VRBAS Media

Autor: INFO

  • Pad cijena stanova u Srpskoj

    Pad cijena stanova u Srpskoj

    Statistički zavod Republike Srpske je nedavno obradovao jedan veliki dio stanovnika Republike Srpske koji su u potrazi za krovom nad glavom.
    Cijelu proteklu godinu cijene stanova su rasle, a rast je započeo krajem 2021.godine.

    Prije desetak dana objavljeni su podaci o cijeni stanova u Srpskoj za zadnji kvartal prošle godine.

    Došlo je do velike korekcije cijena.

    U zadnja tri mjeseca prošle godine (četvrti kvartal) cijena novih stanova smanjena je za skoro 10% u odnosu na treći kvartal 2022.

    Nov stan se u Republici Srpskoj krajem prošle godine mogao kupiti za prosječno 1.240 EUR, a ta cijena je približna onoj na početku 2022.godine.

    Rast od 60% smo u jednom od prethodnih tekstova označili kao balon (eng. bubble) i predvidili smo skoro pucanje balona i izgleda da je taj trenutak nastupio?

    Prosječna cijena novog stana u Republici Srpskoj, 2021 – 2022.
    (u konvertibilnim markama)

    Banjaluka je kao administrativni centar i najveći grad u Srpskoj i dalje izuzetak.

    Cijena je u zadnja tri mjeseca 2022. smanjena samo za 3%, ali ipak je smanjena, i u prosjeku iznosi 1.850 EUR.

    U zadnjih godinu dana cijena novog stana u Banjaluci porasla je za 46%.

    Oba entiteta u BiH su odlučila da regulišu cijene malo čega, a o limitiranju cijena zakupa stanova, limitiranju cijena novih stanova, ili o državnoj izgradnji jeftinih stanova nije bilo ni govora.

    Određivanje maksimalne cijene ruske nafte pokazuje da države imaju moć da ograniče cijenu bilo čega, čak i u međunarodnoj trgovini, ako to istinski žele?

    Kao i skoro sva tržišta u BiH i tržište stanogradnje izloženo je samo zakonima ponude i tražnje, a ne regulatornoj ekonomskoj politici, prenosi Bife.

    Relativno nova pojava na tržištu u BiH je kupovina stanova u izgradnji, u uslovima kada investitor još uvijek nema građevinsku dozvolu.

    Država i entiteti bi se trebali izjasniti o ovakvom načinu poslovanja, ako žele da bez regulacije cijena i renti na tržištu nekretnina doprinesu bržem izduvavanju balona?

  • Mesić o krizi u BiH: Problem nisu Banjaluka ili Mostar, već Beograd i Zagreb

    Mesić o krizi u BiH: Problem nisu Banjaluka ili Mostar, već Beograd i Zagreb

    Stjepan Mesić, bivši predsjednik Hrvatske i posljednji predsjednik Jugoslavije, rekao je za tursku agenciju Anadolija da Bosna i Hercegovina mora ući u EU jer time više neće biti “motiva za rat”, te da su glavni krivci za opstrukcije u BiH Zagreb i Beograd.
    Ulazak svih zemalja bivše Jugoslavije u EU omogućio bi daljnji razvoj unije, što bi zauzvrat “obogatilo Evropu”, rekao je Mesić. Po Mesićevu mišljenju, Evropi nedostaje vodstvo jer bi “pravi lideri” insistirali na brzom uključivanju i pomoći onim zemljama s manjim potencijalom.

    Mesić je kazao da posljednjih godina EU i SAD nisu uspjeli izvršiti pritisak na reforme u zemlji, što je zauzvrat navelo nacionalističke političke vođe da “zarobe” državu.

    “S jedne strane imate one koji se bore za građansku državu, za evropsku državu i one koji žele sami profitirati na nacionalizmu. Neki čak žele odvojiti dijelove Bosne i Hercegovine da se pripoje drugim državama. To je problem”, rekao je Mesić.

    Mesić je istakao da BiH neće moći napraviti korak u pozitivnom smjeru jer se Srbija i Hrvatska miješaju u njezine poslove, sve dok Europa i svijet to “trpe”.

