VRBAS Media

Autor: INFO

  • Košarac zbog istočne interkonekcije najavljuje blokadu projekata iz FBiH

    Košarac zbog istočne interkonekcije najavljuje blokadu projekata iz FBiH

    ​Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa rekao je da ukoliko Savjet ministara BiH u četvrtak ne usvoji istočnu interkonekciju da će biti blokirani projekti za Federaciju BiH.

    On je rekao da Savjet ministara BiH na prvoj narednoj sjednici mora prioritetno usvojiti prijedlog za zaključivanje međunarodnog sporazuma sa Srbijom o izgradnji gasne istočne interkonekcije.

    ”Ukoliko do četvrtka gasna istočna interkonekcija ne bude uvrštena na dnevni red Savjeta ministara BiH, moj stav je da sjednica uopšte ne treba da bude održana. Smatram da ne treba odlučivati o bilo kojem pitanju dok ne otvorimo prostor za potpisivanje sporazuma koji će omogućiti izgradnju istočne interkonekcije”, poručio je Košarac, a saopšteno je iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

    Ukoliko izostane davanje saglasnosti na izgradnju gasne istočne interkonekcije, kao jednog od strateških projekata u Republici Srpskoj, Košarac je upozorio da će to negativno uticati na realizaciju drugih projekata u Federaciji BiH.

    Kako je istakao, na blokade iz Federacije BiH biće odgovoreno recipročnom mjerom.

    ”Konkretno, ako Savjet ministara BiH u četvrtak ne uvrsti i ne usvoji tačku koja se odnosi na izgradnju istočne interkonekcije, kao resorni ministar neću dati saglasnost na projekte koje je Federacija BiH kandidovala za sufinansiranje investicionih projekata, kao i projekata tehničke pomoći u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan”, naveo je ministar Košarac.

    On je precizirao da je riječ o ukupno devet projekata za Federaciju BiH, od čega je sedam iz oblasti energetike, a dva su iz oblasti životne sredine. ”Mi nismo za opstrukciju i sprječavanje razvoja Federacije BiH, ali nećemo dozvoliti da bilo ko blokira strateške projekte u Republici Srpskoj.

    Insistiramo na fer i izbalansiranom pristupu kada je u pitanju realizacija projekata i toga moraju biti svjesni partneri iz Federacije BiH”, poručio je ministar Košarac.

    Kako je istakao, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH je u saradnji i punoj koordinaciji sa nadležnim ministarstvom iz Republike Srpske pripremilo nacrt prijedloga za zaključivanje međunarodnog sporazuma sa Srbijom o izgradnji gasne istočne interkonekcije.

    ”Uradili smo svoj dio posla, pripremili potrebnu dokumentaciju i mišljenja nadležnih institucija, te u skladu sa procedurama, još u prošloj godini uputili nacrt prijedloga na usvajanje Savjetu ministara BiH”, istakao je Košarac.

    On je rekao da je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH dodatno slalo mnoštvo urgencija kako prethodnom, tako i aktuelnom sazivu Savjeta ministara BiH kako bi ova tačka bila uvrštena na dnevni red sjednice.

    ”Izgradnja istočne interkonekcije je naš prioritet, jer se radi o projektu koji će za rezultat imati povećanje bezbjednosti snabdijevanja potrošača prirodnim gasom i obezbijediti dugoročnu energetsku stabilnost u Republici Srpskoj. To je projekat koji će doprinijeti bržem ekonomskom razvoju, poboljšanju standarda i kvaliteta života, kao i zaštiti životne sredine. Potpuno je neshvatljivo, nelogično i nedopustivo da se bilo ko protivi njegovoj realizaciji”, zaključio je Košarac.

