ukrajine u izbore

    Orban upozorava na ratnu politiku EU i miješanje Ukrajine u izbore

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da Evropska unija već ima potpisan dokument o mogućem raspoređivanju snaga u Ukrajinu, ocijenivši da se EU može smatrati stranom u ratu, bez obzira na zvaničnu retoriku o izbjegavanju sukoba.

    Govoreći u Kapošvaru, Orban je rekao da Evropa više nije pred ratom, već da je u rat već ušla, te da je, prema njegovim riječima, jedino otvoreno pitanje kada će posljedice takve politike u potpunosti pogoditi svakodnevni život građana.

    Podsjetio je da je još u decembru 2025. godine upozorio da se Evropska unija sistematski priprema za mogući rat sa Rusijom do 2030. godine, navodeći da se ti procesi odvijaju bez jasne saglasnosti evropskih naroda.

    U drugom obraćanju, Orban je optužio Ukrajinu da se otvoreno miješa u unutrašnje političke procese u Mađarskoj, tvrdeći da je cilj takvog djelovanja obezbjeđivanje dodatnih finansijskih sredstava i ubrzan prijem Ukrajine u Evropsku uniju.

    On je poručio da Mađarska, kao članica EU, ima pravo da se usprotivi takvim pritiscima, naglašavajući da Budimpešta ne želi da novac mađarskih porodica bude preusmjeren u Ukrajinu niti da zemlja bude uvučena u ratni sukob.

    Orban je istakao da Mađarska neće podleći prijetnjama i zastrašivanju, te da šalje jasnu poruku i Kijevu i Briselu da neće prihvatiti finansijske i političke obaveze koje, prema njegovim riječima, nisu u interesu mađarskih građana.

  • Karan: Da li BiH gubi svoj ustavni identitet?

    Karan: Da li BiH gubi svoj ustavni identitet?

    Ustavni identitet BiH nije politička ili naučna fraza, već ustavnopravna kategorija koja obuhvata složenu državnu strukturu, podjelu nadležnosti, zaštitu entiteta i naroda, ravnopravnost, paritet i konsenzus, istakao je profesor ustavnog prava Siniša Karan u kolumni za Srnu.

    Kolumnu profesora Karana Srna prenosi u cijelosti:

    Republika Srpska je potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma pristala na složenu konfederalno-federalnu BiH, unoseći svoju državnost u novi međunarodno verifikovani ustavni poredak.

    Dejtonski sporazum je bio čin državnopravnog kompromisa, a ne ukidanja državnosti Republike Srpske, koja je u tom procesu dobila međunarodnopravnu verifikaciju i ustavno garantovan status državotvornog subjekta.

    Ženevski i Njujorški principi, koji su prethodili Dejtonu, predstavljaju predustavni konsenzus i izvor ustavnog identiteta BiH.

    Oni su ugrađeni u Aneks IV Dejtonskog sporazuma i čine suštinu ustavnog bića BiH.

    Dakle, ustavni identitet BiH čine sljedeća načela i vrijednosti: složeno državno uređenje čija je posljedica striktna podjela nadležnosti, ravnopravnost entiteta i konstitutivnih naroda, konsenzus kao osnov odlučivanja, paritet i mehanizmi zaštite vitalnih interesa entiteta i naroda.

    Ustavni identitet je nepromjenjiva kategorija. On se ne može mijenjati čak ni ustavnim amandmanima, a kamoli odlukama ustavnih sudova.

    Međutim, trideset godina nakon Dejtona, neprekidno traje sistemski osmišljen proces podrivanja dogovorenog ustavnog poretka. U tom procesu, Ustavni sud BiH je, zajedno sa institucijom visokog predstavnika, preuzeo ulogu kreatora paralelnog, političkog ustava, suprotnog izvornom dejtonskom tekstu.

    Svojim djelovanjem Ustavni sud i visoki predstavnici (koji nisu ustavna kategorija) su se upuštali u sferu koja prevazilazi njihove nadležnosti, direktno intervenišući u unutrašnju ustavnu strukturu jednog od državotvornih entiteta. Takvim postupanjem se ne štiti Ustav, već preoblikuje. Takvim djelovanjem se ruši ustavni identitet BiH.