    “Pravi problem nije ni u Mostaru, ni u Sarajevu, ni u Banjoj Luci. Problem je u Zagrebu i Beogradu. Ovo miješanje u politiku zemlje sprječava Bosnu da se približi članstvu u EU”, rekao je Mesić.

    “Bosna i Hercegovina je činjenica i nikakav Dodik i nikakva Ursula von der Lejen (predsjednica Evropske komisije) to ne može promijeniti. Bosna je danas, a Bosna će biti u budućnosti”, dodao je Mesić.

  • Broj poginulih u sinoćnjim zemljotresima u Turskoj porastao na šest, 294 osobe povrijeđene

    Broj poginulih u sinoćnjim zemljotresima u Turskoj porastao na šest, 294 osobe povrijeđene

    Provinciju Hatay u Turskoj sinoć su uzdrmala dva snažna zemljotresa. Jedan jačine 6,4 stepeni Richtera, a zatim i drugi jačine 5,8. Posljednje informacije govore da je poginulo šest osoba.

    Tri osobe su u trenutku zemljotresa pokušale da iz oštećene četverospratnice iznesu svoje stvari i njihova tijela su pronađena u ruševinama.
    U zemljotresima je povrijeđeno 294 osobe, a 18 je pretrpjelo teže povrede i životno su ugroženi saopćeno je kasno sinoć. Procjena sigurnosti brana u regiji je pokazala da nisu oštećene i da nema opasnosti po od njihovog pucanja.

    Zemljotresi su se osjetili i u 10 drugih pokrajina, koje su bile znatno pogođene snažnim potresima prije dvije sedmice, a snimke pokazuju ljude u panici na ulicama. Očevici u tom području kazali su da su se neke zgrade oštećene u dva velika zemljotresa prije dvije sedmice urušile.

    Zemljotresi su se osjetili i u Siriji, Egiptu, Libanu, Iraku, Palestini i Jordanu.

    Nakon prva dva zemljotresa uslijedila su čak 33 dodatna podrhtavanja tla.

    Tlo na jugu Turske ne smiruje. Od posljedica zemljotresa koji su šestog februara pogodili jug Turske poginulo je više od 40.000 osoba, a milioni osoba su raseljeni iz svojih domova. U Siriji je poginulo više od 6.000 osoba.

  • Ko je i u čije ime u BiH tražio pomoć od NATO snaga

    Ko je i u čije ime u BiH tražio pomoć od NATO snaga

    Može li BiH da odbije paket pomoći koji Sjevernoatlantska alijansa (NATO) namjerava da pošalje za opremanje Oružanih snaga i Ministarstva bezbjednosti BiH, što je nedavno zatražio predsjednik Srpske Milorad Dodik, i da li je uopšte potrebno tu pomoć odbiti?

    Na ministarskom sastanku zemalja članica NATO prošle sedmice u Briselu zvanično je odobren paket pomoći odbrambeno-bezbjednosnom sistemu BiH, koji obuhvata devet projekata pomoći za odbrambeni sistem i tri projekta pomoći za bezbjednosni sistem BiH.

    Pomoć se, kako je navedeno, odnosi na opremanje odbrambeno-bezbjednosnog sistema BiH.

    – S tim u vezi, u narednom periodu će se pristupiti izradi implementacijskog plana, što će odrediti i dinamiku isporuke opreme predviđene projektima pomoći za opremanje Oružanih snaga BiH i Ministarstva bezbjednosti BiH. Radi se o projektima koji vrijede desetine miliona evra, a čija će realizacija značiti praktičnu podršku odbrambeno-bezbjednosnom sistemu BiH i u svakom slučaju značajno doprinijeti jačanju odbrambeno-bezbjednosnih kapaciteta – naveli su ranije iz Ministarstva odbrane BiH.

    Ministri nedostupni
    Na ovo je odmah reagovao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji je rekao da Predsjedništvo BiH, kao ustavno nadležno, nije tražilo bilo kakvu pomoć od NATO saveza zbog čega je predložio da „kolektivni šef države“ ne prihvati pomoć koju je ta alijansa odobrila za BiH.

    – Jedino nadležno za pitanja vojske i bezbjednosti je Predsjedništvo, koje ni u prošlom niti u ovom sazivu nije ni razmatralo niti molilo NATO za bilo kakvu pomoć – rekao je Dodik, koji je prethodne četiri godine proveo na funkciji člana Predsjedništva BiH.