  • EU razmatra načine za povećanje proizvodnje municije za Ukrajinu

    EU razmatra načine za povećanje proizvodnje municije za Ukrajinu

    Evropska unija mora pronaći načina da brzo snabdije Ukrajinu hiljadama artiljerijskih granata ili se suočiti s izgledima da bi mogla izgubiti rat protiv Rusije, upozorili su u ponedjeljak najviše diplomate EU, dok se zalihe municije u nacionalnim skladištima EU-a smanjuju.

    “Najvažnije, hitnije pitanje danas za ukrajinsku vojsku je kontinuirani protok municije. Ako u tome ne uspijemo, zaista, rezultat rata je u opasnosti”, rekao je visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Žozep Borelj prije predsjedavanja sastankom ministara vanjskih poslova Unije.

    Borelj je govorio dok je američki predsjednik Džo Bajden došao u iznenadnu posjetu Ukrajini.

    Borelj je rekao da ruske snage ispaljuju oko 50.000 granata iz artiljerije svaki dan i da se zalihe Ukrajine moraju podići na isti nivo. Druge procjene sugerišu da Ukrajina ispaljuje do 6.000-7.000 artiljerijskih granata dnevno, oko trećine ukupnog broja ruskih raketa u jednoj godini rata.

    Najtraženiji su, naglasio je Borelj, artiljerijski patroni kalibra 155 mm.

  • Peking i Moskva odlučuju o sudbini Ukrajine, najviši kineski doplomata stigao u Moskvu

    Peking i Moskva odlučuju o sudbini Ukrajine, najviši kineski doplomata stigao u Moskvu

    Moskovski Komersant prenosi da je najviši kineski diplomata, Vang Ji, doputovao u Moskvu na razgovore o mogućem mirovnom planu za Ukrajinu.

    List tvrdi da je glavni cilj njegove posete da pojača ulogu Pekinga kada je reč o rešenju za sukob u Ukrajini.

    Agencija Rojters, pozivajući se na upućene diplomatske izvore, prenosi da Vang još nije stigao u Moskvu, ali da će uskoro doputovati.

    Vang je na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji ponovio poziv na dijalog i predložio evropskim zemljama da „smireno razmišljaju” o tome kako da okončaju rat.

    Vang je rekao i da postoje „neke sile koje naizgled ne žele da pregovori uspeju, ili da se rat uskoro završi”, ali nije precizirao na koga se to odnosi.

    Predsednik Kine Si Đinping održaće “govor mira” na godišnjicu invazije na Ukrajinu, izjavio je u petak italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani.

  • Kijev blokiran, stigao Bajden

    Kijev blokiran, stigao Bajden

    Centar Kijeva je blokiran, a nakon što se društvenim mrežama pronela vest da u glavni grad Ukrajine stiže američki predsednik, mediji su preneli da je on stigao.

    Naime, američki predsednik Džozef Bajden doputovao je u Kijev iznenada, jer je bilo prethodno najavljeno da će na godišnjicu početka rata u Ukrajini posetiti Poljsku i tamo održati govor.

    Pre nego što je Bajden stigao, Kijevom su viđene “čudne kolone”, a grad je bio blokiran. Takođe, oglasile su se i sirene za vazdušnu opasnost, nakon najave da u glavni grad stiže jedan visoki zvaničnik.

    Bajden se u Kijevu sastaje sa ukrajinskim predsednikom Volodomirom Zelenskim, a taj susret održava se u Mihajlovskom saboru u centru grada koji je od jutros zatvoren za saobraćaj.

  • Radnici sve više diktiraju uslove rada

    Radnici sve više diktiraju uslove rada

    Radnici u BiH sve su svjesniji svojih vrijednosti na tržištu, slobodnije pregovaraju o plati i uslovima rada, a skoro 35 odsto njih spremno je da odbije zaposlenje koje ugrožava balans privatnog i poslovnog života.
    Pokazalo je to istraživanje o budućnosti zapošljavanja koje je sproveo portal “MojPosao.ba” u partnerstvu sa globalnom mrežom portala The Netnjork i Boston Consulting Group. Istraživanje se temelji na anketi od oko 90.500 ispitanika iz 160 zemalja svijeta, a otkriva šta kandidati za posao žele da poslodavci znaju u borbi za ljudske resurse.