    Republika Srpska je prije Dejtonskog mirovnog sporazuma postojala kao samostalna državotvorna politička i pravna zajednica. Dejton je transformisao njenu državnost, ali nije ukinuo njeno ustavnopravno biće. Svako institucionalno djelovanje koje sistemski derogira dogovorene principe predstavlja udar na samu suštinu dejtonske BiH.

    Ustavni identitet BiH nije politička ili naučna fraza, već ustavnopravna kategorija koja obuhvata složenu državnu strukturu, podjelu nadležnosti, zaštitu entiteta i naroda, ravnopravnost, paritet i konsenzus. Rušenje bilo kojeg od ovih stubova znači rušenje same BiH kakva je dogovorena u Dejtonu.

    Očuvanje Dejtonskog sporazuma, kao okvira ovog ustavnog identiteta dogovorenog od tri naroda, je međunarodnopravna obaveza i preduslov opstanka BiH kao složene državne zajednice.

  • Јanaf dobio licencu OFAK-a, nastavlja otpremanje nafte NIS-u

    Јanaf dobio licencu OFAK-a, nastavlja otpremanje nafte NIS-u

    Kompanija “Јadranski naftovod” saopštila je da je primila licencu Kancelarije za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD kojom joj je odobreno otpremanje nafte Naftnoj industriji Srbije do 20. februara.

    Iz Јanafa napominju da će i dalje ažurno pratiti razvoj događaja i da je kompanija u stalnom kontaktu sa korisnikom sistema i ostalim ključnim zainteresovanim stranama.

    Iz ove kompanije navode da će biti nastavljene sve raspoložive aktivnosti prema nadležnima i razrada poslovnih modela za osiguravanje stabilnog poslovanja Јanafa kako bi se održalo poslovanje na nivou koji garantuje zadovoljstvo akcionara, poslovnih partnera i zaposlenih, prenosi Tanjug.

    OFAK je 23. januara produžio operativnu licencu za rad NIS-a do 20. februara.

  • Minić o Ustavnom sudu, izborima i saradnji sa Srbijom: Srpska mora da se zaštiti

    Minić o Ustavnom sudu, izborima i saradnji sa Srbijom: Srpska mora da se zaštiti

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić ocijenio je da odluke i postupci Ustavnog suda BiH, Centralne izborne komisije i drugih institucija nisu slučajni, te da predstavljaju kontinuirani pritisak na institucije Republike Srpske, poručivši da je neophodna stvarna, a ne samo deklarativna reakcija radi njihove zaštite.

    Komentarišući odluku Ustavnog suda BiH kojom je neustavnim proglašen prethodni saziv Vlade Republike Srpske, Minić je rekao da je takav ishod bio predvidiv. Kao primjer naveo je rad CIK-a BiH, za koji tvrdi da nije bio u stanju da na vrijeme provede ni osnovne izborne procese, te da se ponavljanje izbora dešava isključivo u sredinama gdje je pobijedio kandidat SNSD-a.

    Prema njegovim riječima, ponovljeni izbori neće biti okončani u rokovima koje su najavili nadležni, jer se, kako je naveo, produžavanjem procesa stvara pritisak na institucije Republike Srpske. Dodao je da se u pojedinim sredinama, poput Zvornika, najavljuje dolazak novih biračkih odbora, što, kako tvrdi, ranije nije bila praksa.

    Minić je poručio da se, prema njegovom mišljenju, radi o koordinisanoj akciji koja je započela djelovanjem visokog predstavnika, za kojeg je rekao da je nelegalno izabran, a nastavila se kroz Sud BiH i Ustavni sud BiH. Naveo je da je riječ o sudu u kojem nema sudija iz Republike Srpske, kojem je mandat istekao, ali je produžen odlukom visokog predstavnika, te koji, kako je rekao, mijenja pravilnike po potrebi.

    Istakao je da Republika Srpska nema problem ni sa kim, ali da, kako tvrdi, postoji očigledno različit odnos međunarodnih i pravosudnih institucija prema Srpskoj i Federaciji BiH. Kao primjer naveo je formiranje Vlade Federacije BiH, za koje je rekao da je zahtijevalo stavljanje Ustava van snage, ali da na to nije bilo reakcije nadležnih institucija.

