VRBAS Media

Autor: INFO

  • FBI zloupotrijebio podatke 278.000 puta

    FBI zloupotrijebio podatke 278.000 puta

    Američki sud je utvrdio da je FBI 278.000 puta nepropisno tražio informacije iz nacionalne baze podataka o stranim obavještajcima tokom nekoliko godina, uključujući i podatke o Amerikancima osumnjičenima za zločine, saopšteno je u sudskoj presudi.

    Presudu je donio Sud za nadzor stranih obavještajnih službi, a objavila ju je Kancelarija direktora nacionalnih obavještajnih službi (ODNI), prenio je Rojters.

    FBI je interesovao potencijalni strani uticaj na određene događaje, poput nereda na Kapitolu 6. januara 2021. godine i nakon protesta 2020. godine zbog ubistva Afroamerikanca Džordža Flojda, naveo je sud.

    Obavještajna baza podataka prikuplja digitalne i ostale informacije o pojedincima.

    Član 702 amandmana iz 2008. na Zakon o nadzoru stranih obavještajnih službi (FISA) iz 1978, legalizovao je tajni program prisluškivanja, koji je odobrila Bušova administracija, dozvoljavajući američkim obavještajnim agencijama da prate poruke iz inostranstva koje se šalju preko američkih mreža, poput Gugla.

    Međutim, sud je utvrdio da je FBI prekršio pravila FISA, posebno prilikom kriminalnih istraga u periodu između 2016. i 2020. godine, jer, kako se navodi, “nije bilo racionalnog razloga da očekuju da će naći dokaze o zločinima ili o radu stranih obavještajnih službi”, iako je FBI vjerovao da postoji osnova za tako nešto.

  • Sukobi u EU

    Sukobi u EU

    Pravila EU o dugu trebalo bi da budu reformisana kako bi se zemljama članicama dalo više fiskalnog prostora za modernizaciju svojih ekonomija.

    Dok jedni veruju da će to podstaći investicije i pokrenuti rast, drugi, s Njemačkom na čelu, strahuju da će labava fiskalna politika samo povećati deficite i dugove visoko zaduženih država članica.

    Nedavne krize navele su čak i štedljive zemlje poput Njemačke ili Holandije da preuzmu velike iznose javnog duga, što je dovelo do poziva na reforme. Stroga pravila o dugu i deficitu bloka, poznata kao Pakt stabilnosti i rasta, privremeno su suspendovana zbog pandemije Kovida-19, a ta suspenzija je produžena zbog neverovatno visokih cena energije, posledica rata Rusije protiv Ukrajine.

    Prethodna pravila će se ponovo primenjivati od 2024. Međutim, Evropska komisija je predložila da se visokozaduženim evropskim zemljama da više fleksibilnosti u smanjenju dugova i deficita.

    “Istovremeno obezbeđujemo i jednak tretman i razmatranje situacija specifičnih za zemlju”, rekao je evropski komesar za ekonomiju Paolo Đentiloni na konferenciji za novinare krajem aprila.

    Prema trenutnim pravilima potrošnje EU, javni deficiti država članica ne smeju da pređu tri odsto njihovog bruto domaćeg proizvoda, a dug treba da ostane ispod 60 odsto BDP-a. Prema ovim pravilima, države moraju da vrate pet odsto godišnjeg BDP-a koji prelazi granicu od 60 odsto.

    Za visoko zadužene zemlje to je pogubno za rast. Pravila datiraju iz 1990-ih i često su zanemarena čak i pre pandemije. Ona su takođe trebalo da budu reformisana pre toga. Trenutni predlog reforme zadržava prethodni cilj ograničavanja duga, ali će biti više fleksibilnosti kroz planove za smanjenje duga za pojedine zemlje.

    Stavovi o pravilima duga i novim predlozima su veoma različiti u pojedinim državama EU. “Štedljive” severne zemlje, uključujući Nemačku, žele da pravila ostanu stroga, dok južne države poput Italije kažu da ograničavaju svoju sposobnost ulaganja.