    Većina ispitanika istakla je da ne želi više da živi da bi radila, a kao ključne razloge zbog kojih bi odbili poslovnu ponudu, pored nedovoljne finansijske nadoknade, istakli su potreban balans između privatnog i poslovnog života, sigurnost radnog mjesta, fleksibilno radno vrijeme, plaćeni odmor i praznike.

    “Većina radnika svjesna je svoje atraktivnosti poslodavcima, budući da 74 odsto ispitanika širom svijeta više puta tokom godine dobija razne prilike za posao, a 39 odsto njih čak dobije svaki mjesec. Osim toga 68 odsto ispitanika smatra da je u dobroj pregovaračkoj poziciji kada traži posao, a u pregovorima najviše samopouzdanja pokazuju radnici u finansijama, razvoju biznisa i prodaje, dok najmanje imaju fizički i neprofitni radnici te volonteri”, navedeno je u istraživanju koje je pokazalo da je tržište rada veoma nestabilno te da 56 odsto radnika u BiH aktivno traži posao u novoj kompaniji.

    Predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić kaže za “Glas Srpske” da se odnosi rada i kapitala mijenjaju, kako u svijetu tako i kod nas te da poslodavci u narednom periodu mogu očekivati dodatno buđenje svijesti radnika.

    “Jedno vrijeme omiljena deviza naših poslodavaca: ‘Ako ti nećeš za 300 ima ko će raditi za 200 maraka’ izgubila je svaki smisao i otišla u istoriju. Nema više zarobljavanja radnika niskim platama i lošim uslovima, jer su shvatili da niko nema pravo da od njih čini roba. To je ohrabrujuće, jer sindikat intezivno radi na buđenju svijesti”, kazala je Mišićeva.

    Dodala je da se u svijetu teži ka skraćenju radne sedmice sa pet na četiri radna dana te sa osam na šest radnih sati.

    “Stvari se globalno mijenjaju, a pandemija virusa korona je tome potpomogla. Radnici su shvatili koliko su važni i koliko je kapital mrtav ukoliko nema radne snage”, rekla je Mišićeva.

    Predsjednik Područne privredne komore Doboj Radovan Pazurević izjavio je za “Glas” da građani Srpske i BiH znaju da je Evropa u potrazi za radnom stanom te da veliki broj njih iščekuje da ode.

    “Svi osluškuju radnu klimu, a trenutno se nalazimo u nekom bezvazdušnom prostoru, vakuumu, situacija je nepovoljna u svijetu, a kod nas posebno”, rekao je Pazurević ističući da imaju zahtjeve radnika koji žele da rade malo u Srpskoj, a malo u inostranstvu.

    Potražnja
    U istraživanju je navedeno da su najtraženiji kandidati iz domena informacionih tehnologija, rada u digitali i prodaji, a potom kandidati iz ugostiteljstva te transporta i logistike. Naučnici i učitelji dobijaju najmanje prilika za posao, a kao razlog navedena je dinamika u ovim oblastima gdje su uobičajeni ugovori sa državnim institucijama.

  • “Amerika objavila rat Rusiji”

    “Amerika objavila rat Rusiji”

    Putinov propagandista Igor Korotčenko rekao je da su SAD objavile rat Rusiji nakon što su se pojavili medijski izveštaji da je Bela kuća odobrila udare na Krim.

    Video snimak njegovog televizijskog nastupa objavio je na Tviteru TheKremlinIap, nalog koji prati propagandu Kremlja.

    Podsetimo, američki državni podsekretar Viktorija Nuland rekla je prošle nedelje da Rusija ima mnogo vojnih objekata na tom poluostrvu koji su ključni u sukobu.