    Minić je podsjetio da je, kako kao premijer, tako i ranije kao ministar, više puta pružao ruku saradnje političkim akterima u Federaciji BiH, ali da ta saradnja, prema njegovim riječima, nikada nije bila prihvaćena. Dodao je da se u Srpskoj stalno suočavaju sa osporavanjem praznika i identitetskih pitanja, naglašavajući da je neophodno započeti normalan život ili će, kako je rekao, doći do iznuđenih reakcija.

    Govoreći o regionalnoj saradnji, Minić je istakao značaj odnosa Republike Srpske sa Srbijom, naglašavajući da ne postoji opština u Srpskoj u kojoj Srbija nije realizovala neki projekat. Poručio je da se Republika Srpska osjeća snažnije kada uz sebe ima jaku Srbiju.

    Nakon sastanka na Tari, Minić i premijer Srbije Đuro Macut potpisali su zaključak kojim se usvaja protokol o formiranju mješovite radne grupe za projekat „Višegrad – Vardište – Mokra Gora“. Minić je rekao da će izgradnja uskotračne pruge omogućiti da Višegrad postane značajna turistička destinacija, te da je cilj infrastrukturno povezivanje Republike Srpske i Srbije.

    Dodao je da su razgovarali i o drugim infrastrukturnim projektima, uključujući završetak auto-puta Beograd – Banjaluka, koji, prema njegovim riječima, ima veliki ekonomski značaj, kao i o projektu Aerodroma Trebinje, za koji je naveo da se suočava sa administrativnim preprekama.

    Premijer Srbije Đuro Macut izjavio je da potpisivanje sporazuma predstavlja otvaranje novog poglavlja saradnje i nastavak napora da se ojačaju kulturne, privredne i infrastrukturne veze srpskog naroda sa obje strane Drine. Dodao je da projekat revitalizacije pruge ima potencijal da Višegrad i Andrićgrad pozicionira kao važno kulturno i turističko središte.

    Na Tari je održan i sastanak međuvladinih grupa u vezi sa projektom revitalizacije pruge, a Minić je tom prilikom, kao član Glavnog odbora SNSD-a, komentarisao i političku situaciju u Republici Srpskoj. Izjavio je da očekuje pobjedu SNSD-a na ponovljenim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, te da SDS, prema njegovim riječima, neće priznati rezultate ukoliko izgubi izbore.

    Minić je rekao da postoji namjera da se, kroz bojkot i osporavanje izbora, dodatno pojača politički pritisak i stvore tenzije, te ponovio tvrdnju da CIK BiH, zajedno sa pravosudnim institucijama, želi da preuzme ulogu u uređivanju političkog sistema.

    Iz SDS-a su ranije poručili da ne isključuju mogućnost bojkota ponovljenih izbora ukoliko CIK BiH ne izmijeni pravilnik kojim se, kako navode, onemogućava akreditacija novih članova biračkih odbora i posmatrača. CIK BiH je odlučio da ponovljeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske budu održani 8. februara na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica širom Republike Srpske i Brčkog.

  • Mazalica: Kontinuiran politički pritisak SDS-a na CIK BiH

    Mazalica: Kontinuiran politički pritisak SDS-a na CIK BiH

    Šef Kluba SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica ocijenio je da SDS najavljenom mogućnošću bojkota ponovljenih izbora za predsjednika Srpske nastavlja sa političkim pritiskom na Centralnu izbornu komisiju BiH, koja svakako ispunjava želje opozicije.

    – Samo ponavljanje izbora na 136 biračkih mjesta je nezakonito i riječ je o potezu kojim CIK služi opoziciji, ali i političkom Sarajevu radi destabilizacije Republike Srpske – rekao je Mazalica Srni.

    On je dodao da kada SDS nešto traži od CIK-a, to CIK i ispuni.

    – Ili je ovo jedna gluma koja ima za cilj da prikaže kako oni nisu u nekim tijesnim odnosima sa CIK-om, ali iz svega što smo do sada mogli vidjeti jasno je da su konstanta potezi CIK-a kojim pomažu opoziciji u Srpskoj – naglasio je Mazalica.

    Iz SDS-a su danas poručili da ne isključuju mogćnost bojkota ponovljenih izbora za predsjednika Republike Srpske, ukoliko CIK BiH ne promijeni pravilnik kojim se onemogućava političkim subjektima akreditacija novih članova biračkih odbora i posmatrača.

    CIK BiH je ranije odlučio da 8. februara budu održani ponovljeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica.

