Poslije Rusije, Srbija bi mogla postati prva zemlja u kojoj će pacijenti dobijati personalizovanu MRNK vakcinu protiv onkoloških bolesti, rekao je ministar bez portfelja u Vladi Srbije Nenad Popović zadužen za međunarodnu ekonomsku saradnju, prenose srpski mediji.
Vakcina protiv onkoloških bolesti razvijana je godinama u Rusiji i prošla je sve faze ispitivanja na životinjama, gdje je, kako ističe Popović, postignut stoprocentni uspjeh. Očekuje se da će u narednim nedjeljama Ministarstvo zdravlja Rusije odobriti njenu primjenu na pacijentima.
Prošle nedjelje u Srbiji je boravila visoka delegacija Ruske Federacije, koju su predvodili akademici Aleksandar Gincburg, direktor Instituta Gamaleja, i Andrej Kaprin, glavni onkolog Rusije i direktor najvećeg onkološkog centra Gercen.
Delegaciju su činili i predstavnici Ministarstva zdravlja i Ruskog fonda za direktne investicije, a na kraju posjete ih je primio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Razgovarali smo o svim aspektima buduće saradnje, uključujući i mogućnost da se Srbija uključi u primjenu ove revolucionarne vakcine, naveo je ministar zadužen za međunarodnu ekonomsku saradnju Nenad Popović.
Vakcina je za sada namijenjena liječenju melanoma i pojedinih vrsta raka pluća, ali je u razvoju više varijanti za druge oblike raka.
Riječ je o personalizovanoj terapiji koja se pravi pojedinačno za svakog pacijenta, na osnovu njegovog genetskog profila.
Uzima se genetski materijal pacijenta i spaja sa tkivom u kojem se razvio tumor. Pomoću najnovijih matematičkih modela i vještačke inteligencije u roku od samo sedam dana dobija se vakcina namijenjena baš tom pacijent – objasnio je Popović.
Prema riječima akademika Gincburga i Kaprina, vakcina je pokazala izuzetne rezultate čak i kod pacijenata u uznapredovalim stadijumima bolesti, uključujući i metastaze.
“Ranije su ovakvi procesi trajali i po šest mjeseci, a sada, zahvaljujući novim tehnologijama, od dijagnostike do dobijanja vakcine prođe svega nekoliko nedjelja”, dodao je Popović.
Po dogovoru predsjednika Vladimira Putina i Aleksandra Vučića, Srbija će biti među prvim zemljama koje će se uključiti u primjenu ove terapije.
“Planirano je da naši pacijenti već naredne godine mogu dobijati ovu vakcinu, odmah poslije ruskih pacijenata”, rekao je Popović.
Formirana je radna grupa koja će pripremiti infrastrukturu i medicinsko osoblje, a do kraja godine delegacija srpskih stručnjaka iz medicine, mikrobiologije i Instituta “Torlak” boravicće u Moskvi. Tamo će se upoznati sa cjelokupnim procesom – od uzimanja genetskog profila do proizvodnje personalizovane vakcine.
“Želja nam je da se najveći dio dijagnostike radi u Srbiji, a sama vakcina da stiže iz Rusije hladnim transportom, kao što je bilo u vrijeme pandemije kovida”, naveo je Popović, dodajući da bi do kraja 2026. godine vakcina mogla da se proizvodi i u Srbiji, u Institutu “Torlak”.
Pored najave primjene vakcine, Popović je podsjetio da je već omogućeno liječenje srpskih pacijenata u Bjelorusiji kojima je potrebna transplantacija.
“Bjeloruski centar za transplantaciju u Minsku, kojim rukovodi doktor Oleg Rum, jedan je od vodećih u svijetu. Tamo su već obavljene tri transplantacije srca, četiri jetre i jedna bubrega za naše pacijente, sve u potpunosti finansirano iz sredstava Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje”, istakao je Popović.
On je naglasio da je fond višestruko uvećan kako bi više građana Srbije moglo da dobije liječenje u inostranstvu.
Na kraju, Popović je najavio i otvaranje novog poglavlja u saradnji Srbije sa državama Centralne Azije, posebno sa Uzbekistanom.
“To je zemlja sa više od 40 miliona stanovnika, od kojih je 60 odsto mlađih od 30 godina, sa ogromnim potencijalom u novim tehnologijama. Sa Uzbekistanom nas vežu odlični politički odnosi – nisu priznali Kosovo i nisu glasali za rezoluciju o Srebrenici”, podsjetio je ministar.
On je naveo da u toj regiji postoje velike mogućnosti za srpsku poljoprivredu, tekstilnu, građevinsku i IT industriju, i da je cilj obnoviti tradiciju srpskih građevinara koji su u prošlosti učestvovali u izgradnji nekih od najvažnijih objekata u Taškentu.
“Centralna Azija postaje mjesto susreta svjetskih ekonomija, a Srbija na tom tržištu mora imati svoje mjesto”, zaključio je za RTS ministar Nenad Popović.