    Dugovi zemalja članica EU su porasli u poslednjih 15 godina. EU ima za cilj da zaključi sporazum do kraja ove godine. Berlin poziva na obavezujuće ciljeve Nemačka, nepokolebljivi branilac fiskalne discipline, strahuje da će reforma previše ublažiti budžetska ograničenja EU i potkopati pravednost unutar bloka.

    Nemački ministar finansija Kristijan Lindner osvrnuo se na promene.

    “Nemačka ne može da prihvati predloge koji predstavljaju slabljenje Pakta za stabilnost i rast”, rekao je on, dodajući da su potrebna “značajna prilagođavanja”.

    Lindnerove primedbe ličile su na “recept iz prošlosti”, rekao je zvaničnik Evropske komisije.

    Pozivajući se na reformu fiskalnih pravila EU, potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis je ustvrdio da “živimo u sasvim drugačijem svetu nego pre 30 godina. Različiti izazovi, različiti prioriteti”. Nova pravila bi morala da odražavaju te promene, dodao je on

    Francuska i Nemačka se ne slažu
    Čini se da je komisija takođe pokušala da zadovolji Nemačku predlogom u kojem se kaže da zemlje članice moraju da smanje svoj deficit za 0,5 odsto godišnje ako premašuje tri posto BDP-a.

    Međutim Francuska nije bila zadovoljna promenom. Dug zemlje iznosi oko 110 odsto BDP-a.

    “Određene tačke su protiv duha reforme… Mi smo protiv jedinstvenih automatskih pravila za smanjenje deficita i duga”, rekao je krajem aprila francuski ministar finansija Bruno Le Mer.

    Kompromisi koje je predložila Komisija i dalje predviđaju “opštu klauzulu o begu” u slučaju teške ekonomske krize.

    Većina pozdravlja pristup specifičan za zemlju Belgijski ministar finansija Vincent Van Petegem rekao je da veoma pozdravlja predlog, posebno pristup specifičnoj zemlji utvrđen u pravilima. On je rekao da je smanjenje duga uz fokusiranje na investicije i reforme od suštinskog značaja.

    Sadašnja belgijska vlada želi da se vrati u red i smanji deficit na 2,9 odsto do 2026. godine. Cilj joj je da smanji deficit za 0,8 odsto godišnje između 2024. i 2026. godine. Holandska ministarka finansija Sigrid Kag rekla je da je njena zemlja “prilično oduševljena” planovima, ali je naglasila važnost “verodostojnog smanjenja duga” i nadzora.

    “Đavo je uvek u detaljima”, rekla je ona.

    Španska ministarka finansija Nadja Kalvinjo, koja će nadgledati pregovore u drugoj polovini godine, rekla je da će učiniti “sve što je moguće” da odobri nova fiskalna pravila ove godine. Španija će preuzeti predsedavanje EU u drugoj polovini 2023., a u međuvremenu, Brisel i Madrid se ne slažu oko predviđanja španskog deficita.

    Španska vlada je izračunala da će 2024. smanjiti svoj deficit na tri odsto, kako to zahtevaju fiskalna pravila EU koja će se ponovo primenjivati sledeće godine. Komisija je, međutim, procenila da će španski javni deficit porasti na 3,3 odsto 2024. godine.

    Iz Rima, ministar ekonomije Đankarlo Đorđeti pozdravio je predlog zakonodavne reforme Komisije kao “korak napred” koji bi omogućio da se ne vraćamo na stari pakt. Đorđeti, međutim, nije krio razočaranje zbog neuspeha takozvanog “zlatnog pravila”, koje bi omogućilo da se strateška ulaganja skidaju sa računa.

    “Snažno smo zahtevali da se isključe investicioni rashodi, uključujući one tipične za Digitalni i Green Deal NRP (Nacionalni plan oporavka), iz obračuna ciljnih rashoda prema kojima se meri usklađenost sa parametrima. Napominjemo da to nije slučaj”, rekao je on.

    Na osnovu nekih tehničkih simulacija koje su kružile u Briselu, prilagođavanje italijanskih računa moglo bi dovesti do smanjenja strukturnog deficita za 0,85 odsto godišnje u slučaju četverogodišnjeg plana i u proseku za 0,45 odsto u sedmogodišnji plan.