    Riječ je o pojedinim biračkim mjestima u Prijedoru, Laktašima, Banjaluci, Doboju, Stanarima, Loparama, Ugljeviku, Osmacima, Zvorniku, Vlasenici, Bratuncu, Nevesinju, Gacku, Rudom, Bileći, Milićima i Brčkom.

  • SDS bojkotuje ponovljene izbore za predsjednika Srpske?

    SDS bojkotuje ponovljene izbore za predsjednika Srpske?

    Srpska demokratska stranka ne isključuje mogućnost bojkota ponovljenih izbora za predsjednika Republike Srpske, ukoliko Centralna izborna komisija BiH ne promijeni pravilnik kojim se onemogućava političkim subjektima akreditaciju novih članova biračkih odbora i posmatrača, poručeno je danas u Banjaluci sa konferenciji za novinare ove stranke.

    Potpredsjednik SDS-a Želimir Nešković istakao je da nikakav pravilnik CIK-a ne može biti iznad Izbornog zakona BiH, te da moraju da imaju pravo na najmanje jednog člana biračkog odbora, kao i posmatrače.

    Nešković tvrdi da se na trenutni način ne omogućava pošten izborni proces, kao i da bi SDS bio u “težoj situaciji nego za izbore sprovedene 23. novembra prošle godine”.

    Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nedeljko Glamočak smatra da CIK svojim propisima ostavlja mogućnost za malverzacije, te da je SDS-u sužen prostor za bilo kakvu kontrolu na biračkim mjestima.

    On je dodao da je odgovornost na CIK-u da li će ponovljeni izbori biti malverzacija, jer SDS neće moći imati članove biračkih odbora i posmatrače na mnogim biračkim mjestima.

    Predsjednik Gradskog odbora SDS Doboj Stefan Gavrić rekao je da je tražio od dobojske izborne komisije da se ispoštuje Izborni zakon BiH i da SDS ima člana u svakom biračkom odboru.

  • Minić pozvao mljekare na institucionalni dijalog, proizvođači poručuju da su spremni na razgovor

    Minić pozvao mljekare na institucionalni dijalog, proizvođači poručuju da su spremni na razgovor

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić poručio je da je spreman na razgovor sa mljekarima, ali da komunikacija ne može biti vođena putem medija niti uslovljena prijetnjama, ocijenivši da su njihovi javni istupi otišli previše u pravcu politizacije problema.

    Minić je istakao da su i druge grane poljoprivrede imale ozbiljne izazove, ali da se razgovori uvijek vodili institucionalno. Naveo je da niko ranije nije najavljivao poteze putem medija ukoliko ne dođe do sastanka, dodajući da takav pristup povezuje sa političkim procesima i izborima.

    On je naglasio da podaci o izdvajanjima za mljekarstvo ne potvrđuju tvrdnje o zapostavljenosti sektora. Prema njegovim riječima, poštuje proizvođače mlijeka i svjestan je ozbiljnosti njihovog posla, ali ne prihvata način komunikacije koji, kako je rekao, zaobilazi institucije.

    Minić je poručio da je spreman na razgovor u trenutku kada dobije zvaničan zahtjev, te da neće preskakati resorno ministarstvo niti voditi komunikaciju putem društvenih mreža. Dodao je da su protesti zakonsko pravo, ali da se ne mogu održavati ispred zgrade Vlade bez odobrenja, te da bi, ukoliko do njih dođe, javnosti bili predstavljeni precizni podaci o podršci mljekarstvu.

    Nakon Minićeve izjave reagovali su predstavnici mljekara, ističući da u porukama premijera vide i pozitivan signal. Predsjednik Udruženja mljekara Vladimir Šipovac naveo je da cijene spremnost na razgovor i način na koji su oslovljeni, naglašavajući da rok koji su postavili nije bio ultimatum, već apel za hitno uključivanje u rješavanje problema.

    Šipovac je rekao da je premijer o zahtjevima bio obaviješten elektronskim putem, te da će, ukoliko je potrebno, Udruženje dostaviti i zvaničan pisani zahtjev za sastanak. Dodao je da mljekari očekuju institucionalni dijalog i konkretna rješenja.