    Ono što je zanimljivo jeste da je još na prošlom NATO samitu, koji je održan u Madridu 20. juna 2022. godine, donesena odluka o prilagođenom paketu pomoći BiH, a koja je javno saopštena nakon tog sastanka, ali su reakcije tada izostale.

    Ako pomoć nije tražilo Predsjedništvo BiH, ko je onda tražio, pokušali smo da saznamo od bivšeg ministra odbrane Sifeta Podžića i sadašnjeg, Zukana Heleza, ali ih nismo uspjeli dobiti na telefon.

    Svršen čin
    Bivši zamjenik ministra odbrane BiH, Mirko Okolić, smatra da je sve rađeno mimo Predsjedništva BiH, odnosno na relaciji ministar Podžić – NATO.

    – U Bosni i Hercegovini je sve moguće i nemoguće. Da je Bosna i Hercegovina normalna država onda se ne bi smjelo ništa raditi bez Predsjedništva, koje je vrhovni komandant Oružanih snaga BiH i vodi spoljnu politiku. S obzirom da je ova država takva kakva jeste onda je i ministar odbrane mogao, mimo Predsjedništva BiH, da dogovara da zemlje članice NATO pošalju pomoć, što je sad i odobreno – ističe Okolić za Srpskainfo.

    Dodaje da nije siguran može li Bosna i Hercegovina sada da odbije navedenu pomoć jer nije poznato u kojoj je to fazi, odnosno da li uopšte sada treba bilo kakva odluka Predsjedništva BiH ili je to već gotova stvar.

    – Mislim da je to dovedeno pred svršen čin i da će sada pomoć doći bez obzira na Predsjedništvo BiH. Ono što je dobro jeste da tu neće biti nikakve borbene tehnike i naoružanja koje bi se moglo zloupotrijebiti – kaže Okolić.

    Navodi da su bošnjački predstavnici u Ministarstvu odbrane ranije tražili od NATO da se BiH dostave PVO sistemi, borbena vozila, te opremanje helikoptera sa borbenom tehnikom. Međutim, kako kaže Okolić, NATO je te zahtjeve odbio.

    – Rekli su da BiH može dobiti samo onu opremu koja se ne koristi za borbena dejstva – pojašnjava Okolić.

  • Gradonačelnik Bijeljine ne da pare za referendum o njegovom opozivu

    Gradonačelnik Bijeljine ne da pare za referendum o njegovom opozivu

    Pedsjednica Gradske izborne komisije Bijeljina, Dijana Savić Božić, optužila je gradonačelnika Ljubišu Petrovića da opstruiše rad komisije i da iz budžeta ne da pare neophodne za provođenje referenduma o opozicu.

    Taj postupak provodi komisija za opoziv koju čine članovi Gradske izborne komisije na čelu sa Savić Božić.

    Ona je za NTV Arena izjavila da je Skupština Grada, zajedno sa pokretanjem opoziva gradonačelnika, usvojila i zaključak kojim se iz gradskog budžeta obezbjeđuje novac za referendum zakazan za 19. mart.

    Dijana Savić Božić kaže da prema podacima ove komisije i Skuštine grada, novca za referendum ima, dok joj je, s druge strane, Petrović poslao dopis u kome kaže da nema novca za te namjene.

    – Pozivam političke aktere da vode međusobne borbe, da pobijedi najbolji, a nas neka puste da radimo svoj posao – rekla je ona.

  • Šef Vagnera priznao: Ovo je veliki problem

    Šef Vagnera priznao: Ovo je veliki problem

    Šef ruske plaćeničke grupe Vagner Jevgenij Prigožin priznao je da ima velikih problema sa snabdevanjem municijom.

    On je optužio ruske zvaničnike da namerno uskraćuju njegovim borcima potrebnu količinu municije.

    “Ovo je veliki problem”, rekao je Prigožin u emotivnoj sedmominutnoj audio-poruci objavljenoj na njegovom zvaničnom kanalu na Telegramu.

    On je dodao da je od njega zatraženo da se “izvini i posluša” visokorangiranu ličnost kako bi se obezbedilo dovoljno municije za borce.