    Istovremeno, Italija je jedina zemlja koja nije ratifikovala Evropski mehanizam za stabilnost (ESM) i ima za cilj da ratifikaciju poveže sa ishodom pregovora o Paktu za stabilnost i rast.

    “Ako sve počnete da povezujete sa svime, postaje teže da napredujete”, upozorio je komesar Valdis Dombrovskis.

    Rumunski ministar finansija Adrian Kačiu tvrdi da bi paket trebalo da uspostavi ravnotežu između “održivosti (zdrave javne finansije) i inkluzivnog i održivog ekonomskog rasta (potrebe za reformama i investicijama)”. On je dodao da bi novi okvir trebalo da stvori dovoljne uslove za podsticanje ulaganja u zemlje članice sa ekonomskim poteškoćama ili nesigurnim fiskalnim prostorom.

    Danas dug Italije iznosi 144,4 odsto BDP-a, dok se očekuje da će Belgija do kraja ove godine imati teret duga od 106 odsto – znatno iznad granica bloka.

    Slovenija i Hrvatska: Metodologija stroža prema manjim državama?
    Slovenija, s druge strane, strahuje da je teško doći do zajedničke metodologije za merenje nivoa duga, zbog velikih razlika između država članica.

    “Kada je reč o tome, osnovni predlog komisije nije nam posebno po volji”, rekao je ministar finansija Klemen Boštjančič u Briselu 16. maja.

    Međutim, zemlja je pozdravila pristup predloga da se fokusira na praćenje kretanja duga, a ne na strukturne deficite, uglavnom jer je ove poslednje bilo veoma teško izračunati, a rezultati su takođe mogli dosta da variraju u zavisnosti od metodologije, rekao je ministar.

    Glavna zabrinutost Slovenije je da bi, u pogledu metodologije, komisija mogla da bude stroža prema malim državama članicama. Hrvatski ministar finansija Marko Primorac rekao je da je njegova zemlja zadovoljna važećim pravilima i podržava novi predlog koji ima za cilj jačanje održivosti javnog duga i davanje veće autonomije državama članicama u vođenju fiskalne politike, ali smatra da je predloženi model analize održivosti neprihvatljiv jer bi stavio Hrvatsku među zemlje visokog rizika.

    “Smatramo i sadašnji sistem apsolutno prihvatljivim. Ne kršimo postojeća pravila, ali u potpunosti podržavamo svako poboljšanje radi povećanja transparentnosti i jednostavnosti primene metodologije”, rekao je Primorac u utorak u Briselu nakon sastanka ministara finansija EU.

    Prema Primorcu, analiza održivosti duga je “veoma složen model koji se temelji na nizu pretpostavki koje, kada su ugrađene u model, Hrvatsku kategoriziraju kao visoko rizičnu državu po visini javnog duga. S obzirom na našu fiskalnu situaciju, ova klasifikacija se ne odnosi na nas”.

    Istakao je da nema razloga da se Hrvatska svrstava u visokorizične zemlje kada je u pitanju održivost javnog duga s obzirom na vrlo dobre fiskalne rezultate zemlje.

    Bugarska radi na pridruživanju Evrozoni
    Bugarska se i dalje nada da će se pridružiti evrozoni do 2025. godine i da će ostati ispod praga deficita od tri odsto.

    Bugarski dug je 2022. godine iznosio 22,9 odsto BDP-a, prema preliminarnim podacima koje je krajem aprila objavio Nacionalni statistički institut.

    Nikolaj Vasilev, bivši potpredsednik vlade, rekao je da će morati da se preduzmu mere u pogledu rashodovne strane nacrta budžeta da bi se postigao manji deficit.

    Fiskalna rezerva na dan 31. marta iznosila je preko 6 milijardi evra.

    ECB i MMF
    Evropska centralna banka (ECB) i Međunarodni monetarni fond (MMF) pozdravili su predloge EU za reviziju svojih fiskalnih pravila kako bi se podstakao rast, ali je MMF pozvao na dodatne akcije.

    Predsjednica ECB Kristine Lagard rekla je 26. aprila da banka ceni “napore komisije da postigne kompromis sa državama članicama jer to već nije sigurno s obzirom na balansiranje koje vidite u dokumentima”.