    Govoreći o zahtjevima proizvođača, Šipovac je naveo da se oni odnose na povećanje premije po litru mlijeka na 0,35 feninga i premije po grlu na 500 KM, dok je zahtjev za regresirani dizel povučen radi postizanja kompromisa. Kao drugi ključni problem istakao je višak mlijeka na tržištu i potrebu da Ministarstvo poljoprivrede posreduje u razgovorima sa otkupljivačima.

    Prema njegovim riječima, proizvođači sami ne mogu riješiti problem viškova, te je neophodno uključivanje i Ministarstva spoljne trgovine BiH, kako bi se razmotrile mjere zaštite domaće proizvodnje, uključujući moguće prelevmane ili ograničenja uvoza.

    Šipovac je pojasnio da se navodi o „bacanju mlijeka“ uglavnom odnose na indirektne gubitke, kada mljekare ne preuzmu dio proizvodnje. Naveo je da proizvođači tada smanjuju ishranu stoke, prodaju grla ili mlijeko prodaju po cijenama od 50 do 60 feninga po litru, što, kako kaže, predstavlja ozbiljan finansijski gubitak.

    Kao primjer naveo je proizvođača iz Šamca sa viškom od oko 20.000 litara mlijeka, gdje prodaja po niskoj cijeni znači gubitak vrijednosti polovine proizvodnje. Dodao je da je kraj mjeseca posebno težak zbog nagomilanih obaveza.

    Govoreći o najavljenim protestima, Šipovac je rekao da mljekari ne žele dodatne tenzije i da proteste vide kao posljednje sredstvo. Istakao je da očekuju mnogo od predstojećih sastanaka, posebno onog u Privrednoj komori, te da među proizvođačima postoji veliko jedinstvo, ali i snažne emocije.

    Na kraju je upozorio na težak položaj malih proizvođača, navodeći da razlika od 20 feninga po litru za njih može biti presudna. Prema njegovim riječima, dugoročno je potrebno razmišljati o minimalnoj otkupnoj cijeni kako bi se spriječilo gašenje proizvodnje i urušavanje sektora.

  • MMF: Vještačka inteligencija će kao cunami pogoditi mlade na tržištu rada

    MMF: Vještačka inteligencija će kao cunami pogoditi mlade na tržištu rada

    Vještačka inteligencija će kao cunami pogoditi tržište rada, a mladi će biti najviše na udaru, upozorila je direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgijeva na zatvaranju Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.

    MMF očekuje da će u narednim godinama u razvijenim ekonomijama 60 odsto radnih mjesta biti poboljšano, eliminisano ili transformisano zahvaljujući AI, a ovaj proces će pogoditi 40 odsto poslova na globalnom nivou.

    Georgijeva je sugerisala da je u razvijenim ekonomijama jedno od 10 radnih mjesta već na neki način promijenjeno pod uticajem vještačke inteligencije, što će vjerovatno dovesti do pritisaka na rast plata ovih radnika.

    Ona je upozorila da će AI izbrisati mnoge poslovne pozicije koje su tradicionalno zauzimali mlađi radnici.

    Ljudi čiji poslovi nisu direktno promijenjeni vještačkom inteligencijom takođe će osjetiti posljedice, pošto bi njihove plate mogle da padnu ako njihova produktivnost ne bude povećana.

    „Srednja klasa će, neizbježno, biti pogođena“, napomenula je Georgijeva.

    Izvršni direktor kompanije za razvoj vještačke inteligencije Antropik Dario Amodei je ranije u Davosu upozorio da nakon jedne do pet godina tržište rada više neće moći da se prilagođava eksponencijalnom rastu sposobnosti AI modela.

    Amodei je ocijenio i da vlade i ekonomski kreatori politika još uvijek ne shvataju u dovoljnoj mjeri razmjere promjena koje dolaze, dodajući da je iznenađen koliko se malo ozbiljne ekonomske analize trenutno sprovodi čak i među vodećim ekspertima.

    Direktor kompanije Gugl dipmajnd Demis Hasabis je takođe u Davosu izjavio da će u narednim godinama pojedini poslovi, posebno na početnim pozicijama, vjerovatno biti pogođeni automatizacijom, ali će istovremeno nastajati novi, često vrijedniji i kreativniji oblici rada.

    Hasabis smatra da današnji AI alati predstavljaju izuzetnu priliku za studente i mlade profesionalce i naglašava da ovladavanje tim tehnologijama može biti vrijednije čak i od klasičnih pripravničkih programa.