    “Doručak, ručak i večeru jedu iz zlatnih tanjira”
    “Ne mogu da rešim ovaj problem uprkos svim svojim vezama i kontaktima. Rusija trenutno proizvodi dovoljno vojne opreme za snabdevanje vojnika na frontu. Teškoće koje imamo sa nabavkom municije rezultat su svesnih odluka”, rekao je Prigožin i dodao da krivci za nestašicu municije “jedu doručak, ručak i večeru iz zlatnih tanjira i šalju svoje rođake na odmor u Dubai”.

    “Oni koji nas ometaju u pokušaju da dobijemo ovaj rat apsolutno i direktno rade za neprijatelja”, rekao je šef Vagnera.

  • “Mogli smo da ubijemo Bajdena, ali…”

    “Mogli smo da ubijemo Bajdena, ali…”

    Ruski zvaničnici i državni mediji izvestili su o Bajdenovoj poseti Ukrajini i naveli da on ionako “vodi stvari”, što se uklapa u narativ Kremlja.

    Taj narativ oslanja se, naravno, na tezu da je vlada Volodimira Zelenskog zapravo marioneta američkih vlasti.

    Tokom veoma gledane emisije “60 minuta” gosti su upitani da li Rusija garantuje bezbednost predsednika i, ako jeste, zašto?

    Dopisnica Skaj njuza iz Moskve Dajana Magnej javila je da je jedan od gostiju u emisiji odgovorio: “Mogli smo da ubijemo Bajdena, ali to bi bilo previše.”

    Sergej Markov, bivši Putinov savetnik, rekao je za Skaj njuz da Rusija nije pokušala da ubije predsednika SAD jer nije želela nuklearni rat.

    “Oni će nastaviti da prikazuju ove snimke kao dokaz da Ukrajina poštuje naređenja Džoa Bajdena i da su pravi neprijatelj Sjedinjene Države”, rekao je Markov.

  • Džozefov tajni plan. Spriječen mir?

    Džozefov tajni plan. Spriječen mir?

    U Sjedinjenim Američkim Državama pristalice nastavka borbenih dejstava počele su u potpunosti da određuju politiku vlasti.

    To smatra politički analitičar i predavač na katedri za politologiju i međunarodne odnose Univerziteta Maltepe Hasan Unal.

    “Vidimo da, zahvaljujući podršci grupe koju predvode američki državni sekretar (Entoni) Blinken i savetnik za nacionalnu bezbednost (Džejk) Salivan, koncerni koji proizvode oružje u punom smislu te reči oblikuju političku strategiju američke administracije na način koji im je potreban”, rekao je profesor.

    Unal je objasnio da Bajdenova poseta Kijevu podseća na užurbanu posetu bivšeg britanskog premijera Borisa Džonsona Ukrajini prošlog proleća, čiji je cilj bio da se ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski odgovori od sklapanja mira.

    Prema njegovim rečima, Bajden je otputovao u Kijev kako bi sprečio Zelenskog da se povuče.

    Sada ukrajinska vlada prolazi kroz još jednu ozbiljnu kadrovsku rekonstrukciju i otpuštanja, što je možda vezano za shvatanje da neće moći da pobedi u ovom sukobu.

    Osim toga, Bajdenova poseta je još jedan pokušaj da se demokratama obezbede dodatni poeni na predstojećim izborima. Trenutna ekonomska situacija u SAD ukazuje na prilično ozbiljne šanse da se Donald Tramp vrati na vlast.

    U američkom društvu vlada i nezadovoljstvo razmerama materijalne pomoći koju Vašington pruža Ukrajini i ta činjenica može da igra protiv Bajdena, zaključuje turski profesor.

    Američki predsednik Džozef Bajden danas je doputovao u iznenadnu posetu Kijev, gde se sastao sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim.

  • Bundesbanka predviđa recesiju: “Nekretnine precjenjene”

    Bundesbanka predviđa recesiju: “Nekretnine precjenjene”

    Njemačka ekonomija dodatno je oslabila u prvim mesecima 2023, objavila je centralna banka te zemlje u ponedeljak.

    Bundesbanka naime predviđa da najveća evropska privreda ide prema recesiji.

    “Proizvodnja u prvom tromesečju 2023. će verovatno ponovo biti niža nego u prethodnom kvartalu”, piše Bundesbanka u svom mesečnom izveštaju.