    Lagard je takođe ukazala na “razlike i neslaganja između zemalja jer se suočavaju s različitim izazovima”.

  • Preokret: SAD ipak pristale

    Preokret: SAD ipak pristale

    Američki predsednik Džozef Bajden obavestio je danas lidere Grupe 7, da će Vašington podržati obuku ukrajinskih pilota na borbenim avionima F-16.

    Bajden je obavestio lidere Grupe 7 na samitu u japanskom gradu Hirošima, da će Vašington podržati odluku prema kojoj bi, zajedno sa saveznicima, bila organizovana obuka ukrajinskih pilota na borbenim avionima F-16.Kako navodi Rojters, obuka će verovatno biti sprovedena u Evropi u narednim mesecima. SAD su danas najavile sankcije za više od 300 ruskih entiteta na sastanku lidera Grupe sedam u Japanu, zbog rata Moskve u Ukrajini, na taj način intenzivirajući najstroži korpus sankcija ikada sprovedenih. Prema novom paketu sankcija, ciljani su mehanizmi i pojednici koji pomažu Rusiji da izbegnu sankcije, potom budući prihodi od energenata i vojno-industrijskih lanaca snabdevanja.

  • Zašto ljudi iz Republike Srpske idu na miting u Beogradu

    Zašto ljudi iz Republike Srpske idu na miting u Beogradu

    Iako i u Republici Srpskoj postoji politička podjela na vlast i opoziciju, izgleda da će svi doći na miting koji je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio 26. maja u Beogradu. Prvo su iz Ujedinjene Srpske potvrdili da će svojim članovima, koji su i bili najglasniji, organizovati autobuse, potom je juče stigao glas i od SNSD da će i oni postupiti slično a najavila je to i Jelena Trivić koja nema nikakvu infrastrukturu. Očekuje se da to učini i SDS koji to sigurno neće propustiti…


    Na naše pitanje predsjedniku Ujedinjene Srpske, dr Nenadu Stevandicu da prokomentariše dešavanja u Srbiji, on je poručio da je Republika Srpska mnogo propatila i da ima brze reflekse kad je u pitanju odnos prema Srbiji.
    “Mi vidimo ko šta radi poslije tragedija u Srbiji i ubijanja djece. Pred velike svjetske izazove uvijek je potreban nacionalni konsenzus umjesto podjele. Vidimo da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poduzeo aktivnosti koje su logične i važne, a to je oduzimanje nelegalnog oružija, policijsko obezbjeđenje škola i građana, a poduzima se psihološka pomoć kao i reorganizacija omladinske politike.


    Evidentna je briga za budžet, razvoj i vojsku. I pored mogućih primjedbi za vlast Srbije koja postoji u svakoj državi, mislim da će svjesni dio društva ovo podržati” poručio je Stevandić, koji je ujedno i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.


    Na pitanje da prokomentariše ponašanje opozicije, on smatra da očekuje da očekuje podjelu unutar nje. “Ne vjerujem da će Nacionalni dio ostati u ovom bloku, jer su njihove kritike vlasti potpuno drugačije. Ali, ako su naivni rušiće vlast koja ima jaku nacionalnu politiku u korist onih koji je nemaju i koji će sutra da prema njima ali i narodu budu mnogo gori.” smatra Stevandić.
    On dodaje da postoji opozicioni dio koji će nastaviti da se oslanja na demonstracije, prozivke i targetiranje policije, kritike da ne treba ulagati u vojsku u doba dok svi ostali to rade, jer se svijet ljulja a vojska je osnova zaštite i opstanka. “Pozivi na nasilje nad izabranim ljudima sa velikim brojem glasova – nemjerljivo većim od njih, napadi na crkvu i patrijarha, banalizovanje izborne volje naroda i ukidanje brige, čak i empatije za naš narod na Kosovu, i dalje će biti jedino oruđe ovako orjentisane opozicije” zaključuje Stevandić.

  • Akcija uređenja naredne sedmice u ovim dijelovima grada

    Akcija uređenja naredne sedmice u ovim dijelovima grada

    Velika akcija čišćenja i uređenja grada nastavlja se naredne sedmice u naseljima Petrićevac i Paprikovac, saopšteno je iz Gradske uprave.
    Tako će nadležne službe i na području ovih naselja nastaviti sa realizacijom različitih aktivnosti poput košenja, sanacije komunalne opreme, popravke javne rasvjete, i sl.