    “Ovo su legitimne mete, Ukrajina ih gađa i mi to podržavamo“, dodala je Nulandova. Korotčenko je zato optužio Amerikance da su prešli crvenu liniju.

    “SAD su neprijatelj i vojni protivnik Rusije”
    “Nakon što su SAD prešle svaku zamislivu i nezamislivu crvenu liniju, danas je američki Stejt department zapravo objavio da ide u rat protiv Rusije. Pretpostavljam da tako treba tumačiti Nulandinu izjavu. Nema potrebe da je ublažavate. SAD su Neprijatelj i vojni protivnik Rusije“, rekao je Korotčenko.

    “Ako očekuju da će neko drugi pokrenuti masovne raketne napade na rusku teritoriju, ali uz njihovu pomoć, onda to možda možemo smatrati casus belli (povodom za rat) i reagovati u skladu sa tim“, nastavio je on.

    Korotčenko je pozvao ruske zvaničnike da „daju odgovarajuće, konceptualne, doktrinarne i vojne odgovore na ovu drsku izjavu Sjedinjenih Država i preduzmu odgovarajuće mere“. “Kakve mere? Videćemo”, zaključio je on.

  • Makron i Zelenski razgovarali o mirovnom prijedlogu

    Makron i Zelenski razgovarali o mirovnom prijedlogu

    Uoči godišnjice izbijanja rusko-ukrajinskog sukoba, francuski predsjednik Emanuel Makron i njegov kolega ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarali su u nedjelju telefonom o mogućem mirovnom planu i aktuelnoj situaciji, saopšteno je iz Јelisejske palate.
    Tema razgovora dvojice lidera bila je i Minhenska bezbjednosna konferencija na kojoj su se lideri zapadnih zemalja obavezali da će osnažiti podršku Ukrajini u borbi protiv ruskih snaga, prenosi Rojters.

    Tokom svog redovnog noćnog obraćanja naciji, Zelenski je rekao da se zahvalio francuskom predsjedniku “zato što je razumio potrebu Ukrajine da se ne sme izgubiti ni jedna prilika, ni jedna nedjelja za odbranu od ruske agresije”.

    “Razgovarali smo o važnim odlukama koje smo planirali za narednu nedjelju u kojoj se navršava cijela godina našeg otpora”, rekao je Zelenski.

    Iz kabineta predsjednika Makrona je potvrđeno da su dvojica lidera razgovarala o nedavnoj posjeti Zelenskog Londonu, Parizu i Briselu.

    U saopštenju Јelisejske palate se kaže da je Makron ponovio da se zalaže za dodatnu podršku NATO Ukrajini i potvrdio svoju podršku Zelenskom za njegov mirovni prijedlog u 10 tačaka.

    U današnjem intervjuu za francuski nedjeljnik Žurnal di dimanš, Makron je rekao da iako Francuska želi da Rusija bude poražena u Ukrajini, Pariz “ne želi da Rusija bude uništena”.

  • Proruski protesti u Moldaviji: “Neka Rusi dođu, želimo ih ovdje”

    Proruski protesti u Moldaviji: “Neka Rusi dođu, želimo ih ovdje”

    Proruska moldavska stranka Sor je jučer organizirala prosvjed ispred zgrade moldavskog parlamenta u glavnom gradu Kišinjevu na kojem su se okupile tisuće ljudi. Većina prosvjednika je došla na prosvjed autobusom, a njihove je troškove navodno pokrila stranka koja je stajala iza organizacije prosvjeda. “Mi smo predmet ruganja – Vlada nam se ruga”, uzvikivali su prosvjednici.

    “Ima ljudi s četvero ili petero djece koji doslovno nemaju što jesti”, objasnila je Ala, jedna od prosvjednica. Moldavska predsjednica Maia Sandu je izjavila kako više od 70% prihoda kućanstava u Moldaviji se troši na račune za energiju. Ala govori kako pola vlastite mirovine troši na račune za energiju, piše BBC.