    Ako bruto domaći proizvod (BDP) pada dva kvartala zaredom, ekonomisti govore o tehničkoj recesiji. Nemačka ekonomija smanjila se u četvrtom kvartalu 2022.

    Ekonomisti Bundesbanke primetili su s jedne strane da su se napetosti na energetskim tržištima i povezana neizvesnost znatno smanjile.

    Rekli su da su kočnice cena električne energije i gasa koje je odredila vlada ublažile rast troškova energije za domaćinstva i kompanije, pri čemu će ulaganja i industrijska proizvodnja imati koristi od toga.

    “S druge strane, industrijska proizvodnja je u 2023. ušla na niskom nivou nakon značajnog pada u decembru 2022”, objavila je Bundesbanka. “To vredi i za izvoz, koji je dodatno prigušen usporavanjem spoljne potražnje.”

    Privatna potrošnja pati od inflacije, koja smanjuje kupovnu moć domaćinstava, dodaje se. Očekuje se dalji pad građevinskih aktivnosti.

    “Stvari bi se mogle polako ponovno pokrenuti u daljem toku godine”, predviđa Bundesbanka, upozoravajući da se “još ne nazire značajno poboljšanje”.

    Sve u svemu, nemačka industrijska proizvodnja verovatno će lagano pasti u proseku 2023, prema Bundesbanki, ali se očekuje da će biti malo bolja od pada BDP-a od 0,5 odsto predviđenog u decembru.

    U međuvremenu, kuće i stanovi u Nemačkoj i dalje su precenjeni uprkos nedavnom padu cena, piše Bundesbanka.

    “Precenjene cene stambenih nekretnina u proseku nisu pale u 2022”, istakla je Bundesbanka u svom izveštaju, utvrdivši da su cene nekretnina u gradovima bile između 25 i 40 odsto iznad onoga što bi trebalo da budu prema sociodemografskim i ekonomskim osnovama, prenosi Investitor.

    Cene su pale u drugoj polovini 2022, kada su inflacija i rastuće stope hipotekarnih kredita otežavali posao mnogim potencijalnim kupcima, što je dovelo do smanjenja potražnje za nekretninama.

    Međutim, u isto su vreme povećane cene gradnje i nedostatak stanova zadržali cene visokim, posebno u gusto naseljenim područjima.

    Međutim, Bundesbanka je rekla da postoje znakovi da se uspon od poslednjih nekoliko godina završio. Centralna banka već godinama upozorava na precenjenost na tržištu nekretnina.

    Prema analizama, prošlogodišnja poskupljenja bila su manja nego 2021. godine.

    U celoj Njemačkoj cene kuća i stanova prošle su godine porasle 9 odsto, prema proračunu Udruženja nemačkih hipotekarnih zajmodavaca.

    Cene stambenih nekretnina u 127 nemačkih gradova porasle su godišnje u proseku šest odsto, prema provajderu podataka Bulwienges.

  • Od Kine sve zavisi?

    Od Kine sve zavisi?

    Nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok izjavila je da je prošle nedelje prenjela kineskim diplomatama da je Kina odgovorna za očuvanje mira u svijetu.

    Kako je navela, zbog toga Peking ne bi smeo da šalje Rusiji oružje ili tzv. robu dvostruke namjene.

    Obraćajući se novinarima u Briselu, Berbokova je potvrdila da je to pitanje pokrenuto prošle nedelje tokom Minhenske bezbednosne konferencije, prenosi Rojters.

    Američki državni sekretar Entoni Blinken upozorio je u subotu najvišeg kineskog diplomatu, direktora Kancelarije za spoljne poslove Komunističke partije Kine Vang Jija o posledicama pružanja materijalne podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu.

    U intervjuu američkoj TV mreži NBC njuz Blinken je potvrdio da je svom kineskom kolegi Vang Jiju preneo zabrinutost povodom informacija da je Peking razmatrao mogućnost isporuke oružja Moskvi.

    Kina je danas uzvratila tokom redovne konferencije za novinare preko portparola kineskog ministarstva spoljnih poslova Vang Venbina da “Sjedinjene Države nisu u poziciji da postavljaju Kini bilo kakve zahteve”.