    Uporedo s ovim aktivnostima, stanovnici ovih naselja imaće priliku da od 22. do 27. maja odlože sav kabasti otpad, izuzev građevinskog.

    Pozicije kontejnera za kabasti otpad su:

    1) Na uglu Ljevčanske i Majevičke ulice;

    2) u Kupreškoj ulici;

    3) Rakovačkih rudara kod br. 16;

    4) na uglu ulica Dr Jovana Raškovića i Ljevčanske;

    5) na uglu ulica Zelengorska i Nikole Bokana;

    6) u Ulici Majke Jevrosime kod postojećih kontejnera.

    Uporedo sa ovim naseljima, biće nastavljene aktivnosti na uređenju i u mjesnim zajednicama: Verići, Potkozarje i Piskavica, gdje mještani mogu da odlože kabasti otpad kod postojećih kontejnera.

  • Erdoan: Imam posebne odnose sa Putinom, nećemo uvesti sankcije Rusiji

    Erdoan: Imam posebne odnose sa Putinom, nećemo uvesti sankcije Rusiji

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan izjavio je danas da sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom ima posebne odnose koji napreduju i kritikovao Zapad zbog toga što nema uravnotežen pristup prema Moskvi.

    “Nećemo uvesti sankcije Rusiji, kao što je to učinio Zapad. Rusija i Turska su potrebne jedna drugoj na svim mogućim poljima”, rekao je Erdoan u intervjuu za CNN.

    Istakao je da bi Zapad trebalo da slijedi njegovo ponašanje.

    “Zapad nema balansiran pristup, a potreban vam je uravnotežen pristup prema zemlji kao što je Rusija”, rekao je Erdoan.

    Govoreći o produženju sporazuma o žitu, turski predsjednik je rekao da je to bilo moguće zbog njegovog “posebnog odnosa sa predsjednikom Putinom”.

    Kada je riječ o pitanju članstva Švedske u NATO-u, Erdogan je rekao da Ankara ne može da podrži njeno članstvo u Alijansi, sve dok Švedska nastavlja da “dozvoljava terorističkim grupama da slobodno lutaju” tom zemljom.

    “Trenutno nismo spremni za Švedsku, zato što članica NATO-a treba da ima čvrst stav kada je u pitanju borba protiv terorizma”, poručio je on.

    U intervjuu za američku televiziju, Erdoan je kritikovao američkog predsjednika Džoa Bajdena koji ga je nazvao autokratom.

    “Da li bi diktator ikada išao u drugi krug izbora?”, upitao je turski predsjednik.

    On je dodao da je optimističan kada je riječ o drugom krugu predsjedničkih izbora.

    “Ovo je novo iskustvo za tursku demokratiju. Vjerujem da će moj narod glasati za jaku demokratiju na izborima sljedeće nedjelje”, rekao je Erdoan.

    Turski predsjednik je odbacio optužbe da guši slobodu, tvrdeći da u Turskoj niko nije iza rešetaka zbog svojih ideja.

    U Turskoj će 28. maja biti održan drugi krug predsjedničkih izbora, nakon što je u prvom krugu Erdoan osvojio 49,51 odsto glasova, dok je njegov glavni protivkandidat osvojio 44,8 odsto glasova.

  • Poskupljuju cigarete od 1. juna

    Poskupljuju cigarete od 1. juna

    Uprava za indirektno oporezivanje BiH dobila je nove cijene cigareta, a koje će važiti od 1. juna.

    “Mostarska poslovnica Ataco proslijedila je UIO i spisak maloprodajnih cijena cigareta za pet vrsta cigareta koje će biti u primjeni od početka idućeg mjeseca”, saopšteno je iz UIO.

    Tako će od 1. juna kutija Davidoff Clasica, Golda i Gold Slimsa koštati 6,40 KM, a kutija Boss Golda i Bos Blue Slimsa 5,50 KM.