    Dodaje da su im prije izbora obećavali povećanje plaća i mirovina, ali da to dosad nisu ispunili. Nekoliko dana prije održavanja ovog prosvjednog skupa, Sandu je upozorila da Rusija planira poslati vojno obučene sabotere u zemlju, prerušene u civile, kako bi srušili njezinu prozapadnu vladu.

    “Diverzanti s vojnom obukom planirali nasilne akcije”
    Iz Kremlja su odgovorili da moldavske vlasti takvim optužbama pokušavaju odvratiti pozornost od vlastitih društvenih i ekonomskih neuspjeha. Moldavije je ovisna o ruskom plinu, a Moskva je tijekom prošle godine prepolovila svoju opskrbu Moldavije, vršeći pritisak na vladu u Kišinjevu. Prosvjedi zbog poskupljenja plina i struje počeli su još prošle jeseni.

    Predsjednica Sandu je prošlog tjedna izjavila da je Rusija već pokušala destabilizirati situaciju u Moldaviji putem izazivanja energetske krize, za koju je rekla da se “očekivalo da će izazvati veliko nezadovoljstvo među stanovništvom i dovesti do nasilnih prosvjeda”.

    Dodala je kako novi plan uključuje “diverzante s vojnom obukom koji bi poduzeli nasilne akcije, izvršili napade na zgrade državnih institucija ili čak uzeli taoce”. Proteklih dana, nakon provjera sigurnosnih službi, u Moldaviju je odbijen ulazak u Moldaviju za 57 osoba iz zemalja koje su prijateljski raspoložene prema Rusiji, uključujući skupinu srpskih nogometnih navijača i nekoliko boksača iz Crne Gore.

    “Ako Ukrajina padne, sljedeća je Moldavija”
    I zračni prostor Moldavije bio je neočekivano zatvoren na nekoliko sati ovaj tjedan. “Vrlo je jasno da je Rusija država agresor”, rekao je Rosian Vasiloi, šef moldavske granične policije, za BBC. Rekao je da prijetnja postoji od 24. veljače, kada je počeo rat u Ukrajini, ali je naglasio da je “sada drugačije; to je mješavina prijetnji iz Moldavije i izvan nje”.

    Sve dok se Ukrajina nastavlja boriti i pobjeđuje u ratu, on vjeruje da su rizici za Moldaviju manji. “Ako Ukrajina padne, sljedeća je Moldavija”, nastavio je, istaknuvši kako se “on ne boji”.

    Od početka rata, moldavska vlada pokušala je diverzificirati izvore energije u zemlji i osloboditi zemlju ovisnosti o ruskom plinu, ali napadi na ukrajinsku infrastrukturu i troškovi uvoza električne energije iz Rumunjske olakšali situaciju.

    “Rusija bi mogla zauzeti Moldaviju za pola dana”
    Sandu predviđa da će se potencijalna ruska zavjera oslanjati na “unutarnje snage” poput oporbene stranke Sor i pozvala je parlament da usvoji strože sigurnosne zakone. Marina Tauber, dužnosnica proruske stranke, koja je predvodila prosvjed ispred parlamenta, kaže da se njena stranka ne protivi EU i da želi dobre odnose sa svim stranama.

    Ali, ipak neki članovi iz njezine stranke priznaju da bi pozdravili rusku intervenciju. Jedna od njih je i Iurieja Berenchi, stranačka vijećnica u gradu Orheiju, udaljenom sat vremena vožnje sjeverno od glavnog grada Kišinjeva. “Ne bojimo se jer da je Rusija htjela zauzeti Moldaviju, učinili bi to za pola dana”, govori ona.

    “S Rusijom bi nam bilo bolje”
    Nedvosmisleno odgovara na pitanje bi li pozdravila rusku intervenciju. “S Rusijom bi nam bilo mnogo bolje nego sada”, uvjerena je. Mnogi ljudi u Kišinjevu vide bliže veze sa Zapadom kao način da se osigura neovisnost i demokracija Moldavije u kritičnom trenutku.