    Pojedine cigarete, poput cigareta iz Tvornice duvana Rovinj (TDR) od 1. marta ove godine su skuplje za 10 do 20 feninga po kutiji. TDR je početkom februara Upravi za indirektno oporezivanje dostavila nove maloprodajne cijene cigareta koje su na snagu stupile 1. marta.

    Diva Slims sada košta 5,40 KM po kutiji, Filter 160 Gold 5,80 KM, Lucky Strike 5,90 KM, a Rothmans King Size 5,50 KM.

    Krajem prošle godine Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH usvojio je Odluku o utvrđivanju specifične i minimalne akcize na cigarete i duvan za pušenje za 2023. godinu. Prema usvojenoj odluci, koja se zasniva na Zakonu o akcizama u BiH, od 1. januara 2023. godine minimalna akciza iznosi 167.50 KM za 1.000 komada cigareta, odnosno 3,35 KM za pakovanje cigareta od 20 komada.

    Novom odlukom specifična akciza ostala je na istom nivou, odnosno 1,65 KM za pakovanje cigareta od 20 komada dok je minimalna akciza povećana sa 3,33 na 3,35 KM za isto pakovanje, piše Radio Sarajevo.

    Akciza na duvan za pušenje utvrđuje se u visini od 80 odsto minimalne akcize i iznosiće 134 KM umjesto dosadašnjih 133,20 KM po kilogramu.

  • “Stvoreni uslovi za finansiranje izgradnje nove trase puta Foča-Šćepan Polje”

    “Stvoreni uslovi za finansiranje izgradnje nove trase puta Foča-Šćepan Polje”

    Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Čubrilović rekao je danas u Foči da su za finansiranje izgradnje nove trase puta Foča-Šćepan Polje stvorene sve pretpostavke da Republika Srpska uđe u aranžman sa Svjetskom bankom, koja to prihvata.

    Čubrilović je, nakon današnjeg sastanka u Foči sa šefom Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Kristoferom Šeldonom, načelnikom ove opštine Milanom Vukadinovićem i vršiocem dužnosti generalnog direktora “Puteva Republike Srpske” Milanom Dakićem, rekao da sada ne bi trebalo da bude nikakvih zastoja do konačnog ugovora o izvođenju radova.

    On je u izjavi novinarima na graničnom prelazu na Šćepan Polju, a nakon upoznavanja predstavnika Svjetske banke o projektu i obilaska magistralnog puta sa svim učesnicima sastanka, naveo da će u narednih nekoliko dana Ministarstvo uputiti Svjetskoj banci i zvanično pismo, kao zahtjev za realizaciju ovog projekta.

    “Ukoliko ne bi bilo nepredviđenih situacija, prije svega mislim na neke političke odluke, trebalo bi da dođemo u narednih mjesec, dva do konačnog ugovora o izvođenju radova”, rekao je Čubrilović.

    On je podsjetio da su na početnoj dionici, na prvih pet i po kilometara, od Foče do Kopilova, u toku radovi koje je Vlada Srpske počela prošle jeseni sopstvenim sredstvima, te da je procjena da će izgradnja novog puta do Šćepan Polja koštati 78 miliona evra.

    “Ovdje je potrebna podrška moćne finansijske institucije kao što je Svjetska banka i oni su raspoloženi. Ovaj projekat podržava i Evropska banka za obnovu i razvoj već od 2012. godine, ali nikako da se dođe do konačnih rješenja i mislim da ovu priliku ne bi trebalo da ispustimo, da svi budemo dovoljno posvećeni da ovaj projekat konačno doživi svjetlost dana kroz ugovor o izvođenju radova”, rekao je Čubrilović.

    On je dodao da je više puta istican značaj ovog projekta, a prije svega se ogleda u povezivanju glavnih gradova dvije zemlje i povezivanju privreda BiH i Crne Gore i država u okruženju.

    Šef Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Kristofer Šeldon rekao je da ova finansijska institucija priprema novi projekat u oblasti puteva za BiH, a da će magistralni put prema Šćepan Polju biti jedna od njegovih glavnih komponenti.

    On je istakao da je ova trasa veoma značajna, a nalazi se u veoma lošem stanju.

    “Za sada čekamo da dobijemo službeni zahtjev od vlasti i nakon toga u narednih šest, osam do 12 mjeseci radićemo na pripremi projekta zajedno sa ostalim razvojnim partnerima”, rekao je Šeldon.

    On je dodao da često prolazi ovim putem jer je šef kancelarije i u Crnoj Gori.

    “Priroda je prelijepa, ali je putu zaista potrebna popravka”, rekao je Šeldon.

    Domaćin sastanka u Foči, načelnik opštine Milan Vukadinović rekao je da je ova komunikacija od strateškog značaja, ne samo za Foču, već za Srpsku i BiH.

    “Inicirao sam da ovaj sastanak prvo bude formalnog karaktera u opštini, a onda da dođemo do graničnog prelaza. Zahvaljujem svim učesnicima sastanka koji imaju razumijevanja da ovaj problem bude riješen. Vidjeli smo i početne radove na dionici do Kopilova koji se izvode na adekvatan način i mislim da ćemo imati modernu saobraćajnicu koja će doprinijeti razvoju privrede i turizma opštine Foča”, rekao je Vukadinović.

    On je dodao da je razgovarano i o odvajanju puta prema Tjentištu dolinom Sutjeske, koji će povezati rafting kampove na Drini sa Nacionalnim parkom “Sutjeska”, te da je sa “Putevima Srpske” i Vladom dogovoreno da se ove godine u kompletu asfaltira lokalni rafting put desnom obalom Tare, odnosno preostalih 14,5 kilometara.

    Čubrilović: Bećirović nedorastao funkciji koju obavlja
    Čubrilović: Bećirović nedorastao funkciji koju obavlja
    “Imamo obećanje da će ove godine biti izdvojena sredstva za tu putnu komunikaciju, da definitivno riješimo problem naših raftera, čime ćemo dati vjetar u leđa i Parku prirode Tara. U narednim danima očekujemo ugovor sa Putevima Republike Srpske u vezi sa ovom putnom komunikacijom”, rekao je Vukadinović.

    Vukadinović je podsjetio da su u toku i radovi na magistralnom putu Foča-Dragočava.

    Vršilac dužnosti generalnog direktora “Puteva Republike Srpske” Milan Dakić rekao je da je ovo preduzeće, uz saglasnost resornog ministarstva, dobilo “zeleno svjetlo” da može izdvojiti do dva miliona KM da zajedno sa opštinom ide u projekat asfaltiranja rafting puta kroz kanjon Tare, koji se naslanja na magistralu Foča-Šćepan Polje.

    “U toku je rekonstrukcija početnog dijela puta od Foče prema Šćepan Polju u dužini od 5,6 kilometara, a na taj dio puta nadovezaće se glavni dio projekta o kojem smo danas upoznali predstavnike Svjetske banke i sa kojim želimo zajedno da uđemo u finansiranje. To nam je osnova da kasnije nastavimo dalje sa ovim projektom u pravcu Foča-Tjentište-Gacko, za koji imamo potpisan ugovor u iznosu 36 miliona KM i taj projekat je u fazi eksproprijacije”, rekao je Dakić.

  • Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić od svih institucija BiH traži hitno donošenje odluke o povećanju praga za osnovicu ulaska u PDV sistem

    Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić od svih institucija BiH traži hitno donošenje odluke o povećanju praga za osnovicu ulaska u PDV sistem

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić uputio je danas pismo predstavnicima institucija Republike Srpske i BiH u kojem traži hitno donošenje odluke o povećanju praga za osnovicu ulaska u PDV sistem, na iznos ekvivalentan okruženju, ističući da bi to doprinijelo boljem ekonomskom ambijentu i zapošljavanju.

    Predsjednik Stevandić pismo je uputio premijerima Republike Srpske i FBiH Radovanu Viškoviću i Nerminu Nikšiću, predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH Borjani Krišto, predsjedavajućoj Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Mirjani Marinković Lepić, predsjedavajućem i zamjenicima predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denisu Zvizdiću, Marinku Čavari i Nebojši Radmanoviću, te Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

    „Uvjeren sam da ste svi upoznati sa problemima sa kojim se susreću samostalni preduzetnici S.P. (fizička lica koja obavljaju preduzetničku djelatnost). Naime, granica za ulazak u PDV sistem navedenih preduzetnika je 50.000 KM. Ona je odavno prevaziđena, ali kako je zakonski ostala na tom nivou, postala je smetnja pokretanju takozvanih malih poslova, startap-ova, a takođe je postala uzrok gašenja brojnih malih radnji i prelaska u sivu zonu poslovanja, što dovodi do pada aktivnosti ovog sektora, smanjenja zaposlenosti i pospješuje odlazak ljudi u inostranstvo“, navodi se u pismu Stevandića.