    Stranka predsjednice Sandu ima solidnu većinu u parlamentu. Međutim, jučerašnje okupljanje mnoštva prosvjednika ispred parlamenta je dokaz kako postoji rizik da bi pritisak mogao povećati podjele u heterogenom moldavskom društvu.

  • Zelenski: Branićemo Bahmut, ali ne po svaku cijenu

    Zelenski: Branićemo Bahmut, ali ne po svaku cijenu

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Ukrajina nastavlja braniti Bahmut, grad u istočnoj regiji Donjeck kojeg Rusi već mjesecima očajnički pokušavaju osvojiti, ali će pritom paziti na cijenu koju za to plaća u životima branitelja.

    U Bahmutu je prije rata živjelo oko 70.000 ljudi, a ukrajinski dužnosnici procjenjuju da je u gradu nakon višemjesečne ruske opsade i strašnih razaranja ostalo manje od 5.000 civila.

    U intervjuu za talijanski dnevni list Corriere Della Serra, Zelenski je rekao: “To nije naročito velik grad. Baš kao i mnoge druge gradove u Donbasu, Rusi su ga potpuno razorili”. “Za nas je važno ga obraniti, ali ne po svaku cijenu, ne ako će svi umrijeti”, dodao je.

    Dio analitičara navodi da je važnost Bahmuta više simbolička nego strateška. Padne li Bahmut, Rusima bi mogao biti otvoren put prema osvajanju drugih gradova u zapadnom dijelu Donjecka. Rusi napadaju Bahmut od srpnja, a napad predvode plaćenici iz zloglasne skupine Wagner, koji uz ogromne gubitke polako osvajaju teritoriju okolnih sela.

  • Političari iz Srpske o potezima bošnjačkog člana Predsjedništva

    Političari iz Srpske o potezima bošnjačkog člana Predsjedništva

    Iako su prije formiranja vlasti na nivou BiH predstavnici „Osmorke“, SNSD i HDZ BiH, tvrdili kako će na dnevni red stavljati samo teme oko kojih se mogu dogovoriti, a one oko kojih nema dogovora ostaviti sa strane i pregovarati o njima, potezi člana Predsjedništva BiH, Denisa Bećirovića, pokazuju da u praksi neće biti tako.

    Bećirović je do sada u više navrata svojim potezima naljutio svoje političke partnere iz Srpske i očito nema namjeru da stane.

    Tako je 7. januara u zvaničnu proceduru uputio preporuku za izradu i usvajanje zakona o gasu BiH, što je izazvalo reakcije iz Srpske, čiji zvaničnici su odmah poručili da od toga nema ništa jer su za pitanja energetike nadležni entiteti, a ne BiH.

    Ne mari za dogovor?
    I tu nije kraj, jer je Bećirović u međuvremenu predložio da se na sljedećoj redovnoj sjednici Predsjedništva BiH uvrsti i razmotri izvještaj Komisije za granicu BiH, u vezi sa državnim razgraničenjem između BiH i Srbije, sa prijedlogom konkretnih zaključaka.

    Bećirović je do sada u više navrata svojim potezima naljutio svoje političke partnere iz Srpske i očito nema namjeru da stane.

    Tako je 7. januara u zvaničnu proceduru uputio preporuku za izradu i usvajanje zakona o gasu BiH, što je izazvalo reakcije iz Srpske, čiji zvaničnici su odmah poručili da od toga nema ništa jer su za pitanja energetike nadležni entiteti, a ne BiH.

    Ne mari za dogovor?
    I tu nije kraj, jer je Bećirović u međuvremenu predložio da se na sljedećoj redovnoj sjednici Predsjedništva BiH uvrsti i razmotri izvještaj Komisije za granicu BiH, u vezi sa državnim razgraničenjem između BiH i Srbije, sa prijedlogom konkretnih zaključaka.