    On dodaje da su brojni primjeri da se krojačke, kozmetičke, marketinške i mnoge druge zanatlijske usluge već iz registrovanih prostora i djelatnosti sele u stanove, garaže i slične prostore, gdje prestaju plaćati obaveze i stvaraju sve veću sivu zonu poslovanja.

    „Uzrok tome je osnovica za ulazak u PDV sistem od 50.000 KM, jer gotovo je nemoguće da jedan, dva, a pogotovo više radnika budu prijavljeni i plaćaju obaveze u navedenom iznosu. U Srbiji na primjer, ova osnovica je 75.000 evra i predstavlja ozbiljnu garanciju za pokretanje ove vrste poslova, odnosno biznisa“, navodi Stevandić.

    On podsjeća da je inicijativa za izmjenu nekoliko puga dolazila u nadležne institucije (Parlamentarna skupština BiH, Savjet ministara.) i poziva predstavnike institucija Republike Srpske i BiH da učine sve što je u njihovoj mogućnosti, a što je nesporno lako i ostvarivo, da bi svi zajedno riješili ovaj problem u korist velike populacije, kojoj bi ovo rješenje omogućilo legalan biznis, ostanak u zemlji, ali i plaćanje svih obaveza.

    „Nesumnjajući u Vaše nerazumijevanje i dobru volju, molim Vas za što skoriju koordinaciju u cilju hitnog donošenja odluke o povećanju praga za osnovicu ulaska u PDV sistem, na iznos ekvivalentan okruženju, što bi doprinijelo boljem ekonomskom ambijentu i zapošljavanjima. Ubijeđen sam da ova tema nema političkih i nacionalnih razlika, takođe neće biti osporavana od strane institucija Evropske unije u smislu smetnje planu pristupanju Evropskim integracijama, te da bi ovim dali dobar primjer ekspeditivnosti domaćih vlasti i posvećenosti benefitu svojih građana“, navodi se u pismu predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske.

  • Dodik: Ukoliko se nastave blokade, SNSD neće glasati za projekte na nivou BiH

    Dodik: Ukoliko se nastave blokade, SNSD neće glasati za projekte na nivou BiH

    Na sjednici Izvršnog komiteta SNSD-a razgovarali smo o načinu saradnje sa partnerima na nivou BiH, rekao je predsjednik SNSD Milorad Dodik na konferenciji za novinare.

    Dobra vijest je debloklada projekta izgradnje Istočne gasne interkonekcije – rekao je Dodik.

    Istakao je da je neprihvatljivo da dolazi do blokade razvojnih projekata na bilo kom nivou.

    • Ako do toga dođe, predstavnici SNSD-a neće biti u mogućnosti da glasaju za bilo koje druge projekte na nivou BiH. Za sve bi bilo bolje da dođe do potpune deblokade – poručio je Dodik.

    Istakao je da smatraju da će doći do blokade u Predsjedništvu BiH.

    • Moraćemo naći način kako da se dalje krećemo u toj vrsti priče – naveo je Dodik.

    Dodik je naveo da je SNSD ocijenio da se politika u Predsjedništvu BiH odvija na isti način kao i ranije, odnosno da su vidljivi pojedinačni nastupi članova Predsjedništva.

    Istakao je da samo Predsjedništvo BiH u cjelini ima kapacitet da predstavlja BiH u onim pitanjima gdje postoji konsenzus.

    • Odbacujemo sve saglasnosti na međunarodnom planu koje nemaju saglasnost svih članova Predsjedništva – naveo je Dodik.

    Dodik je rekao da je SNSD zadovoljan ostvarivanjem dogovora sa partnerima na nivou BiH kada je riječ o kadrovskim pitanjima.