    Pitanje granice sa Srbijom je, inače, već godinama sporno i bezuspješno je rješavano, pa je teško za očekivati da će se na sjednici Predsjedništva BiH moći išta dogovoriti.

    Da li su Bećirovićevi potezi iznuđeni kao posljedica političkog haosa u Federaciji BiH oko formiranja federalne vlasti ili on jednostavno ne mari za dogovore koji su ranije postigli politički lideri „Osmorke“, čiji je on član, sa SNSD i HDZ BiH?

    Poslanik Ujedinjene Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Milan Petković, ističe da bi Bećirović trebao da bude odgovoran ne samo prema svojim biračima i glasačima, nego i prema svim građanima BiH s obzirom na to da je član Predsjedništva.

    – Očekivali smo da će nova vlast, koja je formirana na nivou BiH, raditi na onim stvarima oko kojih postoji konsenzus i gdje postoji mogućnost kompromisa, a ne da idemo za onim što znamo u startu da je osuđeno na propast, odnosno blokadu – ističe Petković za Srpskainfo.

    Dodaje da su ga posljednje Bećirovićeve inicijative iznenadile jer zna i on, a i javnost, da neće proći niti na Savjetu ministara, ali ni u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    Ukoliko bude preglasavanja u Predsjedništvu BiH oko nacionalnih tema, kako ističe Petković, sigurno da će uvijek postojati dvotrećinska većina u Narodnoj skupštini Republike Srpske kako bi se zaštitio vitalni entitetski interes.

    Mislim da je Bećirović loše krenuo i da su to neke dječije bolesti koje treba da preleži sada u startu i da u budućnosti vodi odgovorniju državničku politiku, koja će se zasnivati na kompromisu sva tri konstitutivna naroda, ali i uvažavanjem nadležnosti entiteta – kaže Petković.

    Konsenzus ili blokada
    Delegat SNSD u Domu naroda PSBiH, Radovan Kovačević, ističe da Bećirović u potpunosti solira i da je očigledno da upravo zbog unutrašnje političke situacije u FBiH i unutrašnjih odnosa unutar bošnjačke političke komponentne on pokušava da pokaže da je najveći radikal u BiH i da je veći ekstrem od SDA.

    – To sigurno nije nešto što nas može odvesti ka bilo čemu što se može nazvati dobro za BiH – kaže Kovačević za Srpskainfo.

    Dodaje da postoje dvije potpuno jednostavne opcije. Jedna je da se dogovaraju i da realizuju one projekte oko kojih se mogu dogovoriti i oko kojih mogu postići kompromis i konsenzus, a druga je da se sve zaustavi i blokira u BiH i da svi soliraju.

    – Ako neko misli da je to pravi put, moram da podsjetim da i mi imamo ubjedljivo najviše mehanizama da se ponašamo na taj način. Možemo da zaustavimo apsolutno sve po BiH, ali mislimo da to nije dobar način – kaže Kovačević.

    On ističe da treba nastaviti raditi na onaj način na koji su počeli kada su dogovarali formiranje Savjeta ministara, a to je da se realizuju one stvari oko kojih mogu da se dogovore i da se trude da zajednički realizuju stvari od kojih svi u BiH mogu da imaju korist.

    – To je nešto što može da bude dobro i što može da donese dobro svima u BiH. Ovo što pokušava Bećirović, takmičeći se sa SDA u tome ko će biti veći ekstrem, veći faktor razdora i ko će biti veći izazivač problema u BiH, to sigurno nije pravi put i neće donijeti nikome ništa dobro – smatra Kovačević.

    Kaže da svi, pa i Bećirović, trebaju da budu sigurni da predstavnici Srpske neće dozvoliti da se u BiH dogodi bilo šta što može da našteti interesima Republike i njenim građanima.